Baza je ažurirana 04.11.2024.
zaključno sa NN 103/24
EU 2024/2679
1
Poslovni broj Gž R-418/2019-2
|
Republika Hrvatska Županijski sud u Rijeci Žrtava fašizma 7 51000 Rijeka |
Poslovni broj Gž R-418/2019-2
|
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Dubravke Butković Brljačić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Barbare Bosner članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. M. iz Z., OIB: ......, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva O. & partneri iz Z., protiv tuženika Specijalne bolnice za opću kirurgiju A., Z. OIB: ...., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva G.&P. iz Z., radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, rješavajući žalbu tuženika, izjavljenu protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 10 Pr-3634/2018-42 od 9. srpnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 17. rujna 2020.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj 10 Pr-3634/2018-42 od 9. srpnja 2019. potvrđuje.
Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka i zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da je nedopuštena i nezakonita Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu koju je 20. ožujka 2018. donio tuženik, Specijalna bolnica za opću kirurgiju A., Z., a kojom je tužiteljici, otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme broj 101-353-4119 od 30. travnja 2014., te je utvrđeno da radni odnos nije prestao (toč. I. izreke).
Tuženik je obvezan vratiti tužiteljicu na rad na radno mjesto Suradnik u zdravstvu (toč. II. izreke), te je tuženik obvezan nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.125,00 kuna (toč. III. izreke).
Protiv te presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13. i 89/14. - dalje ZPP), predlažući da se presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev odbije, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz obvezu tužiteljice na naknadu parničnog troška.
Tužiteljica je podnijela odgovor na žalbu u kojem negira sve žalbene navode tuženika kao neosnovane, predlažući da se žalba odbije i presuda suda prvog stupnja potvrdi, uz obvezu tuženika na naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
Žalba nije osnovana.
Ispitujući pobijanu presudu u okviru istaknutih žalbenih razloga, a pazeći po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka, pa tako niti ona iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, budući da presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama koji nisu u proturječju, te je istu moguće ispitati.
Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanje radnopravne zaštite sadržaja pobliže navedenog izrekom citirane presude.
U provedenom postupku sud prvog stupnja utvrđuje:
- da je tužiteljica 30. lipnja 2012. sklopila ugovor o radu sa Poliklinikom za internu medicinu, kirurgiju, radiologiju, ginekologiju, neurologiju, oftalmologiju, psihijatriju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, laboratorijsku dijagnostiku (medicinsko-biokemijski laboratorij), citologiju, otorinolaringologiju, urologiju, dermatologiju i venerologiju, pedijatriju, ortopediju i medicinu rada S. - sada: Specijalna bolnica za opću kirurgiju A., Z.;
- da je 12. prosinca 2017. tuženik donio Odluku o promjeni mjesta rada, kojom je tužiteljica s danom 15. prosinca 2017. premještena sa radnog mjesta u Z. na rad u S.B..;
- da je tužiteljica protiv te Odluke zatražila sudsku zaštitu – utvrđenje nezakonitosti iste, koji postupak se vodi kod Općinskog radnog suda u Zagrebu pod posl. brojem Pr-2564/18, a koji postupak je u prekidu do pravomoćnog okončanja ovog postupka;
- da je 20. ožujka 2018. tuženik donio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljice;
