MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 94. stavka 2. Zakona o hrani (»Narodne novine« br. 46/07, 84/08, 55/11) ministar poljoprivrede donosi

 

PRAVILNIK O JESTIVIM ULJIMA I MASTIMA

Pročišćeni tekst

NN 41/12, 70/13, 141/13

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište moraju udovoljavati jestiva biljna ulja te masti biljnog i životinjskog podrijetla, a odnose se na:

– nazive, definicije i opće zahtjeve;

– fizikalna, kemijska, fizikalno-kemijska i senzorska svojstva te sastav;

– tehnološke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji;

– dodatne zahtjeve označavanja.

Članak 2. (NN 141/13)

Smatra se da proizvodi koji su zakonito stavljeni na tržište u drugim državama članicama Europske unije, Europskog gospodarskog prostora ili u Turskoj, ako su proizvedeni u skladu s nacionalnim zakonodavstvom koje osigurava jednaku razinu zaštite javnog interesa, ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovim Pravilnikom te se mogu staviti na tržište, osim ako je postupak proveden u skladu s Uredbom (EZ) br. 764/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju postupaka koji se odnose na primjenu određenih nacionalnih tehničkih propisa na proizvode koji se zakonito stavljaju na tržište u drugoj državi članici i o stavljanju izvan snage Odluke br. 3052/95/EZ (SL L 218, 13. 8. 2008., str. 21.).

Članak 3.

Na označavanje proizvoda iz članka 1. ovoga Pravilnika primjenjuju se odredbe Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine« br. 63/11, 79/11) te odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na označavanje.

II. POSEBNE ODREDBE

ULJA

Članak 4.

Ulja su proizvodi koji se dobivaju iz sjemenki ili plodova biljaka, sastoje se od triglicerida masnih kiselina, a mogu sadržavati i neznatne količine drugih lipida kao što su fosfolipidi, voskovi, neosapunjive tvari, mono- i digliceridi i slobodne masne kiseline.

Članak 5.

Ovisno o tehnološkom postupku koji se primjenjuje u proizvodnji, ulja se razvrstavaju u sljedeće kategorije:

1. rafinirana ulja;

2. hladno prešana ulja;

3. nerafinirana ulja.

Rafinirana ulja

Članak 6. (NN 70/13)

Rafinirana ulja su proizvodi dobiveni postupkom rafinacije jedne ili više vrsta sirovih biljnih ulja, a na tržište se stavljaju pod nazivima:

1. propisanim u Prilogu 1. ovoga Pravilnika ili pod nazivom »ulje« nadopunjeno nazivom biljne vrste koja nije iz Priloga 1. ovoga Pravilnika za ulja dobivena postupkom rafinacije jedne vrste sirovih biljnih ulja

2. »biljno ulje« za ulje dobiveno postupkom rafinacije više vrsta sirovih biljnih ulja uz obvezno navođenje popisa sastojaka s nazivima propisanim točkom 1. ovoga članka prema padajućem redoslijedu s obzirom na masu koja je utvrđena u vrijeme njihove upotrebe u proizvodnji.

Članak 7.

Rafinirana ulja moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. da su na 20 ºC tekuća, bistra, karakteristične boje;

2. da su neutralnog do karakterističnog mirisa i okusa, bez stranog i/ili užeglog mirisa i okusa;

3. da ne sadrže više od 0,3 % slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);

4. da im peroksidni broj nije veći od 5 mmola O2/kg;

5. da sadrže najviše 0,2 % vode i tvari hlapljivih na temperaturi od 105 ºC.

Članak 8.

Osim zahtjeva iz članka 7. ovoga Pravilnika rafinirana ulja iz Priloga 1. ovoga Pravilnika moraju udovoljavati zahtjevima iz Priloga 2. ovoga Pravilnika.

Hladno prešana i nerafinirana ulja

Članak 9.

Hladno prešana ulja su proizvodi koji se dobivaju iz odgovarajućih sirovina, prešanjem na temperaturi do 50 °C. Može se provesti i postupak čišćenja odnosno bistrenja pranjem vodom, dekantiranjem, filtriranjem i centrifugiranjem.

Članak 10.

Nerafinirana ulja su proizvodi koji se dobivaju iz odgovarajućih sirovina, mehaničkim postupcima, primjerice prešanjem, uz upotrebu topline. Može se provesti i postupak čišćenja odnosno bistrenja pranjem vodom, dekantiranjem, filtriranjem i centrifugiranjem.

Članak 11.

