Objavljeno u NN 57/2018 (27.6.2018.):

 

Hrvatska narodna banka

1178

Na temelju članka 14. stavka 11. i članka 42. stavka 1. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine«, br. 108/2017.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O POSTUPKU PROCJENE RIZIKA OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA TE NAČINU PROVOĐENJA MJERA POJEDNOSTAVLJENE I POJAČANE DUBINSKE ANALIZE STRANKE

DIO PRVI

GLAVA I. UVODNE ODREDBE

Predmet Odluke

Članak 1.

Ovom se Odlukom propisuju:

1) postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma

2) čimbenici rizika koje kreditne i financijske institucije trebaju razmotriti pri procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom i povremenom transakcijom i

3) način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

Obveznici primjene

Članak 2.

(1) Odredbe prvog dijela ove Odluke primjenjuju se na:

1) kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad

2) kreditne unije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad

3) institucije za platni promet sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga

4) institucije za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga

5) podružnice kreditne institucije iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga

6) podružnice institucija za platni promet iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga

7) podružnice institucije za elektronički novac iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga

8) podružnice kreditnih institucija iz druge države članice Europske unije za koje su njihova nadležna tijela dostavila obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj

9) podružnice institucije za elektronički novac iz druge države članice Europske unije za koje su njihova nadležna tijela dostavila obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj

10) podružnice institucije za platni promet iz druge države članice za koje su njihova nadležna tijela dostavila obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj

11) zastupnike pružatelja platnih usluga iz druge države članice, za koje su njihova nadležna tijela dostavila obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o pružanju platnih usluga u Republici Hrvatskoj i

12) distributere institucija za elektronički novac iz druge države članice, za koje su njihova nadležna tijela dostavila obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o distribuciji elektroničkog novca u Republici Hrvatskoj.

(2) Odredbe prvog dijela ove Odluke na odgovarajući način se primjenjuju i na društva iz točki 1. do 12. stavka 1. ovog članka kada se nalaze u stečaju ili je za njih pokrenut postupak likvidacije.

(3) Odredbe drugog dijela ove Odluke primjenjuju se na društva iz stavka 1. i 2. ovog članka koja pružaju uslugu ili uspostavljaju odnose propisane u glavama od III. do X. Odredbe drugog dijela ove Odluke dopuna su prvom dijelu ove Odluke i ne mogu se primjenjivati izdvojeno.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojam »predikatno kazneno djelo«, »grupa«, »kreditna institucija«, »financijska institucija«, »fiktivna banka«, »država članica«, »treća država«, »politički izložena osoba« i »više rukovodstvo« imaju značenje kako je uređeno Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) nadležna tijela jesu tijela nadležna za osiguravanje usklađenosti društava sa zahtjevima Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.) kako su preneseni u nacionalno zakonodavstvo

2) društva jesu kreditne institucije i financijske institucije te podružnice, zastupnici i distributeri iz članka 2. stavka 1. i 2. ove Odluke

3) države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma jesu države koje, na temelju procjene čimbenika rizika iz glave II. ove Odluke, predstavljaju viši rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Pojam uključuje, ali nije ograničen na, visokorizične treće države za koje su identificirani strateški nedostatci u njihovim sustavima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma iz članka 49. stavka 4. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

4) povremena transakcija jest transakcija koja se ne obavlja u okviru uspostavljenoga poslovnog odnosa

5) zbirni račun je račun koji otvara stranka, primjerice odvjetnik ili javni bilježnik, u svrhu držanja novca svojih stranaka. Sredstva stranaka na računu su objedinjena, ali stranke ne mogu izravno kreditnoj instituciji dati nalog za provođenje transakcije. Zbirnim računom ne smatra se račun na kojem se drže sredstva stambene pričuve.

6) rizik od pranja novca i financiranja terorizma je učinak i vjerojatnost pojave pranja novca i financiranja terorizma. Rizik se odnosi na razinu rizika koja postoji prije primjene mjera ublažavanja rizika.

7) čimbenici rizika jesu varijable koje, same po sebi ili u kombinaciji, mogu povećati ili umanjiti rizik od pranja novca i financiranja terorizma koji predstavlja određeni pojedinačni poslovni odnos ili povremena transakcija

8) pristup utemeljen na procjeni rizika je pristup u kojemu nadležna tijela i društva utvrđuju, procjenjuju i razumiju rizike od pranja novca i financiranja terorizma kojima su izložena društva te poduzimaju mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje su proporcionalne tim rizicima

9) izvor sredstava je podrijetlo sredstava uključenih u poslovni odnos ili povremenu transakciju. Uključuje i aktivnost kojom su stvorena sredstva koja se upotrebljavaju u poslovnom odnosu, primjerice osobni dohodak, odnosno zaradu stranke te sredstvo kojim je izvršen prijenos sredstava stranke.

10) izvor imovine je podrijetlo ukupne imovine stranke, primjerice nasljedstvo ili štednja

11) Zakon je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (»Narodne novine« br. 108/2017.)

12) Direktiva (EU) 2015/849 je Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.)

13) Uredba (EU) 2015/847 je Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) 1781/2006 (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.)

14) Direktiva (EU) 2015/2366 je Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337 23. 12. 2015.)

15) FATF je Skupina zemalja za financijsku akciju

16) FSAP je Program procjene financijskog sektora

17) EGP je Europski gospodarski prostor

18) OECD je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj

19) G20 je skupina od dvadeset ministara financija i guvernera središnjih banaka

20) voditelj poslovnog odnosa je zaposlenik društva koji upravlja poslovnim odnosom sa strankom kojoj se pružaju usluge upravljanja imovinom.

GLAVA II. PROCJENA I UPRAVLJANJE RIZIKOM OD PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA

Procjena rizika i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 4.

Procjena rizika i upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom uključuju:

1) analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 12. Zakona

2) dubinsku analizu stranke

3) holistički pregled i procjenu rizika poslovnog odnosa ili povremene transakcije i

4) praćenje poslovnog odnosa i povremenih transakcija te revidiranje procjene rizika.

Dubinska analiza stranke

Članak 5.

(1) Društvo je dužno koristiti se analizom rizika iz članka 4. točke 1. ove Odluke pri donošenju odluke o primjerenoj razini i vrsti dubinske analize stranke koju primjenjuje na pojedinačni poslovni odnos i povremenu transakciju.

(2) Prije uspostave poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije društvo je dužno primijeniti mjere dubinske analize iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. Zakona.

(3) Društvo je dužno prilagoditi opseg početnih mjera dubinske analize stranke na temelju procjene rizika.

(4) Kada je rizik povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom nizak, društvo može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize stranke u skladu s člankom 43. Zakona, osim ako nije drugačije propisano.

(5) Kada je rizik povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom visok, društvo je dužno primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke u skladu s člankom 44. Zakona.

Holistički pregled rizika poslovnog odnosa ili povremene transakcije

Članak 6.

Društvo je dužno prikupiti dovoljno informacija kako bi osiguralo identifikaciju svih relevantnih čimbenika rizika, uključujući, ako je potrebno, primjenom dodatnih mjera dubinske analize stranke. Te čimbenike rizika društvo je dužno procijeniti i stvoriti holistički pregled rizika povezanog s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 7.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma uključuje:

1) identifikaciju rizika od pranja novca i financiranja terorizma i

2) procjenu čimbenika rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

Identifikacija rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 8.

(1) Društvo je dužno identificirati kojim je rizicima od pranja novca i financiranja terorizma izloženo ili bi bilo izloženo zbog uspostave pojedinačnoga poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije.

(2) Pri identifikaciji rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanih s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom društvo je dužno razmotriti odgovarajuće čimbenike rizika, uključujući identitet stranke, države ili geografska područja u kojima stranka posluje, pojedine proizvode, usluge i transakcije koje su stranci potrebne i kanale kojima ih stranci isporučuje.

Izvori informacija

Članak 9.

(1) Uvijek kada je to moguće društvo je dužno informacije o čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma prikupiti iz različitih izvora, bez obzira na to pristupa li im pojedinačno ili kroz komercijalno dostupne mehanizme ili baze podataka u kojima su objedinjene informacije iz nekoliko izvora.

(2) Društvo određuje vrstu i broj izvora informacija u skladu s procjenom rizika.

(3) Društvo je dužno razmotriti sljedeće izvore informacija:

1) nadnacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma Europske komisije

2) nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma

3) strateške objave i upozorenja državnih tijela te obrazloženja koja se daju uz relevantne propise

4) smjernice, okružnice i informacije nadležnih tijela te obrazloženja odluka o izrečenim kaznama

5) izvještaje o prijetnjama, upozorenja i tipologije te ostale informacije Ureda za sprječavanje pranja novca i tijela kaznenog progona

6) informacije dobivene u sklopu početne dubinske analize stranke i

7) vlastita saznanja i stručna iskustva.

(4) Društvo može razmotriti sljedeće izvore informacija:

1) informacije udruženja obveznika o tipologijama i informacijama o rizicima u nastajanju

2) informacije organizacija civilnog društva o indeksima percepcije korupcije i druge izvještaje o državama

3) informacije međunarodnih tijela zaduženih za određivanje standarda o izvještajima o međusobnoj procjeni ili neobvezujućim crnim listama

4) informacije iz vjerodostojnih i pouzdanih javnih izvora i medija

5) informacije iz vjerodostojnih i pouzdanih komercijalnih organizacija, kao što su izvještaji o rizicima i

6) informacije statističkih organizacija i akademske zajednice.

Čimbenici rizika

Članak 10.

(1) Društvo je dužno internom politikom propisati čimbenike rizika kojima će se koristiti te ih dosljedno primjenjivati. Pri definiranju čimbenika rizika društvo je dužno najmanje razmotriti čimbenike rizika iz ove Odluke i Zakona.

(2) Društvo nije dužno pri procjeni rizika pojedinačnoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije identificirati sve čimbenike rizika propisane ovom Odlukom, već one koji su relevantni za pojedini poslovni odnos ili transakciju.

(3) Društvo je dužno usvojiti holistički pristup riziku koji je povezan s okolnostima pojedinoga poslovnog odnosa ili povremenom transakcijom te uzeti u obzir da postojanje izoliranih čimbenika rizika nužno ne povisuje niti snižava kategoriju rizika, osim u slučaju iz članka 44. Zakona.

Čimbenici rizika stranke

Članak 11.

(1) Društvo je dužno pri identifikaciji rizika povezanog sa strankom i stvarnim vlasnikom stranke razmotriti rizike povezane s njihovim poslovanjem ili profesionalnom djelatnošću, ugledom te prirodom i ponašanjem.

(2) Čimbenici rizika povezani s poslovanjem ili profesionalnom djelatnošću stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji su izloženi višem riziku korupcije

2) je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji su izloženi višem riziku od pranja novca i financiranja terorizma

3) je li stranka ili stvarni vlasnik stranke povezan sa sektorima koji uključuju značajne iznose gotovine

4) koja je priroda poslovanja i svrha zbog koje je osnovana pravna osoba ili subjekt iz članka 26. stavka 1. Zakona

5) je li stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba ili postoje druge relevantne veze s politički izloženom osobom

6) je li stranka ili stvarni vlasnik stranke na drugoj istaknutoj javnoj funkciji ili je riječ o osobi koja bi mogla zloupotrijebiti svoj položaj za stjecanje vlastite koristi

7) je li stranka pravna osoba za koju vrijede zahtjevi u smislu objave podataka kojima se osigurava da pouzdane informacije o stvarnom vlasniku stranke budu javno dostupne, primjerice dionička društva čije su dionice uvrštene na burzu

8) je li stranka kreditna ili financijska institucija koja djeluje za vlastiti račun u državi s učinkovitim sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i koja je nadzirana u smislu ispunjenja obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

9) je li stranka kreditna ili financijska institucija prema kojoj su proteklih godina primijenjene sankcije ili druge mjere od strane nadležnog tijela zbog propusta u ispunjenju obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili drugih relevantnih propusta u poslovanju

10) je li stranka tijelo javne uprave ili trgovačko društvo iz države s niskim razinama korupcije i

11) odgovaraju li informacije o stranci ili stvarnom vlasniku stranke saznanjima društva o njihovoj prijašnjoj, postojećoj ili planiranoj poslovnoj aktivnosti, prihodu poslovanja, izvoru sredstava i imovine stranke ili stvarnog vlasnika.

(3) Čimbenici rizika povezani s ugledom stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) postoje li nepovoljni izvještaji pouzdanih i vjerodostojnih medija ili drugih izvora informacija o stranci ili stvarnom vlasniku stranke, primjerice navodi o kaznenim djelima ili povezanosti s terorizmom ili financiranjem terorizma, pritom nije neophodno da je za te protupravne radnje donesena pravomoćna presuda

2) je li imovina stranke, stvarnog vlasnika stranke ili bilo koje osobe za koju se zna da je s njima usko povezana bila, ili društvo ima osnove za sumnju da je bila, zamrznuta zbog upravnih ili kaznenih postupaka ili navoda o terorističkoj aktivnosti ili financiranju terorizma

3) ima li društvo saznanja da su stranka ili stvarni vlasnik stranke bili prijavljeni Uredu za sprječavanje pranja novca zbog sumnjivih transakcija i

4) ima li društvo druge nepovoljne informacije o integritetu stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je prikupilo tijekom trajanja poslovnog odnosa.

(4) Društvo mora uzeti u obzir da neki od čimbenika rizika povezani s ugledom, prirodom i ponašanjem stranke ili stvarnog vlasnika stranke neće biti vidljivi pri uspostavi poslovnog odnosa, odnosno mogu se pojaviti nakon što je poslovni odnos već uspostavljen.

(5) Čimbenici rizika povezani s prirodom i ponašanjem stranke ili stvarnog vlasnika stranke koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) ima li stranka opravdani razlog zbog kojeg ne može pružiti čvrst dokaz o svom identitetu

2) postoji li sumnja u vjerodostojnost ili istinitost identiteta stranke ili stvarnog vlasnika stranke

3) postoji li sumnja da stranka nastoji izbjeći uspostavljanje poslovnog odnosa, primjerice stranka namjerava izvršiti jednu transakciju ili više jednokratnih transakcija iako bi uspostavljanje poslovnog odnosa bilo ekonomski opravdanije

4) je li struktura vlasništva i kontrole stranke složena ili netransparentna i postoji li za to očito poslovno ili pravno opravdanje

5) izdaje li stranka dionice koje glase na donositelja ili ima nominalne dioničare

6) je li stranka pravna osoba ili pravno uređenje koje bi se moglo iskoristiti kao sredstvo za čuvanje imovine

7) postoji li opravdani razlog zbog kojeg je došlo do promjene u strukturi vlasništva i kontrole stranke

8) traži li stranka provedbu transakcija koje su složene, neuobičajeno ili neočekivano velike ili imaju neobičan ili neočekivan tijek bez očite ekonomske ili vidljive pravne svrhe ili poslovnog opravdanja

9) postoji li razlog za sumnju da stranka nastoji izbjeći pragove iz članka 16. stavka 1. točaka 2. i točke 3. ili članka 61. stavka 1. Zakona

10) traži li stranka nepotrebne ili nerazumne razine tajnovitosti, primjerice oklijeva u pružanju informacija potrebnih za provedbu dubinske analize ili pokazuje znakove prikrivanja prave prirode svojeg poslovanja

11) jesu li dane informacije o izvoru imovine ili izvoru sredstava stranke ili stvarnog vlasnika stranke razumljive i uvjerljive, primjerice izvor sredstava potječe od plaće, nasljedstva ili ulaganja

12) koristi li se stranka proizvodima i uslugama koje je ugovorila u skladu s očekivanjima pri uspostavi poslovnog odnosa

13) bi li se potrebe stranke koja je nerezident mogle na bolji način drugdje ispuniti i postoji li očito ekonomsko i pravno opravdanje za vrstu transakcije koju stranka traži i

14) je li stranka neprofitna organizacija čije bi se aktivnosti mogle zloupotrijebiti za potrebe financiranja terorizma.

