Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 22. Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 44/06 i 19/07), Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 11. lipnja 2015. donijelo
Pročišćeni tekst
Članak 1.
Poslovnikom Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada i odlučivanja Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Povjerenstvo), a osobito:
– prava i dužnosti predsjednika, potpredsjednika i članova Povjerenstva (u daljnjem tekstu članovi Povjerenstva),
– sazivanje sjednica i utvrđivanje dnevnog reda,
– rasprava, način odlučivanja, postupak donošenja akata i poslovni red na sjednicama,
– javnost rada te
– osnivanje i rukovođenje stručnom službom Povjerenstva.
Članak 2.
Sjedište Povjerenstva je u Zagrebu, Visoka 15.
Članak 3. (NN 22/17)
Povjerenstvo ima pečat okruglog oblika promjera 38 mm i 25 mm koji se sastoje od grba Republike Hrvatske smještenog u sredini iznad kojeg u luku pišu riječi »REPUBLIKA HRVATSKA«, a ispod u luku riječi »DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO REPUBLIKE HRVATSKE« i stavlja se na sva pismena Povjerenstva koja se iz njega otpremaju.
Osim Povjerenstva iz stavka 1. ovog članka, i druga povjerenstva koja sudjeluju u provedbi izbora i referenduma, i to:
izborna povjerenstva izbornih jedinica,
županijska izborna povjerenstva,
Izborno povjerenstvo Grada Zagreba,
gradska i općinska izborna povjerenstva, te
povjerenstva za provedbu referenduma na području županije, Grada Zagreba, grada i općine (dalje: povjerenstva za provedbu referenduma), imaju svoj pečat koji stavljaju na sva pismena koja se iz njih otpremaju.
Pečat povjerenstava za provedbu izbora i referenduma iz stavka 2. ovog članka, okruglog je oblika, promjera 38 mm. U sredini pečata je grb Republike Hrvatske, iznad kojeg u luku pišu riječi: »REPUBLIKA HRVATSKA« (koje se označavaju većim slovima u odnosu na ostali tekst pečata), a ispod riječi Republika Hrvatska pišu riječi: »DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO«. U luku ispod grba Republike Hrvatske tiskanim slovima:
za izborna povjerenstva izbornih jedinica, piše oznaka izborne jedinice koja se označava rimskim brojem i riječi: »IZBORNE JEDINICE«, iznad kojih riječi pišu riječi: »IZBORNO POVJERENSTVO«. Neposredno ispod grba Republike Hrvatske je naziv sjedišta izborne jedinice,
za županijska izborna povjerenstva, piše naziv županijskog izbornog povjerenstva. Neposredno ispod grba Republike Hrvatske je naziv sjedišta županijskog izbornog povjerenstva,
za Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, pišu riječi: »IZBORNO POVJERENSTVO GRADA ZAGREBA«, iznad kojih piše riječ: »ZAGREB« kao naziv sjedišta Izbornog povjerenstva,
za gradska odnosno općinska izborna povjerenstva, piše naziv gradskog odnosno općinskog izbornog povjerenstva. Neposredno ispod grba Republike Hrvatske je naziv sjedišta gradskog odnosno općinskog izbornog povjerenstva.
za povjerenstvo za provedbu referenduma, piše naziv povjerenstva za provedbu referenduma. Neposredno ispod grba Republike Hrvatske je naziv sjedišta povjerenstva.
Posebnom odlukom odredit će se broj pečata i osobe odgovorne za njihovo korištenje te oblik, sadržaj i vrste štambilja koji se koriste u poslovanju Povjerenstva.
Povjerenstvo može imati i posebni znak čiji se oblik, sadržaj i način uporabe određuje posebnom odlukom na sjednici Povjerenstva.
Članak 4.
Osim poslova propisanih člankom 11. Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske, Povjerenstvo donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu stručne službe Povjerenstva, akte potrebne za rad Povjerenstva, odlučuje o načinu provođenja edukacije članova izbornih tijela, surađuje s drugim tijelima državne vlasti te s nevladinim udrugama i međunarodnim organizacijama.
Povjerenstvo također utvrđuje prijedlog proračunskog razdjela Povjerenstva u državnom proračunu i prijedlog financijskog plana te razmatra njegovo izvršenje.
Članak 5.
Članovi Povjerenstva imaju pravo i dužnost sudjelovati na sjednicama Povjerenstva, na njima raspravljati i glasovati te podnositi obrazložene prijedloge.
Članovi Povjerenstva imaju pravo na naknadu određenih troškova nastalih prilikom obavljanja svoje dužnosti, prema posebnoj odluci.
Članak 6.
