Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

Objavljeno u NN 16/2018 (16.2.2018.):

 

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Na temelju članka 27. stavka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

 

ODLUKU O DONOŠENJU PROGRAMA ZA IZBORNI PREDMET DRAMSKI ODGOJ (PROGRAM DRAMSKE KULTURE I UMJETNOSTI) ZA II. RAZRED OPĆE GIMNAZIJE

I.

Ovom Odlukom donosi se nastavni plan i program za izborni predmet Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije.

II.

Sadržaji nastavnog plana i programa za izborni predmet Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije sastavni su dio ove odluke i postaju dio nastavnog plana i programa opće gimnazije.

III.

Ova odluka i nastavni plan i program izbornog predmeta Dramski odgoj (program dramske kulture i umjetnosti) za II. razred opće gimnazije objavit će se na službenim mrežnim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja.

IV.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a primjenjivat će se od školske godine 2017./2018.

Klasa: 602-03/17-05/00100

Urbroj: 533-25-17-0004

Zagreb, 16. listopada 2017.

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.

PROGRAM DRAMSKOG ODGOJA U OKVIRU IZBORNE NASTAVE GIMNAZIJE OPĆEG SMJERA

UVOD

Što učenici dobivaju od drame?

»Djeca od drame dobivaju prije i iznad svega – užitak. Zatim slijedi širok spektar drugih koristi: drama im osigurava slobodu samoizražavanja i pomaže razvoju mašte i umjetničke osviještenosti, povećava socijalnu osviještenost (naročito kroz igranje uloga), mentalnu osviještenost, fluentnost govora, samopoznavanje, samopoštovanje, samodisciplinu i samouvjerenost. Daje im mogućnost naučiti kako surađivati s drugima i pomaže im u razvoju sustavnog mišljenja i sposobnosti organizacije. Poboljšava fizičku koordinaciju i zdravlje. Može imati terapeutski učinak pomažući im nositi se sa svojim stvarnim životnim problemima, a može imati pročišćujući (katarzički) učinak omogućujući »pražnjenje« moguće nasilnosti i frustracije. Omogućuje i društveni i moralni odgoj i pomaže mladim ljudima u emocionalnom sazrijevanju pripremajući ih za život u svijetu odraslih.

Drama je odlično sredstvo za stjecanje općeg znanja i u školi postoji mnogo načina da je se poveže s nastavom jezika, povijesti, umjetnosti glazbe itd. Ona je dobar ventil za sposobnosti darovite djece koja nekonvencionalno razmišljaju, a otvara i mnoge mogućnosti onoj djeci od koje društvo malo očekuje iz bilo kojih razloga.

Koristi ne proizlaze samo iz dječjeg aktivnog sudjelovanja u drami; ona mogu također učiti promatrajući druge, posebno ako ih se ohrabruje da iznesu svoj komentar i ocjenu nakon izvedbe.«

Anna Scher i Charles Verrall

USTROJSTVO

Program dramskog odgoja odvijao bi se u sklopu izborne nastave gimnazije općeg smjera, dva školska sata tjedno. Nastavu bi održavao profesor/ica hrvatskog jezika ili profesor/ica srodnog umjetničkog smjera. Nastava je predviđena za grupu učenika koja broji najviše dvadeset polaznika.

MATERIJALNI UVJETI

Program dramskog odgoja odvijao bi se u učionici škole te u većem prostoru škole prilikom izvedbe predstave.

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Zadaća nastave dramskog odgoja jest potaknuti slobodu izražavanja te razvoj mašte i umjetničke osviještenosti učenika. Naglasak je na komunikaciji na materinjem jeziku, socijalnoj i građanskoj kompetenciji, smislu za inicijativu te kulturnoj svijesti i izražavanju. Znanja i vještine dramskog odgoja proizlaze iz kombiniranog frontalnog rada, rada u paru i grupnog rada.

 

Red. broj sata

Nastavne cjeline (moduli), teme i jedinice/vježbe

Broj sati nastave

Cilj za nastavnu cjelinu (zadaće za učenike)

Ishodi učenja – Učenik će

Nastavne metode

Sociološki oblici rada

Korelacije

1.