Čimbenici države i geografskih područja

Članak 12.

(1) Društvo je dužno pri identifikaciji rizika povezanog s državama i geografskim područjima razmotriti rizike povezane s državama u kojima stranka i stvarni vlasnik stranke imaju:

1) sjedište, odnosno prebivalište

2) glavno mjesto poslovanja i

3) relevantne osobne ili poslovne veze.

(2) Društvo je dužno uzeti u obzir da priroda i svrha poslovnog odnosa često mogu biti odlučujući čimbenik relativne važnosti pojedinačne države i geografskih čimbenika rizika, primjerice:

1) kada su sredstva koja se upotrebljavaju u poslovnom odnosu ostvarena izvan Republike Hrvatske, razina predikatnih kaznenih djela i učinkovitost pravnog sustava druge države mogu biti važan čimbenik

2) kada su sredstva primljena iz države ili poslana u državu za koju se zna da u njima djeluju terorističke skupine, društvo je dužno razmotriti u kolikoj mjeri to može izazvati sumnju, a na temelju saznanja društva o svrsi i prirodi poslovnog odnosa

3) kada je stranka kreditna ili financijska institucija, društvo je dužno uzeti u obzir primjerenost sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma države i učinkovitost nadzora sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u toj državi i

4) kada je stranka pravna osoba, društvo je dužno uzeti u obzir mjeru u kojoj država s kojom su stranka i po potrebi stvarni vlasnik stranke povezani učinkovito ispunjava međunarodne standarde porezne transparentnosti.

(3) Čimbenici rizika koje je društvo dužno razmotriti pri utvrđivanju učinkovitosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma određene države i geografskog područja jesu sljedeći:

1) je li riječ o visokorizičnoj trećoj državi utvrđenoj Delegiranim aktom Europske komisije

2) postoje li informacije iz više od jednoga vjerodostojnoga i pouzdanog izvora o kvaliteti kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma države, a koje uključuju i informacije o kvaliteti i učinkovitosti regulatornih mjera i nadzora. Izvori informacija mogu uključivati:

a) izvješća o međusobnoj procjeni FATF-a ili regionalnih tijela po uzoru na FATF

b) popis FATF-a o visokorizičnim i nekooperativnim državama

c) procjene Međunarodnoga monetarnog fonda i

d) izvješća FSAP-a

3) društvo mora uzeti u obzir da članstvo u FATF-u ili regionalnom tijelu po uzoru na FATF samo za sebe nije dokaz da je sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma određene države primjeren i učinkovit.

(4) Čimbenici rizika koje je društvo dužno razmotriti pri utvrđivanju razine rizika od financiranja terorizma koji je povezan s određenom državom jesu sljedeći:

1) postoje li informacije tijela nadležnih za provedbu zakona ili vjerodostojnih i pouzdanih izvora iz medija koje upućuju na to da ta država financira ili podržava terorističke aktivnosti ili se zna da terorističke skupine djeluju unutar te države ili teritorija i

2) podliježe li država financijskim sankcijama, embargu ili mjerama koje su povezane s terorizmom, financiranjem terorizma ili širenjem naoružanja nametnutima od Ujedinjenih naroda ili Europske unije.

(5) Čimbenici rizika koje je društvo dužno razmotriti pri utvrđivanju razine transparentnosti i porezne discipline države jesu sljedeći:

1) postoje li informacije iz više od jednoga vjerodostojnoga i pouzdanog izvora da je država usklađena s međunarodnim standardima porezne transparentnosti i razmjeni informacija te postoje li dokazi da se odgovarajuća pravila učinkovito primjenjuju u praksi. Izvori informacija mogu uključivati:

a) izvješća Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe OECD-a u kojima se države procjenjuju za potrebe porezne transparentnosti i razmjene informacija

b) procjene obveze automatske razmjene informacija koju je država preuzela na temelju zajedničkog standarda izvješćivanja

c) procjene usklađenosti s preporukama FATF-a broj 9., 24. i 25. te Neposredni rezultati FATF-a 2. i 5. ili regionalnih tijela po uzoru na FATF i

d) procjene Međunarodnoga monetarnog fonda

2) je li se država obvezala na zajednički standard izvješćivanja o automatskoj razmjeni informacija koji je G20 usvojio 2014. i učinkovito ga primjenjuje i

3) je li država uspostavila pouzdane i dostupne registre o stvarnom vlasništvu.

(6) Čimbenici rizika koje je društvo dužno razmotriti pri utvrđivanju rizika koji su povezani s razinom predikatnih kaznenih djela jesu sljedeći:

1) postoje li informacije iz vjerodostojnih i pouzdanih javnih izvora o razini predikatnih kaznenih djela. Izvori informacija mogu uključivati:

a) indekse percepcije korupcije

b) izvješća OECD-a po državama o provedbi OECD-ove konvencije o suzbijanju podmićivanja i

c) svjetsko izvješće o drogama Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal.

2) postoje li informacije iz više od jednoga vjerodostojnoga i pouzdanog izvora o sposobnostima istražnog i sudskog sustava države da učinkovito istraži i kazneno progoni predikatna kaznena djela.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija

Članak 13.

(1) Društvo je dužno pri utvrđivanju rizika povezanog s proizvodima, uslugama ili transakcijama razmotriti rizik koji je povezan s:

1) razinom transparentnosti ili netransparentnosti proizvoda, usluge ili transakcije

2) složenošću proizvoda, usluge ili transakcije i

3) vrijednošću ili volumenom proizvoda, usluge ili transakcije.

(2) Čimbenici rizika povezani s transparentnošću određenog proizvoda, usluge ili transakcije koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) u kojoj mjeri proizvod ili usluga dopušta anonimnost ili olakšava skrivanje identiteta stranke, stvarnog vlasnika stranke ili vlasničke strukture, primjerice: dionice na donositelja te pravne osobe kao što su zaklade koje mogu biti strukturirane na način koji pogoduje anonimnosti i koji omogućuje transakcije s fiktivnim društvima ili društvima s nominalnim dioničarima i

2) u kojoj mjeri treća strana koja nije uključena u poslovni odnos može davati upute, primjerice u slučaju određenih korespondentnih odnosa između kreditnih institucija.

(3) Čimbenici rizika povezani sa složenošću određenog proizvoda, usluge ili transakcije koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) razina složenosti transakcije i uključenost više strana ili više država, primjerice u slučaju određenih transakcija financiranja trgovine

2) je li riječ o jednostavnim transakcijama, primjerice redovne uplate u mirovinski fond

3) u kojoj se mjeri proizvodima ili uslugama omogućuju plaćanja od strane trećih strana ili omogućuju prekomjerna plaćanja u slučajevima kada to ne bi bio uobičajen tijek transakcije

4) razina poznavanja identiteta treće strane u slučaju kada se očekuju uplate treće strane, primjerice jamac, ili se proizvodi i usluge financiraju isključivo prijenosima sredstava s vlastitog računa stranke kod druge financijske institucije koja podliježe standardima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i nadzoru koji su usporedivi s onima propisanima Direktivom (EU) 2015/849 i

5) razina poznavanja rizika povezanih s novim ili inovativnim proizvodom ili uslugom koju je društvo razvilo, osobito kada to uključuje upotrebu novih tehnologija ili metoda plaćanja.

(4) Čimbenici rizika povezani s vrijednošću ili volumenom određenog proizvoda, usluge ili transakcije koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) u kojoj su mjeri proizvodi ili usluge usmjereni na gotovinu, primjerice određeni tekući računi i mnoge platne usluge

2) u kojoj mjeri proizvodi ili usluge olakšavaju ili potiču transakcije visoke vrijednosti i

3) postoje li ograničenja u smislu najviše vrijednosti transakcija ili razine premija koje ograničavaju upotrebu proizvoda ili usluga u svrhe pranja novca i financiranja terorizma.

Čimbenici rizika kanala dostave

Članak 14.

(1) Društvo je dužno pri utvrđivanju rizika povezanog s načinom na koji se stranci isporučuju traženi proizvodi ili usluge razmotriti rizik koji je povezan s:

1) odvijanjem poslovnog odnosa na način da stranka nije fizički nazočna i

2) osobama koje umjesto društva obavljaju dubinsku analizu stranke te prirodom njihova odnosa s društvom.

(2) Čimbenici rizika povezani s načinom na koji se stranci isporučuju traženi proizvodi ili usluge koje je društvo dužno razmotriti jesu sljedeći:

1) je li stranka nazočna pri identifikaciji

2) je li primijenjen određeni oblik zaštite pri provođenju dubinske analize stranke u slučaju nenazočne stranke

3) koje su mjere poduzete za sprječavanje lažnog predstavljanja i zloupotrebe identiteta

4) je li mjere dubinske analize stranke umjesto društva provela treća osoba koja je dio iste grupe

5) može li se društvo osloniti na to da ga mjere dubinske analize koje je provela treća osoba koja je dio iste grupe neće izložiti prekomjernom riziku od pranja novca i financiranja terorizma

6) mjere poduzete kako bi se društvo uvjerilo da treća osoba koja je dio iste grupe primjenjuje mjere dubinske analize stranaka prema standardima EGP-a u skladu s člankom 39. stavkom 5. Zakona

7) je li mjere dubinske analize stranke umjesto društva provela treća osoba koja je financijska institucija i koja nije dio iste grupe

8) je li mjere dubinske analize umjesto društva provela treća osoba čija osnovna poslovna aktivnost nije povezana s pružanjem financijskih usluga i koja nije dio iste grupe

9) mjere poduzete kako bi se društvo uvjerilo:

a) da treća osoba koja nije dio iste grupe, a koja je provela mjere dubinske analize stranke umjesto društva, primjenjuje mjere dubinske analize stranke i vodi evidenciju prema standardima EGP-a te da se nad njome provodi nadzor kako bi se utvrdila usklađenost s usporedivim obvezama sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s člankom 39. stavkom 1. Zakona

b) da će treća osoba odmah po upućivanju zahtjeva dostaviti kopije podataka o utvrđivanju i provjeri identiteta u skladu s člankom 41. Zakona i

c) da se može osloniti na kvalitetu mjera dubinske analize klijenata koje primjenjuje treća osoba

10) odvija li se poslovni odnos putem zastupnika, odnosno ima li društvo izravni kontakt sa strankom

11) u kojoj mjeri je društvo uvjereno da je zastupnik prikupio dovoljno informacija tako da društvo ima dovoljno znanja o svojoj stranci i razini rizika koji je povezan s tim poslovnim odnosom ili transakcijom

12) u kojoj mjeri su neovisni ili vezani zastupnici uključeni u poslovanje društva te kako to utječe na znanje društva o stranci i upravljanju rizicima poslovanja s tom strankom i

13) služi li se društvo posrednikom koji:

a) podliježe obvezama sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koje su u skladu s obvezama propisanima Direktivom (EU) 2015/849

b) podliježe učinkovitom nadzoru sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

c) ima neprimjerenu razinu usklađenosti s važećim zakonodavstvom ili propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, primjerice posrednik je bio sankcioniran zbog povrede obveza sprječavanja pranja novca ili financiranja terorizma

d) ima sjedište u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i

e) ima sjedište u visokorizičnoj trećoj državi utvrđenoj Delegiranim aktom Europske komisije

14) društvo ne smije povjeriti provođenje mjera dubinske analize posredniku iz točke 13.e) ovog stavka, osim ako je riječ o podružnici ili društvu kćeri u većinskom vlasništvu drugog društva s poslovnim nastanom u Europskoj uniji te ako je društvo sigurno da se posrednik u potpunosti pridržava politika i postupaka na razini grupe u skladu s člankom 45. Direktive (EU) 2015/849.

Procjenjivanje rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Članak 15.

Društvo je dužno stvoriti holistički stav o svim čimbenicima rizika od pranja novca i financiranja terorizma koje je identificiralo, a koji će skupno odrediti razinu rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanog s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom.

Ponderiranje čimbenika rizika

Članak 16.

(1) Društvo je dužno odrediti pondere važnosti pojedinog čimbenika rizika u kontekstu određenoga poslovnog odnosa ili povremene transakcije.

(2) Ponder dodijeljen pojedinom čimbeniku rizika može biti različit za različite proizvode, stranke ili kategorije stranaka.

(3) Pri ponderiranju čimbenika rizika društvo je dužno osigurati:

1) da na ponderiranje neopravdano ne utječe samo jedan čimbenik

2) da ekonomska razmatranja ili razmatranja o dobiti ne utječu na ocjenu rizika

3) da ponderiranje ne dovede do situacije gdje bi postalo nemoguće da bilo koji poslovni odnos bude kategoriziran kao visoki rizik

4) da se slučajevi iz članka 44. točaka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i 10. Zakona koji se odnose na okolnosti koje uvijek predstavljaju visok rizik ne mogu isključiti ponderiranjem društva i

5) da može po potrebi poništiti bilo koju automatski generiranu ocjenu rizika i da dokumentira razlog za donošenje odluke o poništenju automatski generirane ocjene.

(4) Ako upotrebljava automatizirane sustave informacijskih tehnologija za dodjelu sveukupne ocjene rizika radi kategoriziranja poslovnih odnosa ili povremenih transakcija koje je nabavilo od vanjskog dobavljača, društvo mora razumjeti način na koji sustav radi i način na koji sustav kombinira čimbenike rizika da bi dobilo sveukupnu ocjenu rizika. Društvo mora biti sigurno da pridružena ocjena odražava njegovo razumijevanje rizika od pranja novca i financiranja terorizma i mora na zahtjev to moći dokazati Hrvatskoj narodnoj banci.

Kategoriziranje poslovnih odnosa i povremenih transakcija

Članak 17.

(1) Društvo je dužno internom politikom propisati način kategoriziranja rizika koji treba odražavati vrstu i obujam poslovanja te vrste rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojima je izloženo.

