Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

PRESTAO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!
Objavljeno u NN 24/2018 (9.3.2018.):

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 101. stavka 2. točke 7., članka 126. stavka 3., članka 140. stavka 6., članka 143.a stavka 4. i članka 144. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015. i 15/2018.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O ZAŠTITNIM SLOJEVIMA KAPITALA I MJERAMA ZA OČUVANJE KAPITALA

Članak 1.

U Odluci o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala (»Narodne novine«, br. 8/2014. i 61/2014.) članak 2. mijenja se i glasi:

»(1) Kreditna institucija dužna je primjenjivati odredbe članaka 4., 5., 6., 7. i 8. ove Odluke na pojedinačnoj osnovi.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su primjenjivati odredbe članaka 4. i od 6. do 8. ove Odluke na konsolidiranoj osnovi na način u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013).

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su pridržavati se odredbi članaka od 5.a do 5.d ove Odluke.«

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju značenje u skladu s člankom 3. Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 3.

U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Relevantne kreditne izloženosti uključuju sve kategorije izloženosti, osim kategorije izloženosti iz članka 112. točaka od (a) do (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.«

Članak 4.

U članku 5. stavku 5. tekst ispod Tablice 1. mijenja se i glasi:

»«ZKZS« odnosi se na iznos zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koji je iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku. Ako je za izračun zahtjeva za održavanje određenoga zaštitnog sloja kapitala propisana osnovica koja je različita od ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri izračunu ZKZS-a kreditna institucija dužna je iznos redovnoga osnovnoga kapitala kojim se koristi za ispunjavanje toga zaštitnog sloja iskazati kao postotni udio u ukupnom iznosu izloženosti riziku.«

Članak 5.

Iza članka 5. dodaje se naslov i članci od 5.a do 5.d, koji glase:

»3.a. NAČIN PRIMJENE MJERA ZA OČUVANJE KAPITALA AKO ZAHTJEV ZA KOMBINIRANI ZAŠTITNI SLOJ NIJE ISPUNJEN NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI

Način primjene članka 140. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a stavkom 1. točkom 1.

Članak 5.a

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu kreditnih institucija u RH ne smiju na pojedinačnoj osnovi provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na konsolidiranoj osnovi ne smiju, prije nego što izračunaju najveći raspodjeljiv iznos u skladu s člankom 5.b ove Odluke, učiniti sljedeće na pojedinačnoj osnovi:

1) provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom

2) stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada nisu ispunjavale zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi i

3) provoditi plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala.

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na konsolidiranoj osnovi ne smiju radnjama iz stavka 2. ovog članka na pojedinačnoj osnovi prelaziti iznos koji je veći od najvećega raspodjeljivog iznosa izračunatog u skladu s člankom 5.b ove Odluke.

Način izračuna najvećega raspodjeljivog iznosa ako je zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ispunjen na pojedinačnoj, ali nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi

Članak 5.b

(1) Ako matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, najveći raspodjeljivi iznos izračunavaju množenjem:

1) zbroja dobiti iz članka 5. stavka 3. ove Odluke, pri čemu se podaci o dobiti odnose na relevantnu matičnu kreditnu instituciju na pojedinačnoj osnovi i

2) faktora određenog u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH postupila suprotno zabrani iz članka 5.a stavka 2. ove Odluke, najvećim raspodjeljivim iznosom smatra se najveći raspodjeljivi iznos izračunat u skladu sa stavkom 1. ovog članka umanjen za iznos za koji je relevantna matična kreditna institucija suprotno zabrani iz članka 5.a stavka 2. ove Odluke poduzela bilo koju od sljedećih radnji:

1) provođenje raspodjela u vezi s redovnim osnovnim kapitalom,

2) stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplaćivanje varijabilnih primitaka ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi i

3) provođenje plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala.

(3) Faktor se određuje ovisno o kvartilu distribucije kojemu pripada konsolidirani redovni osnovni kapital kojim se matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na konsolidiranoj osnovi ne koriste za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama, pri čemu je taj konsolidirani redovni osnovni kapital iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi, u skladu s Tablicom 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke.