Uvodni sat

1

Predstavljanje nastavnog plana i programa: navesti i objasniti elemente ocjenjivanja, oblike i učestalost provjeravanja i ocjenjivanja znanja po elementima, učeničke obveze (nastavnik)

prepoznati i zabilježiti definirane elemente i kriterije ocjenjivanja

razgovor

frontalni, individualni

 

2.

Uvodni sat

1

Upoznavanje i predstavljanje

dobiti osjećaj grupe u kojoj će stvarati

razgovor

individualni, u paru, u grupi, frontalni

 

3., 4.

Dramski tekst

2

predstavljanje tekstova za izvedbu na pozornici

uvidjeti različitost dramskih tekstova

razgovor, čitanje na glas

individualni, u paru, u grupi, frontalni

hrvatski jezik

5.

Igre riječima

1

Poboljšanje samopouzdanja, tečnog govora, opće kulture i iskustva u timskom radu

razlikovati vrste govorenja na pozornici

razgovor

diskusija

 

6.

Igre riječima

1

Glasno, izražajno govorenje i pažljivo slušanje.

prepoznati varijacije scenskog govorenja

razgovor, čitanje

frontalni, u paru, individualni

hrvatski jezik

7., 8.

Zagrijavanje

2

Mentalno i fizičko opuštanje, smanjivanje inhibicija na putu do kreativnog.

prepoznati osjećaj iz kojeg kreće kreacija

razgovor, igra, razgibavanje

frontalni, u paru, individualni

tjelesna i zdravstvena kultura

9., 10.

Pantomima

2

Istaknuti priču kroz tijelo, bez govorenja.

prepoznati moć neverbalne komunikacije

pokret

frontalni, u paru, individualni

 

11., 12.

Pokret

2

Dramska igra osvještava koordinaciju, spretnost i iskustvo timskog rada.

koristiti pokret kao dio priče koju se želi prikazati na sceni

razgovor, igra, razgibavanje

frontalni, u paru, u grupi, individualni

tjelesna i zdravstvena kultura

13., 14.

Likovi

2

Upoznavanje karaktera u svrhu podizanja svijesti o osobnostima drugih ljudi te razumijevanje istih.

promatrati promjene karaktera kroz likove koje će glumiti

razgovor, čitanje na glas

frontalni, u paru, u grupi, individualni

psihologija

15., 16.

Likovi od jedne rečenice

2

Odabir karakteristične rečenice za određeni lik i shvaćanje sažetosti izvedbe

naučiti svesti lik na jednu repliku, onu osnovnu.

razgovor, čitanje

frontalni, u paru, individualni

 

17.

Likovi i osjećaji

2

Odabir karakteristične osobine lika te osjećaje koji se uz nju vežu.

naučiti svesti lik na dominantni osjećaj

razgovor

frontalni, u paru, u grupi, individualni

psihologija

19., 20.

Opći karakteri

2

Razvijanje likova po vlastitom izboru s naglaskom na trodimenzionalnost, na osobe od krvi i mesa, iz stvarnog života, detaljno.

naučiti formirati stvarni lik

razgovor, čitanje na glas

frontalni, u paru, u grupi, individualni

hrvatski jezik

21., 22.

Rekviziti

2

korištenje rekvizita na sceni u svrhu bolje izvedbe

koristiti rekvizite u službi lika i izvedbe

razgovor, igra

frontalni, u paru, individualni

 

23., 24.

Slobodna improvizacija

2

kombinacija inteligencije i kreacije u stvaranju predstave bez idealnih uvjeta.

naučiti iskoristiti zadanu situaciju za scenu koju je potrebno izvesti

pokret, igra

u paru, individualni

 

25., 26.

Kostimi

2

kostimiranje nije skrivanje nego postupak u službi lika

koristiti kostim u skladu s likom kojeg predstavlja

razgovor, pokret, igra

frontalni, u paru, individualni

likovna kultura

27, 28

Maske

2

stavljanjem maske tijelo preuzima karakter maske na promišljen način

koristiti masku u skladu s likom kojeg predstavlja

razgovor, pokret, igra

frontalni, u paru, individualni

likovna kultura

29., 30., 31., 32.

