Baza je ažurirana 05.10.2024. 

zaključno sa NN 88/24

EU 2024/2614

Pristupanje sadržaju

Gž-658/2016 Županijski sud u Slavonskom Brodu
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu

Broj: Gž-658/2016

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

                              Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović Terzić, u pravnoj stvari tužiteljice B. d.o.o. Z., (OIB: …), zastupana po punomoćnici I. P. Š. odvjetnici iz Z., protiv tuženika A. J. iz V. (OIB: …), zastupan po punomoćnicima M. D. i I. D. Ž. odvjetnicima iz V., radi stjecanja bez osnove, rješavajući žalbu tuženika  protiv presude Općinskog  suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima od 17. rujna 2015., poslovni broj: 20 P-713/15-9., 15. veljače 2018.,

 

p r e s u d i o   j e

 

                              I. Prihvaća se žalba tuženika A. J., preinačava se presuda Općinskog suda u Vukovaru, Stalna služba u Vinkovcima od 17. rujna 2015., poslovni broj: 20 P-713/15-9. u pobijanom dosuđujućem dijelu (točka 1. i 2. izreke) i sudi:

 

                            Odbija se tužitelj B. d.o.o. Z. s tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

                            "1/ Nalaže se tuženiku A. J. iz V., OIB:…, da isplati tužiteljici B. d.o.o. Z., OIB:…, iznos od 46.388,97 kn, zajedno sa zateznom kamatom koja teče na taj iznos od 26. svibnja 2015. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, a od 1. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

 

                            2/ Nalaže se tuženiku A. J. iz V., OIB:…, da isplati tužiteljici B. d.o.o. Z., OIB:…, trošak parničnog postupka u iznosu od 5.690,50 kn, sa zateznom kamatom počevši od 17. rujna 2015. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana ."

 

                            II. Nalaže se tužitelju B. d.o.o. Z. da tuženiku A. J. nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 4.702,50 kn, u roku od 15 dana.

 

                            III. Odbija se tužitelj B. d.o.o. Z. sa zahtjevom za nadoknadu troška odgovora na žalbu.

 

Obrazloženje

 

                              Presudom suda prvog stupnja naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 46.388,97 kn sa zakonskom zateznom kamatom računajući od 26. svibnja 2015. do isplate i da mu nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 5.690,50 kn sa kamatom (točka 1. i 2. izreke), dok je tužiteljica odbijena sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva (točka 3. izreke).

 

                            Protiv dosuđujućeg dijela presude i odluke o troškovima parničnog postupka (točka 1. i 2. izreke) tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se presuda preinači u skladu sa navodima žalbe i tužbeni zahtjev odbije u cijelosti ili ukine u pobijanom dijelu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak sastava žalbe.

 

                            U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže da se žalba odbije i prvostupanjska presuda potvrdi. Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

                           

                            Žalba je osnovana.

 

                            Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud nije našao da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom  postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – dalje: ZPP), na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

 

                            Prvostupanjski sud je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio pobijanu presudu. Izvedeni su svi predloženi dokazi, koji su pravilno ocijenjeni. Navodima žalbe nije dovedeno u sumnju utvrđeno činjenično stanje.

 

                            U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

 

              - da je presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 22. siječnja 2009. poslovni broj P-1324/08. bio usvojen tužbeni zahtjev po kojem je sada tužiteljica bila dužna isplatiti sada tuženiku bruto plaće u iznosu od 19.000,00 kn za vremenski period od 19. listopada 2008. do 8. siječnja 2009. sa zateznim kamatama, te troškovima parničnog postupka u iznosu od 10.830,00 kn;

              - da je presudom Županijskog suda u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj Gž-569/2009. potvrđena prvostupanjska presuda od 22. siječnja 2009., poslovni broj P-1324/08.;

              - da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. travnja 2010., poslovni broj Revr-1820/09. ukinuta presuda Županijskog suda u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj Gž-569/09. i predmet je vraćen tom sudu na ponovno odlučivanje;

              - da je rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske tadašnji punomoćnik tuženice, sada tužiteljice, primio 5. svibnja 2010.;

              - da je Županijski sud u Vukovaru rješenjem od 2. studenog 2010., poslovni broj Gž-1302/10. ukinuo presudu Općinskog suda u Vinkovcima od 22. siječnja 2009., poslovni broj P-1324/2008. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a ovu odluku je punomoćnik tuženice, sada tužiteljice primio 22. studenog 2010.;

              - da je prvostupanjski sud presudom P-1535/10. od 7. svibnja 2012. u cijelosti odbio tužitelja, sada tuženika, s tužbenim zahtjevom i obvezao ga na nadoknadu troškova parničnog postupka;

              - da je Županijski sud u Vukovaru presudom od 16. listopada 2012., poslovni broj Gž-1530/2012. potvrdio prvostupanjsku presudu;

              - da je presudom Vrhovnog suda RH Revr-25/13 od 6. siječnja 2013. odbijena revizija tužitelja, sada tuženika;

              - da je tužiteljica 22. siječnja 2009. isplatila tuženiku po prvostupanjskoj presudi P-1324/2008. iznos od 46.388,97 kn;

              - da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena preporučeno putem pošte 27. svibnja 2015.  