Članovi Povjerenstva imaju službenu iskaznicu čiji se izgled i tekst kao i pravo korištenja utvrđuju posebnom odlukom.
Prava i dužnosti predsjednika
Članak 7.
Predsjednik Povjerenstva:
– predstavlja i zastupa Povjerenstvo i rukovodi njegovim radom,
– saziva i predsjeda sjednicama,
– brine o pravilnoj primjeni Poslovnika Povjerenstva,
– odobrava službena putovanja članova Povjerenstvu te određuje sastav izaslanstva,
– brine o zaštiti prava članova Povjerenstva,
– brine o očuvanju neovisnog položaja Povjerenstva;
– potpisuje odluke i druge akte koje donosi Povjerenstvo,
– daje potrebne obavijesti javnosti,
– obavlja i druge poslove propisane zakonom i Poslovnikom.
Prava i dužnosti potpredsjednika
Članak 8.
Potpredsjednici Povjerenstva osim prava i dužnosti članova Povjerenstva obavljaju i poslove iz djelokruga predsjednika Povjerenstva za koje ih on ovlasti.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika Povjerenstva zamjenjuje ga potpredsjednik kojeg on ovlasti.
Ako predsjednik ne odredi potpredsjednika koji ga mijenja, dužnost predsjednika obavlja potpredsjednik kojeg izaberu članovi Povjerenstva.
Članak 9.
Sjednica Povjerenstva saziva se najmanje dva dana prije dana održavanja sjednice.
Uz pisani poziv dostavlja se i prijedlog dnevnog reda te pisani materijali za provođenje rasprave po predloženim točkama dnevnog reda.
Sjednice Povjerenstva održavaju se, u pravilu, jednom tjedno.
Pisani poziv za sjednicu Povjerenstva upućuje se i drugim osobama za koje to odredi predsjednik Povjerenstva.
Prema potrebi sjednice se mogu sazivati i u kraćem roku, bez pisanog poziva.
Članak 10.
Dnevni red predlaže predsjednik Povjerenstva.
Ako je dnevni red predložen u pisanom obliku, uz poziv za sjednicu, predsjednik može na samoj sjednici, uz obrazloženje, predložiti izmjene i dopune dnevnog reda.
Članovi Povjerenstva mogu predlagati izmjene i dopune dnevnog reda koje su dužni obrazložiti.
O predloženom dnevnom redu, kao i o njegovim izmjenama i dopunama, odlučuju članovi Povjerenstva glasovanjem.
Članak 11.
Povjerenstvo donosi akte na sjednicama.
Sjednica se može održati ako je prisutno najmanje pet članova Povjerenstva.
U iznimnim situacijama sjednicu je moguće održati i telefonskim putem ili korištenjem elektronskih sredstava komunikacije.
Glasovanje je javno.
Povjerenstvo donosi odluke većinom glasova svih članova Povjerenstva.
Članovi Povjerenstva glasuju tako da se izjašnjavaju »za« ili »protiv« prijedloga.
Nakon glasovanja predsjednik objavljuje rezultat glasovanja i utvrđuje je li pojedini prijedlog dobio potrebnu većinu glasova.
Članak 12.
Predsjednik Povjerenstva i član Povjerenstva mogu se izuzeti od glasovanja iz opravdanog razloga.
O opravdanosti razloga izuzimanja od glasovanja predsjednika Povjerenstva odlučuje Povjerenstvo, a o opravdanosti razloga člana Povjerenstva odlučuje predsjednik Povjerenstva.
Članak 13.
Predsjednik Povjerenstva predsjeda sjednici Povjerenstva, a u slučaju njegove spriječenosti jedan od potpredsjednika određen u skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3. ovog Poslovnika.
Članak 14.
Predsjednik se brine o održavanju reda na sjednici.
Predsjednik daje riječ članovima Povjerenstva prema redoslijedu kojim su se prijavili.
U raspravi mogu sudjelovati i sve osobe pozvane na sjednicu Povjerenstva.
Na sjednici se može raspravljati samo o temi koja je na dnevnom redu.
Predsjednik može ograničiti vrijeme trajanja pojedinačnih rasprava.
Nakon rasprave predsjednik odnosno predsjedavajući sažima prijedloge iznesene u raspravi i predlaže tekst odgovarajućeg akta.
Članak 15.
O tijeku sjednice vodi se zapisnik.
Zapisnik vodi tajnik Povjerenstva ili osoba koju on ovlasti.
U zapisnik se unose podaci o prisutnim i odsutnim članovima Povjerenstva, ostalim prisutnima, dnevni red, donesene odluke, zaključci i mišljenja te rezultati glasovanja.