Izvedba predstave

4

iskoristiti stečeno znanje u izvedbi predstave pred školskom publikom

osjetiti sve aspekte izvedbe pred publikom

pokret, govor, igra

grupni rad

 

33., 34.

Dramske situacije

2

dramske situacije u sebi nose sukob kao bazu, sagledati uzroke i posljedice svakog

naučiti razumijevati i rješavati konfliktne situacije

razgovor

frontalni, u paru, grupni

psihologija, sociologija

35., 36.

Zapleti

2

raščlaniti svađu u kojoj su se našli u svrhu stvaranja mogućeg zapleta u drami

naučiti razumijevati i rješavati konfliktne situacije

razgovor, čitanje na glas

frontalni, u paru, grupni

psihologija, sociologija

37., 38.

Politički govornik

2

uočiti strukturu političkog govora u Životinjskoj farmi Geroge Orwella

oponašati slojeve političkog govorenja

razgovor, čitanje na glas, pokret

u paru, u grupi, individualni

psihologija, sociologija, hrvatski jezik

39., 40.

Prenesite priču u dramu

2

Konverzija pripovjednog u dramsko na primjeru priča Sjećanje šume Damira Karakaša

naučiti razliku između pripovjednog i izvedbenog glasa

razgovor, čitanje na glas, pokret

frontalni, u paru, grupni

hrvatski jezik

41., 42.

Promjena u karakteru

2

Promjena likova kroz odnos s drugim likovima, postepeno, naglo, ovisno o situaciji.

kako se osobine karaktera mijenjaju kroz suodnose

razgovor, čitanje na glas, pokret

individualni, u paru

psihologija

43., 44.

Velike grupe

2

Sporazumijevanje na jeziku kojeg ne govoriš najbolje (vježba: sat engleske konverzacije)

kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije

razgovor, čitanje na glas, pokret

grupni rad

engleski jezik, psihologija

45., 46.

Velike grupe

2

Govoriti i slušati usmjereno na zadanu temu oponašajući tv emisiju (vježba: tv emisija)

kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije

razgovor, čitanje na glas, pokret

grupni rad

psihologija

47., 48.

Velike grupe

2

Usporedba zamišljenih problema, međusobno slušanje i uvažavanje, empatična interakcija u zamišljenom sukobu (vježba: grupna terapija)

kako pažljivo slušati i zatim sudjelovati u razgovoru koji zahtjeva i verbalne i neverbalne elemente te veliku dozu empatije

razgovor, čitanje na glas, pokret

grupni rad

psihologija

49., 50.

Monolog

2

Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: glasno razmišljanje)

kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike

čitanje na glas, pokret

individualni

 

51., 52.

Monolog

2

Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: ogledalo)

kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike

čitanje na glas, pokret

individualni

psihologija

53., 54.

Monolog

2

Iskoristiti pozornicu govoreći razgovjetno, glasno i izražajno (vježba: poludijalozi ili razgovor sa zamišljenom osobom)

kako govoriti razgovjetno, glasno, izražajno ne gubeći pažnju publike

razgovor, čitanje na glas, pokret

individualni, u paru

psihologija

55., 56.

Improvizirane predstave

2

Svi su neophodan dio predstave, njihova je kreacija, iako slobodna, usmjerena na zajedničku izvedbu

uočiti razliku između improvizacije i samovolje pri izvedbi predstave

razgovor, čitanje na glas, pokret

frontalni, u paru, grupni

 

57., 58.

Režija

2

predstava je vođeni proces u kojem režiser ima završnu riječ, proces je kreativan, ali bez završnog autoriteta ne poprima konačni oblik

naučiti kombinirati vođenost i kreaciju u glumi

razgovor

frontalni, u paru, grupni

 

59., 60.

Tehnika predstavljanja

2

učesnici dramske grupe međusobno dijele obogaćeno iskustvo izvedbe, u kazalištu, uporabom tehnike predstavljanja to iskustvo dijele i s publikom

prenijeti svoj osjećaj prilikom glume, izvedbe onima koji ga gledaju

razgovor, pokret, igra

grupni, u paru

 

61., 62.