(2) Društvo je dužno kategorizirati poslovne odnose i povremene transakcije u skladu s utvrđenom razinom rizika od pranja novca i financiranja terorizma, i to najmanje u tri kategorije: visokoga, srednjega i niskog rizika. Društvo se može koristiti i interno razvijenim kategorijama rizika.

Upravljanje rizicima: mjere pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke

Članak 18.

(1) Društvo je dužno koristiti se procjenom rizika pri usmjeravanju resursa za upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, pri uspostavljanju odnosa sa strankom, provođenju transakcija i tijekom trajanja poslovnog odnosa.

(2) Društvo je dužno primjenjivati mjere dubinske analize stranke iz članka 15. Zakona kao pomoć pri boljem razumijevanju rizika povezanog s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom.

(3) Društvo je dužno internom politikom propisati mjere dubinske analize stranke u skladu s razinom i vrstom rizika od pranja novca i financiranja terorizma koje je utvrdilo. Pri definiranju mjera dubinske analize društvo je dužno razmotriti mjere dubinske analize propisane ovom Odlukom te ih dosljedno primjenjivati.

Mjere pojednostavljene dubinske analize stranaka

Članak 19.

(1) Pri provođenju pojednostavljene dubinske analize stranke društvo je dužno provesti sve mjere dubinske analize stranke iz članka 15. Zakona.

(2) Ako je poslovni odnos ili povremena transakcija kategorizirana niskim rizikom, društvo može prilagoditi opseg, vrijeme provođenja ili vrstu određenih ili svih mjera dubinske analize stranke na način koji je razmjeran toj kategoriji rizika.

(3) Mjere pojednostavljene dubinske analize koje društvo može primijeniti uključuju, ali nisu ograničene na:

1) prilagodbu vremena provođenja dubinske analize stranke, primjerice kada traženi proizvod ili transakcija ima obilježja koja ograničuju mogućnost upotrebe proizvoda odnosno transakcije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma:

a) provjerom identiteta stranke i/ili stvarnog vlasnika stranke tijekom uspostavljanja poslovnog odnosa ili

b) provjerom identiteta stranke i/ili stvarnog vlasnika stranke kada transakcije premaše internom politikom utvrđeni prag ili po isteku razumnog roka. U tom slučaju društvo mora osigurati da:

– navedeno ne rezultira iznimkom od dubinske analize stranke

– se naposljetku provjeri identitet stranke i stvarnog vlasnika

– je prag ili vremensko ograničenje postavljeno na razumno niskoj razini

– je postavilo sustave za otkrivanje prekoračenja praga ili vremenskog ograničenja i

– ne odgađa dubinsku analizu stranke u slučaju kada se mjerodavnim zakonodavstvom, primjerice Uredbom (EU) 2015/847, propisuje prikupljanje takvih informacija

2) prilagodbu količine informacija prikupljenih za potrebe identifikacije, provjere ili praćenja poslovnog odnosa, primjerice: provjerom identiteta na temelju informacija dobivenih iz samo jednoga pouzdanoga, vjerodostojnoga i neovisnog dokumenta ili izvora podataka, ili pretpostavljanje prirode i svrhe poslovnog odnosa, jer je proizvod osmišljen isključivo za jednu svrhu

3) prilagodbu kvalitete ili izvora informacija prikupljenih za potrebe identifikacije, provjere ili praćenja poslovnog odnosa, primjerice:

a) prihvaćanjem informacija dobivenih od stranke umjesto iz neovisnog izvora pri provjeri identiteta stvarnog vlasnika stranke, ako iz objektivnih razloga nije moguće prikupiti podatke iz neovisnih izvora ili

b) kada je rizik koji se povezuje sa svim aspektima poslovnog odnosa vrlo nizak, oslanjajući se na izvor sredstava kako bi se ispunili neki od zahtjeva dubinske analize stranke, primjerice kada je riječ o sredstvima državne pomoći

4) prilagodbu dinamike prema kojoj se ažurira dubinska analiza stranke i revidira poslovni odnos, primjerice tek po nastanku poticajnog događaja kao što je raspitivanje stranke za ugovaranje novog proizvoda ili usluge ili prekoračenje internom politikom određenog praga u transakciji. Društvo mora osigurati da to ne rezultira izuzećem od ažuriranja informacija iz dubinske analize stranke i

5) prilagodbu dinamike i intenziteta praćenja transakcija, primjerice nadziranjem transakcija samo iznad internim aktom određenog praga. Društvo je dužno prag za nadziranje transakcija postaviti na razumnoj razini te uspostaviti sustav za identifikaciju povezanih transakcija koje bi zajedno premašile taj prag.

(4) Informacije koje društvo prikupi primjenom mjera pojednostavljene dubinske analize stranke moraju mu pružiti razumnu sigurnost da je njegova procjena o niskom riziku koji je povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom opravdana i biti dostatne kako bi mu pružile dovoljno informacija o prirodi poslovnog odnosa ili povremene transakcije u svrhu identifikacije neuobičajenih ili sumnjivih transakcija.

(5) Društvo ne smije primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize kada u vezi sa strankom, transakcijom, imovinom ili sredstvima postoje razlozi za sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma, kada primjenjuje scenarije visokog rizika, ako je riječ o složenoj i neobičnoj transakciji iz članka 53. stavka 1. Zakona i kada postoji obveza provedbe pojačane dubinske analize.

Mjere pojačane dubinske analize stranaka

Članak 20.

(1) Društvo je dužno primijeniti mjere pojačane dubinske analize u situacijama iz članka 44. Zakona kako bi upravljalo tim rizicima i ublažilo ih na primjeren način.

(2) Mjere pojačane dubinske analize stranke primjenjuju se uz redovite mjere dubinske analize stranke.

Politički izložene osobe

Članak 21.

(1) Društvo koje je utvrdilo da je stranka ili stvarni vlasnik stranke politički izložena osoba dužno je:

1) poduzeti primjerene mjere kako bi utvrdilo izvor imovine i izvor sredstava koja će se upotrijebiti u poslovnom odnosu ili za povremenu transakciju kako bi društvo bilo sigurno da ne upravlja novcem stečenim korupcijom ili drugim kaznenim djelom

2) dobiti odobrenje višeg rukovodstva za uspostavu ili nastavljanje poslovnog odnosa s određenom politički izloženom osobom

3) primijeniti pojačane mjere stalnog praćenja transakcija i rizika povezanog s poslovnim odnosom. Društvo je dužno internim politikama odrediti učestalost stalnog praćenja u ovisnosti o razini rizika.

4) identificirati neobične transakcije i redovito pregledavati informacije koje ima kako bi osiguralo da sve nove informacije koje bi mogle utjecati na procjenu rizika budu pravodobno identificirane.

(2) Opseg i intenzitet mjera iz stavka 1. točke 1. ovog članka moraju ovisiti o razini rizika koji je povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom. Društvo je dužno provjeriti izvor imovine i izvor sredstava na temelju pouzdanih i neovisnih podataka, dokumentacije ili informacija kada je rizik povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom s politički izloženom osobom posebno visok.

(3) Društvo je dužno internom politikom odrediti razinu višeg rukovodstva koje odobrava poslovni odnos s politički izloženom osobom. Primjerena funkcija za odobrenje treba ovisiti o razini rizika koji je povezan s određenim poslovnim odnosom. Viši rukovoditelj treba biti na dovoljno visokoj funkciji za donošenje odluka o pitanjima koja izravno utječu na profil rizičnosti društva. Pri donošenju odluke hoće li odobriti poslovni odnos s određenom politički izloženom osobom, viši rukovoditelj svoju odluku treba temeljiti na razini rizika od pranja novca i financiranja terorizma kojemu bi društvo bilo izloženo kad bi uspostavilo taj poslovni odnos te mogućnosti društva da tim rizikom učinkovito upravlja.

(4) Društvo mora primijeniti sve mjere iz stavka 1. ovog članka na politički izložene osobe, članove njihovih obitelji i njihove poznate bliske suradnike iz članka 46. stavaka 4. i 5. Zakona te prilagoditi opseg i intenzitet tih mjera u skladu s rizikom.

Složene i neobične transakcije

Članak 22.

(1) Društvo je dužno imati primjerene politike i postupke za otkrivanje složenih i neobičnih transakcija ili uzoraka transakcija.

(2) Društvo je dužno primijeniti mjere pojačane dubinske analize u slučaju kada otkrije transakcije koje su složene i neobične i kada ne vidi određenu ekonomsku ili pravnu svrhu transakcije ili sumnja u istinitost informacija koje su mu dane.

(3) Složene i neobične transakcije su one koje:

1) su veće u odnosu na očekivanje društva s obzirom na spoznaje o stranci, poslovnom odnosu ili kategoriji kojoj stranka pripada

2) koje nemaju očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu ili su neočekivane u usporedbi s uobičajenom aktivnošću stranke ili transakcijama koje su povezane sa sličnim strankama, proizvodima ili uslugama ili

3) su vrlo složene u usporedbi s drugim sličnim transakcijama povezanima sa sličnim vrstama stranaka, proizvodima ili uslugama.

(4) Mjere pojačane dubinske analize moraju biti dostatne kako bi društvo moglo utvrditi izazivaju li neobične transakcije sumnju i, uz mjere iz članka 53. stavka 3. Zakona, uključuju najmanje:

1) poduzimanje opravdanih i primjerenih mjera u svrhu razumijevanja pozadine i svrhe transakcija, primjerice utvrđivanjem odredišta sredstava ili prikupljanjem dodatnih informacija o poslovanju stranke kako bi se utvrdila vjerojatnost provedbe takvih transakcija za tu stranku i

2) učestaliji i detaljniji nadzor poslovnog odnosa i naknadnih transakcija. Društvo može odlučiti nadzirati pojedinačne transakcije kada je to razmjerno identificiranom riziku.

Visokorizične treće države i ostale visokorizične okolnosti

Članak 23.

(1) Kada je stranka iz visokorizične treće države i u svim drugim visokorizičnim situacijama, društvo je dužno internom politikom propisati mjere pojačane dubinske analize primjerene za određenu visokorizičnu situaciju, uzimajući u obzir one koje su propisane Zakonom i Odlukom, te ih dosljedno primjenjivati.

(2) Kada je stranka iz visokorizične treće države, društvo je dužno najmanje primijeniti mjere iz članka 49. Zakona.

(3) Primjerena vrsta pojačane dubinske analize, uključujući opseg traženih dodatnih informacija i pojačano praćenje poslovnog odnosa, treba ovisiti o razlogu zbog kojeg je određena povremena transakcija ili određeni poslovni odnos kategoriziran kao visokorizičan.

(4) Pri određivanju mjera pojačane dubinske analize iz stavka 1. ovog članka društvo je dužno razmotriti:

1) povećanje količine informacija koje se prikupljaju za potrebe dubinske analize:

a) informacije o identitetu stranke i stvarnog vlasnika stranke ili strukturi vlasništva i kontrole stranke kako bi društvo bilo sigurno da dobro razumije rizik povezan s poslovnim odnosom. Povećanje količine informacija može uključiti prikupljanje i procjenu informacija o ugledu stranke ili stvarnog vlasnika stranke te procjenu bilo kakvih negativnih navoda protiv stranke ili stvarnog vlasnika stranke, primjerice:

– informacije o članovima obitelji i bliskim poslovnim partnerima,

– informacije o prošlim i postojećim poslovnim aktivnostima stranke ili stvarnog vlasnika stranke i

– pretraživanje nepovoljnih navoda iz medija

b) informacije o predviđenoj prirodi poslovnog odnosa kako bi društvo moglo utvrditi da su priroda i svrha poslovnog odnosa zakonite i kako bi moglo izraditi potpuniji profil rizičnosti stranke, primjerice:

– broj, veličina ili dinamika provedbe očekivanih transakcija po računu, kako bi društvo moglo uočiti odstupanja koja mogu izazvati sumnju. U određenim slučajevima može biti primjereno tražiti dokaz i dokumentaciju od stranke.

– razlog zbog kojeg stranka traži određeni proizvod ili uslugu, osobito kada je nejasno zbog čega se potrebama stranke ne može bolje udovoljiti na drugačiji način ili u drugoj državi

– odredište sredstava ili

– priroda poslovanja stranke ili stvarnog vlasnika stranke, kako bi društvo lakše razumjelo vjerojatnu prirodu poslovnog odnosa

2) povećanje kvalitete informacija koje se prikupljaju za potrebe provedbe dubinske analize stranke kako bi se potvrdio identitet stranke ili stvarnog vlasnika stranke, uključujući:

a) postavljanje zahtjeva da se prvo plaćanje provede preko računa otvorenog u ime stranke kod kreditne institucije u državi članici ili trećoj državi koja primjenjuje mjere jednake ili jednakovrijedne onima navedenima u poglavlju II. Direktive (EU) 2015/849 ili

b) provjeru da imovina stranke i sredstva koja se upotrebljavaju u poslovnom odnosu ne potječu od kaznenih djela te da su izvor imovine i izvor sredstava u skladu sa saznanjima društva o stranci i prirodi poslovnog odnosa. U određenim slučajevima, kada je rizik koji je povezan s poslovnim odnosom posebno visok, provjera izvora imovine i izvora sredstava može biti jedina primjerena mjera za ublažavanje rizika. Izvor sredstava ili imovine moguće je provjeriti, primjerice usporedbom s prijavom PDV-a i poreza na dobit, kopijama revidiranih izvještaja, platnim listama, javnim ispravama ili medijskim napisima.

3) povećanje učestalosti praćenja kako bi društvo bilo sigurno da može upravljati rizikom povezanim s pojedinačnim poslovnim odnosom ili može zaključiti da poslovni odnos više ne odgovara sklonosti društva za preuzimanje rizika te kako bi moglo identificirati transakcije koje zahtijevaju daljnji pregled, uključujući:

a) dobivanje suglasnosti višeg rukovodstva za uspostavljanje ili nastavak poslovnog odnosa kako bi se osiguralo da više rukovodstvo bude svjesno rizika kojemu je društvo izloženo i da može donijeti odluku o mjeri u kojoj je u mogućnosti upravljati tim rizikom

b) provedbu učestalijih revidiranja poslovnog odnosa kako bi se osiguralo da se bilo koje promjene u profilu rizičnosti stranke identificiraju te procijene mogućnosti društva da i nadalje upravlja tim rizikom i po potrebi poduzmu potrebne mjere ili

c) provedbu učestalijih ili detaljnijih praćenja transakcija kako bi se identificirale sve neobične ili neočekivane transakcije koje mogu izazvati sumnju na rizik od pranja novca i/ili financiranja terorizma. Praćenje transakcija po potrebi može uključivati utvrđivanje odredišta sredstava ili razloga za provedbu određenih transakcija.

(5) Društvo nije dužno u svim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka primijeniti sve mjere pojačane dubinske analize iz stavka 4. ovoga članka. U određenim situacijama visokog rizika može biti dostatno usredotočiti se na pojačano kontinuirano praćenje tijekom trajanja poslovnog odnosa.

Odbijanje poslovnog odnosa i obavljanja transakcija

Članak 24.