Na zahtjev pojedinog člana Povjerenstva u zapisnik se unosi njegova rasprava odnosno primjedbe.
Svaki član Povjerenstva ima pravo iznijeti primjedbe na zapisnik prije njegovog prihvaćanja. O osnovanosti primjedbe odlučuje se glasovanjem. Ako se primjedba prihvati, ona postaje sastavni dio zapisnika.
Zapisnik s prethodne sjednice na koji nisu iznesene primjedbe smatra se prihvaćenim u predloženom tekstu.
Izvornici zapisnika sa sjednica Povjerenstva potpisani od strane predsjednika i tajnika Povjerenstva čuvaju se u pismohrani Povjerenstva.
Članak 16.
Osim sjednica Povjerenstvo održava i stručne sastanke.
Stručni sastanci redoviti su sastanci članova Povjerenstva na kojima se provode stručne rasprave radi zauzimanja stajališta o pravnim pitanjima važnim za odlučivanje Povjerenstva.
Stručnim sastancima predsjedava predsjednik ili jedan od potpredsjednika.
Na stručnim sastancima raspravlja se o nacrtima odluka, rješenja, mišljenja, izvješća i drugih akata, a koje je stručna služba pripremila radi upućivanja na sjednicu Povjerenstva.
Na stručnim sastancima se obavlja i prethodna rasprava o pitanjima poslovanja Povjerenstva o kojima se odlučuje na sjednici, o odnosima i suradnji Povjerenstva s domaćim i međunarodnim tijelima i institucijama u zemlji i inozemstvu.
Na stručnim sastancima podnose se izvješća o obavljenim posjetima te domaćim i međunarodnim susretima kojima je prisustvovao jedan ili više članova Povjerenstva ili se članove Povjerenstva upoznaje s podnesenim izvješćima sa službenih putovanja koja su dostavljena predsjedniku Povjerenstva.
Na stručnim sastancima raspravljaju se i druga pitanja važna za poslovanje i ostvarenje položaja Povjerenstva kao stalnog i neovisnog državnog tijela.
Članak 17.
Na stručnim sastancima odlučuje se o tome koje predmete je potrebno pripremiti kao posebnu točku dnevnog reda na sjednicu Povjerenstva, a koje predmete će Stručna služba odmah riješiti, sukladno uputi sa stručnog sastanka.
Na poziv predsjednika, potpredsjednika ili člana Povjerenstva, stručnim sastancima mogu nazočiti tajnik, zamjenik tajnika i drugi službenici, koji mogu sudjelovati u raspravi.
Predsjedavajući stručnog sastanka sažima prijedloge iznesene u raspravi i predlaže odgovarajuće zaključke.
Članak 18.
Sjednice Povjerenstva su javne.
Javnost rada Povjerenstva ostvaruje se:
– nazočnošću predstavnika medija na sjednici Povjerenstva,
– održavanjem tiskovnih konferencija,
– dostavom službenih priopćenja medijima i
– objavom podataka na službenim internetskim stranicama Povjerenstva.
Članak 19.
Povjerenstvo osniva stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova.
Zbog racionalnijeg poslovanja i uštede proračunskih sredstava, povjerenstvo može za obavljanje određenih tehničkih poslova koristiti zajedničke stručne službe s drugim državnim tijelima.
Članak 20.
Voditelj stručne službe Povjerenstva je tajnik Povjerenstva.
Tajnik rukovodi stručnom službom, usmjerava i usklađuje rad stručne službe i za njezin rad odgovara Povjerenstvu.
Tajnik u odnosu na stručnu službu ima položaj čelnika tijela državne uprave.
Tajnik Povjerenstva ima zamjenika koji ga zamjenjuje u njegovoj odsutnosti i obavlja poslove koje mu tajnik prenese.
Članak 21.
Tajnik Povjerenstva priprema nacrt prijedloga za osiguravanje sredstava za rad Povjerenstva i stručne službe Povjerenstva, odnosno nacrt prijedloga visine sredstava po pojedinim stavkama proračunskog razdjela Povjerenstva u državnom proračunu i prati njegovo izvršenje.
Tajnik Povjerenstva raspoređuje predmete u rad zamjeniku tajnika, savjetnicima i stručnim suradnicima, vodeći računa o ujednačenoj opterećenosti, razini složenosti i tematskoj ujednačenosti.
Članak 22.
Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/07 i 35/11).
Članak 23.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-01/15-01/02
Urbroj: 507/15-15-1
Zagreb, 12. lipnja 2015.
Članak 2.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-01/17-01/01
Urbroj: 507-03/02-17-1
Zagreb, 7. ožujka 2017.