1) Hladno prešana i nerafinirana ulja stavljaju se na tržište pod nazivima propisanim u Prilogu 1. ovoga Pravilnika ili pod nazivom »ulje« nadopunjeno nazivom biljne vrste koja nije navedena u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

2) Uz nazive obvezno je navođenje izraza »hladno prešano« ili »nerafinirano«.

Članak 12.

Hladno prešana i nerafinirana ulja, osim zahtjevima iz Priloga 2. ovoga Pravilnika, moraju udovoljavati i sljedećim zahtjevima:

1. da su karakteristične boje;

2. da su miris i okus karakteristični za vrstu sjemena ili ploda, bez stranog i/ili užeglog mirisa i okusa;

3. da ne sadrže više od 2 % slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);

4. da peroksidni broj nije veći od 7 mmola O2/kg;

5. da sadrže najviše 0,4 % vode i tvari hlapljivih na temperaturi od 105 ºC;

6. da sadrže najviše 0,1 % netopljivih nečistoća;

7. da hladno prešana ulja ne sadrže više od 0,15 mg/kg stigmastadiena.

Mješavine različitih kategorija ulja

Članak 13.

Mješavine rafiniranih ulja, hladno prešanih ulja i nerafiniranih ulja stavljaju se na tržište pod nazivom koji uključuje nazive ulja od kojih je mješavina sastavljena.

MASTI

Članak 14.

Masti su proizvodi dobiveni odgovarajućim tehnološkim postupcima od ulja i masti biljnog podrijetla ili ulja i masti životinjskog podrijetla.

Biljne masti

Članak 15.

1) Biljne masti su proizvodi dobiveni od ulja i masti biljnog podrijetla postupcima rafinacije, hidrogeniranja i/ili frakcioniranja i/ili interesterifikacije i/ili drugim odgovarajućim tehnološkim postupcima.

2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka stavljaju se na tržište pod nazivom »biljna mast« koji može biti nadopunjen određenim biljnim podrijetlom.

Miješane masti

Članak 16.

1) Miješane masti su proizvodi dobiveni od biljnih i životinjskih masti i ulja uključujući masti i ulja riba i drugih morskih životinja postupcima rafinacije, hidrogeniranja i/ili frakcioniranja i/ili interesterifikacije i/ili drugim odgovarajućim tehnološkim postupcima.

2) Proizvodi iz stavka 1. ovoga članka stavljaju se na tržište pod nazivom »miješana mast« koji može biti nadopunjen određenim biljnim odnosno životinjskim podrijetlom.

Članak 17.

Proizvodi iz članka 15. i 16. ovoga Pravilnika moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. da su karakteristične boje;

2. da su neutralnog do karakterističnog mirisa i okusa, bez stranog i/ili užeglog mirisa i okusa;

3. da sadrže najviše 0,3 % slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);

4. da im peroksidni broj nije veći od 2,5 mmola O2/kg;

5. da sadrže najviše 0,2 % vode i tvari hlapljivih na temperaturi od 105 ºC.

Članak 18.

Osim zahtjeva iz članka 17. ovoga Pravilnika biljna mast proizvedena od jedne biljne vrste mora udovoljavati zahtjevima iz Priloga 2. ovoga Pravilnika.

Biljni mrs

Članak 19.

1) Biljni mrs je proizvod dobiven iz biljnih ulja i masti, sa i/ili bez dodataka, postupkom miješanja i kristalizacije.

2) Biljni mrs sadrži najmanje 95% masnoće.

Životinjske masti

Članak 20.

Ovisno o vrsti životinje od koje potječe masno tkivo i postupka dobivanja, životinjske masti stavljaju se na tržište pod nazivom:

1. »svinjska mast«;

2. »domaća svinjska mast«;

3. »goveđi loj«;

4. »...mast« nadopunjen određenim životinjskim podrijetlom.

Članak 21.

Životinjske masti iz članka 20. ovoga Pravilnika, osim zahtjevima iz Priloga 3. ovoga Pravilnika, moraju udovoljavati i sljedećim zahtjevima:

1. da su bijele do žute boje, ovisno o postupku dobivanja i podrijetlu sirovine (masnog tkiva);

2. da su karakterističnog okusa i mirisa, bez stranog i/ili užeglog mirisa i okusa;

3. da ne sadrže više od 0,75 % slobodnih masnih kiselina (izraženih kao oleinska kiselina);

4. da peroksidni broj nije veći od 2 mmola O2/kg;

5. da ne sadrže više od 0,2 % vode i tvari hlapljivih na temperaturi od 105 ºC;

6. da ne sadrže više od 0,5 % netopljivih nečistoća.

Članak 22.

Nazivi za ulja i masti mogu se nadopuniti riječima koje označavaju njihovu primjenu.

Članak 23.