(1) Društvo koje ne može provesti mjere dubinske analize iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. i članka 15. stavka 2. Zakona, ako nije sigurno da su svrha i priroda poslovnog odnosa zakonite ili ako ocijeni da ne može učinkovito upravljati rizikom od pranja novca i/ili financiranja terorizma, ne smije uspostaviti poslovni odnos ili obaviti transakciju.

(2) Kada poslovni odnos za koji društvo ne može provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. Zakona u razumnom roku ili za koji postoji opravdana sumnja da svrha i priroda poslovnog odnosa nisu zakonite, već postoji, društvo ga je dužno prekinuti ili obustaviti provedbu transakcija do prekida poslovnog odnosa ili provedbe mjera.

(3) Ako društvo nije u mogućnosti provesti mjere iz članka 15. stavka 1. točke 4. Zakona ili ne može osigurati ažurnost procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz razloga koji su na strani stranke, dužno je primijeniti odgovarajuće mjere dubinske analize kako bi upravljalo rizikom od pranja novca i financiranja terorizma koji proizlazi iz tog poslovnog odnosa.

(4) Mjere dubinske analize iz stavka 3. ovog članka mogu uključivati primjerice neku od mjera iz članka 23. stavka 4. ove Odluke i/ili ograničenje poslovanja sa strankom na način da ograniči vrstu i opseg usluga/proizvoda koje se stranci nude i/ili kanale dostave kojima se proizvod dostavlja stranci.

(5) Prije prekida poslovnog odnosa iz razloga propisanih u stavku 3. ovog članka, društvo je dužno poduzeti sve razumne mjere kako bi ažuriralo informacije potrebne za procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma pojedinačnog poslovnog odnosa.

(6) Primjena pristupa koji se temelji na procjeni rizika ne obvezuje društvo na odbijanje ili raskid poslovnih odnosa s cjelokupnim kategorijama stranaka koje se povezuju s visokim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma zbog toga što rizik povezan s pojedinačnim poslovnim odnosima varira i unutar iste kategorije stranaka.

(7) Društvo je dužno internim politikama propisati razinu odlučivanja o zabrani uspostave i prekidu poslovnog odnosa, zabrani obavljanja transakcije ili obustavi provedbe transakcija te roku iz stavka 2. ovog članka.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma i njegovo revidiranje

Članak 25.

(1) Društvo je dužno redovito revidirati procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma i čimbenike rizika povezane s pojedinačnim poslovnim odnosima i povremenim transakcijama kako bi osiguralo ažurnost i relevantnost procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Društvo je dužno procijeniti informacije prikupljene tijekom praćenja poslovnog odnosa i analizirati utječu li one na postojeće procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma pojedinačnog poslovnog odnosa i povremene transakcije.

(3) Društvo je dužno internim politikama propisati sustave i kontrole za identifikaciju i procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u nastajanju te ih, po potrebi, pravodobno uključiti u pojedinačne procjene rizika poslovnog odnosa i povremene transakcije te u analizu rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 12. Zakona.

(4) Sustavi i kontrole iz stavka 3. ovog članka mogu uključivati:

1) procese kojima se osigurava da se interne informacije redovno pregledavaju radi identifikacije novih trendova u vezi s poslovnim odnosima, ali i cjelokupnim poslovanjem društva

2) procese kojima se osigurava da društvo redovno pregledava izvore informacija iz članka 9. ove Odluke, a koji najmanje uključuju:

a) redovan pregled izvještaja medija koji su važni za sektore ili države u kojima društvo aktivno posluje

b) redovan pregled upozorenja i izvještaja tijela kaznenog progona

c) osiguranje da društvo bude svjesno promjena u upozorenjima na terorističke aktivnosti i režimima sankcija odmah po njihovu nastajanju, primjerice redovnim pregledom upozorenja na terorističke aktivnosti i ažuriranih podataka o režimu sankcija i

d) redovan pregled publikacija koje izdaju nadležna tijela

3) procese za prikupljanje i pregled informacija o rizicima povezanima s novim proizvodima

4) suradnju s drugim predstavnicima sektora i nadležnim tijelima, primjerice okrugle stolove, konferencije i edukacije te procese kojima se zaposlenicima distribuiraju dobivene informacije i

5) uspostavu kulture razmjene informacija unutar društva i snažne korporativne etike.

(5) Sustavi i kontrole iz stavka 3. ovog članka trebaju osigurati da pojedinačne procjene rizika poslovnog odnosa i povremene transakcije i analiza rizika od pranja novca i financiranja terorizma iz članka 12. Zakona budu ažurne.

(6) Interne politike iz stavka 3. ovog članka moraju sadržavati:

1) dinamiku procjene rizika, kako bi se osiguralo da novi rizici ili rizici u nastajanju budu obuhvaćeni procjenama rizika. Kada postane svjesno pojave novog rizika, ili povećanja postojećeg rizika, društvo je dužno što prije izraditi novu procjenu rizika.

2) način evidentiranja činjenica koje bi mogle utjecati na procjenu rizika, primjerice interni izvještaji o sumnjivim transakcijama, utvrđene neusklađenosti i informacije koje potječu od zaposlenika koji rade sa strankama.

(7) Društvo je dužno osigurati da sve promjene u procjeni rizika i prilagodbe pratećih mjera dubinske analize stranke budu razmjerne i odgovaraju riziku od pranja novca i financiranja terorizma.

Sustav i kontrole

Članak 26.

Društvo je dužno osigurati da sustav upravljanja rizicima i kontrole, uključujući one koji se odnose na primjenu odgovarajućeg stupnja mjera dubinske analize stranaka, budu učinkoviti i razmjerni.

Vođenje evidencije

Članak 27.

Društvo je dužno evidentirati i dokumentirati procjene rizika poslovnih odnosa i povremenih transakcija i sve promjene u procjenama rizika napravljene tijekom provedbe mjera praćenja poslovnog odnosa.

DIO DRUGI

GLAVA III. KORESPONDENTNO BANKARSTVO

Uvodne odredbe za korespondentno bankarstvo

Članak 28.

(1) Odredbe glave III. ove Odluke primjenjuju se na društvo koje ima ili uspostavlja korespondentne odnose iz članka 4. točke 19.a) Zakona.

(2) Kada društvo uspostavlja korespondentne odnose iz članka 4. točke 19.b) Zakona, dužno je primijeniti odredbe glave III. ove Odluke na odgovarajući način.

(3) Društvo iz stavaka 1. i 2. ove Odluke dužno je uzeti u obzir relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave III. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija korespondentnog bankarstva

Članak 29.

(1) Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) računom se mogu koristiti druge kreditne institucije respondenti koje imaju izravan odnos s respondentom, ali ne s korespondentom, primjerice uklopljeni račun (engl. nesting), ili silazni kliring (engl. downstream clearing), što znači da korespondent neizravno pruža usluge drugim kreditnim institucijama koje nisu respondenti

2) računom se mogu koristiti drugi subjekti unutar grupe respondenta koji sami nisu bili podvrgnuti dubinskoj analizi korespondenta i

3) usluga uključuje otvaranje prolaznog računa (engl. payable-through account) kojim se stranci respondenta omogućuje provedba transakcija izravno na računu respondenta.

(2) Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) odnos je ograničen na SWIFT RMA tehničku mogućnost odnosno aplikaciju koja je osmišljena kako bi se upravljalo komunikacijom između financijskih institucija. U SWIFT RMA odnosu respondent ili druga strana nema otvoren račun za plaćanje.

2) kreditna institucija djeluje u svojstvu nalogodavca umjesto da samo provodi transakcije u ime svojih osnovnih stranaka, primjerice u slučaju usluga kupoprodaje valuta između dvije kreditne institucije gdje se transakcije provode između nalogodavaca odnosno kreditnih institucija i gdje namira transakcija ne uključuje izvršenje plaćanja trećoj strani. U tim slučajevima, transakcija se provodi za vlastiti račun kreditne institucije respondenta.

3) transakcija se odnosi na prodaju, kupnju ili zalog vrijednosnih papira na uređenim tržištima, primjerice djelujući u svojstvu skrbnika ili služeći se skrbnikom s izravnim pristupom sustavu namire vrijednosnih papira unutar ili izvan Europske unije.

Čimbenici rizika stranke korespondentnog bankarstva

Članak 30.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) politike sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondenta te sustavi i kontrole koje je respondent uspostavio ne ispunjavaju standarde propisane Direktivom (EU) 2015/849

2) respondent nije primjereno nadziran u odnosu na obveze sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

3) respondent, njegovo matično društvo ili društvo član iste grupe kao i respondent, je sankcionirano zbog neadekvatnih politika i procedura sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili drugih kršenja obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma

4) respondent u znatnom obujmu posluje sa sektorima koji su povezani s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma, primjerice: respondent u znatnom obujmu provodi transakcije novčanih pošiljki ili transakcije u ime određenih pružatelja usluga novčanih pošiljki ili mjenjačnica s nerezidentima ili u valuti koja nije službena valuta države u kojoj ima sjedište

5) upravljačka ili vlasnička struktura respondenta uključuje politički izložene osobe, posebno kada politički izložena osoba može imati značajan utjecaj na respondenta, kada ugled politički izložene osobe, njezin integritet ili primjerenost u svojstvu člana uprave ili nositelja ključne funkcije izaziva zabrinutost ili kada politički izložena osoba dolazi iz države koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Društvo je dužno posebnu pozornost obratiti na države za koje se smatra da je korupcija u njima sustavna ili sveprisutna i

6) povijest poslovnog odnosa s respondentom izaziva zabrinutost, primjerice zbog neusklađenosti iznosa transakcija s očekivanjima korespondenta na temelju njegovih saznanja o prirodi i obujmu poslovanja respondenta.

(2) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) korespondent je siguran da kontrole sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koje poduzima respondent nisu manje učinkovite od onih propisanih Direktivom (EU) 2015/849 i

2) korespondent je siguran da respondent koji je dio iste grupe kao i korespondent nema sjedište u državi s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i uspješno primjenjuje standarde sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma grupe koji nisu manje učinkoviti od onih propisanih Direktivom (EU) 2015/849.

Čimbenici rizika država ili geografskih područja korespondentnog bankarstva

Članak 31.

(1) Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) respondent ima sjedište u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Društvo je dužno posebnu pozornost obratiti na države:

a) sa znatnim razinama korupcije ili drugih predikatnih kaznenih djela

b) bez primjerene sposobnosti kaznenog i sudskog sustava da učinkovito progone kaznena djela iz točke 1a. ovog stavka ili

c) bez učinkovitog nadzora sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

2) respondent u znatnom obujmu posluje sa strankama sa sjedištima u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i

3) matično društvo respondenta ima sjedište ili je osnovano u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) respondent ima sjedište u državi članici i

2) respondent ima sjedište u trećoj državi koja podliježe zahtjevima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji nisu manje učinkoviti od onih propisanih Direktivom (EU) 2015/849 i učinkovito provodi te zahtjeve. U tom slučaju korespondent je dužan primijeniti sve mjere iz članka 45. stavka 1. Zakona.

Mjere dubinske analize za korespondentno bankarstvo

Članak 32.

(1) Korespondent je dužan provesti dubinsku analizu respondenta na temelju procjene rizika koja najmanje uključuje:

1) identifikaciju i provjeru identiteta respondenta i njegova stvarnog vlasnika. Korespondent je dužan prikupiti dovoljno informacija o poslovanju respondenta i njegovu ugledu kako bi utvrdio da nije došlo do povećanja rizika od pranja novca koji je povezan s respondentom, što uključuje:

a) prikupljanje informacija o rukovodstvu respondenta i razmatranje, za potrebe sprječavanja kaznenih djela protiv imovine i gospodarstva, svih veza rukovodstva ili vlasnika respondenta s politički izloženim osobama ili drugim visokorizičnim pojedincima i

b) na temelju procjene rizika razmotriti primjerenost prikupljanja informacija o glavnoj djelatnosti respondenta, vrsti klijenata te kvaliteti njegovih sustava i kontrola sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma, uključujući javno dostupne informacije o svim nedavnim regulatornim ili kaznenopravnim sankcijama zbog propusta u sprječavanju pranja novca i/ili financiranja terorizma. Kada je respondent podružnica ili društvo kći, korespondent je dužan razmotriti i status, ugled i kontrole sprječavanja pranja novca matičnog društva.

2) utvrđivanje i dokumentiranje naravi i svrhe pružene usluge i odgovornosti pojedine institucije. To može uključivati utvrđivanje, u pisanom obliku, opsega poslovnog odnosa, proizvoda i usluga koji će se isporučiti te načina korištenja i korisnika korespondentnog plasmana.

3) praćenje poslovnog odnosa, uključujući transakcije, u svrhu identifikacije promjena u profilu rizičnosti respondenta i otkrivanja neobičnoga ili sumnjivog ponašanja, uključujući aktivnosti koje nisu u skladu sa svrhom pruženih usluga ili koje su suprotne obvezama ugovorenima između korespondenta i respondenta

4) pojačano kontinuirano praćenje poslovnog odnosa, ako korespondentna kreditna institucija strankama respondenta omogući izravan pristup računu. Zbog prirode korespondentnog bankarstva, uobičajen je nadzor nakon provedbe transakcije.

5) osiguranje ažurnih podataka o dubinskoj analizi stranke.

(2) Korespondent je dužan utvrditi da respondent ne dopušta da njegov račun upotrebljava fiktivna banka u skladu s člankom 54. stavkom 4. Zakona. To može uključivati upućivanje zahtjeva respondentu za potvrdu da ne posluje s fiktivnim bankama, uvid u odgovarajuće dijelove politika i procedura respondenta ili razmatranje javno dostupnih informacija kao što su zakonske odredbe kojima se zabranjuje pružanje usluga fiktivnim bankama.

(3) Korespondent nije dužan primijeniti mjere dubinske analize na pojedinačne stranke respondenta.

(4) Ako se korespondent koristi upitnicima za dubinsku analizu stranke koje su omogućile međunarodne organizacije, mora procijeniti je li to dovoljno za ispunjenje obveza iz članka 15. stavka 1. Zakona i po potrebi poduzeti dodatne radnje.

Respondent sa sjedištem u trećoj državi

Članak 33.

(1) Kada respondent ima sjedište u trećoj državi, korespondent je dužan primijeniti najmanje mjere iz članka 45. stavka 1. Zakona, ali može prilagoditi opseg tih mjera u skladu s rizikom.

(2) Ako je korespondent siguran, na temelju primjerene provjere, da respondent sa sjedištem u trećoj državi ima učinkovit sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, da podliježe učinkovitom nadzoru usklađenosti s tim zahtjevima te da ne postoji osnova za sumnju da se politike i postupci sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondenta smatraju ili su nedavno smatrani neprimjerenima, ne mora provesti vrlo detaljnu procjenu kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondenta.

