Broj: Rev 995/09

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Jasne Brežanski, predsjednice vijeća, Davorke Lukanović-Ivanišević, Ivke Zlokić, Đure Sesse i Mirjane Magud, članova vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Crikvenici, protiv protustranke D. G. iz R., radi zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, odlučujući o reviziji predlagateljice, protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3948/08-2 od 18. ožujka 2009., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1538/06-2 od 15. siječnja 2008., u sjednici održanoj 29. prosinca 2009.,

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Prihvaća se revizija predlagateljice Republike Hrvatske, preinačava se rješenje Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3948/08-2 od 18. ožujka 2009. i rješenje Općinskog suda u Rabu poslovni broj Z-1538/06-2 od 15. siječnja 2008. i rješava:

 

U zk.ul.br. 454, u tijelu III. k.o. B. dopušta se:

 

zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretninama D. G. iz R., …, na k.č.br. 1/7 vinograd ssa 581 m² i k.č.br. 22/6 oranica sa 101 m².

 

II. Nalaže se Općinskom sudu u Rabu – Zemljišnoknjižnom odjelu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga u z.k.ul.br. 454, u tijelu III., k.o. B..

 

Obrazloženje

 

              Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

 

              „I. O d b i j a   s e  prijedlog od 08. kolovoza 2006. predlagateljice Republike Hrvatske zastupane po zz ODO u Crikvenici, radi zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, na nekretninama G. D. iz R., …, upisanim u tijelu III. zk.ul. 454 k.o. B., a na kč. 1/7 vinograd sa 581 m² i k.č. 22/6 oranica sa 101 m².

 

              II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga u zk.ul. 454 k.o. B..“

 

Rješenjem suda drugog stupnja odbijena je žalba predlagateljice i potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja te je naloženo zemljišnoknjižnom sudu brisanje zabilježbe rješenja o odbijanju upisa i da o tome obavijesti sudionike.

 

Protiv ovog rješenja suda drugog stupnja reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/02, 2/07, 84/08 i 96/08 – dalje: ZPP) izjavljuje predlagateljica zbog procesnopravnog pitanja:

 

„Ima li mjesta upisu zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra u zemljišnim knjigama?“

 

Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija je osnovana.

 

Ovaj sud ispituje pobijano rješenje sukladno odredbi čl. 392.a. st. 2. ZPP-a samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

 

Pitanje koje je predmet odlučivanja u ovoj fazi postupka važno je radi jedinstvene primjene zakona.

 

Iz podataka u spisu slijedi da je predlagateljica zatražila od nadležnog zemljišnoknjižnog suda upis zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretninama kao u izreci rješenja suda prvog stupnja.

 

U ovoj fazi postupka nije prijeporno da je takav postupak pokrenut pred Povjerenstvom za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije.

 

Iz odredbe čl. 30. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 – dalje: ZZK) slijedi da je zabilježba vrsta upisa kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama i mogu se ostvarivati određeni pravni učinci kada je to zakonom predviđeno.

 

Iz odredbe čl. 70. istog Zakona slijedi da se zabilježba može odrediti kada je to predviđeno tim ili nekom drugim zakonom (st. 1.). Kad zakon predviđa mogućnost zabilježbe, nju na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili drugog nadležno tijela, rješenjem određuje zemljišnoknjižni sud, ako nije što posebno određeno (st. 2.).

 

Sukladno odredbi čl. 81. st. 1. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede zemljišnoknjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava (st. 1.).

 

Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (st. 2.).

 

Te konačno kad je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora (st. 3).

 

Stoga ima mjesta ovakvoj zabilježbi ne samo kada je u tijeku neki parnični postupak nego kada je u tijeku i neki drugi postupak pred nadležnim tijelom pa i kada se radi o upravnom postupku.

 

Da bi se odgovorilo na pitanje o kojem se odlučuje u ovom postupku valja u konkretnom slučaju odgovoriti na dva pitanja:

 

a) O kakvom se postupku radi kada se odlučuje o granicama pomorskog dobra?

 

b) Je li utvrđivanje granice pomorskog dobra knjižno pravo?

 

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03 – dalje: ZPDML) određeno je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan tim zakonom (čl. 3. st. 1.), a njime upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbama tog Zakona (čl. 10. st. 1.).

 

Granice pomorskog dobra sukladno odredbi čl. 14. ZPDML utvrđuje Povjerenstvo za granice Ministarstva nadležnog za poslove pomorstva (čl. 2. st. 1. t. 10.), a na prijedlog županijskog povjerenstva za granice, što znači da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva.

 

O granicama pomorskog dobra Povjerenstvo za granice odlučuje rješenjem, protiv kojeg se ulaže žalba Ministarstvu sukladno odredbi čl. 14. st. 6. ZPDML.

 

Oblik akta kojim se utvrđuju granice pomorskog dobra proizlazi i iz Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 8/04 – dalje: Uredba) jer je čl. 9. Uredbe određeno da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo Ministarstva.

 

Dakle, iz navedenog proizlazi da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom županijskog povjerenstva (čl. 14. ZPDML) te da se o tome donosi rješenje u upravnom postupku.

 

Kako se, dakle, radi u upravnom postupku istovremeno se radi i o postupku koji se može zabilježiti u zemljišnim knjigama  temeljem čl. 81. ZZK.

 

Kako je već navedeno pomorsko dobro je opće dobro (čl. 3. ZPDML), što znači da se radi o takvom dijelu prirode koji nije sposoban biti predmetom prava vlasništva i nalazi se u upotrebi svih sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj - 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 – dalje: ZV).

 

Odredbom čl. 35. st. 4. ZV-a propisano je da se na javna dobra u općoj upotrebi koja su namijenjena uporabi svih na odgovarajući način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

 

Konačno čl. 17. st. 3. ZZK određeno je da će se u zemljišnu knjigu (glavnu knjigu) upisati i opće dobro ako to zatraži osoba koja na tome ima pravni interes.

 

U slučaju pomorskog dobra to je Republika Hrvatska putem Državnog odvjetništva jer se odredbom čl. 15. st. 2. ZPDML određuje da prijedlog za upis pomorskog dobra - dakle općeg dobra u zemljišnu knjigu, podnosi državno odvjetništvo nakon što mu rješenje o određivanju granice pomorskog dobra (koje se donosi u upravnom postupku) dostavi Ministarstvo.

 

To i stoga što Republika Hrvatska temeljem citirane odredbe čl. 10. st. 1. ZPDML upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara za pomorsko dobro kao opće dobro bilo neposredno bilo putem jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave.

 

Time je udovoljeno i uvjetima propisanim čl. 82. st. 2. ZZK na temelju kojeg zabilježbu postupka pred drugim nadležnim tijelom a ne sudom može tražiti svaki sudionik postupka ako dokaže da se postupak vodi.

 

Stoga, kako se opće dobro na zahtjev zainteresirane stranke upisuje u zemljišnu knjigu radi se o knjižnom pravu koje može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

Prema tome, radi o postupku zbog kojeg se može izvršiti zabilježba spora i kako se radi o postupku upisa knjižnog prava koje može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, to ima mjesta upisu zabilježbe postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra kako je to zatražila predlagateljica.

 

Zbog svega gore navedenog valjalo je riješiti kao u izreci u smislu čl. 128. st. 2. ZZK temeljem čl. 399. u svezi s čl. 395. st. 1. ZPP-a.

 

U Zagrebu, 29. prosinca 2009.