 

                            Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je ocijenio da je prigovor zastare potraživanja što ga je istaknuo tuženik neosnovan, te da je tuženik dužan vratiti tužiteljici isplaćeni iznos od 46.388,97 kn po osnovi stjecanja bez osnove. Prvostupanjski sud smatra da je prigovor zastare neosnovan iz razloga što je rok zastare počeo teći 22. studenog 2010. kada je punomoćnik sada tužiteljice primio rješenje Županijskog suda u Vukovaru od 2. studenog 2010., poslovni broj              Gž-1302/10. kojim je ukinuta prvostupanjska presuda od 22. siječnja 2009. poslovni broj P-1324/08., te da u trenutku podnošenja tužbe nije protekao opći zastarni rok od 5 godina, jer je tužba podnesena 27. svibnja 2015.

 

                            Ovakav stav prvostupanjski sud temelji na činjenici da je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr-1829/09. od 7. travnja 2010. ukinuta samo presuda Županijskog sud u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj         Gž-569/09., dok je prvostupanjska presuda egzistirala, kao nepravomoćna, sve dok nije ukinuta rješenjem Županijskog suda u Vukovaru od 2. studenog 2010., poslovni broj Gž-1302/10., a ova prvostupanjska presuda je pravna osnova temeljem koje je izvršeno plaćanje.

 

                            Po ocjeni ovog suda navedeni pravni stav prvostupanjskog suda je pogrešan.

 

                            Člankom 1111. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 63/08, 134/09, 94/13, 78/15 - dalje: ZOO) propisano je da kada dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno drugog nadležnog tijela ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno ako to nije moguće naknaditi vrijednost pristigle koristi, a stavkom 2. je propisano da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kada se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

 

                            U konkretnom slučaju pravna osnova za isplatu iznosa od 46.388,97 kn je upravo (tada) pravomoćna presuda Općinskog suda u Vukovaru od 22. siječnja 2009., poslovni broj P-1324/08., koja je svojstvo pravomoćnosti stekla presudom Županijskog suda u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj Gž-569/2009.

 

                            Budući je ukidanjem presude Županijskog suda u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj Gž-569/2009. ukinuta klauzula pravomoćnosti prvostupanjske presude, otpala je valjana pravna osnova na temelju koje je izvršena isplata, slijedom čega je na strani tuženika došlo do stjecanja bez osnove. Naime, pravna osnova za isplatu je bila prvostupanjska presuda, ali tek nakon što je postala pravomoćna, temeljem odluke drugostupanjskog suda. Prvostupanjska presuda koja nije postala pravomoćna nije valjana pravna osnova za isplatu tražbina.

 

                            Na ovakav zaključak upućuje i članak 1117. stavak 2. ZOO kojim je propisano da se stjecatelj smatra nepoštenim od trenutka dostave odluke o prihvaćenju izvanrednog pravnog lijeka i dužan je vratiti primljeno na osnovi koja je otpala s kamatama od trenutka kada je postao nepošten.

 

                            Člankom 215. ZOO je propisano da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

 

                            Obzirom da je punomoćnik sada tužiteljice rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 7. travnja 2010., poslovni broj Revr-1820/09. kojim je ukinuta presuda Županijskog suda u Vukovaru od 16. srpnja 2009., poslovni broj Gž-569/09. i predmet je vraćen tom sudu na ponovno odlučivanje, primio 5. svibnja 2010., a da je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena prvostupanjskom sud preporučeno putem pošte 27. svibnja 2015., dakle nakon proteka roka od pet godina za zastaru tražbine, prema članku 225. ZOO, po ocjeni ovog suda prigovor zastre kojeg je istaknuo tuženik je osnovan, pa je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo odbiti.

 

                            Iz navedenih razloga žalba tuženika je prihvaćena i prvostupanjska presuda preinačena, sukladno članku 373. točka 3. ZPP-a, te je pravilnom primjenom materijalnog prava tužiteljica odbijena sa tužbenim zahtjevom za isplatu iznosa od 46.388,97 kn s kamatom.

 

                            Budući je tužiteljica u cijelosti odbijena sa tužbenim zahtjevom, promijenjen je uspjeh kojeg su stranke postigle u parnici, pa je trebalo preinačiti i odluku o troškovima parničnog postupka.

 

                            Tuženik je u cijelosti uspio u sporu, pa mu sukladno članku 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a pripadaju troškovi prvostupanjskog postupka i to: za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.000,00 kn, prema Tbr. 8. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 - dalje: Tarifa), za zastupanje po punomoćniku na ročištu za glavnu raspravu održanu 7. rujna 2015. u iznosu od 1.000,00 kn, prema Tbr. 9. točka 1. Tarife, za zastupanje po punomoćniku na ročištu za objavu presude u iznosu od 500,00 kn, prema Tbr. 9. točka 3. Tarife, te PDV u iznosu od 625,00 kn, prema Tbr. 42. Tarife, odnosno ukupno 3.125,00 kn.

 

                            Tuženiku je priznat trošak sastava žalbe u iznosu od 1.250,00 kn prema Tbr. 10. točka 2. Tarife, te PDV u iznosu od 312,50 kn, prema Tbr. 42. Tarife i materijalni trošak poštarine u iznosu od 15,00 kn, prema Tbr. 44. stavak 2. Tarife, odnosno ukupno 1.577,50 kn.

 

                            Iz navedenih razloga tuženiku su dosuđeni troškovi prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka u ukupnom iznosu od 4.702,50 kn, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude, sukladno članku 380. točka 3. u vezi s člankom 166. stavkom 2. ZPP-a.

 

                            Tužiteljica je odbijena sa zahtjevom za nadoknadu troška sastava odgovora na žalbu jer u sporu nije uspjela, sukladno članku 154. stavak. 1. u vezi s člankom 166. stavkom 2. ZPP-a. 

 

                            U nepobijanom odbijajućem dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

 

Slavonski Brod, 15. veljače 2018.