Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
Ministarstvo unutarnjih poslova
Na temelju članka 26. stavka 1. i 4. Zakona o policiji (»Narodne novine«, br. 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15, 121/16) ministar unutarnjih poslova donosi
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se psihosocijalna zaštita zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), određuju se nositelji provedbe psihosocijalne zaštite, propisuje se postupak psihosocijalne zaštite i način koordinacije rada nositelja provedbe psihosocijalne zaštite.
Članak 2.
Psihosocijalna zaštita u Ministarstvu je unaprjeđenje mentalnog zdravlja odnosno stanja dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresorima, produktivan je i efektivan te je sposoban doprinijeti vlastitoj zajednici.
Članak 3.
(1) Psihosocijalna zaštita u Ministarstvu provodi se radi osnaživanja psihosocijalnog funkcioniranja zaposlenika Ministarstva, unaprjeđenja i očuvanja mentalnog zdravlja te pomoći u suočavanju i prevladavanju poteškoća u osobnom i profesionalnom funkcioniranju zaposlenika Ministarstva.
(2) Psihosocijalna zaštita namijenjena je svim zaposlenicima Ministarstva u smislu unapređenja njihovog mentalnog zdravlja kao i osobne dobrobiti.
II. NOSITELJI PROVEDBE PSIHOSOCIJALNE ZAŠTITE
Članak 4.
(1) Postupke psihosocijalne zaštite zaposlenika Ministarstva na razini policijskih uprava provode regionalni stručni timovi kao nositelji provedbe psihosocijalne zaštite.
(2) Članovi regionalnih stručnih timova iz stavka 1. ovog članka su psiholozi i socijalni radnici, a voditelj regionalnog stručnog tima je psiholog.
(3) Odluku o imenovanju voditelja i članova regionalnih stručnih timova donosi ministar, na prijedlog Službe za planiranje, prijam i razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: Služba).
(4) Na razini policijskih uprava osnivaju se četiri regionalna stručna tima koja imaju više članova, a koji djeluju u četiri regije:
1. REGIJA ZAGREB (PU zagrebačka, PU sisačko-moslavačka, PU bjelovarsko-bilogorska, PU varaždinska, PU međimurska, PU koprivničko-križevačka, PU krapinsko-zagorska)
2. REGIJA ISTOK (PU osječko-baranjska, PU vukovarsko-srijemska, PU brodsko-posavska, PU požeško-slavonska, PU virovitičko-podravska)
3. REGIJA PRIMORJE (PU primorsko-goranska, PU karlovačka, PU istarska)
4. REGIJA JUG (PU zadarska, PU šibensko-kninska, PU ličko-senjska, PU splitsko-dalmatinska, PU dubrovačko-neretvanska).
Članak 5.
(1) Postupke psihosocijalne zaštite zaposlenika Ministarstva na razini Ministarstva u sjedištu provodi stručni tim Ministarstva, kao nositelj provedbe psihosocijalne zaštite.
(2) Članovi stručnog tima iz stavka 1. ovog članka su psiholozi i socijalni radnici, a voditelj stručnog tima je psiholog.
(3) Odluku o imenovanju voditelja i članova stručnog tima Ministarstva donosi ministar.
Članak 6.
Prema potrebi, u provedbu psihosocijalne zaštite uključit će se i osobe nadležne za poslove dušobrižništva na razini policijske uprave odnosno Ministarstva u sjedištu, posebno nakon stradavanja zaposlenika, pogibije ili gubitaka bliskih osoba zaposlenika (članova obitelji, partnera, djece).
Članak 7.
Nositelji provedbe psihosocijalne zaštite dužni su se ponašati u skladu s pravilima struke i profesionalno te s etičkim standardima i vrijednostima kojima se promiče dostojanstvo i integritet, poštivanje prava i vrijednosti uz uvažavanje različitosti i primjenu antidiskriminacijskih ponašanja prema osobama s kojima dolaze u kontakt i surađuju.
III. NAČIN POSTUPANJA I PROVEDBE PSIHOSOCIJALNE ZAŠTITE
Članak 8.
(1) Postupak psihosocijalne zaštite zaposlenika Ministarstva mora se pokrenuti u slučajevima:
– izloženosti visoko stresnim i traumatskim događajima osobnog gubitka ili narušenih obiteljskih odnosa zaposlenika koji mogu biti od utjecaja na njegovu psihološku sposobnost za obavljanje posla
– ranjavanja ili stradavanja prilikom obavljanja policijskih poslova te svjedočenja traumatskom događaju prilikom obavljanja policijskog posla
– poteškoće u profesionalnom funkcioniranju (npr. učestali konflikti, učestala bolovanja,
značajne promjene u rezultatima rada i osobnom pristupu prema izvršavanju zadataka)
– izloženosti radnom stresu i značajnim psihofizičkim opterećenjima vezanim uz obavljanje radnih zadataka
– stanju kronificiranog stresa povezanim s obavljanjem posla i/ili drugim okolnostima
– problema s konzumacijom alkohola i drugim ovisnostima
– druge situacije koje imaju obilježja iz podstavka 1. stavka 1. ovog članka (gubitak ili teška bolest djeteta, partnera ili bliskog člana obitelji, osobna bolest zaposlenika)
– značajnijih promjena u ponašanju ili izgledu zaposlenika
(2) Postupak psihosocijalne zaštite zaposlenika Ministarstva može se pokrenuti u slučajevima:
– poteškoće u profesionalnoj komunikaciji (sa suradnicima i/ili rukovoditeljima)
– poteškoće u prilagodbi u radnoj sredini
– i/ili druge situacije koje mogu narušavati mentalno zdravlje zaposlenika.