-da se u obrazloženju narečene Odluke o otkazu ugovora o radu navodi da je tužiteljica 6. ožujka 2018. na ročištu pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu, koji se vodi između ovdje tužiteljice i tuženika , u istim stranačkim ulogama, pod poslovnim br. Pr-2564/18, protivno zakonskim propisima i aktima tuženika i bez naloga suda pred kojim se vodi predmetni sudski postupak dostavila medicinsku dokumentaciju za treću (fizičku) osobu, da je tužiteljica postupajući na opisani način, ne samo počinila osobito tešku povredu radnog odnosa, jer je povrijedila dužnost čuvanja poslovne i profesionalne tajne, koje povrede su kao takve propisane aktima tuženika, već je povrijedila i niz zakonskih propisa koji reguliraju dužnost čuvanja poslovne i profesionalne tajne i zaštite osobnih podataka, slijedom čega zbog postupanja tužiteljice za tuženika može nastati materijalna i nastaje reputacijska šteta sa kaznenim posljedicama iz čl. 36. Zakona o zaštiti osobnih podataka ("Narodne novine" br. 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 – pročišćeni tekst);
- da u skladu sa specijalnim zakonom (ali i internim propisima tuženika), odavanje profesionalne tajne predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, za koju Zakon o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" 158/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/12, 82/13 i 22/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske : dalje ZZZ) ne predviđa izvanredni otkaz kao sankciju, dok tuženikov Pravilnik o dužnosti čuvanja tajne navedeno predviđa kao moguću sankciju, a Pravilnik o radu pak takvu sankciju definira samo uz kršenje odredaba vezanih za poslovnu tajnu ;
- da je tužiteljica do posjeda spornog nalaza došla u okviru obavljanja svojih redovnih dužnosti (iz baze podataka tuženika koja joj je bila dostupna), da tužiteljica nije bila ovlaštena osoba za obradu osobnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podatka, te da tužiteljica nije imala posebno odobrenje ravnatelja tuženika za raspolaganje ili umnožavanje takvog podatka;
- da na pripremnom ročištu, na kojem je nalaz predan, javnost nije bila prisutna, a sve da je javnost i bila prisutna, istoj ne bi bili dostupni podaci iz spornog nalaza jer sud na tom ročištu nije provodio dokaze, k tome, treća osoba, u smislu odredaba ZPP-a nema bez posebnog dopuštenja i interesa, pravo uvida u spis sudskog predmeta (a takav zahtjev konkretno nije podnesen niti je javnost tražila uvid u spis);
- da tuženik, prije izvanrednog otkazivanja, tužiteljicu nije pozvao na obranu niti ju ikada prije upozorio na kršenje obveza iz radnog odnosa;
- da u smislu odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka (čl. 26. i čl. 36.) za tuženika kao ni za osobu na koju se sporni nalaz odnosi, nije do donošenja ove odluke nastupila ikakva imovinska šteta, prekršajna odgovornost ili štetne posljedice;
- da čl. 127. st. 2. ZZZ predviđa iznimku kada se u slučaju odavanja profesionalne tajne isto ne smatra težom povredom obveze iz radnog odnosa, jer su osobe iz čl. 126. st. 1. i 2. toga Zakona obvezne podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti;
- da je sud pozivajući tužiteljicu na pripremno ročište određeno za 6. ožujka 2018., u predmetu posl. broj Pr-2564/18, istu pozvao do zaključenja prethodnog postupka dostaviti sve dokaze kojima dokazuje navode tužbe;
- da je po mišljenju suda (dok tuženik protivno nije dokazao) jedini interes koji je u konkretnom slučaju zbog takvog postupanja tužiteljice, a do dana donošenja pobijane odluke, mogao biti ugrožen, interes samog tuženika da uspije u postupku kod naslovnog suda pod poslovnim brojem Pr-2564/18, dok ekonomski i egzistencijalni interes same tužiteljice, uopće nije razmatran:
- da u smislu čl. 117. st. 2. Zakona o radu („Narodne novine“ br. 93/14 i 127/17 ; dalje ZR) sudjelovanje u sudskom postupku protiv poslodavca ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu;
- da je tužiteljica u zakonom propisanim rokovima iz odredbi čl. 133. st. 1. i 2. ZR-a zatražila sudsku zaštitu povrijeđenog prava.
Slijedom izloženoga sud prvog stupnja drži da se nisu ispunile pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o radu tužiteljice, te donosi pobijanu presudu.
Tuženik žalbenim navodima ponavlja mjerodavne odredbe Pravilnika o radu tuženika, Statuta tuženika, Pravilnika o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne tuženika, Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, nalazeći da je postupanje tužiteljice protivno odredbama navedenih zakona i propisa, pa da je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev tužiteljice trebalo odbiti kao neosnovan.
Opisani žalbeni navodi tuženika nisu prihvatljivi.
