Broj: Kž 229/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnoga suda Ranka Marijana kao predsjednika vijeća te Melite Božičević Grbić i Lidije Grubić Radaković kao članova vijeća i više sudske savjetnice Ive Lovrin kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog F. V., zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 110. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika, podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zadru od 26. travnja 2018. broj Kv-I-20/18 (K-5/2018), o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj dana 24. svibnja 2018.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba optuženog F. V. kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zadru, u tijeku postupka nakon podignute optužnice protiv optuženog F. V., zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela iz članka 110. u svezi čl. 34. KZ/11., na temelju članka 551. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje u tekstu: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženika.
Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi F. V. po branitelju, odvjetniku J. K., zbog "pogrešne primjene odredaba Zakona o kaznenom postupku", s prijedlogom da se ukine pobijano rješenje te da se optuženiku odredi jedna ili više mjera opreza iz čl. 98. ZKP/08.
Žalba nije osnovana.
Protivno navodima u žalbi, po ocjeni ovog suda, kao drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje razloga za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog F. V. iz osnove u članku 551. stavka 1. ZKP/08., kako onih koji se odnose na postojanje osnovane sumnje kao opće pretpostavke, tako i onih koji se odnose na postojanje posebne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženika, a koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
Naime, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da postoji osnovana sumnja da bi optuženik počinio protupravno djelo koje mu je optužnicom stavljeno na teret, a koja osnovana sumnja proizlazi iz dokaza priloženih spisu temeljem kojih dokaza mu je i potvrđena optužnica i to nalaza i prijave Opće bolnice Z. za oštećenicu kojom su istoj dijagnosticirane lake tjelesne ozljede, predmeta oduzetih prilikom očevida i od oštećenice te iskaza svjedoka D. B. i B. V..
Nadalje, također je pravilno prvostupanjski sud utvrdio postojanje onih posebnih okolnosti koje upućuju na opasnost da bi okrivljenik koji je u vrijeme počinjenja protupravnog djela bio neubrojiv mogao zbog težih duševnih smetnji počiniti teže kazneno djelo. Navedeno proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra prema kojem optuženik boluje od akutnog i prolaznog psihotičnog poremećaja koji prelazi u akutni i prolazni psihotični poremećaj nalik na shizofreniju. Zbog utvrđenog duševnog stanja i neuzimanja terapije postoji visok stupaj vjerojatnosti da bi optuženik mogao biti nepredvidiv u ponašanju i počiniti teže kazneno djelo radi čega je opasan za okolinu. Kako se radi o dominantno paranoidnoj simptomatologiji praćenoj silnom tjeskobom psihotičnog intenziteta zbog takvog stanja zdravlja postoji opasnost da optuženik može ponoviti istovrsno kazneno djelo u egzacerbaciji svoje bolesti psihoze. Slijedom navedenog predloženo je obvezno psihijatrijsko liječenje optuženika i čuvanje u bolničkim uvjetima.
Slijedom svega iznijetog nije u pravu optuženik kada u žalbi navodi „da ne postoji osnovana sumnja da bi okrivljenik puštanjem na slobodu ili primjenom jedne od blažih mjera određenih člankom 98. Zakona o kaznenom postupku počinio teže kazneno djelo prema bilo kojoj osobi, kada ne postoji osnovana sumnja da je okrivljenik počinio kazneno djelo ubojstva u pokušaju, kažnjivo prema čl. 110. U vezi čl. 34 KZ/11“.
Vezano za navode u žalbi da kako je vještak psihijatar na ročištu za potvrđivanje optužnice ponovio kako optuženik nije u stanju pratiti raspravu i komunicirati s braniteljem pa imajući u vidu tu činjenicu obrana nema mogućnost komunicirati s optuženikom čime se u takvim okolnostima daljnjim provođenjem postupka optuženiku narušavaju njegova temeljna ustavna prava u kaznenom postupku ističe se kako se optuženik tereti da je protupravno djelo počinio u stanju neubrojivosti slijedom čega se na njega primjenjuju odredbe glave XXVII ZKP/08. kojima je propisan poseban postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama i koje odredbe propisuju mogućnost provođenja postupka u odsutnosti okrivljenika zbog njegove raspravne nesposobnosti i kojim odredbama su propisane i daljnje procesne garancije zaštite ustavnih prava okrivljenika (npr. obvezna obrana kada to u redovnom postupku nije propisano).
Na daljnje navode iz žalbe kako bi se optuženika trebalo najprije uputiti u odgovarajuću medicinsku ustanovu u kojoj bi dobio adekvatnu liječničku skrb kako bi imao mogućnost doći u stanje u kojem će biti u mogućnosti pratiti tijek raspravljanja, komunicirati s braniteljem i na taj način ostvariti svoje pravo na obranu u kaznenom postupku ističe se kako se optuženik od 28. studenog 2017. nalazi na liječenju u Zatvorskoj bolnici u Z. a što je u skladu i s člankom 551. stavak 1. u svezi članka 135. st. 2. ZKP/08.
Osim toga, pravilno je prvostupanjski sud, a s obzirom na prijedlog vještaka o obveznom psihijatrijskom liječenju optuženika i čuvanju u bolničkim uvjetima, utvrdio i da se svrha istražnog zatvora ne bi mogla postići primjenom blaže mjere opreza liječenjem na slobodi iz članka 551. st. 3. ZKP/08.
Kako pobijanim rješenjem nisu ostvarene niti povrede na koje ovaj sud, sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti, žalba okrivljenika je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odbijena kao neosnovana, a kako je to navedeno u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 24. svibnja 2018.