Članak 9.
(1) Postupak psihosocijalne zaštite pokreće nadležni rukovoditelj, ovisno o okolnostima, u roku od 24 sata do sedam dana, usmenom ili pisanom obavijesti članu nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju potrebe žurnog postupanja te u slučajevima izloženosti zaposlenika Ministarstva visoko stresnim i kriznim situacijama, postupak psihosocijalne zaštite može pokrenuti voditelj smjene službe operativno-komunikacijskog centra policije (u daljnjem tekstu: OKCP), nadležne prema mjestu intervencije, usmenom obavijesti članu nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite kako bi se što hitnije osigurao i poduzeo postupak psihološke krizne intervencije.
(3) Postupak psihosocijalne zaštite može pokrenuti i zaposlenik Ministarstva osobno usmenom ili pisanom obavijesti članu nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite kao i putem portala zaposlenika pri čemu se obavijest automatski dostavlja nadležnom nositelju provedbe psihosocijalne zaštite.
(4) Postupak psihosocijalne zaštite može pokrenuti i nositelj provedbe psihosocijalne zaštite ako dođe do saznanja da je zaposlenik Ministarstva izložen slučajevima propisanim u članku 8. ovoga Pravilnika.
Članak 10.
Postupak psihosocijalne zaštite obuhvaća:
– psihologijsku procjenu
– individualni i grupni savjetodavni rad
– psihoedukaciju
– grupe podrške
– psihološke intervencije podrške i rasterećenja
– provođenje psiholoških kriznih intervencija (prema potrebi i postupke integrirane psihosocijalne podrške)
– provođenje preventivnih psiholoških priprema i psihološke demobilizacije
– provođenje psiholoških istraživanja / znanstveno-istraživačkog rada s ciljem unaprjeđenja organizacijske klime i kulture
– provođenje preventivnih psihosocijalnih aktivnosti
– uključivanje u postupke vezane uz oblike zdravstvene skrbi za zaposlenike (ozljede na radu)
– ocjena radne sposobnosti, sistematski kontrolni zdravstveni pregledi i izvanredni kontrolni zdravstveni pregledi)
– provođenje raznih oblika pomoći zdravstveno i socijalno ugroženim zaposlenicima i članovima, njihovih obitelji na temelju posebnih propisa.
Članak 11.
U postupku psihosocijalne zaštite, nositelji provedbe psihosocijalne zaštite mogu provoditi i/ili predlagati jednu ili više sljedećih mjera:
– savjetodavni rad
– psihoterapijski rad
– prijedlog mjera za poboljšanje psihosocijalne klime u radnoj okolini
– prijedlog premještaja zaposlenika u drugu ustrojstvenu jedinicu
– psihologijsku obradu i opservaciju zaposlenika
– prijedlog za upućivanje zaposlenika koji je policijski službenik na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled
– prijedlog za upućivanje zaposlenika u ustanove za pružanje zdravstvene i psihosocijalne pomoći.
Članak 12.
(1) Kada je postupak psihosocijalne zaštite pokrenut na zahtjev nadležnog rukovoditelja ili voditelja nadležne službe OKCP-a, nositelj provedbe psihosocijalne zaštite će pisanim putem izvijestiti podnositelja zahtjeva o poduzetim mjerama iz svoje nadležnosti te će prema potrebi predložiti daljnje postupanje.
(2) Kada je postupak psihosocijalne zaštite pokrenut na zahtjev zaposlenika Ministarstva, nositelj provedbe psihosocijalne zaštite nije dužan podnijeti izvješće o poduzetim mjerama iz stavka 1. ovog članka, osim ako kod zaposlenika Ministarstva utvrdi značajne promjene koje mogu štetiti obavljanju posla odnosno daljnjem osobnom psihosocijalnom funkcioniranju zaposlenika.
IV. KOORDINACIJA NOSITELJA PROVEDBE PSIHOSOCIJALNE ZAŠTITE
Članak 13.
(1) Služba koordinira radom nositelja provedbe psihosocijalne zaštite iz članaka 4. i 5. ovoga Pravilnika te nadzire provedbu postupka psihosocijalne zaštite.
(2) Služba je nositelj stručnog usavršavanja vezanog uz kontinuirani razvoj profesionalnih kompetencija nositelja provedbe psihosocijalne zaštite te utvrđuje i planira stručne potrebe nositelja provedbe psihosocijalne zaštite.