U primjeni materijalnog prava mjerodavne su slijedeće odredbe:
- Pravilnika o radu tuženika:
- čl.59. -poslovnu tajnu utvrđenu zakonom, drugim propisom, Pravilnikom o poslovnoj tajni ili ugovorom o radu, radnik je dužan čuvati na način i u rokovima utvrđenim u tim aktima;
- čl. 68. st. 2. -pod osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa, te drugom osobitom važnom činjenicom zbog kojih se uz uvažavanje svih okolnosti i interesa može izvanredno otkazati ugovor o radu sklopljen sa radnikom, podrazumijeva se naročito:
- povreda radne obveze koja za posljedicu može imati materijalnu ili drugu štetu za Poslodavca (toč. 2.);
-neizvršavanje zakonskih ugovornih ili drugih obveza zbog kojih je prijetilo nastupanje ili je nastupila materijalna ili druga šteta za Poslodavca (toč. 3.);
- povreda odredbi o čuvanju poslovne tajne (toč. 12.);
- Statuta tuženika:
- čl. 43: -poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci čije bi priopćenje ili davanje na uvid neovlaštenim osobama bilo protivno poslovanju Poliklinike ili štetilo njenom poslovnom ugledu (st. 1.); poslovnu tajnu dužni su čuvati članovi Upravnog vijeća kao i svi radnici koji na bilo koji način saznaju za ispravu ili podatak koji se smatra poslovnom tajnom (st. 2.) ;povreda obveze čuvanja poslovne tajne predstavlja povredu ugovora o radu. O čuvanju poslovne tajne neposredno skrbi ravnatelj (st. 3.);
-čl. 44. - poslovnom tajnom smatraju se:
- dokumenti koje ravnatelj proglasi poslovnom tajnom,
- podaci koje nadležno tijelo kao povjerljive priopći ustanovi,
- mjere i način postupanja u slučaju nastanka izvanrednih okolnosti,
- dokumenti koji se odnose na obranu,
- plan fizičko-tehničke zaštite radnika i imovine Poliklinike,
- druge isprave i podaci čije bi priopćavanje neovlaštenoj osobi bilo protivno interesu Poliklinike i njenog osnivača;
- čl. 45.- isprave i podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu drugim osobama mogu priopćiti ravnatelj i osoba koju on ovlasti (st. 1.); povreda čuvanja profesionalne tajne predstavlja težu povredu radne obveze (st. 2.); o čuvanju profesionalne tajne neposredno brine ravnatelj (st. 3.);
-čl. 46.- profesionalnom tajnom smatra se sve ono što zdravstveni i ostali djelatnici Polikline saznaju o zdravstvenom stanju bolesnika, a čije bi iznošenje u javnosti moglo nanijeti štetu ili trećoj osobi;
- Pravilnik o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne tuženika od 20. siječnja 2014.:
-čl. 2. - poslovnom tajnom smatraju se isprave i podaci u koje spada svaki napisani, umnoženi, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi zapis podataka kao i saznanje, mjera, postupak, predmet, usmeno priopćenje ili informacija koja s obzirom na svoj sadržaj ima važnost povjerljivosti od osobitog interesa za Polikliniku, čije bi priopćavanje ili omogućavanje posrednog ili neposrednog korištenja neovlaštenoj osobi bilo suprotno poslovnim interesima Poliklinike ili bi moglo štetiti ugledu Poliklinike, njezinih radnika, korisnika usluga, odnosno Poliklinici nanijeti materijalnu štetu;
-čl. 3. -poslovna tajna je zaštita pravnog i fizičkog subjekta u materijalnom, moralnom i etičkom pogledu i smatra se važnim čimbenikom uspjeha u poslovanju (st. 1.); podaci koji se smatraju poslovnom tajnom ne smiju se priopćavati niti činiti dostupnima neovlaštenim osobama (st. 2.);
-čl. 4. -poslovnom tajnom u Poliklinici smatraju se svi dokumenti, podaci i informacije koji su kao poslovna tajna utvrđeni Statutom Poliklinike i ovim Pravilnikom i to naročito:
1.podaci o korisnicima i radnicima koji su sadržani u službenoj dokumentaciji Poliklinike;
-čl. 5. -poslovnom i profesionalnom tajnom smatraju se i podaci o osobnom i obiteljskom životu radnika i suradnika Poliklinike, podaci o korisnicima usluga Poliklinike koje je liječnik i drugi medicinski djelatnik saznao obavljajući svoj redovan rad, a što je propisano kodeksom medicinske etike u zaštiti dostojanstva i integriteta osobe s kojima komuniciraju čije bi neovlašteno priopćavanje drugima moglo štetiti interesu osobe na koju se podatak odnosi;
-čl. 6. -odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na poslovnu tajnu, na odgovarajući se način primjenjuju i na podatke koji predstavljaju profesionalnu tajnu,