(4) Smatra se da konsolidirani redovni osnovni kapital kojim se matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na konsolidiranoj osnovi ne koriste za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama (u Tablici 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke iskazan kao »x«), a iskazan je kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi, pripada određenom kvartilu distribucije ako se nalazi unutar raspona toga kvartila distribucije utvrđenog u Tablici 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke. Pritom se ZKZS odnosi na iznos zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi, koji je iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi. Ako je za izračun zahtjeva za održavanje određenoga zaštitnog sloja kapitala propisana osnovica koja je različita od ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri izračunu ZKZS-a matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su iznos redovnoga osnovnoga kapitala kojim se koriste za ispunjavanje toga zaštitnog sloja na konsolidiranoj osnovi iskazati kao postotni udio u ukupnom iznosu izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi.

(5) Za potrebe ovog članka matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su najveći raspodjeljivi iznos temeljiti na podacima o konsolidiranom regulatornom kapitalu i konsolidiranim kapitalnim zahtjevima za onaj datum stanja na osnovi kojih su utvrdile da ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

Način primjene članka 142. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a stavkom 1. točkom 1.

Članak 5.c

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi, a namjeravaju na pojedinačnoj osnovi raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 140. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama, dužne su o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:

1) iznos konsolidiranoga regulatornoga kapitala grupe kreditnih institucija u RH, iskazan po sljedećim vrstama:

a) redovni osnovni kapital

b) dodatni osnovni kapital

c) dopunski kapital

2) iznos dobiti tekuće godine koju je matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ostvarila tijekom i na kraju poslovne godine

3) najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu s člankom 5.b ove Odluke

4) iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:

a) isplatu dividendi

b) otkup dionica

c) plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala

d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada nisu ispunjavale zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(2) Za potrebe ovog članka najveći raspodjeljivi iznos matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su temeljiti na podacima za onaj datum stanja na koji su sastavile posljednja izvješća o konsolidiranom regulatornom kapitalu i konsolidiranim kapitalnim zahtjevima koja su dostavila Hrvatskoj narodnoj banci ili za datum stanja iz članka 5.b stavka 5., ovisno o tome koji je noviji.

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su uspostaviti i održavati sustave kojima osiguravaju točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu i najveći raspodjeljiv iznos iz članka 5.b ove Odluke, a tu su točnost dužne na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.

Način primjene članka 143. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a Zakona o kreditnim institucijama

Članak 5.d

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi dužne su izraditi plan za očuvanje kapitala za grupu kreditnih institucija u RH i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što su ustanovile da ne ispunjavaju taj zahtjev.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev matične kreditne institucije u RH i matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH odobriti da plan za očuvanje kapitala dostave u roku od najviše 10 dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta grupa kreditnih institucija u RH obavlja.

(3) Plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1) procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH

2) mjere za povećanje stopa kapitala na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH

3) plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje su dužne izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. na način da minimalno sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, dužne su pri izradi plana za očuvanje kapitala za članicu grupe kreditnih institucija iz RH na pojedinačnoj osnovi primjenjivati odredbe članka 143. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama.

(5) Hrvatska narodna banka može od matične kreditne institucije u RH i od matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 6. ovog članka.

(6) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala te ga odobrava samo ako smatra da je vrlo vjerojatno da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnoga kapitala koji bi matičnoj kreditnoj instituciji u RH i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH omogućio ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj za njihovu grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.

(7) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, poduzet će jednu ili obje sljedeće mjere:

1) naložit će matičnoj kreditnoj instituciji u RH i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH da povećaju regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima

2) na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 220. Zakona o kreditnim institucijama, naložit će stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka od 140. do 142. tog Zakona, uvažavajući odredbe članka 143.a Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 6.

U članku 6. stavku 4. iza riječi: »matična kreditna institucija u RH« dodaju se riječi: »i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH«, a riječi: »dužna je« zamjenjuju se riječima: »dužne su«.

U stavku 6. iza riječi: »matična kreditna institucija u RH« dodaju se riječi: »i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH«, a riječi: »dužna je« zamjenjuju se riječima: »dužne su«.

Članak 7.

U članku 7. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Nekonsolidirana i konsolidirana revidirana izvješća sa stanjem na dan 31. prosinca kreditna institucija i OSV kreditna institucija dužne su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u skladu s rokovima iz članka 163. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O. br: 67-020/03-18/BV

Zagreb, 2. ožujka 2018.

Guverner Boris Vujčić, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić