Broj: Kž-Us 106/2017
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, po sucu tog suda dr. sc. Zdenku Konjiću, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okr. G. G. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 328. st. 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi protivnika osiguranja okr. trgovačkog društva J. X. d.o.o. iz Z., podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 1. prosinca 2016. broj Kir-t-Us-297/16., dana 19. srpnja 2017.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika osiguranja okr. trgovačkog društva J. X. d.o.o. kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijski sud u Zagrebu, pod toč. I. izreke na temelju čl. 11. st. 1. toč. e) Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“, broj 145/10. - dalje u tekstu: ZOPOIK) određena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom kojom se nalaže R. A. d.d. da trgovačkom društvu J. X. d.o.o. iz Z., ..., OIB: ... ili trećoj osobi na temelju punomoći ili naloga, uskrati isplatu i raspolaganje novčanim sredstvima u visini od 147.653,10 kuna, koja se nalaze na računu broj ... korisnika J. X. d.o.o. Z., ..., OIB: ..., otvorenog kod R. A. d.d. - bez odgode. Pod toč. II. naloženo je R. A. d.d. Z. da bez odgode iznos od 147.653,10 kuna s računa broj ... korisnika J. X. d.o.o. Z., ..., OIB: ..., prenese na račun broj ... uz model: ... i poziv na broj: ... na koji se polažu privremeno oduzeta kunska sredstva kojim upravlja Ministarstvo državne imovine. Nadalje, pod toč. III. izreke, određeno je da se navedena mjera donosi u korist Republike Hrvatske, dok je pod toč. IV. izreke određeno da može trajati najdulje 60 dana nakon što sud dostavi obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna.
Protiv tog rješenja žalbu je podnijelo okr. trgovačko društvo J. X. d.o.o., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine odnosno da se pobijano rješenje preinači na način da se odbije prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi.
Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalba nije osnovana.
Nije u pravu protivnik osiguranja kada u žalbi tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer je izreka pobijanog rješenja u suprotnosti sa navodima iz obrazloženja rješenja kao i sa izvedenim dokazima tijekom postupka, čime upire na postupovnu povredu odredaba iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08.
Suprotno ovim žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski je sud dao valjane, i za ovaj drugostupanjski sud, sasvim dostatne razloge za odluku o određivanju privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi jer je detaljno izložio sadržaj prijedloga Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta za određivanje te privremene mjere koji upućuje i na dokaze koji potvrđuju osnovanu sumnju za počinjenje kaznenog djela koja su predmetom pravomoćnog rješenja o provođenju istrage, te na zaključak o visini imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, nakon čega je iznio i razloge kojima se vodio pri rješavanju pravnih pitanja. Prema tome, obrazloženje prvostupanjskog suda, suprotno citiranim žalbenim tvrdnjama, nije proturječno izreci tog rješenja kojim se određuje privremena mjera i citiraju zakonske odredbe ZOPOIK-a koje su primijenjene prilikom odlučivanja o tom prijedlogu.
Nadalje, žalitelj problematizira postojanje osnovane sumnje o počinjenju mu terećenog kaznenog djela, uz tvrdnje da na takav zaključak ne upućuje niti jedan dokaz u spisu, a samim time da nema ni uvjeta za određivanje privremene mjere oduzimanja imovinske koristi.
Međutim, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio postojanje osnovane sumnje da je protivnik osiguranja kaznenim djelom iz čl. 256. st. 1. KZ/11 u vezi s čl. 3. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela („Narodne novine“, broj 151/03, 110/07, 45/11 i 143/12) stekao protupravnu imovinsku korist u iznosu od 147.653,10 kn, a što proizlazi iz pravomoćnog rješenja o provođenju istrage od 30. studenog 2016., broj K-US-347/16, KPO-US-14/16, IS-US-52/16 pod toč. 2.32., koje je potvrđeno rješenjem suca istrage od 27. travnja 2017. broj Kir-Us-92/17, odnosno iz do sada provedenih izvida, prikupljene dokumentacije, te kaznene prijave Ministarstva financija, Samostalnog sektora za otkrivanje poreznih prijevara klasa: 470-05/16/01/66 od 9. studenog 2016. i Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Z. broj 511-01-77-K-24/16 od 30. studenog 2016.
Kraj takvog stanja stvari, kada postoji osnovana sumnja o počinjenju kaznenog djela stavljenog na teret protivniku osiguranja kojim je ostvarena protupravna imovinska korist te pored činjenice da se opasnost da bi tražbina Republike Hrvatske mogla biti osujećena ili otežana u smislu odredbe čl. 12. ZOPOIK-a pretpostavlja, niti žalbeni navodi protivnika osiguranja da do sada nije nikada kazneno gonjen, ne utječu na zaključak o pravilnosti odluke o potrebi osiguranja oduzimanja ostvarene imovinske koristi.
Slijedom navedenog, budući da žalbenim navodima nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja niti su u istom ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud, sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08, pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 19. srpnja 2017.