- čl. -7. svi djelatnici Poliklinike i druge osobe koje pod određenim uvjetima sudjeluju u radu Poliklinike dužni su kao poslovnu i profesionalnu tajnu čuvati sve podatke za koje saznaju u svome radu, a koji su označeni ili se smatraju poslovnom i profesionalnom tajnom sukladno čl. 4. i 5. ovoga Pravilnika (st. 1.); u okviru poslovanja Poliklinike niti jedan subjekt iz stavka 1. ovoga članka ne može prenositi informacije vezane za opće i individualne interese pojedinaca (korisnika, radnika) i poslovanje Poliklinike, bez prethodnog dogovora s Glavnim ravnateljem o potrebi i načinu informiranja;
-čl. 9. - svako raspolaganje poslovnom tajnom koje nije u suglasju s odredbama Statuta i ovog Pravilnika smatrat će se nedozvoljenim i predstavlja povredu dužnosti čuvanja tajne i osobito tešku povredu radnih obveza zbog koje se radniku može izvanredno otkazati ugovor o radu, (st. 1.); ukoliko bi nedozvoljenim raspolaganjem poslovnom tajnom za Polikliniku nastupila šteta, protiv osobe koja je povrijedila dužnost čuvanja tajne, pokreće se postupak za naknadu nastale štete u skladu sa zakonom i općim aktima Poliklinike (st. 2.); protiv osobe koja je povrijedila dužnost čuvanja tajne, kada za to postoje razlozi utvrđeni zakonom, može se pokrenuti i kazneni postupak (st. 3.);
-Zakon o zaštiti osobnih podataka :
-čl. 8. – zabranjeno je prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnosi na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku (st. 1.); iznimno podaci iz stavka 1. ovoga članka mogu se prikupljati i dalje obrađivati:
-uz privolu ispitanika, ili
-ako je obrada podataka potrebna u svrhu izvršavanja prava i obveza koje ima voditelj Zbirke osobnih podataka, na temelju posebnih propisa, ili
-ako je obrada nužna radi zaštite života ili tjelesnog integriteta ispitanika ili druge osobe kada ispitanik zbog fizičkih ili pravnih razloga nije u mogućnosti dati svoju privolu, ili
-ako se obrada podataka provodi u okviru djelatnosti ustanove, udruženja ili bilo kojeg drugog neprofitnog tijela s političkom, filozofskom, vjerskom, sindikalnom ili drugom svrhom te pod uvjetom da se obrada isključivo odnosi na njihove članove te da podaci ne budu otkriveni trećoj strani bez pristanka ispitanika, ili
-ako je obrada podataka potrebna radi uspostave, ostvarenja ili zaštite potraživanja propisanih zakonom, ili
-ako je ispitanik sam objavio te podatke, ili
-ako je obrada podataka potrebna u svrhe preventivne medicine, medicinske dijagnoze, zdravstvene skrbi ili upravljanja zdravstvenim službama, pod uvjetom da podatke obrađuje zdravstveni djelatnik na temelju propisa i pravila donesenih od strane nadležnih tijela (st. 2.);
-čl. 11. -voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten je osobne podatke dati na korištenje drugim primateljima na temelju pisanog zahtjeva primatelja ako je to potrebno radi obavljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti primatelja (st. 1.); pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže (st. 2.); zabranjeno je davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona (st. 3.);
čl. 26 - za štetu koja je ispitaniku nastala zbog obrade osobnih podataka protivno odredbama ovoga Zakona odgovara voditelj zbirke osobnih podataka, sukladno općim propisima o naknadi štete (st. 1.); pravo na naknadu štete od voditelja zbirke osobnih podataka ispitanik može tražiti i u slučaju neovlaštenog korištenja, odnosno neovlaštenog davanja na korištenje njegovih osobnih podataka drugim primateljima ili fizičkim i pravnim osobama (st. 2.); pravo na naknadu štete iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se pred sudom opće nadležnosti (st. 3.);
-čl.36. koji regulira prekršajne odredbe;
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti:
- čl. 126. -zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i učenici škola zdravstvenog usmjerenja (st. 1.); na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta (st. 2.);
-čl. 127. - povreda čuvanja profesionalne tajne teža je povreda obveze iz radnog odnosa (st. 1.); iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 126. stavka 1. i 2. ovoga Zakona obvezne su podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti (st. 2.).