(3) Korespondent je dužan provesti mjere dubinske analize u skladu s rizikom kako bi:

1) prikupio dovoljno informacija o instituciji respondenta radi potpunog razumijevanja prirode poslovanja respondenta za potrebe utvrđivanja opsega u kojemu ga poslovanje respondenta izlaže višem riziku od pranja novca. Korespondent mora razumjeti i procijeniti prirodu baze stranaka respondenta i vrste transakcija koje će se provoditi preko korespondentnog računa.

2) utvrdio iz javno dostupnih informacija ugled respondentne institucije i kvalitetu nadzora koja se nad njim provodi. Korespondent mora procijeniti mjeru u kojoj se može pouzdati da je respondent primjereno nadziran u smislu ispunjenja obveza sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Izvori informacija kojima se korespondent može pritom koristiti jesu primjerice procjena FATF-a ili FSAP-a koja sadržava dijelove o učinkovitosti nadzora.

3) procijenio kontrole sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma institucije respondenta. Korespondent mora provesti kvalitativnu i dokumentiranu procjenu kontrolnog okvira sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondenta, a ne samo ishoditi primjerak politika i procedura sprječavanja pranja novca. U skladu s pristupom koji se temelji na procjeni rizika, kada je rizik posebno visok i posebno kada je riječ o znatnom obujmu transakcija korespondentnog bankarstva, korespondent može razmotriti posjete na licu mjesta ili testiranje uzorka kako bi se uvjerio da se politike i procedure sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma respondenta učinkovito provode.

4) dobio odobrenje višeg rukovodstva prije uspostavljanja novoga korespondentnog odnosa. Viši rukovoditelj koji daje odobrenje ne smije sudjelovati u uspostavi poslovnog odnosa. Primjerena funkcija za odobrenje utvrđuje se internom politikom, a treba ovisiti o razini rizika koji je povezan s poslovnim odnosom.

5) dokumentirao odgovornosti svake institucije. Korespondent je dužan u pisanom obliku, a koji može biti dio njegovih standardnih uvjeta, utvrditi način korištenja i korisnika korespondentnog plasmana te koje su odgovornosti respondenta u smislu sprječavanja pranja novca i financiranje terorizma. Kada je rizik koji je povezan s korespondentnim odnosom posebno visok, korespondent može razmotriti provjeru ispunjenja ugovorenih obveza od strane respondenta, primjerice naknadnim nadzorom transakcije.

6) u smislu prolaznih računa i uklopljenih računa bio siguran da je respondent provjerio identitet i proveo kontinuiranu dubinsku analizu stranke koja ima izravan pristup računima korespondenta i koja na zahtjev može korespondentu pružiti odgovarajuće podatke o provedenoj dubinskoj analizi. Korespondent je dužan dobiti potvrdu respondenta da se podatci o dubinskoj analizi mogu pružiti na zahtjev.

(4) Korespondent je dužan na primjeren način dokumentirati provedene mjere dubinske analize te primijenjene procese odlučivanja.

(5) Više rukovodstvo korespondenta mora biti upoznato s visokorizičnim odnosima korespondentnog bankarstva i mjerama poduzetima kako bi se tim rizikom učinkovito upravljalo.

Respondent sa sjedištem u državi članici

Članak 34.

(1) Ako respondent ima sjedište u državi članici, korespondent je dužan primijeniti mjere dubinske analize koje ovise o riziku, u skladu s člankom 15. Zakona.

(2) Kada je rizik koji je povezan s respondentom sa sjedištem u državi članici povećan, korespondent je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize. U tom slučaju korespondent je dužan primijeniti najmanje mjere iz članka 33. stavka 3. točaka 1., 2. i 3. ove Odluke.

GLAVA IV. POSLOVANJE S GRAĐANSTVOM

Uvodne odredbe za poslovanje s građanstvom

Članak 35.

(1) Odredbe glave IV. ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije koje posluju s građanstvom.

(2) Poslovanje s građanstvom u smislu ove Odluke jest pružanje financijskih usluga fizičkim osobama te mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima na način kako su definirani Zakonom o računovodstvu (»Narodne novine« br. 78/2015., 134/2015., 120/2016.).

(3) Poslovanje s građanstvom iz stavka 2. ovog članka uključuje najmanje: tekuće račune, štedne račune i kredite.

(4) Kreditna institucija dužna je uzeti u obzir relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave IV. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija u poslovanju s građanstvom

Članak 36.

(1) Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) obilježja proizvoda pogoduju anonimnosti

2) proizvod omogućuje plaćanje od treće strane koja nije povezana s proizvodom niti je identificirana, kada se ne očekuju takva plaćanja, primjerice u slučaju hipotekarnog kredita

3) proizvod nema postavljena ograničenja prometa, prekograničnih transakcija ili sličnih obilježja

4) novi proizvodi i nove poslovne prakse, uključujući nove kanale dostave te upotrebu novih tehnologija ili tehnologija u razvoju i za nove i za postojeće proizvode

5) kreditiranje osigurano vrijednošću imovine u drugoj državi, posebice u državama u kojima je teško utvrditi ima li stranka zakonsko pravo na instrument osiguranja ili u kojima je teško potvrditi identitet strana koje jamče za kredit i

6) neobično visok broj ili znatna vrijednost transakcija.

(2) Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) ograničena je funkcionalnost proizvoda, primjerice:

a) štedni proizvod s određenim rokom i niskim pragom štednje

c) proizvod kod kojeg treća strana ne može ostvariti pogodnosti

d) proizvod kod kojeg je moguće ostvariti pogodnosti jedino dugoročno ili u određenu svrhu, primjerice kupnja nekretnine

e) kredit niske vrijednosti, uključujući i namjenski kredit ili

f) proizvod niske vrijednosti, uključujući leasing, kada se pravno i ekonomsko vlasništvo imovine ne prenosi na stranku do isteka ugovornog odnosa ili se uopće ne prenosi.

2) proizvod je namijenjen isključivo određenim kategorijama stranaka, primjerice umirovljenicima, roditeljima u ime njihove djece ili maloljetnicima

3) transakcije se provode s računa koji glasi na ime stranke kod kreditne ili financijske institucije koja podliježe zahtjevima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji nisu manje učinkoviti od onih propisanih Direktivom (EU) 2015/849 i

4) nema mogućnosti preplate.

Čimbenici rizika stranke u poslovanju s građanstvom

Članak 37.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) vrstu stranke, primjerice:

a) pravna osoba koja je u svom poslovanju usmjerena na gotovinu

b) pravna osoba koja se povezuje s višim razinama rizika od pranja novca

c) pravna osoba koja se povezuje s višim rizikom od korupcije

d) neprofitna organizacija koja podržava države povezane s povećanim rizikom od financiranja terorizma

e) novo trgovačko društvo koje nema adekvatan poslovni profil ili povijest poslovanja

f) nerezident ili

g) trgovačko društvo kod kojeg je otežano utvrđivanje identiteta stvarnog vlasnika stranke, primjerice zbog neobične, bezrazložno složene ili netransparentne strukture vlasništva stranke ili zbog toga što stranka izdaje dionice na donositelja.

2) ponašanje stranke, primjerice:

a) stranka nevoljko pruža informacije potrebne za provedbu dubinske analize ili ostavlja dojam da namjerno izbjegava osobni susret

b) pruženi dokaz o identitetu stranke nije dan u uobičajenom obliku iz razloga koji nije očit

c) ponašanje ili broj transakcija stranke nije u skladu s očekivanjima koja proizlaze iz kategorije kojoj stranka pripada ili su neočekivani s obzirom na informacije koje je stranka dala pri otvaranju računa ili

d) stranka se čudno ponaša, primjerice:

– neočekivano i bez razumnog objašnjenja ubrzava ugovoreni plan otplate, putem jednokratnih otplata ili prijevremenim raskidom

– deponira ili zahtijeva isplate novčanica velike vrijednosti bez očitog razloga

– zabilježeno je povećanje aktivnosti nakon razdoblja neaktivnosti ili

– provodi transakcije za koje ne postoji očito ekonomsko objašnjenje.

(2) Čimbenik rizika koji može pridonijeti smanjenju rizika uključuje stranku s kojom kreditna institucija ima dugogodišnjoj poslovni odnos, čije prijašnje transakcije nisu izazivale sumnju ili zabrinutost, a traženi proizvod ili usluga u skladu je s profilom rizičnosti stranke.

Čimbenici rizika država ili geografskih područja u poslovanju s građanstvom

Članak 38.

(1) Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) sredstva stranke potječu od osobnih ili poslovnih veza s državama koje su povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i

2) primatelj plaćanja nalazi se u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Kreditna institucija dužna je obratiti posebnu pozornost na države za koje se zna da financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili u kojima terorističke skupine djeluju i na države koje podliježu financijskim sankcijama, embargu ili mjerama koje su povezane s terorizmom, financiranjem terorizma ili širenjem naoružanja.

(2) Čimbenik rizika koji može pridonijeti smanjenju rizika uključuje transakcije povezane s državama čiji sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma nije manje učinkovit od onog propisanog Direktivom (EU) 2015/849 i koje imaju niske razine predikatnih kaznenih djela.

Čimbenici rizika kanala dostave u poslovanju s građanstvom

Članak 39.

(1) Čimbenici rizika povezani s kanalom dostave koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) mjere dubinske analize provela je treća osoba s kojom kreditna institucija nije u dugotrajnom ugovornom odnosu

2) poslovni odnos s nenazočnom strankom

3) novi kanali dostave.

(2) Čimbenik rizika koji može pridonijeti smanjenju rizika uključuje proizvod koji je dostupan samo onim strankama koje ispunjavaju posebne kriterije prihvatljivosti koje su utvrdila državna tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima, primjerice korisnici socijalne pomoći.

Mjere dubinske analize u poslovanju s građanstvom

Članak 40.

(1) Kada se kreditna institucija koristi automatiziranim sustavom za identifikaciju rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom te za prepoznavanje sumnjivih transakcija, dužna je osigurati primjerenost tih sustava za predviđenu svrhu u skladu s kriterijima propisanima u glavi II. ove Odluke.

(2) Kreditna institucija dužna je uzeti u obzir da upotreba automatiziranih sustava informacijskih tehnologija ne može u potpunosti zamijeniti oprez zaposlenika.

Mjere pojačane dubinske analize stranke u poslovanju s građanstvom

Članak 41.

(1) Kreditna institucija dužna je primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke kada je rizik povezan s poslovnim odnosom ili povremenom transakcijom viši. Mjere pojačane dubinske analize, osim onih propisanih Zakonom, mogu biti sljedeće:

1) provjera identiteta stranke i stvarnog vlasnika stranke na temelju više od jednoga pouzdanoga i neovisnog izvora

2) identifikacija i provjera identiteta drugih dioničara koji nisu stvarni vlasnici stranke

3) prikupljanje dodatnih informacija o stranci te prirodi i svrsi poslovnog odnosa radi potpunijeg profila stranke, primjerice pretraživanjem javno dostupnih izvora ili nepovoljnih napisa iz medija ili korištenjem treće strane za izradu obavještajnog izvještaja

4) povećanje učestalosti praćenja transakcija

5) revizija i, po potrebi, češće ažuriranje informacija i dokumentacije o stranci.

(2) Informacije iz stavka 1. točke 3. ovog članka mogu biti sljedeće:

1) priroda poslovanja ili zaposlenja stranke

2) izvor imovine stranke i izvor sredstava stranke koji su uključeni u poslovni odnos kako bi kreditna institucija bila sigurna da je riječ o zakonito stečenim sredstvima

3) svrha transakcije, uključujući, po potrebi, odredište sredstava stranke

4) veza koju stranka može imati s drugim državama, primjerice središnjim uredima, pogonima i filijalama i pojedincima koji mogu utjecati na poslovanje ili

5) razlog zbog kojeg stranka koja ima sjedište ili prebivalište u drugoj državi traži uslugu namijenjenu građanstvu izvan te države.

(3) Kada je rizik povezan s određenim poslovnim odnosom posebno visok, kreditna institucija dužna je revidirati poslovni odnos jednom godišnje.

Mjere pojednostavljene dubinske analize stranaka u poslovanju s građanstvom

Članak 42.

Kreditna institucija u niskorizičnim okolnostima može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize. Mjere pojednostavljene dubinske analize mogu biti sljedeće:

1) provjera identiteta stranke, i po potrebi stvarnog vlasnika stranke, tijekom uspostavljanja poslovnog odnosa u skladu s člankom 17. stavkom 2. Zakona i

2) ažuriranje informacija za provedbu dubinske analize stranke samo u slučaju nastanka određenog događaja, primjerice zahtjev stranke za ugovaranje novog proizvoda ili proizvoda višeg rizika ili promjena u ponašanju stranke ili profilu transakcije koji upućuju na to da rizik povezan s poslovnim odnosom više nije nizak.

Zbirni računi

Članak 43.

(1) Kada stranka otvori zbirni račun kako bi upravljala sredstvima koja pripadaju njezinim vlastitim klijentima, kreditna institucija dužna je primijeniti sve mjere dubinske analize stranke, uključujući utvrđivanje i provjeravanje identiteta klijenata stranke kao stvarnih vlasnika sredstava na zbirnom računu.

(2) Ako je rizik povezan s poslovnim odnosom stranke koja ima zbirni račun visok, kreditna institucija dužna je primijeniti mjere pojačane dubinske analize.

(3) Ako je rizik povezan s poslovnim odnosom stranke koja ima zbirni račun nizak, kreditna institucija može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize uz sljedeće uvjete:

1) stranka je društvo koje podliježe obvezama sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u državi članici ili trećoj državi s djelotvornim sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji nije manje učinkovit od onog propisanog Direktivom (EU) 2015/849 te je društvo nadzirano u smislu usklađenosti s tim zahtjevima

2) stranka nije društvo, ali je drugi subjekt koji je obveznik primjene mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u državi članici koji je nadziran u smislu usklađenosti s tim zahtjevima

3) kreditna institucija procijenila je na temelju poslovanja stranke, vrste klijenata kojima stranka pruža usluge i država kojima je poslovanje stranke izloženo da je rizik od pranja novca i financiranja terorizma nizak

4) kreditna institucija sigurna je da stranka primjenjuje mjere dubinske analize prema svojim klijentima i stvarnim vlasnicima svojih klijenata koje su učinkovite i u skladu s rizikom. U određenim situacijama može biti primjereno poduzeti mjere u skladu s rizikom radi procjene primjerenosti politika i postupaka stranke koje se odnose na dubinsku analizu njezinih klijenata.

5) kreditna institucija poduzela je mjere na temelju procjene rizika i uvjerila se da će stranka neposredno nakon upućivanja zahtjeva pružiti informacije i dokumentaciju o dubinskoj analizi svojih klijenata koji su stvarni vlasnici sredstava na zbirnom računu, primjerice uključivanjem odgovarajućih odredbi u ugovor koji zaključuje s klijentom ili ispitivanjem na uzorku sposobnosti klijenta da na zahtjev pruži informacije potrebne za dubinsku analizu.

