Baza je ažurirana 28.04.2024.
zaključno sa NN 46/24
DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA
Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora, na 31. sjednici, 22. svibnja 1998. godine prihvatio je Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj te na temelju članka 22, Zakona o zaštiti okoliša ("Narodne novine"82/94), Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša objavljuje:
IZVJEŠĆIVANJE O OKOLIŠU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Povijest suvremenog izvješćivanja o stanju okoliša u Hrvatskoj: Sedamdesetih godina u Hrvatskoj jača misao o ugroženosti okoliša i potrebi njegove djelotvornije zaštite. Uz zaštitu prirode i zaštitu spomenika kulture naglašava se potreba zaštite okoliša od ljudskog djelovanja. Ranija izvješća o realizaciji Programa zaštite i unapređenja okoline i prostornog uređenja u Hrvatskoj poznatiji pod skraćenicom EKOBLOK izraženi su i doneseni za 1983., 1984., 1985./86. i 1987. godinu. Ta su izvješća početak sveobuhvatnog izvješćivanja o stanju okoliša. S godišnjih presjeka stanja u vezi s nekoliko prioritetnih pitanja zaštite okoliša skupljenih u Ekobloku, prešlo se na cjelovitiji oblik izvješćivanja. Prihvaćanjem prvog cjelovitijeg izvješća izrađenog 1987. godine u skladu sa suvremenim primjerima drugih država u obliku posebne publikacije koja je i javno objavljena, prihvaćen je i novi način izvješćivanja o okolišu. Sljedeće izvješće priređeno je 1989.-1990. u obliku sličnom prethodnom, ali u razdoblju krupnih demokratskih promjena nije doneseno. U 1992. godini priređen je, za Drugu konferenciju o okolišu i razvoju, koja je održana u Rio de Janeiru, Izvještaj o okolišu i razvoju koji je objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku. Od tada do danas bilo je više djelomičnih izvješća o stanju određenih dijelova okoliša, gospodarenju dobrima ili tvarima bitnim za okoliš, o stanju okoliša u određenom dijelu Hrvatske, prikazivanju odgovarajućih pokazatelja dogovorenih u okviru međunarodne suradnje i sl., ali cjelovito izvješće o okolišu nije izrađeno.
Izrada Izvješća o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj: Izvje��e o stanju okoli�a je dokument propisan Zakonom o za�titi okoli�a, ("Narodne novine"82/94), a izra�uje ga Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a. Kao takvo, izvje��e mora sadr�avati: podatke o stanju okoli�a u dr�avi (pokazatelji stanja okoli�a), podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoli�, o svim nepovoljnim utjecajima na okoli� (pokazatelji pritisaka na okoli�), analizu ostvarivanja Strategije i Programa za�tite okoli�a (kada budu izra�eni), procjenu izrade novih ili izmjene i dopune postoje�ih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove u�inkovitosti, ocjenu provedenog nadzora, podatke o izre�enim kaznama, kori�tenju financijskih sredstava za za�titu prirode i okoli�a (pokazatelji odgovora na pritiske) te druge va�ne podatke za za�titu prirode i okoli�a. Dosada�nja Izvje��a o stanju okoli�a iznose pregled stanja prirodnih dobara, problema u okoli�u i poduzetih aktivnosti kao odgovora na te probleme. Analiza, usporedba i procjena stanja nisu bili u potpunosti mogu�i jer su raspolo�ivi podaci o stanju i pritiscima na okoli� bili prostorno i vremenski neujedna�eni te razli�itih razina pouzdanosti i to�nosti. Stoga je, usporedo s izradom Izvje��a, zapo�et rad na utemeljenju standardiziranog sustava izvje��ivanja o okoli�u. Takav se sustav mora zasnivati na mogu�nosti crpljenja trenutno va�e�ih podataka o okoli�u te stoga zahtijeva utemeljenje informatiziranog sustava izvje��ivanja o okoli�u kao dijelu informacijskog sustava za�tite okoli�a. Pripremljeno Izvje��e uskla�eno je s me�unarodnom matricom pokazatelja i okvirom izvje��ivanja o stanju okoli�a kako bi se pojednostavila i ubrzala me�unarodna razmjena informacija te razmjena unutar Republike Hrvatske. S obzirom da se oslanja na postoje�e, neujedna�ene baze podataka, analiza stanja okoli�a nije potpuna i ujedna�ena ve� ukazuje na procjepe me�u pokazateljima kao i na vrste podataka koji nedostaju. To stvara potrebu za dodatnim razvojem i doradom pokazatelja stanja okoli�a. Ovo izvje��e pripremljeno je prema metodologiji pritisak-stanje-odgovor te je podijeljeno u tri skupine poglavlja: Stanje okoli�a, koje je ra��lanjeno na �etiri osnovne sastavnice: atmosferu, pedosferu, hidrosferu i biosferu. Unutar tih cjelina svaka od sastavnica obra�ena je po obrascu stanje-pritisci-odgovori dru�tva na pritiske i stanje. Op�i pritisci na okoli� koji su podijeljeni na dvije skupine izabranih pokazatelja pritisaka: dru�tvene (stanovni�tvo i doma�instva) i gospodarske (energija, industrija, otpad, gospodarenje kemijskim proizvodima, promet, turizam i rekreacija, slatkovodno ribarstvo i akvakultura, ne�eljeni doga�aji s posljedicama po okoli� te rat i okoli�). U ovom dijelu Izvje��a dan je prikaz osnovnih pritisaka koje ljudske aktivnosti imaju po okoli� kao temeljno razvojno dobro Hrvatske. Posljednja skupina poglavlja jesu odgovori dru�tva s poduzetim mjerama o�uvanja okoli�a koji prikazuju osnovne odgovore na pritiske i stanje okoli�a kako ih je u proteklom razdoblju poduzimala Republike Hrvatska, poglavito Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a. Uz institucionalni ustroj i razvoj zakonodavstva, inspekcijski nadzor za�tite okoli�a, informatizaciju i znanost, mekane gospodarske instrumente (znak za�tite okoli�a), dr�avnu nagradu za�tite okoli�a, posebna je pozornost posve�ena ulaganju u budu�e nara�taje, a posebice putem odgoja i obrazovanje te sveobuhvatnim uklju�ivanjem javnosti i nevladinih organizacija u za�titu okoli�a u Hrvatskoj. Posebno poglavlje obra�uje sve intenzivnije me�unarodno financiranje za�tite okoli�a u Hrvatskoj. Iako je pripremljeno Izvje��e vrlo obiman dokument, daleko je od toga da se mo�e smatrati potpuno uobli�enim.
I. STANJE OKOLI�A
Atmosfera
Zrak: Prioritet djelovanja u provo�enju za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka u Hrvatskoj u cilju o�uvanja zdravlja ljudi, biljnog i �ivotinjskog svijeta, kulturne i materijalne vrijednosti je smanjenje lokalnih one�i��enja zraka. Prvo treba rje�avati problem one�i��enja �esticama i sumpor-dioksidom. Potom na listi prioriteta dolazi smanjenje one�i��enja iz prometa i specifi�nih industrijskih postrojenja. Dana�nja kakvo�a zraka u naseljima uglavnom je I kategorije - �ist ili neznatno one�i��en zrak (nisu prekora�ene preporu�ene vrijednosti kakvo�e zraka - PV) i II kategorije - umjereno one�i��en zrak (prekora�ene su PV a nisu prekora�ene grani�ne vrijednosti kakvo�e zraka). Najlo�ija je kakvo�a zraka, odnosno III kategorija - prekomjerno one�i��en zrak (prekora�ene su grani�ne vrijednosti kakvo�e zraka) u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Kutini. Za sljede�ih deset do petnaest godina trebalo bi posti�i I kategoriju kakvo�e zraka u svim naseljima. Sljede�i je prioritetan problem za�tita �umskog ekosustava od "kiselih plinova"SO2, NOx i NH3. Taj problem treba rje�avati na me�unarodnoj razini u okviru Konvencije o dalekose�nom one�i��enju zraka preko dr�avnih granica budu�i da Hrvatska vi�e "uvozi" nego "izvozi"one�i��enja. U rje�avanju je tog problema mogu�e da �e za pojedine �upanije biti potrebno propisati kvote emisije. Problem regionalnog zna�enja je i one�i��enje ozonom, naro�ito u obalnom podru�ju Hrvatske. Da bi se moglo postavljati zahtjeve na me�unarodnoj razini, potrebno je �to prije osigurati podatke o stanju i osjetljivosti ekosustava Hrvatske, posebno Gorskog Kotara kao njegovog najugro�enijeg i najosjetljivijeg dijela.
Ozonski omota�: Rje�avanje problema globalnog o�te�enja ozonskog omota�a treba biti uskla�eno s doprinosom Hrvatske one�i��enju plinovima koji razla�u stratosferski ozon. Ispunjenje obveza Hrvatske prema Montrealskom protokolu koji se odnosi na ozonski omota� ne bi trebalo predstavljati problem jer je Hrvatska tek uvoznik a ne proizvo�a� tvari koje o�te�uju ozonski omota�. Ukupna je potro�nja tvari koje o�te�uju ozonski omota� u Hrvatskoj u 1995. godini iznosila 0,09 kg po stanovniku �to je znatno manje od 0,3 kg/stanovniku koliko tro�e stanovnici razvijenih zemalja. Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a, nadle�na za provedbu Montrealskog protokola, u suradnji s Nacionalnim programskim tijelom i uz stru�nu i financijsku potporu UNEP-a, izradila je u 1996. godini Nacionalni program za postupno ukidanje tvari koje o�te�uju ozonski omota�.
Klimatske promjene: S gledi�ta emisije CO2, plina �iji doprinos pojavi u�inka staklenika i klimatskog zatopljavanja prelazi 55%, nije mogu�e smanjenje emisije ve� bi trebalo ra�unati s pove�anjem emisije za 50 % u odnosu na 1990. godinu (5,1 t/stanovnku), �to �e jo� uvijek biti za 20% manje od dana�nje prosje�ne emisije u Europi. U kreiranju politike za�tite globalne klime zna�ajno je da je 1990. godine Hrvatska me�u tre�inom zemalja s najmanjom emisijom. Nakon smanjenja emisije u razdoblju od 1990. (24 milijuna tona) do 1995. godine (15,6 milijuna tona) pozicija je jo� pobolj�ana. Navedeno ukazuje da u Hrvatskoj nisu nu�ne najstro�ije norme emisije. Za ostale stakleni�ke plinove CH4 i N2O postoje tehni�ke mogu�nosti za njihovo smanjenje u Hrvatskoj.
O�uvanje kakvo�e atmosfere: Na�elo primjene najboljih raspolo�ivih mjera koje ne iziskuju pretjerane tro�kove, prihva�en na razini zemalja Europske unije, prihvatljiv je i za Hrvatsku. Pri tome, s obzirom da u Hrvatskoj nema mnogo velikih izvora one�i��enja zraka, rje�enje se mo�e tra�iti sporazumno s pojedinim izvorima, omogu�avaju�i da sami izvori predlo�e najpovoljnije mjere za�tite po na�elu djelotvornost-tro�ak. Ve�i su izvori emisije rafinerije, termoelektrane, organokemijska industrija i cementare. Od ukupno 24 identificiranih velikih izvora u okviru INA-e nalazi se 8 izvora, u okviru HEP-a 6 izvora, a cementna industrija daje 5 izvora.