Dovodeći navedene materijalnopravne odredbe koje se odnose na povredu čuvanja profesionalne tajne u vezu s utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja, a to da je prvostupanjski sud u predmetu poslovni broj Pr-2564/18 pozivom za pripremno ročište 6. ožujka 2018. pozvao i naložio tužiteljici najkasnije do zaključenja prethodnog postupka (a koji se po redovnom tijeku stvari očekuje nakon provedenog pripremnog ročišta) predočiti sudu sve dokaze na okolnost navoda tužbe i osnovanosti zahtjeva, što je određeno odredbama čl. 286. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 284. st. 3. ZPP-a, da je nalazom koji je predočila tužiteljica željela dokazati postojanje potrebe za psihologom, i to u mjestu rada s kojega je tužiteljica premještena odlukom tuženika, a koju odluku tužiteljica u tom postupku pobija, da iz sadržaja spornog nalaza koji je sastavljen od dipl. psihologa, proizlazi da osim imena i prezimena pacijenta, te spola i adrese, nisu navedeni drugi osobni podaci o toj osobi (OIB, niti druga specifična obilježja), niti su u istom utvrđene dijagnoze, već sadrži samo određeni zaključak o sposobnosti te osobe za određene radnje, da dokazni postupak uvidom u takav nalaz nije proveden, niti je na pripremnom ročištu bila prisutna javnost, ili treća osoba, koja bi imala mogućnost izvršiti uvid u navedeni nalaz, da do dana donošenja pobijane odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljice, za tuženika nije nastupila ikakva šteta, niti mogućnost takve štete, odnosno koja bi bila moguća i izvjesna, to se i po ocjeni ovoga suda nisu ispunile pretpostavke za donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužiteljici u smislu odredbe čl. 116. st. 1. ZR-a.
Naime, kako odluka o otkazu ugovora o radu ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, što znači kada se predmetni slučaj individualizira, te uzme u obzir kako opisani sadržaj podataka iz nalaza predočeni u sudu u predmetu posl. broj Pr-2564/18, isključivo u zaštiti povrijeđenih prava tužiteljice iz rada, u odnosu na poslodavca koji je i sam dužan štiti tajnost takvih podataka, što upućuje na nedostupnost tih podataka nepoznatom krugu osoba, ne postoji predvidiva ni očekivana uzročna veza između postupanja tužiteljice – dostave tih podataka sudu, kao jednoj od ustanova iz odredbe čl. 127. st. 2. ZZZ-a i eventualne štete.
Zato, uzimajući u obzir cjelokupnost odnosa stranaka koji su prethodili donošenju pobijane odluke o otkazu, na koja utvrđenja suda prvog stupnja se upućuje radi izbjegavanja suvišnog ponavljanja, a u okviru kojih odnosa je i sudski postupak koji je otac tužiteljice vodio protiv trgovačkog društva koje je povezano sa trgovačkim društvom koje je osnivač tuženika, u kojem pravcu se također upućuje na obrazloženje suda prvog stupnja, nisu prihvatljivi žalbeni navodi da je donošenjem pobijane presude sud prvog stupnja relativizirao postupanje tužiteljice. Upravo s obzirom na potrebu individualiziranja svakog pojedinog slučaja nije prihvatljivo ni fragmentarno pozivanje tuženika na određene sudske odluke, niti isto predstavlja izvor prava.
Iz ovih je razloga na temelju odredbe iz čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u izreci ove presude.
Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka, budući da u istom nije uspio, a tužiteljici trošak sastava odgovora na žalbu nije dosuđen pozivom na odredbu iz čl. 155. st. 1. ZPP-a.
U Rijeci 17. rujna 2020.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Duško Abramović
OPĆINSKOM RADNOM SUDU U ZAGREBU
Vraća se spis s pet (5) istovjetnih primjeraka odluke suda drugog stupnja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.