(4) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 3. ovog članka za primjenu mjera pojednostavljene dubinske analize na zbirne račune, mjere dubinske analize mogu biti sljedeće:

1) identifikacija i provjera identiteta stranke, uključujući stvarne vlasnike stranke, ali ne i klijenata stranke

2) izvođenje zaključaka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa i

3) kontinuirano praćenje poslovnog odnosa.

GLAVA V. ELEKTRONIČKI NOVAC

Uvodne odredbe za elektronički novac

Članak 44.

(1) Odredbe glave V. ove Odluke primjenjuju se na društva koja u skladu s člankom 4. stavkom 1. Zakona o elektroničkom novcu (»Narodne novine« br. 139/2010.) izdaju elektronički novac.

(2) Odredbe glave V. ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju na društva iz članka 2. stavka 1. točke 12. ove Odluke.

(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovog članka dužna su uzeti u obzir relevantne čimbenike rizika i mjere iz glave V. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

(4) Društva iz stavaka 1. i 2. ovog članka mogu uzeti u obzir i čimbenike rizika i mjere propisane u glavi VI. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda elektroničkog novca

Članak 45.

(1) Društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke dužno je razmotriti rizik od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pragovima, metodom financiranja i mogućnošću korištenja, prenošenja i unovčivosti proizvoda.

(2) Čimbenici rizika povezani s proizvodom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) pragove:

a) proizvod omogućuje plaćanja velike ili neograničene vrijednosti, punjenje ili iskup, uključujući podizanje gotovine

b) omogućeno je polaganje visokoga ili neograničenog iznosa sredstava na proizvod elektroničkog novca.

2) metode financiranja:

a) proizvod može biti nadopunjen anonimno, primjerice gotovinom, anonimnim elektroničkim novcem ili proizvodima elektroničkog novca koji podliježu izuzeću iz članka 18. Zakona

b) proizvod može biti financiran plaćanjima neidentificiranih trećih strana i

c) proizvod može biti financiran drugim proizvodima elektroničkog novca.

3) mogućnost korištenja, prenošenja i unovčivosti:

a) proizvod omogućuje prijenose s jedne osobe na drugu

b) proizvod je kao sredstvo plaćanja prihvatio niz trgovaca ili prodajnih mjesta

c) proizvod je posebno osmišljen za prihvat kao sredstvo plaćanja kod trgovaca koji prodaju robu i usluge povezane s visokim rizikom od kaznenih djela protiv imovine i gospodarstva, primjerice internetske igre na sreću

d) proizvod se može upotrijebiti u prekograničnim transakcijama ili u različitim državama

e) proizvod je osmišljen tako da ga upotrebljavaju osobe koje nisu stranka, primjerice određeni partnerski kartični proizvodi, što ne uključuje darovne kartice niske vrijednosti

f) proizvod omogućuje podizanje velikih iznosa gotovine.

(3) Čimbenici rizika povezani s proizvodom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) pragovi:

a) proizvod ima niska ograničenja plaćanja, punjenja ili iskupa, uključujući podizanje gotovine. Društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke mora uzeti u obzir da nizak prag sam po sebi nije dovoljan za umanjenje rizika financiranja terorizma

b) proizvod ima ograničen broj plaćanja, punjenja ili iskupa, uključujući podizanje gotovine u zadanom razdoblju

c) proizvod ima ograničenje iznosa sredstava koji se u određenom trenutku mogu odjednom položiti na proizvod ili račun za elektronički novac

2) metoda financiranja, primjerice proizvod zahtijeva da sredstva za kupnju ili ponovno punjenje budu povučena s računa koji glasi isključivo na ime stranke ili ga stranka dijeli s nekom osobom kod kreditne ili financijske institucije unutar EGP-a

3) mogućnost korištenja, prenošenja i unovčivosti:

a) proizvod ne dopušta ili strogo ograničuje podizanje gotovine

b) proizvodom se može koristiti isključivo na teritoriju Republike Hrvatske

c) proizvod prihvaća ograničeni broj trgovaca ili prodajnih mjesta s čijim je poslovanjem društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke upoznato

d) proizvod je posebno osmišljen da se ograniči njegova upotreba od strane trgovaca koji trguju robom i uslugama koje su povezane s visokim rizikom od kaznenih djela protiv imovine i gospodarstva i

e) proizvod je prihvaćen kao sredstvo plaćanja za ograničene vrste proizvoda ili usluga.

Čimbenici rizika stranke koja se koristi elektroničkim novcem

Članak 46.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) stranka kupuje nekoliko proizvoda elektroničkog novca od istog izdavatelja, često puni proizvod ili unutar kraćeg razdoblja nekoliko puta podiže novac bez ekonomske svrhe

2) stranka kupuje nekoliko proizvoda elektroničkog novca različitih izdavatelja koji su kupljeni od istog distributera ili često puni proizvod ili unutar kraćeg razdoblja nekoliko puta podiže novac bez ekonomske svrhe

3) transakcije stranke uvijek su neznatno manje od ograničenja vrijednosti, odnosno ograničenja transakcije

4) postoje naznake da proizvod upotrebljava nekoliko osoba čiji identitet nije poznat društvu iz članka 44. stavka 1. ove Odluke, primjerice proizvod se istodobno upotrebljava s nekoliko IP adresa

5) česte su promjene identifikacijskih podataka stranke, primjerice: kućne adrese ili IP adresa, ili povezanih računa stranke i

6) proizvod se ne upotrebljava za izvornu namjenu.

(2) Čimbenik rizika koji može pridonijeti smanjenju rizika uključuje proizvod koji je namijenjen isključivo određenim kategorijama stranaka, primjerice korisnicima socijalne pomoći ili zaposlenicima trgovačkog društva koje ih izdaje zbog pokrića korporativnih troškova.

Čimbenici rizika kanala dostave kod elektroničkog novca

Članak 47.

Čimbenici rizika povezani s kanalom dostave koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) internetska distribucija i distribucija nenazočnoj stranci

2) društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke distribuira elektronički novac putem posrednika koji nije obveznik na temelju Direktive (EU) 2015/849 ili Zakona i pritom se oslanja na posrednika da ispuni njegove obveze sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, a nije sigurno u primjerenost sustava i kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma posrednika

3) segmentacija usluga, odnosno pružanje usluga elektroničkog novca od strane nekoliko operativno neovisnih pružatelja usluga bez odgovarajućeg nadzora i koordinacije.

Čimbenici rizika države ili geografskog područja kod elektroničkog novca

Članak 48.

(1) Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) primatelj plaćanja nalazi se u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

2) proizvod se financira iz izvora u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

(2) Društvo je dužno posebnu pozornost obratiti na države za koje se zna da financiraju ili podržavaju terorističke aktivnosti ili u kojima terorističke skupine djeluju, kao i na države koje podliježu financijskim sankcijama, embargu ili mjerama koje su povezane s terorizmom, financiranjem terorizma ili širenjem naoružanja.

Mjere dubinske analize kod elektroničkog novca

Članak 49.

(1) Društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke dužno je prikupiti dovoljno informacija o stranci ili vrsti stranaka kojima je njihov proizvod namijenjen kako bi osiguralo provedbu učinkovitog stalnog praćenja poslovnog odnosa i transakcija koje stranka provodi.

(2) Društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke dužno je uspostaviti sustave stalnog praćenja poslovnog odnosa i transakcija te identificiranja sumnjivih transakcija, primjerice:

1) sustave za praćenje transakcija koji otkrivaju nepravilnosti ili sumnjive uzorke ponašanja, uključujući neočekivanu upotrebu proizvoda na način za koji nije predviđen. Društvo može imati mogućnost deaktivirati proizvod ručno ili na drugi način dok se ne uvjeri da ne postoji osnova za sumnju

2) sustave koji identificiraju odstupanja između pruženih i otkrivenih informacija, primjerice između informacija o državi podrijetla i IP adrese otkrivene elektroničkim putem

3) sustave koji uspoređuju dostavljene podatke s podacima o drugim poslovnim odnosima i koji mogu identificirati uzorke kao što su isti instrument financiranja ili isti podaci za kontakt i

4) sustave koji identificiraju koristi li se proizvodom s trgovcima koji trguju robom i uslugama koje su povezane s visokim rizikom od kaznenih dijela protiv imovine i gospodarstva.

(3) Izuzeće iz članka 18. Zakona ne odnosi se na obvezu stalnog praćenja poslovnog odnosa i transakcija i obvezu identificiranja i prijavljivanja sumnjivih transakcija.

Mjere pojačane dubinske analize kod elektroničkog novca

Članak 50.

Mjere pojačane dubinske analize koje društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke može primijeniti u visokorizičnim situacijama jesu sljedeće:

1) prikupljanje dodatnih informacija o stranci tijekom identifikacije, primjerice informacije o izvoru sredstava

2) primjena dodatnih mjera provjere iz pouzdanih i neovisnih izvora, primjerice kako bi se provjerio identitet stranke ili stvarnog vlasnika stranke

3) prikupljanje dodatnih informacija o predviđenoj svrsi poslovnog odnosa, primjerice putem pitanja o poslovanju stranke ili državama u koje stranka namjerava prenositi elektronički novac

4) prikupljanje informacija o trgovcu ili primatelju plaćanja, posebno kada društvo ima razloga sumnjati da se njegovi proizvodi upotrebljavaju kako bi se kupila nezakonita roba ili roba namijenjena samo određenim dobnim skupinama

5) primjena dodatnih mjera kako bi se osiguralo da se stranka lažno ne predstavlja

6) primjena pojačanog praćenja poslovnog odnosa i pojedinačnih transakcija i

7) utvrđivanje izvora i/ili odredišta sredstava.

Mjere pojednostavljene dubinske analize kod elektroničkog novca

Članak 51.

Mjere pojednostavljene dubinske analize stranke koje društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke može primijeniti na niskorizične proizvode elektroničkog novca na koje se ne primjenjuje izuzeće iz članka 18. Zakona jesu sljedeće:

1) odgoda provjere identiteta stranke ili stvarnog vlasnika stranke do određenoga kasnijeg datuma nakon uspostavljanja odnosa ili do prekoračenja internom politikom određenoga novčanog praga, ovisno o tome što nastupi ranije. Novčani prag ne smije biti veći od kunske protuvrijednosti iznosa od 250 eura u slučaju kada se proizvod ne može ponovo puniti ili se može upotrebljavati u drugim državama ili za prekogranične transakcije

2) provjera identiteta na temelju manjeg broja izvora

3) izvođenje zaključka o svrsi i predviđenoj prirodi poslovnog odnosa kada je to očito, primjerice u slučaju određenih darovnih kartica koje nisu obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. Zakona o elektroničkom novcu

4) smanjenje učestalosti ažuriranja podataka o identitetu stranke i

5) smanjenje intenziteta stalnog praćenja dok se ne dosegne određeni novčani prag. Internim politikama utvrđeni prag za pojedinačne transakcije i za transakcije za koje postoje naznake da bi mogle biti povezane tijekom razdoblja od 12 mjeseci, treba biti određen na razinu koju je društvo iz članka 44. stavka 1. ove Odluke procijenilo da predstavlja nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma.

GLAVA VI. USLUGE NOVČANE POŠILJKE

Uvodne odredbe za usluge novčane pošiljke

Članak 52.

(1) Odredbe glave VI. ove Odluke primjenjuju se na društva pružatelje usluga novčanih pošiljki koji su institucije za platni promet i koji su u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 ovlašteni pružati i izvršavati platne usluge.

(2) Odredbe glave VI. ove Odluke na odgovarajući se način primjenjuju na društva iz članka 2. stavka 1. točke 11. ove Odluke.

(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovog članka dužna su uzeti u obzir relevantne čimbenike rizika i mjere iz glave VI. ove Odluke zajedno s onima propisanima u glavi II. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija za usluge novčane pošiljke

Članak 53.

(1) Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) proizvod omogućuje transakcije visoke ili neograničene vrijednosti

2) proizvod ili usluga globalnog je dosega

3) transakcija je primljena ili isplaćena u gotovini ili anonimnim elektroničkim novcem, uključujući elektronički novac na koji se primjenjuje iznimka iz članka 18. Zakona

4) jedan ili više platitelja iz različitih država vrše prijenos primatelju plaćanja iz Republike Hrvatske.

(2) Čimbenik rizika povezan s proizvodom, uslugom ili transakcijom koji može pridonijeti smanjenju rizika uključuje prijenose novčanih sredstava koja potječu s računa koji glasi na ime platitelja kod kreditne ili financijske institucije unutar EGP-a.

Čimbenici rizika stranke za usluge novčane pošiljke

Članak 54.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) poslovnu djelatnost stranke, primjerice stranka je vlasnik ili upravlja pravnom osobom koja ima pristup znatnim iznosima gotovine ili pravna osoba koja ima složenu strukturu vlasništva

2) ponašanje stranke, primjerice:

a) potrebama stranke može se bolje udovoljiti drugdje, primjerice, pružatelj usluga novčanih pošiljaka i stranka ne nalaze se u istoj državi

b) postoje naznake da stranka djeluje u nečije ime, primjerice druge osobe nadgledaju stranku ili ih se može uočiti u blizini mjesta gdje se provodi transakcija ili stranka čita upute s papira

c) ponašanje stranke nema ekonomskog smisla, primjerice:

– stranka prihvaća nepovoljan tečaj ili visoke troškove bez prigovora

– zahtijeva transakciju u valuti koja nije zakonsko sredstvo plaćanja ili se obično ne upotrebljava u državi u kojoj se nalazi stranka ili primatelj plaćanja

– stranka traži ili daje znatne količine valute u malim ili velikim apoenima

d) transakcije stranke uvijek su neznatno ispod primjenjivih pragova iz članka 16. i 61. Zakona

e) način na koji se stranka koristi uslugom neobičan je, primjerice: šalje ili prima novac od same sebe ili prosljeđuje sredstva odmah po primitku

f) stranka ostavlja dojam da zna malo o primatelju plaćanja ili nevoljko pruža informacije o njemu

g) nekoliko stranaka doznačuje sredstva istom primatelju plaćanja ili ostavljaju dojam da imaju iste informacije koje se odnose na identifikaciju, primjerice adresu ili broj telefona

h) transakcija nije popraćena nužnim informacijama o platitelju ili primatelju plaćanja i

i) poslani ili primljeni iznos ne odgovara prihodima stranke.

(2) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) stranka je dugogodišnji klijent čije ponašanje u prošlosti nije izazivalo sumnju i ne postoje naznake da može doći do povećanja rizika od pranja novca i financiranja terorizma

2) doznačeni je iznos nizak. Društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke mora uzeti u obzir da nizak iznos sam po sebi nije dovoljan za umanjenje rizika od financiranja terorizma.

Čimbenici rizika kanala dostave za usluge novčane pošiljke

Članak 55.