Zakon o za�titi zraka ("Narodne novine"48/95) je osnovni propis za provedbu politike za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka u Republici Hrvatskoj. Zakonom o za�titi zraka odre�uju se mjere, na�in organiziranja i provo�enja za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka, kao dijela okoli�a, kao op�eg dobra koji ima osobitu za�titu Republike Hrvatske. Svrha za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka je o�uvati zdravlje ljudi, biljni i �ivotinjski svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, posti�i najbolju mogu�u kakvo�u zraka, sprije�iti ili barem smanjivati one�i��avanja koja utje�u na promjenu klime i uspostaviti, odr�avati i unaprje�ivati cjeloviti sustav upravljanja kakvo�om zraka na teritoriju dr�ave.
Kao osnova za strategiju za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka te provo�enje mjera za�tite i pobolj�anja kakvo�e zraka slu�e podaci pra�enja i utvr�ivanja kakvo�e zraka i izvora emisije. U tu svrhu Zakonom se propisuje uspostavljanje: dr�avne mre�e za pra�enje kakvo�e zraka pozadinskog one�i��enja, regionalnog i prekograni�nog daljinskog prijenosa te mjerenja u okviru me�unarodnih obveza dr�ave, mjerenja kakvo�e zraka u za�ti�enim podru�jima i mjerenja kakvo�e zraka u urbanim optere�enim podru�jima; podru�ne mre�e za pra�enje kakvo�e zraka u naseljenim i industrijskim podru�jima te mjerenja posebne namjene radi provjere utjecaja na okoli� nekog izvora emisije ili u slu�aju osnovane sumnje ili pritu�bi gra�ana da je do�lo do prekomjernog one�i��avanja zraka. Kako se djelotvorno suzbijanje one�i��avanja zraka mo�e posti�i samo djelovanjem na izvore emisija, propisuje se obveza prijavljivanja izvora one�i��avanja, kao i svake njegove promjene i rekonstrukcije, �upanijskom uredu i uredu Grada Zagreba nadle�nom za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo, za�titu okoli�a, redovito pra�enje emisija i dostavljanje podataka nadle�nim �upanijskim uredima i uredu Grada Zagreba koji vode registar izvora emisija s podacima o prostornom smje�taju, kapacitetu te vrsti i koli�ini emisija. Na temelju tih podataka vodi se katastar emisija. Polaze�i od ovla�tenja propisanog u Zakonu o za�titi zraka, u studenom 1996. godine, donijeta je Uredba o preporu�enim i grani�nim vrijednostima kakvo�e zraka ("Narodne novine"48/95). Uredbom se propisuju preporu�ene i grani�ne vrijednosti kakvo�e zraka, koje se koriste kao osnova za: ocjenu kakvo�e zraka, svrstavanje podru�ja u kategorije prema stupnju one�i��enosti zraka te upravljanje kakvo�om zraka.
Republika Hrvatska stranka je sljede�ih me�unarodnih ugovora: Be�ke konvencije o za�titi ozonskog omota�a (od 1991.), Montrealskog protokola o tvarima koje o�te�uju ozonski omota� (od 1991.), Londonske Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje o�te�uju ozonski omota�, Kopenhagenske Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje o�te�uju ozonski omota�, Konvencije o dalekose�nom prekograni�nom one�i��enju zraka (od 1991.), Protokola konvencije o dalekose�nom prekograni�nom one�i��enju zraka, o dugoro�nom financiranju programa suradnje za pra�enje i procjenu dalekose�nog prekograni�nog prijenosa one�i��uju�ih tvari u zraku u Europi (EMEP Protokol, od 1991.), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (od 1992).
Pedosfera
Tlo: Sve povr�ine tala sposobne za poljoprivrednu proizvodnju raspore�ene su prema plodnosti u osam bonitetnih klasa i dvije potklase u svakoj klasi, a slijedom svojstava tla, klime, reljefa i odre�enih ostalih mjesta za poljoprivrednu i �umsku proizvodnju (Pravilnik o bonitiranju zemlji�ta). Poljoprivredna tla Hrvatske mo�emo podijeliti po njihovoj kakvo�i u �est skupina, prema kojima u I skupinu spadaju najpovoljnija poljoprivredna tla. Poljoprivredna proizvodnja mo�e utjecati na tlo na razne na�ine. Dostupni podaci ukazuju na pretpostavku da poljoprivreda u Republici Hrvatskoj do sada nije bila ozbiljan one�i��iva� tala i okoli�a, barem ne u prosjeku. To se vjerojatno mo�e zahvaliti �injenici da biljnu proizvodnju u nas ozna�ava razmjerno niska razina uporabe sredstava za za�titu bilja i mineralnih gnojiva u privatnom sektoru (25% od zapadnoeuropskog prosjeka), dok je razina njihovih kori�tenja na povr�inama biv�ih dru�tvenih agrokombinata bila sli�na onoj u razvijenom svijetu.
Procjena kakvo�e �umskih tala utvr�ena je bodovanjem trajnih svojstava njihove plodnosti: mehani�ki sastav, struktura, propusnost za vodu, dubina te sadr�aj humusa i hraniva. Na osnovi toga, �umska tla Hrvatske su iznad prosje�nog boniteta. Na pribli�no 85% hrvatskih �umskih povr�ina, ona imaju visok proizvodni potencijal. �est i utjecajan uzrok o�te�enja �umskih tala u mediteranskom prostoru su �umski po�ari. Tijekom 1996. godine ukupno je registrirano 3.129 po�ara na otvorenom prostoru s ukupnom spaljenom povr�inom od 28.955 ha. U odnosu na prethodnu godinu, broj po�ara je pove�an za 1.307, odnosno 71,2%, a ukupna spaljena povr�ina ve�a je za 19.879 ha, odnosno 21,9%. Ukupno 990 po�ara odnosi se na po�are �uma i �umskih tala, a spaljena je povr�ina od 15.350 ha. Na priobalnom podru�ju (obalni, priobalni i oto�ni dio) bilo je 448 po�ara odnosno 45,2%, sa spaljenim povr�inama od 4.812 ha odnosno 31,3% od ukupne spaljene povr�ine. Istra�ivanja i provjereno iskustvo pokazuju da po�ar umanjuje plodnost tla (pad organskih tvari, prekid biolo�kog kru�enja elemenata i drugo), a pove�ava njegovu podlo�nost eroziji. Sva tla nisu jednako osjetljiva na ta o�te�enja. Sustavno pra�enje promjena kakvo�e tala kao posljedice po�ara u Hrvatskoj tek treba utemeljiti.
Erozija je proces kojim se dio �estica tla pod utjecajem prirodnih sila - vode i vjetra, odvaja od svoje mase, premje�ta na manju ili ve�u udaljenost. Preko 90% povr�ine tala na�e dr�ave izlo�eno je eroziji razli�itog intenziteta, od �ega je na 1,3 milijuna hektara golog krasa erozija ve� dosegla geolo�ku podlogu. Najte�a je situacija u sredi�njem i priobalnom podru�ju Istre, zbog pove�ane erodibilnosti tamo�njih tala i fli�nih naslaga, s koli�inama od 100 do 200 t erodiranog materijala po ha godi�nje. Sli�no je u delti i priobalju Neretve, gdje dospijevaju ve�e koli�ine zemlji�nog materijala iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Za�tita tla do sada je provedena mjerama za�tite okoli�a koje su rezultat procjene utjecaja na okoli� objekata i zahvata za koje je ra�ena Studija utjecaja na okoli�. To je regulirano Zakonom o prostornom ure�enju ("Narodne novine"30/94) i Uredbom o procjeni utjecaja na okoli� ("Narodne novine" 34/97, 57/96). Pro�i��eni tekst Zakona o poljoprivrednom zemlji�tu ("Narodne novine"54/94) sadr�i poglavlje o za�titi tla odnosno za�titi poljoprivrednog zemlji�ta, gdje je propisana za�tita poljoprivrednog zemlji�ta od prenamjene i �tetnih tvari, kori�tenje poljoprivrednog zemlji�ta sa ciljem odr�avanja sposobnosti za poljoprivrednu proizvodnju, propisivanje agrotehni�kih mjera po potrebi promjene namjene poljoprivrednog zemlji�ta i naknada za raspolaganje poljoprivrednim zemlji�tem u vlasni�tvu dr�ave i naknada nadzora koje provodi dr�avna poljoprivredna inspekcija, za�tita zemlji�ta od �tetnih tvari, kori�tenje zemlji�ta u nepoljoprivredne svrhe, mjere za�tite od po�ara, odr�avanje kultura za za�titu od erozije te kori�tenje kredita. Pravilnik o za�titi poljoprivrednog zemlji�ta od one�i��enja �tetnim tvarima ("Narodne novine"15/92) odre�uje koje se tvari smatraju �tetnim za poljoprivredno tlo, odre�uje dozvoljene koli�ine �tetnih tvari u tlu, mjere za spre�avanje one�i��enja i kontrolu one�i��avanja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo za�titi od kemijske i biolo�ke degradacije te odr�i u stanju koje ga �ini povoljnim stani�tem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.
Poradi o�uvanja tala Hrvatske kao osnovnog nacionalnog dobra, potrebno je uspostaviti sustav kojim bi se prikupile precizne informacije o stanju tala i utjecaju prirodnih �imbenika i ljudskih aktivnosti na tlo, kao i o procesima o�te�enja i one�i��enja tala. Stoga je Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a pokrenula izradu Stani�ne baze podataka dr�ave Hrvatske, koja je glavni preduvjet za uspje�ni zavr�etak znanstvene inventarizacije tala - Osnovne pedolo�ke karte Republike Hrvatske. Uz priru�nik Tloznanstvo u za�titi okoli�a, svorena je osnova za znanstveno utemeljeno planiranje i dono�enje odluka o odr�ivom kori�tenju tala. Tako�er je potrebno u idu�em razdoblju: provesti inventarizaciju stanja o�te�enosti tala Hrvatske, razraditi sustav trajnog motrenja tala Hrvatske te osmisliti informacijski sustav za tla Hrvatske.
Kras: Kras je sklop povr�inskih i podzemnih pojava razvijenih djelovanjem fizi�kih i kemijskih �imbenika prirodnih po�ela, prete�ito vode, na karbonatni dio zemljine kore, koji se naj�e��e javlja u obliku talo�nih stijena vapnenca i dolomita. Karbonatne stijene u kojima se razvio kras prekrivaju u Republici Hrvatskoj povr�inu od 29.356 km2, odnosno 52% njene kopnene povr�ine, �to predstavlja najzna�ajniju prirodnu podlogu hrvatskog okoli�a. S obzirom na dominantni tip reljefa, Hrvatska predstavlja zemlju klasi�nog krasa, odnosno Hrvatska je "locus typicus"za kras. Podru�je hrvatskog krasa, iako jedinstvene geolo�ke podloge, hidrolo�kog i hidrogeolo�kog modela stvaranja, u svojim podcjelinama krije vrlo raznolike krajobrazne rijetkosti, za koje je proces vrednovanja i za�tite rezultirao zakonskom i fizi�kom za�titom mno�tva lokaliteta hrvatskog krasa. Ukupno je na podru�ju hrvatskog krasa za�ti�eno 185 objekata, �to iznosi 58% od ukupne za�ti�ene povr�ine Republike Hrvatske. Iako su prirodna dobra relativno skromna, biolo�ka raznolikost kra�kih ekosustava je izrazita i posljedica je lokalnih svojstava izdvojenih ekotopa, �ije se kategorije kre�u od visokoplaninskih, preko morskih i vodenih do speleolo�kih. Posebno su zanimljiva stani�ta kra�kog podzemlja, gdje je otkrivena i zna�ajna skupina hrvatskih endema.