Prilozi 1., 2. i 3. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

III. UTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 24.

Za uzorkovanje i utvrđivanje sukladnosti proizvoda sa zahtjevima kakvoće propisanim ovim Pravilnikom u svrhu službene kontrole koriste se validirane i međunarodno priznate metode.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o jestivim uljima i mastima (»Narodne novine« br. 22/10).

2) Proizvodi iz ovoga Pravilnika proizvedeni i označeni prema propisu iz stavka 1. ovoga članka mogu se stavljati na tržište najkasnije do 31. ožujka 2013. godine i nalaziti se na tržištu do isteka roka trajanja.

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-04/12-01/30

Urbroj: 525-09/0495-12-6

Zagreb, 30. ožujka 2012.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 70/13

Članak 2.

Jestiva ulja označena sukladno članku 6. točki 2. Pravilnika o jestivim uljima i mastima (»Narodne novine«, broj 41/12.) mogu se stavljati na tržište do 20. listopada 2013. godine te se mogu nalaziti na tržištu do isteka roka trajanja.

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/13-01/33

Urbroj: 525-09/1171-13-12

Zagreb, 5. lipnja 2013.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 141/13

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/13-01/114

Urbroj: 525-09/1148-13-2

Zagreb, 15. studenoga 2013.

 

 

PRILOG 1.

NAZIVI BILJNIH ULJA I FRAKCIJA BILJNIH ULJA

1. Suncokretovo ulje – ulje dobiveno iz sjemena suncokreta (Helianthus annuus (L.);

2. Suncokretovo ulje s visokim udjelom oleinske kiseline – ulje dobiveno iz sorte sjemenki suncokreta s visokim udjelom oleinske kiseline (Helianthus annuus (L.);

3. Suncokretovo ulje sa srednjim udjelom oleinske kiseline – ulje dobiveno iz sorte sjemenki suncokreta sa srednjim udjelom oleinske kiseline (Helianthus annuus (L.);

4. Sojino ulje – ulje dobiveno iz sjemena soje (Glycine max (L.) Merr.);

5. Repičino ulje s niskim udjelom eruka kiseline – ulje dobiveno iz sjemena sorte dobivene od Brassica napus (L.), Brassica campestris (L.) i Brassica juncea (L.);

6. Repičino ulje s visokim udjelom eruka kiseline – ulje dobiveno iz sjemena Brassica napus (L.), Brassica campestris (L.) i Brassica juncea (L.);

7. Ulje kukuruznih klica – ulje dobiveno iz kukuruznih klica, klice Zea mays (L.);

8. Arašidovo ulje – ulje dobiveno iz arašida (sjemenke Arachis hypogaea);

9. Sezamovo ulje – ulje dobiveno iz sjemenki sezama (Sesamum indicum (L.);

10. Ulje šafranike – ulje dobiveno iz sjemenki šafranike (Carthamus tinctorius (L.);

11. Ulje šafranike s visokim udjelom oleinske kiseline – ulje dobiveno iz sorte sjemenki šafranike s visokim udjelom oleinske kiseline (Carthamus tinctorius (L.);

12. Laneno ulje – ulje dobiveno iz sjemenki lana (Linum usitatissimum (L.);

13. Ulje sjemenki pamuka – ulje dobiveno iz sjemenki sorte kultiviranog roda (Gossypium spp.);

14. Ulje koštica grožđa – ulje dobiveno iz grožđanih koštica (Vitis vinifera (L.);

15. Bučino ulje – ulje dobiveno iz bučinih koštica (Cucurbita pepo (L.);

16. Kokosovo ulje/mast – ulje/mast dobiveno iz ploda kokosovog oraha (Cocos nucifera (L.);

17. Palmino ulje/mast – ulje/mast dobiveno iz mesnatog dijela (mezokarp) uljane palme (Elaeis guineensis);

18. Ulje palminih koštica/mast – ulje/mast dobiveno iz koštice uljane palme (Elaeis guineensis);

19. Palmin olein – tekuća frakcija dobivena iz palminog ulja;

20. Palmin stearin – čvrsta frakcija dobivena iz palminog ulja;

21. Palmin superolein – tekuća frakcija dobivena iz palminog ulja;

22. Babasu ulje – ulje dobiveno iz koštica posebnih vrsta palme (Orbignya spp);

23. Ulje gorušice – ulje dobiveno iz sjemena bijele, crne i dr. gorušica (Sinapis alba (L.), Brassica nigra (L.) Koch i dr).

 

PRILOG 2.

ZAHTJEVI ZA ULJA

 

 

PRILOG 3.

ZAHTJEVI ZA ŽIVOTINJSKE MASTI