(1) Čimbenici rizika povezani s kanalom dostave koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) ne postoje ograničenja instrumenta financiranja, primjerice gotovina ili plaćanje proizvodima elektroničkog novca na koje se primjenjuje iznimka iz članka 18. Zakona, elektroničkih prijenosa ili čekova

2) kanal dostave omogućuje određeni stupanj anonimnosti

3) usluga se pruža isključivo na internetu bez primjerenih sigurnosnih mehanizama

4) usluga novčanih pošiljaka pruža se putem zastupnika koji:

a) zastupaju više od jednog društva iz članka 52. stavka 1. ove Odluke

b) imaju neobičan promet u usporedbi s drugim zastupnicima na sličnim lokacijama, primjerice:

– neuobičajeno velike ili male transakcije

– neuobičajeno velike gotovinske transakcije

– velik broj transakcija koje su tek neznatno ispod praga propisanog za provedbu dubinske analize i

– koji posluju izvan uobičajenog radnog vremena

c) provode znatan broj transakcija s platiteljima ili primateljima plaćanja iz država koje su povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

d) djeluju nesigurno u smislu primjene politika sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili su nedosljedni u njihovoj primjeni i

e) nisu iz financijskog sektora i imaju drugu osnovnu djelatnost

5) usluga novčanih pošiljaka pruža se putem široke mreže zastupnika u različitim državama i

6) usluga novčanih pošiljaka pruža se putem vrlo složenoga platnog lanca, primjerice uz značajan broj posrednika koji posluju u različitim državama ili uz korištenje sustava namire, službenih i neslužbenih, kojima se ne može ući u trag.

(2) Čimbenici rizika povezani s kanalom dostave koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) zastupnici su licencirane financijske institucije

2) uslugu je moguće financirati isključivo prijenosima s računa koji glasi na ime stranke kod kreditne ili financijske institucije unutar EGP-a ili s računa za koji stranka može dokazati da nad njim ima kontrolu.

Čimbenici rizika država ili geografskih područja za usluge novčane pošiljke

Članak 56.

Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) platitelj ili primatelj plaćanja nalazi se u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

2) primatelj plaćanja rezident je u državi koja ili uopće nema ili ima slabo razvijen financijski sektor te se kao sredstvom plaćanja mogu koristiti neslužbenim uslugama novčanih pošiljki (npr. hawala).

Mjere dubinske analize za usluge novčane pošiljke

Članak 57.

(1) Društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke dužno je uspostaviti primjerene sustave nadzora i kontrola kako bi osiguralo otkrivanje pokušaja pranja novca i financiranja terorizma čak i kada su informacije koje ima za potrebe dubinske analize stranke osnovne ili nepotpune zbog toga što poslovni odnos nije uspostavljen.

(2) Društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke dužno je uspostaviti najmanje sljedeće sustave:

1) za identifikaciju povezanih transakcija

2) za identifikaciju imaju li transakcije različitih stranaka istog primatelja plaćanja

3) kojima bi se u što većoj mjeri omogućilo utvrđivanje izvora sredstava i odredišta sredstava

4) koji omogućuju potpunu sljedivost transakcija i broja korisnika uključenih u lanac plaćanja i

5) koji osiguravaju da je mogućnost intervencije u lancu plaćanja dana jedino pružateljima usluga novčanih pošiljaka.

(3) Kada je rizik povezan s određenom povremenom transakcijom ili poslovnim odnosom povećan, društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke dužno je primijeniti mjere pojačane dubinske analize u skladu s glavom II. ove Odluke, uključujući po potrebi povećani nadzor transakcija, primjerice povećanu učestalost ili niže pragove.

(4) Kada je rizik koji je povezan s povremenom transakcijom ili poslovnim odnosom nizak, društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize u skladu s glavom II. ove Odluke.

Upotreba zastupnika

Članak 58.

(1) Društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke koje se služi zastupnicima za pružanje platnih usluga dužno je dobro se upoznati s poslovanjem svojih zastupnika.

(2) Društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke dužno je uspostaviti i imati primjerene politike i procedure kako bi umanjilo rizik da njegovi zastupnici sudjeluju u pranju novca i/ili financiranju terorizma.

(3) Politike i procedure iz stavka 2. ovog članka sadržavaju najmanje pravila o sljedećem:

1) identifikaciji osobe koja je vlasnik ili koja kontrolira zastupnika kada je zastupnik pravna osoba, kako bi se društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke uvjerilo da se rizik od pranja novca i financiranja terorizma kojem je izložen nije povećao zbog upotrebe zastupnika

2) prikupljanju dokaza, u skladu sa zahtjevima iz članka 19. stavka 1. točke (c) Direktive (EU) 2015/2366, da su direktori i druge osobe odgovorne za upravljanje zastupnikom sposobne i primjerene, uključujući procjenu njihova poštenja, integriteta i ugleda. Provjera koju društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke provede mora biti razmjerna prirodi, složenosti i razini rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji je sadržan u platnim uslugama koje pruža zastupnik i može biti utemeljena na procedurama društva iz članka 52. stavka 1. ove Odluke koje se odnose na dubinsku analizu stranaka.

3) poduzimanju opravdanih mjera kako bi se društvo iz članka 52. stavka 1. ove Odluke uvjerilo da su unutarnje kontrole sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma zastupnika primjerene, primjerice nadzorom uzorka transakcija zastupnika ili izravnim pregledom kontrola zastupnika

4) procjeni rizika utjecaja na usklađenost sa zahtjevima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma društva i zastupnika te adekvatnom upravljanju tim rizikom kada postoji razlika unutarnjih kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma zastupnika u odnosu na kontrole društva, primjerice jer zastupnik zastupa više od jednog nalogodavca ili je sam zastupnik obveznik na temelju mjerodavnog zakonodavstva o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

5) edukaciji zastupnika na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma radi postizanja adekvatne razine znanja i razumijevanja zastupnika o rizicima pranja novca i financiranja terorizma i kvaliteti kontrola sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koju pružatelj usluga novčanih pošiljaka očekuje od zastupnika.

GLAVA VII. USLUGA UPRAVLJANJA IMOVINOM

Uvodne odredbe za usluge upravljanja imovinom

Članak 59.

(1) Odredbe glave VII. ove Odluke primjenjuju se na društva koja pružaju uslugu upravljanja imovinom.

(2) Upravljanje imovinom u smislu ove Odluke jest pružanje financijskih usluga pojedincima velike platežne moći i njihovim obiteljima ili poslovnim subjektima.

(3) Upravljanje imovinom iz stavka 2. ovog članka uključuje najmanje: vođenje tekućeg računa, kupoprodaju valuta, upravljanje ulaganjima i investicijsko savjetovanje, fiducijarne usluge, iznajmljivanje sefova, osiguranje, planiranje u porezne svrhe i u vezi s nekretninama, povezane pomoćne usluge i pravnu podršku.

(4) Društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je uzeti u obzir relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave VII. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

(5) Društvo iz stavka 1. ovog članka može uzeti u obzir i čimbenike rizika i mjere dubinske analize propisane u glavi IV. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija za usluge upravljanja imovinom

Članak 60.

Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) transakciju koja uključuje znatne iznose gotovine ili drugih sredstva očuvanja vrijednosti kao što su plemeniti metali

2) transakciju izrazito visoke vrijednosti

3) financijski aranžman koji uključuje države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je posebnu pozornost obratiti na države koje imaju kulturu neotkrivanja bankarske tajne ili koje ne ispunjavaju međunarodne standarde porezne transparentnosti

4) kreditiranje osigurano vrijednošću imovine u drugim državama, posebno u državama u kojima je teško utvrditi ima li stranka zakonsko pravo na instrument osiguranja ili u kojima je teško provjeriti identitet osoba koje jamče za kredit

5) upotrebu složenih poslovnih struktura, posebno kada je društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke stvarnog vlasnika utvrdilo na način propisan člankom 28. stavkom 8. Zakona

6) poslovanje koje se odvija u više država, posebno kada transakcija uključuje više pružatelja financijskih usluga i

7) prekogranične aranžmane kada se imovina deponira u drugoj financijskoj instituciji ili njome upravlja druga financijska institucija, unutar iste financijske grupe ili izvan grupe, posebno kada druga financijska institucija ima sjedište u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je posebnu pozornost obratiti na države s višim razinama predikatnih kaznenih djela, neučinkovitim sustavom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ili lošim standardima porezne transparentnosti.

Čimbenici rizika stranke koja koristi uslugu upravljanja imovinom

Članak 61.

Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) stranka s prihodom i/ili imovinom koja potječe iz visokorizičnih sektora primjerice, industrije proizvodnje i/ili trgovine oružjem, industrije vađenja minerala, građevinskog sektora, sektora igara na sreću ili privatnih vojnih organizacija

2) stranka za koju postoje uvjerljivi navodi o protupravnim djelima

3) stranka koja traži neuobičajeno visoke razine povjerljivosti ili diskrecije

4) stranka čija potrošnja ili transakcije otežavaju utvrđivanje uobičajenih ili očekivanih uzoraka ponašanja

5) vrlo bogate i utjecajne stranke, uključujući stranke koje su na javnoj funkciji, nerezidenti i politički izložene osobe

6) stranka zahtijeva da joj se olakša ugovaranje proizvoda ili usluge treće strane bez jasnoga pravnoga ili ekonomskog razloga.

Čimbenici rizika države ili geografskog područja za usluge upravljanja imovinom

Članak 62.

Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) poslovanje se odvija u državama koje imaju kulturu neotkrivanja bankarske tajne ili koje nisu usklađene s međunarodnim standardima porezne transparentnosti

2) stranka ima prebivalište ili boravište u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

3) sredstva potječu od djelatnosti iz države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma u vezi s pružanjem usluga upravljanja imovinom

Članak 63.

(1) Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je osigurati da voditelj poslovnog odnosa sudjeluje i ima ključnu ulogu u procjeni rizika toga poslovnog odnosa.

(2) Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je osigurati neovisan nadzor procjene rizika poslovnog odnosa provedene od strane voditelja poslovnog odnosa radi izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa koji može nastati zbog prebliskog kontakta voditelja poslovnog odnosa sa strankom, a na štetu upravljanja rizikom od pranja novca i financiranja terorizma koje provodi društvo.

(3) Neovisni nadzor procjene rizika iz stavka 2. ovog članka može provesti, primjerice: više rukovodstvo ili se može organizirati unutar funkcije praćenja usklađenosti.

Mjere pojačane dubinske analize u vezi s pružanjem usluga upravljanja imovinom

Članak 64.

(1) Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke kada je rizik povezan s poslovnim odnosom viši. Mjere pojačane dubinske analize mogu biti sljedeće:

1) prikupljanje i provjera više informacija o stranci te revizija i ažuriranje tih informacija na redovitoj osnovi i zbog važnih promjena u profilu stranke. Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke dužno je provesti reviziju u skladu s rizikom i revidirati stranke višeg rizika najmanje jednom godišnje ili češće ako je rizik posebno visok, što može uključivati i terenske posjete stranci

2) utvrđivanje izvora imovine i sredstava. Kada je rizik posebno visok i/ili kada društvo sumnja da sredstva ne potječu iz zakonitog izvora, provjera izvora imovine i sredstava može biti jedini način za umanjenje rizika. Izvor sredstava ili izvor imovine može se provjeriti na sljedeći način:

a) uvidom u original ili ovjerenu kopiju novije platne liste

b) uvidom u potvrdu o godišnjoj plaći potpisanu od poslodavca

c) uvidom u originalni ili ovjereni primjerak ugovora o prodaji

d) uvidom u pisanu potvrdu o prodaji koju je potpisao odvjetnik ili pravni zastupnik

e) uvidom u oporuku ili ovjereni primjerak oporuke

f) uvidom u rješenje o nasljeđivanju ili pisanu potvrdu o nasljedstvu koju je potpisao odvjetnik, pravni zastupnik, skrbnik ostavine ili izvršitelj oporuke i

g) internetskim pretraživanjem registra društava kako bi se potvrdila prodaja društva

3) utvrđivanje odredišta sredstava

4) provedba višeg stupnja kontrole i dubinske analize poslovnog odnosa

5) provedba neovisnoga internog pregleda i, po potrebi, dobivanje odobrenja višeg rukovodstva za nove stranke i postojeće stranke u skladu s rizikom

6) kontinuirano praćenje transakcija uključujući, po potrebi, pregled svake transakcije prije njezina izvršenja radi otkrivanja neobične ili sumnjive aktivnosti. Mjere praćenja mogu uključivati upotrebu internom politikom propisanih pragova i primjereni postupak pregleda kojim voditelji poslovnog odnosa ili kod određenih pragova funkcija praćenja usklađenosti ili više rukovodstvo bez odgode pregledavaju neobične transakcije

7) praćenje javnih izvješća ili drugih obavještajnih izvora radi prikupljanja informacija koje se odnose na stranku ili njezine poznate suradnike, poslove s kojima je povezana, ciljane poslovne akvizicije ili treće strane kojima stranka vrši uplate

8) osiguranje da se gotovinom ili drugim sredstvima očuvanja vrijednosti rukuje isključivo na blagajničkim mjestima, a nikad od strane voditelja poslovnog odnosa i

9) osiguranje dovoljne razine sigurnosti da stranka upotrebljava složene poslovne strukture u zakonite i stvarne svrhe i da ima zadovoljavajuće poznavanje stvarnog vlasnika stranke.

(2) Mjere praćenja iz stavka 1. točke 6. ovog članka mogu uključivati postupke kojima se utvrđuje neusklađenost profila rizičnosti poslovanja stranke s nekim od sljedećih elemenata:

a) prijenosi gotovine, ulaganja ili druge imovine

b) upotreba elektroničkih prijenosa

c) važne promjene aktivnosti i

d) transakcije koje uključuju države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Mjere pojednostavljene dubinske analize u vezi s pružanjem usluga upravljanja imovinom

Članak 65.

Društvo iz članka 59. stavka 1. ove Odluke ne smije primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize pri pružanju usluga upravljanja imovinom.

GLAVA VIII. USLUGA FINANCIRANJA TRGOVINE

Uvodne odredbe za usluge financiranja trgovine

Članak 66.

(1) Odredbe glave VIII. ove Odluke primjenjuju se na društva koja pružaju uslugu financiranja trgovine.

(2) Financiranje trgovine u smislu ove Odluke jest upravljanje plaćanjem kako bi se olakšalo kretanje robe i pružanje usluga unutar države ili u inozemstvu i može uključivati primjerice: dokumentarni akreditiv ili dokumentarnu mjenicu za naplatu.

(3) Financiranje trgovine iz stavka 2. ovog članka ne obuhvaća proizvode financiranja trgovine kao što su forfaiting, strukturirano financiranje ili projektno financiranje. U tom slučaju društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je primijeniti odredbe glave II. ove Odluke.

(4) Društvo iz stavka 1. ovog članka dužno je razmotriti relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave VIII. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

(5) Društvo iz stavka 1. ovog članka može uzeti u obzir i čimbenike rizika i mjere dubinske analize propisane u glavi III. ove Odluke.