Na podru�ju krasa �ivi 1.941.213 stanovnika (40,6% hrvatske populacije, popis iz 1991.) . Prosje�na gusto�a iznosi 63 stanovnika/km2. Me�utim, ti podaci danas ne odra�avaju stvarno stanje, jer je u razdoblju od 1991. do 1995. godine, podru�je tijekom Domovinskog rata napustilo oko 390.000 prognanika i izbjeglica. Gospodarstvo na podru�ju krasa pokazuje, ovisno o zemljopisnom polo�aju, veliku gransku raznolikost. Na podru�ju krasa se ostvaruje pribli�no 92% hrvatskog turisti�kog prihoda i to poglavito od sezonskog (ljetnog) turizma na jadranskoj obali i otocima. Krajobrazne osobitosti krasa daju mnogo drugih turisti�kih mogu�nosti, od �ega s obzirom na posebnost podru�ja, kao primjer treba spomenuti zasad nedovoljno razvijen speleolo�ki turizam.
Uz mjere za�tite uobi�ajene u cjelokupnoj prirodi, za�tita krasa se zasniva jo� i na za�titi njegovih posebnosti. Osnova je za�tite krasa stvaranje svijesti o krhkosti njegovih ekosustava te poznavanje i striktno po�tivanje svih prirodnih procesa koji su djelovali ili djeluju u njegovu stvaranju i funkcioniranju. Kriti�ni elementi kra�kih ekosustava su fitocenoze i vode, tako da je osnova za�tite krasa za�tita kra�kih fitocenoza i povr�inskih, a posebno podzemnih voda. To podrazumijeva �uvanje, njegu i pro�irivanje ploha autohtonog raslinja, zbog odr�avanja osnovnog procesa okr�avanja te spre�avanja erozije tla. Pri akcijama po�umljavanja treba se savjetovati s botani�arima, kako bi se sadile autohtone, a ne brzorastu�e biljne vrste. Za�tita vode u krasu mora se provoditi na kompletnoj kra�koj plohi, a izrazito intenzivno u blizini hidrolo�kih objekata ili u zonama iznad podzemnih tokova. Takve lokalitete i speleolo�ke pojave treba fizi�ki �tititi postavljanjem odgovaraju�ih prepreka, kao �to su vrata na ulazima speleolo�kih objekata ili rampe na odvojcima u �umske ceste, kako bi se sprije�ilo odlaganje otpada. Ponore i ponorske zone treba �tititi od stvaranja naplavina i mogu�nosti za�epljenja, a posebne za�titne mjere treba provoditi pri hidrotehni�kim zahvatima. Ure�ivanje speleolo�kih pojava treba biti na�injeno isklju�ivo temeljem poznavanja njihove ekolo�ke elasti�nosti, kako bi doseg zahvata bio u podru�ju prihvatljivosti. Op�enito, najbolji na�in za�tite prirodnih, a posebno kra�kih ekosustava je poduzimanje zahvata u prirodi koje nam ona sama dozvoli tijekom mjerenja svojstava pojedinih lokaliteta odnosno studiozno provedenog postupka procjene utjecaja na okoli� planiranog zahvata.
Hidrosfera
Vode na kopnu: Prema Zakonu o vodama ("Narodne novine"br. 107/95), podru�je Republike Hrvatske je podijeljeno na �etiri vodna i jedno slivno podru�je. Slivno podru�je Dunava na podru�ju Republike Hrvatske, sada ima veliki gospodarski zna�aj. Istodobno, bitne zalihe vode nalaze se na urbano, industrijski i uop�e gospodarski najrazvijenijim i najoptere�enijim podru�jima (tzv. vru�e to�ke). Pri tom se, s obzirom na raspolo�iva dobra, geofizi�ki polo�aj i politi�ko ustrojstvo Republike Hrvatske mo�e o�ekivati dalji intenzivni razvoj industrije, prometa i poljoprivrede, a za to je potrebno, izme�u ostalog, osigurati i neophodne dodatne koli�ine vode.
Za�tita kakvo�e voda u slivnom podru�ju Jadranskog mora ima posebno zna�enje jer se sliv (i svi izvori) nalaze u kra�kom podru�ju s vrlo slo�enim hidrogeolo�kim odnosima i vrlo velikim povr�inama zona utjecaja na kakvo�u voda izvori�ta. Najve�e koli�ine otpadnih voda u Jadranskom slivu stvaraju se u podru�ju Splita, a zatim Zadra, Rijeke i �ibenika. Pro�i��avanje otpadnih voda ovih naselja i industrije ima osobito zna�enje glede za�tite kakvo�e voda i mora i glede razvoja turizma kao najva�nije gospodarske aktivnosti.
Temeljem procjene sveukupnih koli�ina voda, mo�e se zaklju�iti da podru�je dr�ave ima dovoljne koli�ine potencijalnih izvora pitke vode. Zakonski je regulirana i strategija za�tite le�i�ta, izvori�ta i priljevnih podru�ja izvori�ta. Pro�i��avanje - kondicioniranje pitke vode predvi�a se samo u slu�aju tehni�ko-ekonomske nemogu�nosti provo�enja zakonom predvi�enih pasivnih i aktivnih mjera za�tite izvori�ta vode za pi�e.
Dr�avna uprava za vode, koja je nadle�na za za�titu voda, izradila je ve�i broj vodnogospodarskih dokumenata, kojima se odre�uju osnovni strate�ki pravci za�tite povr�inskih i podzemnih voda od one�i��avanja. Uz donesene propise, za uspje�nu provedbu za�tite voda bitna je izrada planova za za�titu voda na razini lokalne samouprave i uprave, kao i utvr�ivanje one�i��iva�a i sustavno pra�enje kakvo�e voda na svim vodotocima, a isto tako i na me�udr�avnim vodotocima. Iz dosada�njih iskustava pokazalo se, da se radi efikasnijeg i racionalnijeg rje�avanja problematike za�tite voda i obalnog mora od one�i��avanja s kopna, radi odr�avanja postoje�eg stanja kakvo�e voda, name�e kao nu�no kontinuirano osiguranje nadzora nad djelatnostima, koje bi mogle izazvati pove�ana odnosno nepredvi�ena one�i��enja povr�inskih i podzemnih voda.
Osnovni ciljevi za�tite voda i obalnog mora utvr�eni su Planom za za�titu voda i mora, kojim su odre�ene mjere koje bi trebale: sa�uvati vode koje su jo� �iste; sanirati ili ukloniti one�i��enja zbog kojih dolazi do ugro�avanja ili one�i��avanja vode za pi�e na postoje�im ili planiranim izvori�tima; o�uvati kakvo�u voda i mora u propisanim kategorijama, provo�enjem i odr�avanjem mjera za�tite, te efikasnijom kontrolom rada izgra�enih objekata i ure�aja za pro�i��avanje one�i��enih voda; zaustaviti trend pogor�anja kakvo�e podzemnih i povr�inskih voda i voda obalnog mora tamo gdje je ona ozbiljnije naru�ena, pobolj�ati izgradnju potrebnih ure�aja za pro�i��avanje one�i��enih voda, bilo da se radi o sredi�njim ure�ajima za pro�i��avanje otpadnih voda gradova ili ve�ih industrijskih objekata, te gospodarskim razvojem predvi�ati "�iste tehnologije", kojima bi se bitno smanjilo ulaganje i izgradnja ure�aja, odnosno ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem neracionalno kori�tenje dobara ne�e dovesti do pogor�anja kakvo�e vode, a time do ozbiljnog naru�avanja zdravlja ljudi i ekosustava. Da bi se to sve moglo ostvariti, Dr�avna uprava za vode i Hrvatske vode predvidjele su znatna financijska sredstva, a ista bi se osigurala naknadama za za�titu voda, kreditima doma�ih i inozemnih banaka, te u Dr�avnom prora�unu.
Za�tita od �tetnog djelovanja voda regulirana je Dr�avnim planom za obranu od poplava, a postoje i osnovice za financiranje izgradnje i odr�avanje sustava i objekata prema Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva vodni doprinos ("Narodne novine"107/95). Procjenjuje se da je do sada zavr�eno oko 60% potrebnog sustava obrana od poplave, uz napomenu da se samo izgradnjom objekata ne rje�ava problem obrane od poplava, ve� se u taj problem uklapa odr�avanje izgra�enog, usavr�avanje i odr�avanje hidrometeorolo�ko-vodnogospodarskog sustava dojave i simuliranja stanja vodnog re�ima po slivovima, te usugla�avanje s zahtjevima i strategijama dr�ave.
More: Svi oblici iskori�tavanja prirodnih bogatstava mora mogu na razli�ite na�ine izazvati naru�avanje njegove ekolo�ke ravnote�e. Mnogobrojne aktivnosti koje se odvijaju na moru i obali Jadranskog mora dovode do njegova stalnog ali i iznenadnoga one�i��enja. Stalna one�i��avanja mora potje�u iz razli�itih izvora: komunalnih otpadnih voda i otpadnih voda iz turisti�kih objekata, zauljenih voda i ostalih opasnih i �tetnih tvari s brodova koji plove Jadranskim morem, nafte i njenih derivata kod prekrcaja na naftnim terminalima, istro�enih ulja i goriva od manjih plovila i brodica (�portskih, turisti�kih). Do iznenadnih one�i��enja mora dolazi uglavnom zbog nesre�a na industrijskim objektima u priobalnom pojasu te plovidbenim nezgodama brodova, kao i zbog prirodnih pojava neuobi�ajenog intenziteta (alge, meduze i sl.).