(3) Služba se može, prema potrebi i okolnosti situacije, uključiti u postupke psihosocijalne zaštite koji provode nositelji provedbe psihosocijalne zaštite iz članka 4. i članka 5. ovoga Pravilnika.
V. POSTUPANJE U SLUČAJU POSREDNOG ILI NEPOSREDNOG SUDJELOVANJA U TRAUMATSKOM DOGAĐAJU ILI DRUGOJ VISOKO STRESNOJ I KRIZNOJ SITUACIJI
Članak 14.
(1) Traumatski događaji ili druge visoko stresne krizne situacije su događaji koji su iznenadni i/ili rijetki, izrazito uznemirujući i stresni za većinu ljudi zbog gubitka kontrole nad vlastitim životom i događajima oko sebe.
(2) Traumatskim događajem ili drugom visoko stresnom kriznom situacijom smatraju se osobito:
– situacije u kojima je zaposlenik svjedočio traumatskom događaju
− situacije u kojima je uporabljeno vatreno oružje
– situacije u kojima je zaposlenik bio izložen ozbiljnoj prijetnji za život ili zdravlje
– situacije koje za posljedicu imaju ranjavanje ili gubitak života
– teže stradavanje u prometu u/ili povodom obavljanja službe.
(3) U slučaju kada je zaposlenik Ministarstva posredno ili neposredno sudjelovao u traumatskom događaju ili drugoj visoko stresnoj i kriznoj situaciji pružit će mu se psihološka pomoć kroz psihološku kriznu intervenciju. Psihološka pomoć može se omogućiti i članovima njegove obitelji.
(4) Psihološka pomoć pružit će se i zaposleniku Ministarstva koji se nalazi na bolničkom liječenju zbog događaja iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Nositelji provedbe psihosocijalne zaštite uključuju se u postupanje odmah po saznanju informacije.
Članak 15.
(1) Prilikom postupanja u psihološkim kriznim intervencijama voditelj smjene OKCP-a informaciju o događaju upućuje voditelju nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite, koji nakon saznanja o događaju organiziraju primjeren način pružanja podrške.
(2) Voditelj nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite odmah uspostavlja kontakt s neposrednim rukovoditeljem na mjestu intervencije koji je uključen u samu intervenciju.
(3) Po saznanjima o događaju i definiranju načina postupanja, prema potrebi se provodi integrirana psihosocijalna podrška, pri kojoj se uz psihologa i socijalnog radnika, uključuje i osoba nadležna za poslove dušobrižništva. O provođenju postupka integrirane psihosocijalne podrške voditelj nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite informira osobu nadležnu za poslove dušobrižništva.
(4) O provedenim postupcima iz stavka 1. ovoga članka voditelj nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite podnosi pisano izvješće, s preporukom za daljnje postupanje i dostavlja ga nadležnom rukovoditelju.
(5) Članovi nadležnog nositelja provedbe psihosocijalne zaštite mogu pratiti profesionalno funkcioniranje zaposlenika Ministarstva nakon povratka na posao te ga uključiti u postupke iz članka 10. i 11. ovog Pravilnika.
VI. POSEBNE ODREDBE
Članak 16.
(1) Tijekom provođenja postupaka psihosocijalne zaštite sudjelovanje zaposlenika Ministarstva je obavezno.
(2) U slučaju da zaposlenik Ministarstva neopravdano izostaje ili odbija sudjelovati u postupku propisanim ovim Pravilnikom, član nositelja provedbe psihosocijalne zaštite, može nadležnom rukovoditelju zaposlenika Ministarstva predložiti njegovo upućivanje na izvanredni kontrolni zdravstveni pregled.
Članak 17.
Podaci odnosno saznanja dobivena tijekom provođenja postupaka psihosocijalne zaštite su tajni podaci, zaštićeni u skladu s posebnim propisima.
Članak 18.
U okviru plana i programa policijskog stručnog usavršavanja kontinuirano će se usavršavati osobe iz članka 4. i 5. ovog Pravilnika.
Članak 19.
(1) Voditelj regionalnog tima najmanje jednom godišnje u obvezi je dostaviti izvješće o radu tima, a prema potrebi i na traženje Službe i češće.
(2) Na inicijativu Službe svi nositelji provedbe psihosocijalne zaštite sastaju se najmanje jednom godišnje na stručnim sastancima radi razmjene profesionalnih iskustava kao i prijedloga za poboljšanje rada, a prema potrebi mogu i češće.
(3) Regionalni timovi sastaju se najmanje jednom mjesečno na stručnim sastancima, a na inicijativu voditelja.
Članak 20.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o psihosocijalnoj zaštiti zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova (»Narodne novine«, broj: 124/12).
Članak 21.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/18-01/54
Urbroj: 511-01-152-18-22
Zagreb, 2. kolovoza 2018.
Ministar dr. sc. Davor Božinović, v. r.