Čimbenici rizika transakcije u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 67.

(1) Čimbenici rizika povezani s transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) neobično velika transakcija u odnosu na postojeće informacije o prethodnim trgovinskim transakcijama stranke

2) transakcija je visoko strukturirana, fragmentirana ili složena, uključuje više strana, za što ne postoji očito pravno opravdanje

3) dostavljene su kopije dokumenata u situaciji u kojoj je primjereno dostaviti originalni dokument, bez razumnog objašnjenja

4) postoje znatna odstupanja u dokumentaciji, primjerice između opisa robe u dokumentima i stvarne robe koja je dostavljena

5) vrsta, količina i vrijednost robe nisu u skladu sa saznanjima o poslovanju kupca

6) roba iz transakcije predstavlja viši rizik za pranje novca, primjerice: roba čije cijene mogu znatno fluktuirati, što otežava otkrivanje fiktivnih cijena

7) za robu iz transakcije potrebne su izvozne dozvole

8) dokumentacija o trgovanju nije u skladu s propisima ili standardima

9) jedinična cijena robe djeluje neobično u odnosu na saznanja društva o robi i trgovini i

10) transakcija je neobična na neki drugi način, primjerice: izmjene akreditiva su česte bez jasnog razloga ili se roba otprema kroz drugu državu bez očitoga komercijalnog razloga.

(2) Čimbenici rizika povezani s transakcijom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika jesu sljedeći:

1) neovisna strana je provjerila kvalitetu i količinu robe i

2) transakcija uključuje ugovorne strane koje imaju poznatu povijest međusobnog trgovanja te je prethodno provedena dubinska analiza.

Čimbenici rizika stranke u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 68.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) transakcija i/ili uključene strane ne odgovaraju saznanjima društva iz članka 66. stavka 1. ove Odluke o prijašnjoj aktivnosti ili poslovanju stranke, primjerice roba koja se otprema ili količina otpremljene robe nisu u skladu s dostupnim informacijama o poslovanju uvoznika ili izvoznika

2) postoje naznake da su se kupac i prodavatelj tajno sporazumjeli, primjerice:

a) kupca i prodavatelja kontrolira ista osoba

b) društva uključena u transakciju imaju istu adresu, daju samo informacije o adresi agenta ili postoje druge nedosljednosti u podacima o adresi i

c) kupac je voljan prihvatiti ili odbacuje nedosljednosti iz dokumentacije

3) stranka nije u mogućnosti dostaviti ili nevoljko dostavlja dokumentaciju uz transakciju i

4) kupac se služi agentom ili trećom stranom.

(2) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika uključuju sljedeće:

1) radi se o postojećoj stranci s čijim je poslovanjem društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke dobro upoznato i transakcija je u skladu s tim poslovanjem i

2) dionice stranke uvrštene su na burzu i stranka podliježe zahtjevima za objavljivanje podataka koji su jednaki ili jednakovrijedni onima u Europskoj uniji ili koji su slični propisima Europske unije.

Čimbenici rizika države ili geografskog područja u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 69.

(1) Čimbenici rizika države ili geografskog područja koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) država povezana s transakcijom, primjerice država iz koje roba potječe, država odredišta, država tranzita ili država u kojoj bilo koja strana u transakciji ima sjedište, ima uvedene kontrole pri kupoprodaji valuta. To povećava rizik da je stvarna svrha transakcije izvoz valute, što je u suprotnosti s primjenjivim zakonodavstvom.

2) država povezana s transakcijom ima zone slobodne trgovine ili više razine predikatnih kaznenih djela, primjerice kaznenih djela povezanih s trgovanjem narkoticima, krijumčarenjem ili krivotvorenjem.

(2) Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu pridonijeti smanjenju rizika uključuju sljedeće:

1) trgovanje se odvija unutar Europske unije ili EGP-a

2) države povezane s transakcijom imaju sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji nije manje učinkovit od onoga propisanog Direktivom (EU) 2015/849 i povezuje ih se s niskim razinama predikatnih kaznenih djela.

Mjere dubinske analize u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 70.

(1) Društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke dužno je provesti dubinsku analizu nalogodavatelja.

(2) Društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke pri obavljanju dubinske analize može prikupiti informacije o:

1) državama s kojima stranka trguje

2) trgovinskim rutama kojima se stranka koristi

3) robi kojom stranka trguje

4) osobama s kojima stranka posluje, primjerice kupcima ili dobavljačima

5) tome služi li se stranka agentima ili trećim stranama i

6) sjedištima agenata ili trećih strana, u slučaju kada se stranka njima služi.

(3) Informacijama iz stavka 2. ovog članka može se koristiti pri otkrivanju neobičnih ili sumnjivih transakcija.

(4) Kada je društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke korespondent, dužno je prema respondentu primijeniti mjere dubinske analize te pritom primijeniti relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave III. ove Odluke.

Mjere pojačane dubinske analize u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 71.

(1) Društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke dužno je primijeniti mjere pojačane dubinske analize, kada je rizik viši.

(2) Mjere pojačane dubinske analize iz stavka 1. ovog članka mogu uključivati provjeru drugih strana u transakciji, uključujući one koje nisu stranke i provjeru transakcije.

(3) Provjera drugih strana u transakciji iz stavka 2. ovog članka može uključivati sljedeće:

1) bolje razumijevanje strukture vlasništva drugih strana u transakciji, posebno kada imaju sjedište u državi koja se povezuje s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma ili kada je riječ o visokorizičnoj robi. To može uključivati provjeru registara društava i pretraživanje javno dostupnih izvora

2) prikupljanje dodatnih informacija o financijskom statusu drugih strana u transakciji.

(4) Provjera transakcije iz stavka 2. ovog članka može uključivati sljedeće:

1) upotreba izvora podataka treće strane ili javno dostupnih izvora podataka, primjerice Međunarodnoga pomorskog ureda za upozorenja, teretnice, provjere otpreme i cijena ili besplatne usluge praćenja pomorskih poduzeća kako bi se provjerile pružene informacije i potvrdilo provodi li se transakcija u zakonite svrhe

2) korištenje stručne prosudbe pri procjeni komercijalnog smisla vrijednosti robe, posebno u odnosu na robu za koju se mogu prikupiti pouzdane i ažurne informacije o cijenama i

3) usklađenost težine i obujma otpremljene robe s metodom otpreme.

(5) Kada automatsko praćenje transakcije nije moguće zbog toga što su akreditivi i mjenice u papirnatom obliku i popraćeni dokumentacijom o trgovini, primjerice računima, teretnicom i manifestom, društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke dužno je provesti procjenu tih dokumenata u smislu usklađenosti s uvjetima transakcije trgovanja i od zaposlenika zahtijevati stručnost i prosudbu pri provjeri neobičnih obilježja koja bi zahtijevala primjenu mjera pojačane dubinske analize ili izazivala sumnju na pranje novca i/ili financiranje terorizma.

Mjere pojednostavljene dubinske analize u vezi s pružanjem usluga financiranja trgovine

Članak 72.

Društvo iz članka 66. stavka 1. ove Odluke ne može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize pri pružanju usluga financiranja trgovine.

GLAVA IX. PRUŽANJE INVESTICIJSKIH USLUGA

Uvodne odredbe za investicijske usluge

Članak 73.

(1) Odredbe glave IX. ove Odluke primjenjuju se na društva koja pružaju investicijske usluge.

(2) Pružanje investicijskih usluga u smislu ove Odluke jest upravljanje imovinom ulagatelja u svrhu ostvarenja posebnih investicijskih ciljeva. Ono uključuje i diskrecijsko upravljanje investicijama, kada upravitelj investicija donosi odluke o investicijama u ime stranke i savjetodavno upravljanje investicijama, kada upravitelj investicija savjetuje stranku, ali ne izvršava transakcije u njezino ime.

(3) Društvo iz stavka 1. ovog članka koje pruža investicijske usluge dužno je razmotriti relevantne čimbenike rizika i mjere dubinske analize iz glave IX. ove Odluke uz one propisane u glavi II. ove Odluke.

(4) Društvo iz stavka 1. ovog članka može uzeti u obzir i čimbenike rizika i mjere propisane u glavi VII. ove Odluke.

Čimbenici rizika proizvoda, usluga i transakcija u vezi s pružanjem investicijskih usluga

Članak 74.

Čimbenici rizika povezani s proizvodom, uslugom i transakcijom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju:

1) transakcije su neobično velike

2) moguća su plaćanja od trećih osoba i

3) proizvod ili usluga upotrebljava se za upise, nakon čega ubrzo slijedi mogućnost otkupa, uz ograničenu mogućnost intervencije društva iz članka 73. stavka 1. ove Odluke.

Čimbenici rizika stranke u vezi s pružanjem investicijskih usluga

Članak 75.

(1) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) ponašanje stranke, primjerice:

a) investicija nema očitu ekonomsku svrhu

b) stranka traži otkup ili isplatu dugoročne investicije unutar kratkog razdoblja nakon početne investicije ili prije datuma isplate bez jasnog opravdanja, posebice kada to ima za posljedicu financijski gubitak ili plaćanje visokih naknada

c) stranka zahtijeva ponovnu kupnju i prodaju dionica unutar kratkog razdoblja bez očite strategije ili ekonomskog opravdanja

d) nevoljkost pri pružanju informacija za provedbu dubinske analize o stranci i njezinu stvarnom vlasniku

e) učestale izmjene informacija potrebnih za dubinsku analizu ili pojedinosti o plaćanju

f) stranka obavlja prijenos sredstava u iznosu koji premašuje iznos potreban za investiciju i traži povrat preplaćenog iznosa

g) okolnosti u kojima se stranka koristi otkaznim razdobljem izazivaju sumnju

h) upotreba više računa bez prethodne obavijesti, posebno kada se ti računi nalaze kod institucija u više država ili u visokorizičnim državama

i) stranka želi strukturirati odnos na način da se koristi s više strana iz država koje su povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma

2) vrsta stranke, primjerice:

a) stranka je trgovačko društvo osnovano u državi koja je povezana s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma. Društvo iz članka 73. stavka 1. ove Odluke dužno je posebnu pozornost obratiti na države koje učinkovito ne ispunjavaju međunarodne standarde porezne transparentnosti.

b) stranka je investicijski subjekt koji provodi ograničene dubinske analize svojih klijenata ili ih uopće ne provodi

c) stranka je neregulirano društvo za ulaganje

d) struktura vlasništva i kontrole stranke je netransparentna

e) stranka ili stvarni vlasnik stranke politički je izložena osoba ili je na drugoj istaknutoj funkciji koja joj može omogućiti da zloupotrijebi svoj položaj za stjecanje privatne koristi i

f) stranka je neregulirano društvo koje djeluje kao nominalni dioničar

3) poslovanje stranke, primjerice: sredstva stranke potječu od poslovanja u sektorima koji su povezani s visokim rizikom od kaznenih djela protiv imovine i gospodarstva.

(2) Čimbenici rizika povezani sa strankom koji mogu pridonijeti smanjenju rizika:

1) stranka je institucionalni ulagatelj čiji je status provjerilo državno tijelo države članice, primjerice: mirovinski sustav

2) stranka je državno tijelo iz države članice i

3) stranka je financijska institucija iz države članice.

Čimbenici rizika država ili geografskih područja u vezi s pružanjem investicijskih usluga

Članak 76.

Čimbenici rizika povezani s državom ili geografskim područjem koji mogu upućivati na viši rizik najmanje uključuju sljedeće:

1) ulagatelj ili njegov skrbnik ima sjedište u državi povezanoj s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma i

2) sredstva potječu iz države povezane s višim rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.

Mjere dubinske analize u vezi s pružanjem investicijskih usluga

Članak 77.

(1) Društvo iz članka 73. stavka 1. ove Odluke dužno je primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke kada je rizik povezan s poslovnim odnosom viši. Mjere pojačane dubinske analize mogu biti sljedeće:

1) identificirati i, po potrebi, provjeriti identitet osnovnih ulagatelja stranke, ako je stranka neregulirano društvo za ulaganje koje djeluje kao treća strana i

2) razumjeti razlog svakog plaćanja ili prijenosa od treće strane ili prema trećoj strani koja nije provjerena.

(2) Kada društvo iz članka 73. stavka 1. ove Odluke procijeni u skladu s člankom 12. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 6. Zakona da stranka predstavlja nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma, može primijeniti mjere pojednostavljene dubinske analize propisane u glavi II. ove Odluke.

GLAVA X. OBRADA OSOBNIH PODATAKA

Opće odredbe

Članak 78.

(1) Društvo je ovlašteno prikupljati, obrađivati, čuvati, dostavljati i upotrebljavati one osobne podatke koji su prema ovoj Odluci potrebni za procjenu rizika i provedbu postupka dubinske analize.

(2) Prilikom provedbe postupka dubinske analize sukladno ovoj Odluci, a u svrhu osiguravanja točnosti osobnih podataka i nedvojbene identifikacije osobe u svim slučajevima koji su propisani internim politikama društva donesenim na temelju Zakona i ove Odluke, društvo je ovlašteno obrađivati osobne podatke prikupljanjem preslike odgovarajućeg osobnog identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela, uz primjenu odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera zaštite prava i sloboda osobe za koju se podaci prikupljaju.

(3) Kod prikupljanja podataka iz članka 20. stavka 3. Zakona društvo je dužno internim politikama propisati obuhvat podataka koji su mu potrebni za procjenu rizika i provedbu postupka dubinske analize. Obuhvat podataka koji se od stranke zahtjeva treba biti proporcionalan riziku koji za društvo proizlazi iz pojedinog poslovnog odnosa, odnosno transakcije.

(4) Prilikom prikupljanja podataka u skladu sa člancima 4., 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2015/847 društvo je dužno prikupiti presliku odgovarajućeg osobnog identifikacijskog dokumenta i istu čuvati u rokovima propisanima člankom 79. Zakona.

(5) Kada društvo s ciljem provedbe dubinske analize sukladno ovoj Odluci prikuplja i obrađuje podatke koje nije prikupilo od osobe za koju se provodi dubinska analiza, primjenjuje se članak 14. stavak 5. točka c. Uredbe (EU) br. 2016/679.

(6) Kada društvo s ciljem provedbe dubinske analize sukladno ovoj Odluci vrši automatiziranu obradu uključujući izradu profila koja proizvodi pravne učinke koji se odnose na osobu za koju se provodi dubinska analiza, primjenjuje se članak 22. stavak 2. točka b. Uredbe (EU) br. 2016/679.

(7) Obveznik je dužan internim politikama propisati postupanje prema stranci kada postoje ograničenja iz članka 74. Zakona.

GLAVA XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 79.

(1) Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

(2) Društva su dužna postupak procjene rizika i način provođenja mjera dubinske analize uskladiti s odredbama ove Odluke do 31. prosinca 2018. godine.

O. br: 173-020/06-18/BV

Zagreb, 11. lipnja 2018.

Guverner Boris Vujčić, v. r.