Dugogodi�njim istra�ivanjima, stalnim nadzorom one�i��enja i pra�enjem stupnja one�i��enosti Jadranskog mora u okviru Programa promatranja i istra�ivanja one�i��enja Sredozemlja (MED POL, UNEP/MAP) od 1975. godine do danas utvr�eni su prioritetni pravci za�tite Jadranskog mora. Prva faza istra�ivanja i pra�enja zavr�ila je 1980. te je 1982. godine izra�en hrvatski Nacionalni program pra�enja stanja one�i��enja Jadranskog mora koji, u razli�itim vremenskim intervalima djeluje sve do danas. Programom je ustanovljeno da se dugogodi�nje aktivnosti moraju nastaviti, a trebaju obuhvatiti: istra�ivanja osnovnih procesa i mehanizama biokemijskog ciklusa prirodnih tvari, pojedinih one�i��iva�a, kao i me�usobnog djelovanja svih �imbenika u moru; razvoj, interkalibraciju i standardizaciju analiti�kih postupaka kod odre�ivanja koncentracije one�i��enja u moru, sedimentu i �ivoj tvari; stalno pra�enje prirodnih osobina i procesa Jadranskog mora (glede procjene kapaciteta postoje�eg optere�enja i planiranih promjena); rad na procjeni sada�njeg ulaza otpadnih tvari iz priobalnih dr�ava (putem me�unarodnog pomorskog prometa, od atmosferskog transporta i upotrebljenih agrotehni�kih mjera); izradu procjene utjecaja one�i��enja i mogu�ih promjena zbog havarija, izgradnje novih izvora one�i��enja, pove�anja turisti�kog i pomorskog prometa te smanjenja dosada�njeg upu�tanja otpadnih voda (rekonstrukcijom i izgradnjom novih kanalizacijskih sustava, odnosno pravilnim tretiranjem otpadnih industrijskih i urbanih voda). Temeljem toga izra�ene su ili �e biti izra�ene preporuke za: standarde za sadr�aj pojedinih one�i��iva�a u morskoj vodi i morskim organizmima koji se koriste za ljudsku ili �ivotinjsku ishranu; standarde mora u marinama, lukama; sanaciju i unapre�enje okoli�a u pojedinim �upanijama; prikupljanje podataka koji bi poslu�ili kao osnova za me�udr�avni dogovor (izme�u: Italije, Slovenije i Hrvatske) u interesu boljeg kori�tenja i unapre�enja kakvo�e Jadranskog mora (npr. uvo�enje sustava odvojene plovidbe na Jadranu); daljnje normativno djelovanje koje mora po�tovati stvarne mogu�nosti i ograni�enja (kao npr. kod sustava obavje��ivanja o svim promjenama na pomorskom dobru, plovidba Jadranskim morem i sl.); prikupljanje podataka o postoje�im instalacijama na morskom dnu i podmorju, a glede formiranja baze podataka - "pomorskog katastra"
U okviru temeljnih zakonskih propisa kao �to su Pomorski zakonik ("Narodne novine"17/94, 74/94, 43/96), Zakon o za�titi okoli�a ("Narodne novine" 82/94) Zakon o vodama ("Narodne novine"107/95) i Zakon o morskom ribarstvu ("Narodne novine"74/94, 57/96), a temeljem dosada�njeg pra�enja stanja te dobivenih podataka, doneseni su sljede�i standardi: za standarde za otpadne vode koje ulaze u more i kategorizaciju voda Uredba o klasifikaciji voda ("Narodne novine"15/81, 53/90, 107/95), Uredba o kategorizaciji vodotoka ("Narodne novine"15/81, 53/90, 107/95), Uredba o standardima kakvo�e mora na morskim pla�ama ("Narodne novine"33/96); za iznenadna one�i��enja mora Plan intervencija kod iznenadnih one�i��enja Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine"8/97), Pravilnik o na�inu obavljanja prijevoza opasnih tvari u pomorskom prometu ("Narodne novine"79/96), Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i na�inu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te na�inu spre�avanja �irenja isteklih ulja u lukama ("Narodne novine"108/95); za sigurnost plovidbe Pravilnik o obavljanju meteorolo�ke slu�be na pomorskim brodovima ("Narodne novine"96/96), Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru ("Narodne novine" 17/96); za za�titu biolo�kih dobara Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske ("Narodne novine"46/96), Naredba o vrsti i koli�ini ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u gospodarskom ribolovu na moru, Naredba o za�titi riba i drugih morskih organizama.
Biosfera
Biolo�ka raznolikost: Cjelovito o�uvanje kakvo�e okoli�a i o�uvanje prirodnih zajednica osigurava se Zakonom o za�titi okoli�a. Me�u ciljevima za�tite okoli�a u ostvarivanju odr�ivog razvitka je i trajno o�uvanje izvornosti biolo�ke raznolikosti prirodnih zajednica i o�uvanje ekolo�ke stabilnosti. Zakon o za�titi prirode ("Narodne novine"30/94, 72/94) temeljni je zakon u Hrvatskoj koji regulira problematiku o�uvanja biolo�ke i krajobrazne raznolikosti.
In-situ o�uvanje biolo�ke raznolikosti zna�i o�uvanje vrsta i ekolo�kih sustava u njihovom prirodnom okru�enju, a u slu�aju udoma�enih ili kultiviranih vrsta, u okru�enju u kojemu su razvili svoja specifi�na svojstva. Temeljna metoda in-situ o�uvanja biolo�ke raznolikosti je utemeljenje za�ti�enih dijelova prirode. Temeljem Zakona o za�titi prirode, danas je u Hrvatskoj ovakvom za�titom obuhva�eno oko 7,5% dr�avne povr�ine. Ovaj Zakon odre�uje osam kategorija prostorne za�tite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, za�ti�eni krajolik, park-�uma i spomenik parkovne arhitekture). Najve�i dio za�ti�ene povr�ine odnosi se na parkove prirode (oko tri �etvrtine) i nacionalne parkove (oko jedne �estine), prostrana podru�ja od nacionalne i me�unarodne vrijednosti, �ija je za�tita u nadle�nosti dr�ave. Od ostalih kategorija, �ije je upravljanje u nadle�nosti �upanija, stro�e mjere za�tite biolo�ke raznolikosti odre�ene su naro�ito za stroge i posebne rezervate. Struktura nacionalnih parkova i parkova prirode dobro ilustrira bogatstvo i raznolikost hrvatske prirode. Tri nacionalna parka nalaze se na otocima (Kornati, Brijuni i Mljet), uklju�uju�i i pripadaju�e more, dva ilustriraju zanimljivosti na�e kra�ke hidrografije i morfologije (Plitvi�ka jezera i Krka), a dva su tipi�no planinski prostori sa zanimljivom vegetacijom i reljefom (Risnjak i Paklenica). Me�u parkovima prirode tri su planinska (Velebit, Biokovo i Medvednica), jedan je oto�ni (Tela��ica), a dva su predstavnici biolo�kog bogatstva na�ih nizinsko-plavnih podru�ja (Kopa�ki rit i Lonjsko polje). Plitvi�ka jezera su uvr�tena u UNESCO-vu Listu svjetske prirodne ba�tine. Velebit je na popisu rezervata biosfere (UNESCO-v znanstveni program "�ovjek i biosfera"- MaB), a �etiri su podru�ja na popisu Ramsarske konvencije (Kopa�ki rit, Lonjsko polje, Delta Neretve i Crna Mlaka). Gospodarenje nacionalnim parkovima i parkovima prirode temelji se na prostornim planovima. Za nacionalne su parkove prostorni planovi doneseni, u tijeku su ve� i njihove revizije, a izrada prostornih planova za parkove prirode tek slijedi. Sli�no je stanje i s javnim ustanovama za upravljanje parkovima prirode, koje su za sada osnovane tek za Tela��icu, Lonjsko polje i Kopa�ki rit, dok ih svi nacionalni parkovi ve� imaju. Za ostale kategorije za�ti�enih dijelova prirode, s obzirom na �injenicu da to nisu velika podru�ja, ne predvi�a se izrada posebnih prostornih planova, nego samo mjere za�tite koje donose �upanijska poglavarstva uz suglasnost dr�avnog upravnog tijela nadle�nog za za�titu prirode. Ovim prostorima upravljaju javne ustanove koje osnivaju �upanijske skup�tine (trenutno ustrojene u Istarskoj �upaniji, Splitsko-dalmatinskoj i Koprivni�ko-kri�eva�koj �upaniji). Uz 7 nacionalnih parkova i 6 parkova prirode, utemeljena su 2 stroga rezervata, 69 posebnih rezervata, 72 spomenika prirode, 28 za�ti�enih krajolika, 23 parka-�ume te 114 spomenika parkovne arhitekture.
Osim za�ti�enih podru�ja, pojedine biljne i �ivotinjske vrste tako�er se �tite Zakonom o za�titi prirode. To su prvenstveno vrste koje su ugro�ene ili rijetke u Hrvatskoj, ali i neke druge vrste, npr. one koje su ugro�ene na me�unarodnoj razini pa nas na njihovu za�titu obvezuju razli�ite me�unarodne konvencije. Prema Zakonu o za�titi prirode, za�ti�ene vrste je zabranjeno ubijati, hvatati, ozlje�ivati, dr�ati u su�anjastvu, kupovati, prodavati, izvoziti ili uvoziti iz inozemstva te o�te�ivati njihova stani�ta. Osim toga, temeljem ovoga Zakona za�ti�ene su sve divlje �ivotinje u nacionalnim parkovima, strogim i posebnim rezervatima, kao i cjelokupna �piljska fauna. Od preostalih �ivotinjskih vrsta, za�tita onih koje su zanimljive za gospodarsko kori�tenje, obuhva�ena je drugim zakonima, kao �to su Zakon o lovu ("Narodne novine"10/94, 22/94,5/95, 25/96), Zakon o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine"34/89, 19/90, 26/93) i Zakon o morskom ribarstvu ("Narodne novine" 74/94, 57/96). Gospodarsko kori�tenje ostalih neza�ti�enih vrsta regulira se izdavanjem posebnih dopu�tenja za sakupljanje iz prirode koje izdaje tijelo dr�avne uprave nadle�no za za�titu prirode temeljem Zakona o za�titi prirode. To se prvenstveno odnosi na sakupljanje pu�eva i zelenih �aba te u manjoj mjeri nekih drugih �ivotinja. Za�ti�ena je velika ve�ina zavi�ajnih sisavaca, s izuzetkom tzv. "problemati�nih"vrsta i lovnih vrsta. Za�ti�ene su sve hrvatske gnjezdarice, kao i sve ostale europske vrste ptica, osim lovnih vrsta te velikog vranca na ribnjacima i �vorka na poljoprivrednim povr�inama. Od gmazova, koje sve vi�e ugro�ava trgovina tzv. ku�nim ljubimcima, za�ti�ene su sve zavi�ajne vrste izuzev poskoka i ri�ovke, a od vodozemaca tako�er sve vrste izuzev tri vrste zelene �abe. Revizija za�tite ostalih �ivotinjskih skupina je u toku, iako s ve�inom preostalih skupina ima dosta problema zbog nedostataka znanstvenih podataka i vrlo slabe istra�enosti na�e faune. Od biljnih vrsta za�ti�ene su za sada samo 44, ali u tijeku je izrada pravilnika kojim �e se za�tititi sve vrste upisane u hrvatsku Crvenu listu. Osim zakonskog za�ti�ivanja pojedinih vrsta i prostora (koji u najve�em broju zemalja �ini tek nekoliko postotaka ukupne povr�ine), va�no je u sve ljudske djelatnosti ugra�ivati mjere za�tite biolo�ke raznolikosti. Za�tita stani�ta na prostorima koji se gospodarski koriste unapre�uje se provo�enjem odre�enih smjernica za�tite prirode od strane poljoprivrednih, �umarskih, vodoprivrednih, prostorno planerskih i drugih slu�bi. Zakonom o �umama ("Narodne novine"92/90, 76/93) ure�eno je postupanje sa �umama i �umskim zemlji�tem. Pla�anje naknade za kori�tenje op�ekorisnih funkcija �uma u visini od 0,07%, koje je propisano odredbama zakona za sve gospodarske subjekte u Republici Hrvatskoj, koje su na primjeren na�in rije�ile pitanje naknade, pridonijelo je rje�avanju ovog pitanja na na�in kako su to rije�ile i druge europske zemlje. Pravilnikom o ure�ivanju �uma ("Narodne novine" 11/97) op�ekorisne funkcije �uma dio su ure�ajnog zapisnika �umskogospodarske osnove. U tijeku je izbor metode za vrednovanje op�ekorisnih funkcija �uma. Isto se tako poti�e o�uvanje, a po mogu�nosti i obnavljanje ili �ak stvaranje novih malih raznolikih biotopa koji su od lokalne vrijednosti pa se njihova za�tita provodi prvenstveno na op�inskoj razini. Ovakvi biotopi �ine mre�u koja �to je gu��a i povezanija, osigurava ve�u stabilnost i ekolo�ku ravnote�u sveukupne biolo�ke raznolikosti.
U svezi sa za�titom ba�tinjenih vrsta kultiviranih biljaka i pasmina udoma�enih �ivotinja, potrebno je poticati poduzimanje mjera kojima bi se osigurala njihova za�tita. Odredbama Zakona o nov�anim poticajima u poljoprivredi i ribarstvu osigurava se odre�ena pomo� uzgajiva�ima pojedinih pasmina (npr. istarskog goveda i turopoljske svinje). Uzgajiva�i pojedinih pasmina udoma�enih �ivotinja udru�uju se u saveze uzgajiva�a te na taj na�in poku�avaju ostvariti za�titne programe.
Mjere ex-situ o�uvanje dijelova biolo�ke raznolikosti izvan njihovih prirodnih stani�ta naro�ito su va�ne za vrlo rijetke i ugro�ene vrste kojima u prirodi prijeti izumiranje te je njih ili njihove gene va�no sa�uvati ili ih �ak razmno�iti radi ponovnog napu�ivanja u prirodna stani�ta. Biljne gene mogu�e je �uvati u obliku sjemenja ili kulture tkiva, a �ivotinjske u tzv. genskim knji�nicama, gdje se pospremaju duboko zamrznuti genomi. Drugi je na�in dr�anje i uzgoj odre�enih biljnih i �ivotinjskih vrsta. U Hrvatskoj se ovakav biljni materijal �uva prete�ito u botani�kim vrtovima, a u organizaciji Agronomskog fakulteta u Zagrebu u tijeku je projekt osnivanja Hrvatske banke biljnih gena. Zoolo�ki vrtovi imaju va�nu ulogu u ex-situ o�uvanju rijetkih �ivotinjskih vrsta. Zagreba�ki zoolo�ki vrt nedavno je uklju�en u Europski program za ugro�ene vrste (EEP), koji koordinira uzgoj odre�enih ugro�enih vrsta u pojedinim zoolo�kim vrtovima uz pomo� Me�unarodnog informacijskog sustava za vrste (ISIS). Iako se za sada radi o dvije nezavi�ajne vrste: snije�ni leopard i grivasti vuk, uklju�ivanje u ovaj projekt zna�ajno je za za�titu biolo�ke raznolikosti na svjetskoj razini.
II. OP�I PRITISCI NA OKOLI�
Stanovni�tvo: Stanovni�tvo ima zna�ajan utjecaj na dru�tveno-gospodarski razvoj, a time posebice na stanje okoli�a. Najzna�ajniji u�inak na okoli� imaju broj stanovnika te njihova prostorna raspodjela. Brojem stanovnika Hrvatska pripada srednje gusto naseljenim zemljama, �to uz stalan pad prirodnog prirasta ima za ishod smanjen pritisak na okoli�. Prostorni raspored stanovni�tva uspore�en s povr�inom zemlje ukazuje na pove�anu naseljenost kontinentalnog (panonskog) dijela Hrvatske zbog �ega je u tom dijelu pritisak na okoli� pove�an, za razliku od gorsko-planinskog dijela Hrvatske, �ija je naseljenost ispodprosje�na. Stoga je okoli� u gorskom dijelu o�uvan u najprirodnijem obliku.
Doma�instva: Doma�instvo je obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedni�ki tro�e prihode za podmirivanje osnovnih �ivotnih potreba, uklju�uju�i tu i potro�nju prirodnih dobara i energije te proizvodnju otpadnih voda i otpada. Stoga, doma�instvo predstavlja jedinicu pritiska na okoli�.
Proizvodnja i potro�nja energije: Promatraju�i proizvodnju i potro�nju primarne energije te uva�avaju�i konstantne nagomilane probleme u energetici, a koji su ve�im dijelom posljedica dugotrajnog nepostojanja osmi�ljenog pristupa ovoj gospodarskoj djelatnosti, nije izgledno njihovo �urno rje�avanje. Potreba za gradnjom novih energetskih objekata mora biti prepoznatljiva u strategiji razvitka energetike, strategiji prostornog ure�enja, a posebice u strategiji za�tite okoli�a Republike Hrvatske. Rje�avanje energetskih problema mora zadovoljiti sljede�e osnovne elemente: izbjegavanje gubitaka energije �to manjom pretvorbom jednih oblika energije u drugi, proizvodnja elektri�ne energije prema tr�i�nim kriterijima, kori�tenje najvrednijeg primarnog izvora energije - plina - izravno kod krajnjih potro�a�a. Radi razrje�avanja energetske politike, Vlada Republike Hrvatske je u velja�i 1997. godine donijela Odluku o pokretanju nacionalnih energetskih programa energetske efikasnosti i kori�tenja obnovljivih izvora energije.
Industrija: Za industriju, kao skup raznorodnih proizvodnih djelatnosti, svojstvena je brojnost razli�itih vrsta pritisaka na okoli�. Ti su pritisci posljedica protoka velikih koli�ina tvari i energije kroz industrijske procese i njihovoj djelomi�noj pretvorbi u korisne proizvode. Pokazatelji pritisaka na okoli� iz industrije od 1990. do 1994. godine imaju op�enito silazan trend. Vidljivo je to po op�em gospodarskom pokazatelju - BDP. Uzrok je tome prethodno ratno i sada prijelazno razdoblje u kojem se Hrvatska nalazi. Unutar pojedinih industrijskih djelatnosti razvidni su, me�utim, razli�iti trendovi pokazatelja pritisaka na okoli�. U nekim industrijskim granama bilje�i se porast proizvodnje (iako je jo� uvijek ispod razine iz 1990. godine) i pove�anje pritisaka na okoli�, dok su druge suo�ene s daljnjim padom proizvodnje. Odgovori kojima industrija u Hrvatskoj u sada�njem trenutku, s obzirom na zate�eno stanje, mo�e doprinijeti smanjenju pritisaka na okoli� jesu primjena odre�ene za�titne opreme (pro�i��avanje voda i plinova, primjereno zbrinjavanje tehnolo�kog otpada) i postupnim uvo�enjem za okoli� prihvatljivog industrijskog pona�anja ("�i��e"proizvodnje). Dugoro�no, to bi se trebalo posti�i potpunim prihva�anjem sustava "�i��e" proizvodnje, kao i odgovaraju�om proizvodnom orijentacijom.
Komunalni otpad: Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se mo�e prosu�ivati ne samo o civilizacijskoj razini ve� i gospodarskoj razvijenosti nekog dru�tva. Komunalni otpad �ini samo jedan dio u cjelovitoj strategiji bavljenja otpadom, �ije zbrinjavanje posljednjih godina postaje prioritet u Hrvatskoj. Jedini je put rje�avanja ovog problema izgradnja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Pretpostavka za takav sustav koji obuhva�a niz specijaliziranih organizacija za skupljanje i obradu otpada, objekte za prihvat, oporabu i odlaganje je i potpuno zakonsko ure�enje tog podru�ja. Kako ne postoje podaci o godi�njim koli�inama nastalog otpada kao ni podaci o otpadu koji je nastao tijekom radnog vijeka pojedinih komunalnih poduze�a, utvr�ivanje koli�ina i vrsta komunalnog otpada koje nastaju na podru�ju Republike Hrvatske prioritetan je zadatak. Izrada liste najve�ih one�i��iva�a - odlagali�ta, tako�er, predstavlja prioritet. Strategija u postupanju s komunalnim otpadom treba te�iti tome da se vi�e lokalnih samouprava i uprava udru�uje u rje�avanju problema njegovog zbrinjavanja.
Tehnolo�ki otpad: Procjene koli�ina do sada proizvedenog i odlo�enog tehnolo�kog otpada nisu u dovoljnoj mjeri pouzdane zbog potpunog ili djelomi�nog nedostatka podataka. Ni�ta bolja situacija nije ni sa proizvodnjom iza koje ostaje otpad. Podaci koji se prikupljaju anketiranjem i intervjuiranjem proizvo�a�a tako�er su nepouzdani jer proizvo�a�i nastoje umanjiti ili prikriti podatke o otpadu kako bi izbjegli mogu�e materijalne obveze. Ovaj problem rije�it �e tek uspostava odgovaraju�eg informati�kog sustava i stroga primjena Pravilnika o katastru emisija u okoli� ("Narodne novine" 36/96) kojim je propisana izri�ita obveza redovnog dostavljanja podataka o otpadu. Osim to�nih podataka o koli�ini, vrsti i mjestima nastanka tehnolo�kog otpada, potrebno je provoditi mjere kojima se poti�e ispravno postupanje s tim otpadom. Donesena je Uredba o postupanju s opasnim otpadom ("Narodne novine"32/98) kojom su regulirana pitanja postupanja i zbrinjavanja opasnog otpada. Primjena ovog propisa treba osigurati sigurno postupanje s opasnim otpadom.
Gospodarenje kemijskim proizvodima: Gospodarenje kemijskim proizvodima u Republici Hrvatskoj, do uspostave hrvatske dr�ave provodilo se u okviru biv�eg gospodarskog sustava, �esto na �tetu Hrvatske, �to je rezultiralo zaostajanjem razvoja potrebne infrastrukture i nizom problema vezanih uz ovo podru�je za�tite okoli�a. Iz tog razdoblja naslije�en je sektorski pristup u upravljanju pojedinim kategorijama kemikalija, dijelovima �ivotnog kruga (proizvodnja, prijevoz, promet, uporaba, odlaganje) te u provedbi mjera za�tite zdravlja i �ivota �ovjeka, imovine, kulturne i prirodne ba�tine te op�enito okoli�a. Obilje�je ovakvog pristupa je lo�a komunikacija i suradnja izme�u svih odgovornih partnera u provo�enju gospodarenja kemikalijama i rje�avanje problema kemijske sigurnosti na kraju �ivotnog kruga kemikalije umjesto na njegovom po�etku. Posljedica ovakvog pristupa zamjena je jednog problema drugim te nerazumno tro�enje nov�anih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta. Uspostavom samostalne dr�ave Hrvatske stvoreni su preduvjeti za unapre�enje i ja�anje zakonske, administrativne, institucionalne i tehni�ke infrastrukture ukupnog gospodarstva, unutar kojih su stvoreni uvjeti za unapre�enje i ja�anje ukupne infrastrukture za gospodarenje kemijskim proizvodima na na�elima odr�ivog razvitka. Osnovni zadaci u svezi sa sigurnim gospodarenjem kemikalijama odre�eni su odlukom Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Povjerenstva za sigurno gospodarenje kemikalijama, �iji je zadatak unapre�enje i ja�anje sustava za sigurno gospodarenje kemikalijama, izrada programa mjera za smanjenje kemijskih rizika, unapre�enje rada na procjeni rizika, uskla�enje klasifikacije, pakiranja i ozna�avanja kemikalija, unapre�enje rada na mjerama za spre�avanje ilegalne trgovine otrovima i drugim opasnim kemikalijama te razmjena informacija i ostale aktivnosti u svezi s sigurnim gospodarenjem kemikalijama. Osnovni cilj pri tome je oja�ati i trajno unapre�ivati zakonsku, institucionalnu i tehni�ku infrastrukturu za provedbu sigurnog gospodarenja kemikalijama, objedinjuju�i interese i ciljeve, aktivnosti i programe djelovanja svih partnera koji odlu�uju o sigurnom gospodarenju kemijskim proizvodima, u skladu s novim potrebama Hrvatske i njenim me�unarodnim obvezama.
