Objavljeno u NN 16/2018 (16.2.2018.):
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Na temelju članka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA ZA IZBORNI PREDMET DRAMSKI ODGOJ (PROGRAM DRAMSKE KULTURE I UMJETNOSTI) ZA II. RAZRED OPĆE GIMNAZIJE
I.
Ovom Odlukom donosi se nastavni plan i program za izborni predmet Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije.
II.
Sadržaji nastavnog plana i programa za izborni predmet Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije sastavni su dio ove odluke i postaju dio nastavnog plana i programa opće gimnazije.
III.
Ova odluka i nastavni plan i program izbornog predmeta Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije objavit će se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.
IV.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od školske godine 2017./2018.
Klasa: 602-03/17-05/00100
Urbroj: 533-25-17-0004
Zagreb, 16. listopada 2017.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
PROGRAM DRAMSKOG ODGOJA U OKVIRU IZBORNE NASTAVE GIMNAZIJE OPĆEG SMJERA
UVOD
Što učenici dobivaju od drame?
»Djeca od drame dobivaju prije i iznad svega – užitak. Zatim slijedi širok spektar drugih koristi: drama im osigurava slobodu samoizražavanja i pomaže razvoju mašte i umjetničke osviještenosti, povećava socijalnu osviještenost (naročito kroz igranje uloga), mentalnu osviještenost, fluentnost govora, samopoznavanje, samopoštovanje, samodisciplinu i samouvjerenost. Daje im mogućnost naučiti kako surađivati s drugima i pomaže im u razvoju sustavnog mišljenja i sposobnosti organizacije. Poboljšava fizičku koordinaciju i zdravlje. Može imati terapeutski učinak pomažući im nositi se sa svojim stvarnim životnim problemima, a može imati pročišćujući (katarzički) učinak omogućujući »pražnjenje« moguće nasilnosti i frustracije. Omogućuje i društveni i moralni odgoj i pomaže mladim ljudima u emocionalnom sazrijevanju pripremajući ih za život u svijetu odraslih.
Drama je odlično sredstvo za stjecanje općeg znanja i u školi postoji mnogo načina da je se poveže s nastavom jezika, povijesti, umjetnosti glazbe itd. Ona je dobar ventil za sposobnosti darovite djece koja nekonvencionalno razmišljaju, a otvara i mnoge mogućnosti onoj djeci od koje društvo malo očekuje iz bilo kojih razloga.
Koristi ne proizlaze samo iz dječjeg aktivnog sudjelovanja u drami; ona mogu također učiti promatrajući druge, posebno ako ih se ohrabruje da iznesu svoj komentar i ocjenu nakon izvedbe.«
Anna Scher i Charles Verrall
USTROJSTVO
Program dramskog odgoja odvijao bi se u sklopu izborne nastave gimnazije općeg smjera, dva školska sata tjedno. Nastavu bi održavao profesor/ica hrvatskog jezika ili profesor/ica srodnog umjetničkog smjera. Nastava je predviđena za grupu učenika koja broji najviše dvadeset polaznika.
MATERIJALNI UVJETI
Program dramskog odgoja odvijao bi se u učionici škole te u većem prostoru škole prilikom izvedbe predstave.
ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD
Zadaća nastave dramskog odgoja jest potaknuti slobodu izražavanja te razvoj mašte i umjetničke osviještenosti učenika. Naglasak je na komunikaciji na materinjem jeziku, socijalnoj i građanskoj kompetenciji, smislu za inicijativu te kulturnoj svijesti i izražavanju. Znanja i vještine dramskog odgoja proizlaze iz kombiniranog frontalnog rada, rada u paru i grupnog rada.
|
Red. broj sata |
Nastavne cjeline (moduli), teme i jedinice/vježbe |
Broj sati nastave |
Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće za učenike) |
Ishodi učenja – Učenik će |
Nastavne metode |
Sociološki oblici rada |
Korelacije |
|
1. |
Uvodni sat |
1 |
Predstavljanje nastavnog plana i programa: navesti i objasniti elemente ocjenjivanja, oblike i učestalost provjeravanja i ocjenjivanja znanja po elementima, učeničke obveze (nastavnik) |
prepoznati i zabilježiti definirane elemente i kriterije ocjenjivanja |
razgovor |
frontalni, individualni |
|
|
2. |
Uvodni sat |
1 |
Upoznavanje i predstavljanje |
dobiti osjećaj grupe u kojoj će stvarati |
razgovor |
individualni, u paru, u grupi, frontalni |
|
|
3., 4. |
Dramski tekst |
2 |
predstavljanje tekstova za izvedbu na pozornici |
uvidjeti različitost dramskih tekstova |
razgovor, čitanje na glas |
individualni, u paru, u grupi, frontalni |
hrvatski jezik |
|
5. |
Igre riječima |
1 |
Poboljšanje samopouzdanja, tečnog govora, opće kulture i iskustva u timskom radu |
razlikovati vrste govorenja na pozornici |
razgovor |
diskusija |
|
|
6. |
Igre riječima |
1 |
Glasno, izražajno govorenje i pažljivo slušanje. |
prepoznati varijacije scenskog govorenja |
razgovor, čitanje |
frontalni, u paru, individualni |
hrvatski jezik |
|
7., 8. |
Zagrijavanje |
2 |
Mentalno i fizičko opuštanje, smanjivanje inhibicija na putu do kreativnog. |
prepoznati osjećaj iz kojeg kreće kreacija |
razgovor, igra, razgibavanje |
frontalni, u paru, individualni |
tjelesna i zdravstvena kultura |
|
9., 10. |
Pantomima |
2 |
Istaknuti priču kroz tijelo, bez govorenja. |
prepoznati moć neverbalne komunikacije |
pokret |
frontalni, u paru, individualni |
|
|
11., 12. |
Pokret |
2 |
Dramska igra osvještava koordinaciju, spretnost i iskustvo timskog rada. |
koristiti pokret kao dio priče koju se želi prikazati na sceni |
razgovor, igra, razgibavanje |
frontalni, u paru, u grupi, individualni |
tjelesna i zdravstvena kultura |
|
13., 14. |
Likovi |
2 |
Upoznavanje karaktera u svrhu podizanja svijesti o osobnostima drugih ljudi te razumijevanje istih. |
promatrati promjene karaktera kroz likove koje će glumiti |
razgovor, čitanje na glas |
frontalni, u paru, u grupi, individualni |
psihologija |
|
15., 16. |
Likovi od jedne rečenice |
2 |
Odabir karakteristične rečenice za određeni lik i shvaćanje sažetosti izvedbe |
naučiti svesti lik na jednu repliku, onu osnovnu. |
razgovor, čitanje |
frontalni, u paru, individualni |
|
|
17. |
Likovi i osjećaji |
2 |
Odabir karakteristične osobine lika te osjećaje koji se uz nju vežu. |
naučiti svesti lik na dominantni osjećaj |
razgovor |
frontalni, u paru, u grupi, individualni |
psihologija |
|
19., 20. |
Opći karakteri |
2 |
Razvijanje likova po vlastitom izboru s naglaskom na trodimenzionalnost, na osobe od krvi i mesa, iz stvarnog života, detaljno. |
naučiti formirati stvarni lik |
razgovor, čitanje na glas |
frontalni, u paru, u grupi, individualni |
hrvatski jezik |
|
21., 22. |
Rekviziti |
2 |
korištenje rekvizita na sceni u svrhu bolje izvedbe |
koristiti rekvizite u službi lika i izvedbe |
razgovor, igra |
frontalni, u paru, individualni |
|
|
23., 24. |
Slobodna improvizacija |
2 |
kombinacija inteligencije i kreacije u stvaranju predstave bez idealnih uvjeta. |
naučiti iskoristiti zadanu situaciju za scenu koju je potrebno izvesti |
pokret, igra |
u paru, individualni |
|
|
25., 26. |
Kostimi |
2 |
kostimiranje nije skrivanje nego postupak u službi lika |
koristiti kostim u skladu s likom kojeg predstavlja |
razgovor, pokret, igra |
frontalni, u paru, individualni |
likovna kultura |
|
27, 28 |
Maske |
2 |
stavljanjem maske tijelo preuzima karakter maske na promišljen način |
koristiti masku u skladu s likom kojeg predstavlja |
razgovor, pokret, igra |
frontalni, u paru, individualni |
likovna kultura |
|
29., 30., 31., 32. |
Izvedba predstave |
4 |
iskoristiti stečeno znanje u izvedbi predstave pred školskom publikom |
osjetiti sve aspekte izvedbe pred publikom |
pokret, govor, igra |
grupni rad |
|
|
33., 34. |
Dramske situacije |
2 |
dramske situacije u sebi nose sukob kao bazu, sagledati uzroke i posljedice svakog |
naučiti razumijevati i rješavati konfliktne situacije |
razgovor |
frontalni, u paru, grupni |
psihologija, sociologija |
|
35., 36. |
Zapleti |
2 |
raščlaniti svađu u kojoj su se našli u svrhu stvaranja mogućeg zapleta u drami |
naučiti razumijevati i rješavati konfliktne situacije |
razgovor, čitanje na glas |
frontalni, u paru, grupni |
psihologija, sociologija |
|
37., 38. |
Politički govornik |
2 |
uočiti strukturu političkog govora u Životinjskoj farmi Geroge Orwella |
oponašati slojeve političkog govorenja |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
u paru, u grupi, individualni |
psihologija, sociologija, hrvatski jezik |
|
39., 40. |
Prenesite priču u dramu |
2 |
Konverzija pripovjednog u dramsko na primjeru priča Sjećanje šume Damira Karakaša |
naučiti razliku između pripovjednog i izvedbenog glasa |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
frontalni, u paru, grupni |
hrvatski jezik |
|
41., 42. |
Promjena u karakteru |
2 |
Promjena likova kroz odnos s drugim likovima, postepeno, naglo, ovisno o situaciji. |
kako se osobine karaktera mijenjaju kroz suodnose |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
individualni, u paru |
psihologija |
|
43., 44. |
Velike grupe |
2 |
Sporazumijevanje na jeziku kojeg ne govoriš najbolje (vježba: sat engleske konverzacije) |
kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
grupni rad |
engleski jezik, psihologija |
|
45., 46. |
Velike grupe |
2 |
Govoriti i slušati usmjereno na zadanu temu oponašajući tv emisiju (vježba: tv emisija) |
kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
grupni rad |
psihologija |
|
47., 48. |
Velike grupe |
2 |
Usporedba zamišljenih problema, međusobno slušanje i uvažavanje, empatična interakcija u zamišljenom sukobu (vježba: grupna terapija) |
kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
grupni rad |
psihologija |
|
49., 50. |
Monolog |
2 |
Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: glasno razmišljanje) |
kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike |
čitanje na glas, pokret |
individualni |
|
|
51., 52. |
Monolog |
2 |
Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: ogledalo) |
kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike |
čitanje na glas, pokret |
individualni |
psihologija |
|
53., 54. |
Monolog |
2 |
Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: poludijalozi ili razgovor sa zamišljenom osobom) |
kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
individualni, u paru |
psihologija |
|
55., 56. |
Improvizirane predstave |
2 |
Svi su neophodan dio predstave, njihova je kreacija, iako slobodna, usmjerena na zajedničku izvedbu |
uočiti razliku između improvizacije i samovolje pri izvedbi predstave |
razgovor, čitanje na glas, pokret |
frontalni, u paru, grupni |
|
|
57., 58. |
Režija |
2 |
predstava je vođeni proces u kojem režiser ima završnu riječ, proces je kreativan, ali bez završnog autoriteta ne poprima konačni oblik |