Koncentracija

2

usmjerenost na vlastitu kreaciju te povezivanje iste s ostalim učesnicima dramske izvedbe

usredotočiti na izvedbu, na pokret, na govor

 

individualni, u paru

psihologija

63., 64.

Projekcija glasa, intonacija

2

Cilj projekcije glasa nije samo govoriti dovoljno glasno kako bi svi u prostoriji čuli, već i govoriti jasno i izražajno odnosno na onaj način na koji izvedba u tom trenu zahtijeva

razlikovati izričaje ovisno o projekciji, intonaciji, modulaciji glasa.

razgovor

individualni, grupni

 

65., 66.

Govor u stranu

2

Usporedba glumčevog korištenja dva glasa različite dubine – jedan koristi za obraćanje osobi s kojom razgovara, a drugi, za obraćanje publici ili trećoj osobi i time stvara komičnu scenu

upotrijebiti dvije dubine glasa u svrhu komične situacije na pozornici

razgovor, pokret, igra

frontalni, grupni

hrvatski jezik

67., 68.

Dramski rječnik

2

uporaba jednostavnih dramskih izraza pridonosi jasnijoj komunikaciji te stvara atmosferu profesionalnog ozbiljnijeg rada.

naučiti dramske izraze te imenovati ono čime su se bavili cijelu školsku godinu kroz dramske igre

razgovor

frontalni

hrvatski jezik

69., 70.

Zaključivanje ocjena i završna diskusija

2

vrednovanje rada, pojedinačno i grupno

vrednovati vlastiti rad

razgovor

individualni, grupni

 

 

 

 

ISHODI UČENJA

– kognitivno (područje znanja i razumijevanja)

• fluentnost govora

• razlikovanje pojedinih faza izvedbene umjetnosti

• sposobnost analize dramskog teksta

• sposobnost pretvaranja dramskog teksta u predstavu

– psihomotoričko (područje vještina i umijeća)

• suradnja u grupi

• razvoj mašte

• samodisciplina

• sposobnost organizacije

• sposobnost improvizacije u zadanom trenutku

– afektivno (područje stavova i uvjerenja)

• sloboda izražavanja

• umjetnička osviještenost

• socijalna osviještenost

• mentalna osviještenost

• samopoštovanje

• samouvjerenost

ELEMENTI OCJENJIVANJA

Učenike će se ocjenjivati kroz dva elementa ocjenjivanja, iskaz i pokret. Ocjena iskaza temeljit će se na govorničkim vještinama učenika te njegovom radu na tekstu, dok će ocjena pokreta biti temeljena na dramskom pokretu i izvedbi, na samom fizičkom aspektu predstavljanja.

Literatura za nastavnike:

Anna Scher i Charles Verrall: Sto plus ideja za dramu, Hrvatski centar za dramski odgoj-Pili poslovi d.o.o: Zagreb, 2005.

Anna Scher i Charles Verrall: Novih sto plus ideja za dramu, Hrvatski centar za dramski odgoj-Pili poslovi d.o.o: Zagreb, 2006.

George Orwell: Životinjska farma, Sys print: Zagreb, 1996.

Damir Karakaš: Sjećanje šume, Sandorf: Zagreb, 2016.

William Shakespeare: San ivanjske noći, Sys print: Zagreb, 2000.

Moliere: Škrtac, Sys print: Zagreb, 1996.

Milan Matijević i Diana Radovanović: Nastava usmjerena na učenika, Školske novine: Zagreb, 2011.

Literatura za učenike:

George Orwell: Životinjska farma, Sys print: Zagreb, 1996.

Damir Karakaš: Sjećanje šume, Sandorf: Zagreb, 2016.

William Shakespeare: San ivanjske noći, Sys print: Zagreb, 2000.

Moliere: Škrtac, Sys print: Zagreb, 1996.

Izrada programa:

Natalija Miletić, dipl. teatrologinja, dipl. profesorica, dipl. bibliotekarka

 

 

 

Copyright © Ante Borić