Promet: Mjerama gospodarske politike osigurat �e se orijentacija za br�i razvitak onih prometnih sredstava koja manje one�i��uju okoli�. Jedan je od op�ih strate�kih ciljeva razvoja prometa osiguranje da obnovljeni i novoizgra�eni prometni sustavi po�tuju najvi�e kriterije za�tite prostora i okoli�a. To zna�i smanjenje negativnog djelovanja prometa na okoli� i ljudsko zdravlje, promicanjem mjera za postizanje obrazaca prometa �to su kompatibilni s odr�ivim razvitkom. Zakonskim mjerama i inspekcijskim nadzorom poduzimaju se stroge mjere, osobito u prijevozu opasnih tvari. Na obveznim i preventivnim tehni�kim pregledima poo�trena je kontrola ispu�nih plinova po standardima prihva�enim u razvijenom svijetu. U pojedinim prometnim granama predvi�aju se, u idu�em razdoblju, sljede�a razvojna opredjeljena koja �e pridonijeti u�inkovitijoj za�titi okoli�a: razvoj kombiniranog prometa �eljeznica/cestovno vozilo, suvremeno opremanje kontejnerskih terminala za prekrcaj tereta, pobolj�anje infrastrukture rije�nih vodenih puteva i pripadaju�ih luka, uvo�enje u cestovni promet motornih vozila primjerenijih okoli�u, moderniziranje opreme jadranskih luka i ja�e uvo�enje priobalnih brodova, nadogradnja i modernizacija �eljezni�ke mre�e sa svrhom �to boljeg povezivanja Europe, posebice srednje Europe i podunavskih regija s morskim lukama na Jadranu, izgradnja dodatne infrastrukture rje�nih vodenih puteva te opremanje, gradnja i rekonstrukcija brodova upisanih na podru�ju Republike Hrvatske u skladu s propisima za�tite mora od one�i��enja.
Turizam i rekreacija: Turisti�ki prostor Hrvatske habitus je prirodnih i dru�tvenih aktivnosti koje ga uz Austriju, �panjolsku, Francusku i Italiju ravnopravno svrstavaju u red najatraktivnijih prirodnih podru�ja Europe. �tovi�e, u nekim elementima atraktivnosti i prema polo�aju, jadranska obala Hrvatske objektivno ima odre�ene komparativne prednosti. To se u prvom redu odnosi na blizinu srednjoeuropske i isto�noeuropske potra�nje, duljinu i razvedenost obale s mnogobrojnim otocima, krajobrazno ambijentalne raznolikosti kao vizualno-estetskom komponentom atraktivnosti, pripadnost dvama klimatskim pojasevima, o�uvanost okoli�a prete�nog dijela Hrvatske a posebice obale i otoka. Dosada�nje kori�tenje dobara u turisti�ke svrhe bilo je neprimjereno takvim prostornim, prirodnim i dru�tvenim preduvjetima, a na ve�em dijelu obale i neracionalno.
Slatkovodno ribarstvo i akvakultura: Ribarstvo i akvakultura kao gospodarske grane kojima je cilj uzgoj i izlov vodenih organizama imaju velik utjecaj na okoli�, posebice na vodene ekosustave. U svrhu uzgoja riba stvoreni su specifi�ni vodeni ekosustavi, ribnjaci. U smislu za�tite okoli�a, ribnjaci su vodeni ekosustavi s izrazitim antropogenim utjecajima koji se o�ituju kroz intenzivni energetski unos, bilo da se radi o dodavanju gotove hrane, bilo o stimuliranju prirodne proizvodnje hrane. Pritisci se o�ituju u promjenama fizikalno-kemijskih svojstava vode, koli�ini kisika, promjenama u �ivotnim zajednicama i ubrzanoj eutrofikaciji, kako ribnja�kih ekosustava, tako i otvorenih vodotokova koji primaju ribnja�ke vode. Posebno je zna�ajna pozitivna uloga ribnjaka u o�uvanju biolo�ke raznolikosti. Provedenim melioracijama nestao je ve�i dio prirodnih mo�varnih ekosustava, pa ribnjaci predstavljaju nadomjestke tih biolo�ki izuzetno vrijednih ekosustava.
Ne�eljeni doga�aji s posljedicama po okoli�: Ne�eljeni doga�aj je svaka pojava koja se dogodi izvan ljudskog nadzora, a koja za posljedicu ima �tetu po okoli�, �ovjeka ili njegova dobra. Po uzroku mogu biti prirodni ili izazvani ljudskom djelatno��u. Tijekom 1995. godine zabilje�eno je 10 ne�eljenih doga�aja s ispu�tanjem opasnih tvari u okoli�. Djelovanjem nadle�nih slu�bi obavljena je sanacija tih doga�aja te nema trajnih posljedica po okoli�. Jedino su �umski po�ari ostavili negativan utjecaj na okoli� jer opo�arena povr�ina iznosi 9.076 ha, a �teta je procijenjena na 113.000.000 kuna. Posebice je �teta izra�ena u priobalnom, kra�kom podru�ju.
Rat i okoli�: Stanje okoli�a poslije Domovinskog rata treba biti predmetom intenzivnog motrenja i nadzora jer je, zbog vi�egodi�nje nedostupnosti 28% nacionalnog podru�ja, na tome prostoru na�injeno mnogo �tete koju treba uporno otkrivati. Prioritetna je zada�a dr�ave �to prije o�istiti podru�ja ratnih operacija od eksplozivnih sredstava, jer je to uvijet za povrat gospodarstva u te krajeve te preduvjet za prikupljanje podataka o potpunom stanju okoli�a Republike Hrvatske.
III. ODGOVORI DRU�TVA
Institucionalni ustroj za�tite okoli�a: Za�tita okoli�a nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najslo�enijih aktivnosti koja zadire u sve dijelove organizacije ljudskog dru�tva. To se posebice odnosi na me�udjelovanje za�tite okoli�a i primjerenog razvoja dru�tva koje danas, suvremenim rje�nikom nazivamo odr�ivi razvitak. Stoga je u�inkovito institucionalno ustrojavanje sustava za�tite okoli�a na razini dr�avne uprave te lokalne samouprave i uprave od iznimne va�nosti za Republiku Hrvatsku. Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a nadle�na je za za�titu okoli�a, odnosno prirode kao zna�ajnog dijela okoli�a Republike Hrvatske. Ustrojena je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dr�avnih upravnih organizacija iz 1994, godine odnosno i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i dr�avnih upravnih organizacija ("Narodne novine"131/97. Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a u nadle�nosti ima poslove izrade propisa, obavljanje upravnog nadzora, upravne i stru�ne poslove iz podru�ja za�tite okoli�a, a koji se odnose na op�u politiku za�tite okoli�a u ostvarivanju uvjeta za odr�ivi razvitak; za�titu zraka, tla, voda, mora, biljnog i �ivotinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; predlaganje, promicanje i pra�enje mjera za unapre�enje za�tite okoli�a; osiguravanje provedbe katastra one�i��avanja (monitoring); vo�enje informacijskog sustava za�tite okoli�a; utvr�ivanje mjera i uvjeta za�tite okoli�a; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga i standarda za�tite okoli�a; inspekcijske poslove za�tite okoli�a; poticanje odgoja i obrazovanja te istra�ivanja u svezi sa za�titom okoli�a; istra�ivanje, prou�avanje, pra�enje evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne ba�tine; sredi�nju informacijsko-dokumentacijsku slu�bu; utvr�ivanje svojstava za�ti�enih dijelova prirode te njihovo vrednovanje; vo�enje sredi�njih upisnika za�ti�enih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvr�ivanje programa javnih potreba u podru�ju za�tite prirode Republike Hrvatske; skrb, uskla�ivanje i vo�enje nadzora nad financiranjem programa za�tite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizi�kih osoba na poslovima za�tite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavr�avanje stru�nih djelatnika u djelatnostima za�tite prirode; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza za�ti�enih dijelova prirode; utvr�ivanje uvjeta za kori�tenje i namjenu za�ti�enih dijelova prirode te upravljanje za�ti�enim dijelovima prirode sukladno propisima; utvr�ivanje posebnih uvjeta gra�enja za za�titu dijelova prirodne ba�tine; obavljanje inspekcijskih poslova za�tite prirode i drugih poslova koji su joj stavljeni u nadle�nost.
U Dr�avnoj upravi za za�titu prirode i okoli�a zaposleno 58 fakultetski obrazovanih slu�benika. U �upanijama, ustrojeni su uredi za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i za�titu okoli�a. Uz ostale poslove za koje su uredi nadle�ni, o ukupnoj za�titi okoli�a na razini �upanija trenuta�no skrbi jedan do dva slu�benika od kojih je jedan stru�ni suradnik, a drugi inspektor za�tite okoli�a. �vrsto ustrojbeno povezivanje dr�avne i lokalne samouprave i uprave, posebice u dijelu koji se ti�e inspekcijskog nadzora, ali i ostalih upravnih poslova od bitne je va�nosti za u�inkovitu provedbu za�tite okoli�a na samoupravnoj razini.
Zakonodavstvo u za�titi okoli�a: O�uvanje prirode i okoli�a jedna je od najvi�ih vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Republika Hrvatska suvereno raspola�e svojim prirodnim bogatstvima, u skladu sa svojom politikom za�tite okoli�a, brinu�i se da aktivnosti �to ih poduzima u granicama svoje jurisdikcije ili kontrole ne utje�u �tetno na okoli� u drugim zemljama, kako to slijedi prema obvezama iz brojnih me�unarodnih ugovora iz podru�ja za�tite okoli�a kojih je Hrvatska stranka. Ustavne odredbe o pravu na zdrav �ivot i zdrav okoli�, kojima se osigurava pobolj�avanje kakvo�e �ivljenja za dobrobit sada�njih i budu�ih generacija, zna�ajne su i za u�vr��enje ljudskih prava u Hrvatskoj.
U Deklaraciji o za�titi okoli�a u Republici Hrvatskoj, koju je Sabor Republike Hrvatske donio 1992. godine, sadr�ano je �vrsto opredjeljenje za izgradnju pravnog sustava sukladno me�unarodnim ugovorima i standardima europske i svjetske zajednice kojima �e se u potpunosti osigurati trajna, sustavna i u�inkovita za�tita okoli�a. Zakonom o za�titi okoli�a utvr�ena su obvezna polazi�ta u za�titi okoli�a na temelju op�e prihva�enih na�ela i na�ela me�unarodnog prava: institut odgovornosti za one�i��avanje okoli�a, provo�enje upravnog i inspekcijskog nadzora, obveza izrade strategije i izvje��a o stanju okoli�a, uvo�enje katastra one�i��avanja, informacijskog sustava, pra�enje stanja okoli�a, osiguravanja javnosti podataka o stanju okoli�a i sudjelovanje javnosti te poticajne mjere u za�titi okoli�a Zakonom o za�titi zraka i Zakonom o otpadu, te brojnim podzakonskim propisima utvr�ena je obveza obavje�tavanja javnosti, pitanja informacija o stanju okoli�a, javnog uvida u tijeku postupka procjene utjecaja na okoli�.Tako�er, dono�enjem drugih zakona kojima se ure�uju pitanja u odnosu na druge sastavnice okoli�a, a koje su pripremila i izradila druga nadle�na ministarstva i dr�avne uprave, osigurala su potpuniju za�titu pojedinih sastavnica okoli�a.
Republika Hrvatska stranka je ve�eg broja me�unarodnih ugovora iz podru�ja za�tite okoli�a. Provode�i te ugovore Hrvatska djeluje sustavno, planski i koordinirano u razvoju me�unarodnog prava za�tite okoli�a.
Provo�enje inspekcijskog nadzora: Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a, obavlja poslove inspekcije za�tite okoli�a u drugom stupnju. U odjelu za inspekcijske poslove pored na�elnika odjela, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i drugih propisa iz podru�ja za�tite okoli�a, obavljaju dva vi�a inspektora i dva inspektora.
U �upanijama i Gradu Zagrebu u okviru ureda za prostorno ure�enje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i za�titu okoli�a, poslove obavljaju �upanijski inspektori za�tite okoli�a. Zagreba�ka �upanija i Grad Zagreb nisu uz sva nastojanja jo� uvijek imenovali �upanijske inspektore za�tite okoli�a. Inspektor u �upanijskom uredu obavlja poslove inspekcijskog nadzora glede primjene standarda za�tite okoli�a, provo�enje monitoringa, provo�enje mjerenja emisija i imisija, provo�enje mjera za�tite okoli�a, vo�enje o�evidnika i sl. Inspektor u Dr�avnoj upravi za za�titu prirode i okoli�a pored navedenog, nadzire provedbu ratificiranih me�unarodnih ugovora iz podru�ja za�tite okoli�a, rje�ava u drugom stupnju o �albama protiv rje�enja inspekcije u prvom stupnju te predla�e mjere za unapre�enje za�tite okoli�a, uskla�uje i daje smjernice za rad i provo�enje odre�enih propisa i mjera za�tite okoli�a.
U Dr�avnoj upravi za vode, Odjel dr�avne vodopravne inspekcije obavlja poslove u svezi s provo�enjem inspekcijskog nadzora prema odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine"107/95) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95). Dr�avna vodopravna inspekcija nadzire rad �upanijskih vodopravnih inspekcija, utvr�uje smjernice za njihov rad i poduzima druge mjere za unapre�enje njihove organizacije rada. �upanijske vodopravne inspekcije nadziru primjenu odredaba zakona i podzakonskih propisa te provo�enje drugih mjera u podru�ju upravljanja vodama. Vodopravni inspektori temeljem �lanka 45. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95) obavljaju i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih propisa te obavljaju nadzor u svezi s obra�unom vodopravnih naknada, i naknada za za�titu voda. Potrebito je ulo�iti jo� vi�e napora da se �upanijske vodopravne inspekcije ustroje u potrebnom opsegu kako bi se omogu�ilo cjelovitije provo�enje nadzora u �upanijama.
Informacijski sustav za�tite okoli�a: Informacijski sustav za�tite okoli�a temelji se na utvr�rnim ciljevima u svrhu uspostave podataka u svezi sa za�titom okoli�a. S tim u svezi informacijski sustav mora osigurati povezanost i na�in uspostave podataka u svezi s: pra�enjem stanja okoli�a, programima za�tite okoli�a, uskla�ivanjem s prostornim planovima, standardima kakvo�e, katastrima one�i��enja, procjenama utjecaja na okoli�, evidencijama o okoli�u, planovima interventnih mjera.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je 1994. godine prijedlog Programa razvitka informacijske infrastrukture za gospodarenje prostorom i okoli�em Republike Hrvatske. Program je obuhva�ao tri sastavnice gospodarenja prostorom i okoli�em (projekti ure�enja prostora, projekti kori�tenja prostora i okoli�a, projekti za�tite okoli�a) i nekoliko pripadaju�ih op�ih projekata. Kako bi se omogu�ila �to bolja koordinacija Programa i zbog velikog broja projekata koji bi sa�injavali njegov kona�ni prijedlog, projekti za�tite okoli�a izdvojeni su u poseban program - Program razvitka informacijske infrastrukture za gospodarenje okoli�em Republike Hrvatske, koji �e se povezivati i uskla�ivati s preostalim projektima na odgovaraju�i na�in. Pojedini projekti Programa koje je predlo�ila Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a ve� su u fazi pripreme ili izrade (Katastar emisija u okoli�, Plan intervencija kod iznenadnih one�i��enja Jadrana). Neki projekti, koji nisu prepoznati kao infrastrukturni, ali su va�ni za uspostavu cjelovitog informacijskog sustava za�tite okoli�a i za�titu okoli�a u cjelini tako�er su u fazi provedbe (mjerenje kakvo�e mora na morskim pla�ama).
Znanost: Na popisu 13 podru�ja istra�ivanja utvr�enih u Nacionalnom znanstveno-istra�iva�kom programu za razdoblje od 1996. do 1998. godine, za�tita okoli�a i istra�ivanje Jadranskog mora i drugih prirodnih bogatstava navedeni su kao istra�iva�ki prioriteti od nacionalnog zna�aja. Istra�iva�ki rad vezan za ove prioritete u na�elu je usmjeren prema za�titi prirodnih bogatstava Hrvatske, prvenstveno Jadranskog mora i njegovih obalnih podru�ja te prema one�i��enju vode i zraka, istra�ivanjima ekosustava i biolo�ke raznolikosti. Sa stajali�ta sve ve�e uloge koju znanost mora imati u tretiranju pitanja okoli�a i razvitka, neophodno je razvijati znanstvene kapacitete i ja�ati ih, kako bi im se omogu�ilo da u potpunosti sudjeluju u stvaranju i primjeni rezultata znanstvenih istra�ivanja koji se odnose na okoli� i razvitak. Uloga i doprinos znanosti od prvorazrednog su zna�enja u promicanju potrebe o�uvanja okoli�a i podr�avanja odr�ivog razvitka, bez obzira na to je li rije� o specifi�no ekolo�kim istra�ivanjima ili pak o prepoznavanju ekolo�ke dimenzije u ostvarivanju istra�ivanja ili razvoja, bez obzira na podru�je primjene.
Znak za�tite okoli�a: Znak za�tite okoli�a jedan je od tzv. mekanih instrumenata u politici za�tite okoli�a, i to izravno usmjeren na tr�i�te. Dodjela znaka za�tite okoli�a utemeljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih) tehnologija, proizvodnje i potro�nje proizvoda manje �tetnih za okoli�, smanjenja one�i��enja okoli�a i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom �ime se o�ituje pozitivan odnos nekog proizvoda prema okoli�u u svim fazama tzv. �ivotnog kruga proizvoda. Uvjeti kojima se mora udovoljiti da bi se dobio znak za�tite okoli�a Republike Hrvatske odre�eni su Pravilnikom o znaku za�tite okoli�a ("Narodne novine"64/96) te specifi�nim kriterijima za pojedine skupine proizvoda. Specifi�ni kriteriji izra�uju se za odre�ene skupine proizvoda. U skladu s tim znak za�tite okoli�a mogu dobiti samo oni proizvodi koji su glede za�tite okoli�a podobniji od drugih proizvoda iste ili sli�ne namjene. Svi kriteriji za dodjelu vrijede samo za odre�eno razdoblje. Komisija pregledava postoje�e kriterije za svaku skupinu proizvoda prije isteka odre�enog roka za kori�tenje znaka za�tite okoli�a i odlu�uje jesu li kriteriji za dodjelu zastarjeli ili se rok mo�e produljiti bez njihove izmjene. Tako se stalno uva�ava na�elo "najboljeg mogu�eg tehni�kog rje�enja", odnosno prati se razvoj tehnologije, a i alternativnih proizvoda. Trenutno 14 proizvoda nosi Znak za�tite okoli�a.
Priznanja i nagrade za dostignu�a na podru�ju za�tite okoli�a: Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a, od 1993. godine, prigodom Svjetskog dana za�tite okoli�a dodjeljuje dr�avna priznanja i nagrade za dostignu�a na podru�ju za�tite okoli�a i to za: ostvarivanje preventive od one�i��enja okoli�a, najpovoljnija rje�enja u proizvodnim postupcima u odnosu na okoli�, razvoj sustava i edukaciju o za�titi okoli�a u odgojno-obrazovnom procesu, doprinos pojedinca razvoju i unapre�ivanju za�tite okoli�a ili za doprinos u me�unarodnoj suradnji u za�titi okoli�a, doprinose stru�nih i drugih dru�tava, udruga i nevladinih organizacija za razvoj i unapre�ivanje za�tite okoli�a. Postupak dodjele nagrada i priznanja reguliran je Pravilnikom o priznanjima i nagradama za dostignu�a na podru�ju za�tite okoli�a ("Narodne novine"17/96). Priznanja i nagrade va�an su poticajni instrument za�tite okoli�a preuzet iz zakonodavstva Europske unije i mogu se dodijeliti ako dostignu�e za koje se dodjeljuje ne proizlazi samo iz profesionalnih i zakonskih obveza ve� je rezultat dodatnog rada i zalaganja fizi�ke i pravne osobe na podru�ju za�tite okoli�a. Odluku o podjeli priznanja i nagrada donosi Komisija za dodjelu priznanja i nagrada, koju �ine predstavnici pojedinih ministarstava i drugih tijela dr�avne uprave, predstavnici nevladinih udruga s podru�ja za�tite okoli�a te predstavnici sredstava javnog priop�avanja.
Odgoj i obrazovanje za okoli�: Odgoj i obrazovanje za okoli� jedna je od najva�nijih obrazovnih koncepcija devedesetih godina, koja ima cilj razvijati svijest i razumijevanje problema okoli�a, �to vodi k odgovornim pojedina�nim i skupnim akcijama, zatim poja�ati kriti�ko razmi�ljanje, rje�avanje problema, te vje�tinu odlu�ivanja. Odgoj i obrazovanje za okoli� zapo�inje ve� u pred�kolsko doba nadogra�uju�i se u osnovnoj i srednjoj �koli. U nastavne planove i programe u Hrvatskoj (kao i u drugim zemljama) u nekoliko posljednjih desetlje�a ugra�ivani su sadr�aji vezani uz sve nagla�eniju krizu okoli�a, odnosno nu�no obrazovanje za okoli�. Nema nastavnog predmeta u okviru kojeg je obuhva�ena cjelokupna problematika okoli�a, ali ni nastavnog predmeta u okviru kojeg se ne bi mogla razvijati svijest u�enika o potrebi za�tite okoli�a. Odgoj i obrazovanje za okoli� u osnovnim i srednjim �kolama morali bi biti zastupljeni u svim nastavnim sadr�ajima (na�elo za�tite okoli�a). Me�utim, nastavni su sadr�aji propisani okvirno, pa o znanju, sklonostima, entuzijazmu i motiviranosti nastavnika �esto ovisi kako �e se ti sadr�aji ostvariti. Za potrebe provo�enja suvremenog i u�inkovitog odgoja i obrazovanja za okoli� nu�na je odgovaraju�a osposobljenost nastavnika, kao i primjereni ud�benici, priru�nici te drugi materijali i izvori znanja. Prvi hrvatski sabor o odgoju i obrazovanju za okoli�, u organizaciji Ministarstva prosvjete i �porta i Dr�avne uprave za za�titu prirode i okoli�a, prepoznao je navedene potrebe i istaknuo, u zaklju�cima, nu�nost provo�enja edukacije nastavnika, izrade edukacijskih materijala te pripreme organizacijskih i programskih pretpostavki za unapre�ivanje odgoja i obrazovanja za okoli� u hrvatskim odgojno-obrazovnim ustanovama. U svezi s tim osnovano je Povjerenstvo za odgoj i obrazovanje za okoli�, s ciljem provo�enja navedenih zaklju�aka. Uspore�uju�i koncepciju i pristup u projektu unapre�ivanja odgoja i obrazovanja za okoli� s materijalima i informacijama dobivenim od UNESCO-a, IUCN-a, Vije�a Europe te iz drugih europskih zemalja, mo�e se ocijeniti da se uspje�no slijede najsuvremenija svjetska stremljenja.
Pristup informacijama o okoli�u i sudjelovanje javnosti: Nedostatak svijesti o me�usobnoj povezanosti ljudskih djelatnosti i okoli�a ponekad je posljedica neto�ne ili nedostatne obavije�tenosti javnosti. U tu svrhu treba trajno razvijati mehanizme kojima bi se postigla lak�a razmjena informacija izme�u tijela koja donose odluke i javnosti, a koji bi se primjenjivali na razli�itim razinama, kako bi se omogu�ilo sudjelovanje svih �initelja zainteresiranih za razvojne procese. Posebice je va�no omogu�iti pristup svim potrebnim informacijama o pitanjima okoli�a i razvitka, uklju�uju�i informacije o proizvodima i aktivnostima koje imaju, ili �e vjerojatno imati zna�ajan utjecaj na okoli� te informacije o mjerama za�tite okoli�a. Zakonom o za�titi okoli�a utvr�eno je da se osnovni ciljevi za�tite okoli�a, izme�u ostalog, posti�u i obavje��ivanjem javnosti o stanju okoli�a i njezinim sudjelovanjem u za�titi okoli�a. Pri provo�enju za�tite okoli�a potrebno je po�tivati na�elo javnosti i sudjelovanja, prema kojem "...gra�ani imaju pravo na pravodobno obavje��ivanje o one�i��avanju okoli�a, o poduzetim mjerama i s tim u svezi i na slobodan pristup podacima o stanju okoli�a�". Zakonom o za�titi okoli�a propisana je obveza javnosti podataka o okoli�u, a kaznenim odredbama propisana je nov�ana kazna za nepravovremeno obavje��ivanje javnosti o one�i��avanju okoli�a. U tijeku je izrada Konvencije o pristupu obavijestima o okoli�u i sudjelovanju javnosti u odlu�ivanju o okoli�u. Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u pripremi ove Konvencije u kojoj je nagla�ena va�nost slobodnog pristupa javnosti podacima o okoli�u, s odgovaraju�im uklju�ivanjem nevladinih udruga.
Radi �to bolje obavije�tenosti javnosti o pitanjima okoli�a i njegove za�tite, Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a izdaje mjese�no glasilo "Okoli�", a prvi je broj tiskan u lipnju 1991. godine, prigodom Svjetskog dana za�tite okoli�a. "Okoli�"je informativni list koji omogu�uje gra�anima i stru�noj javnosti uvid u rad i poslove koje obavlja Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a kao �to su: izrada propisa, me�unarodna suradnja, poduzimanje mjera, problematika i na�in rje�avanja pojedinih pitanja, suradnja sa suradni�kim institucijama te promocija u o�uvanju prirode i okoli�a. Glasilo "Okoli�"pru�a osnovne informacije u svezi s doga�ajima u podru�ju za�tite okoli�a i prostornog ure�enja kod nas i u svijetu. Glasilo je preraslo u informativni �asopis kojeg besplatno prima preko 4.000 primatelja u zemlji i inozemstvu.
"Hrvatska vodoprivreda"kao mjese�nik Hrvatskih voda redovito izlazi od srpnja 1992. godine. Zapo�ela je izlaziti s nakladom od 2.500 primjeraka i na 28 stranica, da bi ubrzo bio znatno pove�an broj stranica kojih je u prosjeku sedamdesetak, a naklada je 3.300 primjeraka. Do sada je iza�ao 61 broj mjese�nika uz dva tematska broja i poseban broj vezan uz obilje�avanje po�etka djelovanja Hrvatskih voda kao pravnog slijednika Vuke. Osnovna zna�ajka mjese�nika je raznovrsnost priloga. Uz redovno informiranje djelatnika u vodnom gospodarstvu o svemu �to se doga�a u osnovnim djelatnostima Hrvatskih voda objavljeni su brojni prinosi na�ih znanstvenika s raznih aspekata. Informira se i o radu Dr�avne uprave za vode, me�unarodnoj suradnji i zakonodavnoj djelatnosti.
"Hrvatske vode"je �asopis koji objavljuje znanstvene i stru�ne radove, priop�enja sa znanstvenih skupova, stru�ne �lanke i prikaze, kao i druge obavijesti o svim disciplinama koje se bave vodama. Cilj �asopisa je promocija i �irenje novih znanstvenih i stru�nih spoznaja kako iz teorijskih tako i iz prakti�nih disciplina, prvenstveno hidrologije, hidraulike, hidromehanike, ekologije akvati�nih ekosustava, vodnogospodarskih objekata i sustava (posebice vi�enamjenski). Prvi broj "Hrvatskih voda"izi�ao je polovicom 1993. godine.
Nevladine udruge iz podru�ja za�tite okoli�a: Za razliku od drugih zemalja srednje i isto�ne Europe, na podru�ju Republike Hrvatske postoji duga tradicija djelovanja nevladinih udruga. Vrlo jake inicijative za za�titu okoli�a i prostora o�itovale su se u Hrvatskoj ve� po�etkom ovog stolje�a putem akcije za za�titu prirodnih i kulturnih vrijednosti, kao npr: inicijativa za progla�enje Plitvi�kih jezera nacionalnim parkom, progla�enje Paklenice nacionalnim parkom. Po�ev�i od kasnih osamdesetih godina, zainteresiranost javnosti i gra�ana za okoli� u Republici Hrvatskoj sve je izra�enija. Razvoj svijesti gra�ana o za�titi okoli�a vidljiv je i u sve �e��em udru�ivanju gra�ana u brizi za okoli� na razli�itim razinama i s ciljem rje�avanja op�ih kao i odre�enih konkretnih problema. Poslije demokratskih promjena u Hrvatskoj domoljubno orijentirani zaljubljenici prirode osnivaju nove nevladine udruge od kojih je na prvom mjestu Pokret prijatelja prirode "Lijepa na�a", danas broj�ano i strukovno najja�a nevladina udruga koja djeluje diljem Hrvatske, organizirana u grane, ogranke, klubove i kolektivne �lanove (planinarska, lova�ka i mnoga druga dru�tva). Procjenjuje se da u Hrvatskoj danas ima od 150 do 200 nevladinih udruga koje se bave za�titom okoli�a, od kojih je tre�ina u Zagrebu. Kao i u ve�ini drugih zemalja srednje i isto�ne Europe, hrvatske nevladine udruge uglavnom djeluju na lokalnoj razini, nemaju stalno zaposleno osoblje, niti ured te imaju problema s okupljanjem �lanstva. Financijsko je stanje nevladinih udruga uglavnom vrlo slabo. Nevladinim udrugama koje se bave za�titom okoli�a nedostaju financijska sredstva za provo�enje i najmanjih zada�a. Ve�ina ih ima godi�nji prora�un manji od 32 700,00 kuna. Mogu�nost osiguravanja sredstava poduzimanjem aktivnosti kao �to su organiziranje seminara, prodaja biltena, i sl., nedostatna je pa nevladine udruge ovise o vanjskim izvorima financiranja, bilo doma�im ili inozemnim. Na�in suradnje nevladinih udruga s drugim tijelima dr�avne uprave odvija se u ve�ini slu�ajeva povremenim kontaktima. Suradnja s jedinicama lokalne samouprave i uprave �esto je vrlo dobra. Dono�enjem Zakona o udrugama ("Narodne novine"70/97), bitno je olak�an rad nevladinih udruga.
Suradnja Dr�avne uprave za za�titu prirode i okoli�a i nevladinih udruga odvija se kroz razne oblike. Propisi, stru�ni materijali i drugi dokumenti izra�eni u Dr�avnoj upravi za za�titu prirode i okoli�a raspravljaju se na skupovima stru�njaka i predstavnika nevladinih udruga. U pripemi i izradi dokumenata u okviru stru�nih suradni�kih timova, sudjeluju i predstavnici nevladinih udruga. Dr�avna uprava za za�titu prirode i okoli�a sura�uje i poma�e i u konkretnim aktivnostima; obilje�avanju Dana planeta Zemlje, izdavanju knjiga kao �to su: Agenda 21-Program za promjenu, Dvije minute za zeleniji planet, Ratna razaranja u Hrvatskoj, te davanju preporuka i financijske pomo�i �lanovima nevladinih udruga za sudjelovanje na seminarima i davanju potpore u provo�enju odre�enih projekata i sl.
Me�unarodno financiranje za�tite okoli�a: U razdoblju od 1992. do 1996. godine niz me�unarodnih institucija financiralo je projekte, programe i razne druge aktivnosti vezane za za�titu okoli�a povratnim odnosno nepovratnim sredstvima. Iznos nepovratnih sredstava raste od 1992., najve�i je 1995., da bi se smanjio 1996. godine. Takva tendencija dotoka sredstava vrijedi za dr�avne institucije, institute i fakultete, dok za nevladine udruge dotok ima uzlazni karakter i u 1996. godini. Republika Hrvatska sudjeluje u regionalnom Programu za�tite okoli�a Dunavskog slivnog podru�ja, i to u onom dijelu koji je financiran sredstvima GEF-a, u ukupnom iznosu od 12.690.000 USD u razdoblju od 1992. do 1996. Program se financira i sredstvima PHARE programa, ali su za sada ta sredstva nedostupna za Hrvatsku. Pored nepovratnih sredstava za�tita je okoli�a financirana i sredstvima zajmova Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Uz projekte vezane izravno za za�titu okoli�a, zajmovima se financira hrvatsko gospodarstvo, odnosno poljoprivreda s gledi�ta odr�ivog razvitka. Povratna sredstva (zajmovi) zna�ajniju �e ulogu imati tek u idu�im godinama.
Klasa: 351-01/97-01/185 Ur.broj: 542-02-GK/KP-98-25 Zagreb, 18. lipnja 1998.