naučiti kombinirati vođenost i kreaciju u glumi |
razgovor |
frontalni, u paru, grupni |
|
|
59., 60. |
Tehnika predstavljanja |
2 |
učesnici dramske grupe međusobno dijele obogaćeno iskustvo izvedbe, u kazalištu, uporabom tehnike predstavljanja to iskustvo dijele i s publikom |
prenijeti svoj osjećaj prilikom glume, izvedbe onima koji ga gledaju |
razgovor, pokret, igra |
grupni, u paru |
|
|
61., 62. |
Koncentracija |
2 |
usmjerenost na vlastitu kreaciju te povezivanje iste s ostalim učesnicima dramske izvedbe |
usredotočiti na izvedbu, na pokret, na govor |
|
individualni, u paru |
psihologija |
|
63., 64. |
Projekcija glasa, intonacija |
2 |
Cilj projekcije glasa nije samo govoriti dovoljno glasno kako bi svi u prostoriji čuli, već i govoriti jasno i izražajno odnosno na onaj način na koji izvedba u tom trenu zahtijeva |
razlikovati izričaje ovisno o projekciji, intonaciji, modulaciji glasa. |
razgovor |
individualni, grupni |
|
|
65., 66. |
Govor u stranu |
2 |
Usporedba glumčevog korištenja dva glasa različite dubine – jedan koristi za obraćanje osobi s kojom razgovara, a drugi, za obraćanje publici ili trećoj osobi i time stvara komičnu scenu |
upotrijebiti dvije dubine glasa u svrhu komične situacije na pozornici |
razgovor, pokret, igra |
frontalni, grupni |
hrvatski jezik |
|
67., 68. |
Dramski rječnik |
2 |
uporaba jednostavnih dramskih izraza pridonosi jasnijoj komunikaciji te stvara atmosferu profesionalnog ozbiljnijeg rada. |
naučiti dramske izraze te imenovati ono čime su se bavili cijelu školsku godinu kroz dramske igre |
razgovor |
frontalni |
hrvatski jezik |
|
69., 70. |
Zaključivanje ocjena i završna diskusija |
2 |
vrednovanje rada, pojedinačno i grupno |
vrednovati vlastiti rad |
razgovor |
individualni, grupni |
|
ISHODI UČENJA
– kognitivno (područje znanja i razumijevanja)
• fluentnost govora
• razlikovanje pojedinih faza izvedbene umjetnosti
• sposobnost analize dramskog teksta
• sposobnost pretvaranja dramskog teksta u predstavu
– psihomotoričko (područje vještina i umijeća)
• suradnja u grupi
• razvoj mašte
• samodisciplina
• sposobnost organizacije
• sposobnost improvizacije u zadanom trenutku
– afektivno (područje stavova i uvjerenja)
• sloboda izražavanja
• umjetnička osviještenost
• socijalna osviještenost
• mentalna osviještenost
• samopoštovanje
• samouvjerenost
ELEMENTI OCJENJIVANJA
Učenike će se ocjenjivati kroz dva elementa ocjenjivanja, iskaz i pokret. Ocjena iskaza temeljit će se na govorničkim vještinama učenika te njegovom radu na tekstu, dok će ocjena pokreta biti temeljena na dramskom pokretu i izvedbi, na samom fizičkom aspektu predstavljanja.
Literatura za nastavnike:
Anna Scher i Charles Verrall: Sto plus ideja za dramu, Hrvatski centar za dramski odgoj-Pili poslovi d.o.o: Zagreb, 2005.
Anna Scher i Charles Verrall: Novih sto plus ideja za dramu, Hrvatski centar za dramski odgoj-Pili poslovi d.o.o: Zagreb, 2006.
George Orwell: Životinjska farma, Sys print: Zagreb, 1996.
Damir Karakaš: Sjećanje šume, Sandorf: Zagreb, 2016.
William Shakespeare: San ivanjske noći, Sys print: Zagreb, 2000.
Moliere: Škrtac, Sys print: Zagreb, 1996.
Milan Matijević i Diana Radovanović: Nastava usmjerena na učenika, Školske novine: Zagreb, 2011.
Literatura za učenike:
George Orwell: Životinjska farma, Sys print: Zagreb, 1996.
Damir Karakaš: Sjećanje šume, Sandorf: Zagreb, 2016.
William Shakespeare: San ivanjske noći, Sys print: Zagreb, 2000.
Moliere: Škrtac, Sys print: Zagreb, 1996.
Izrada programa:
Natalija Miletić, dipl. teatrologinja, dipl. profesorica, dipl. bibliotekarka