Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
Ministarstvo obrane
Na temelju članka 76.a Zakona o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15 i 27/16), donosim
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se proces obrambenog planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage), upravljanje procesom i njegovo usklađivanje s procesima planiranja i obvezama prihvaćenima u sklopu međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila, utvrđuju se planska razdoblja, razine, načela i nositelji planiranja, njihove zadaće, vrste i rokovi izrade dokumenata te način povezivanja s proračunskim procesom.
Članak 2.
Obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama temelji se na odredbama Zakona o obrani, temeljnim dokumentima u području obrane, odredbama Zakona o proračunu te propisima o strateškom planiranju i izradi financijskog plana.
II. TEMELJNI POJMOVI
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. Obrambeno planiranje je proces utvrđivanja potrebnih obrambenih sposobnosti, načina njihova dostizanja i resursa za njihovu realizaciju u skladu s definiranom obrambenom politikom.
2. Obrambena politika je smjer i sadržaj djelovanja tijela državne vlasti na području obrane, a odnosi se na definiranje i razvijanje nacionalnih ciljeva na području obrane i njihova odnosa prema društvu, definiranje vrste i razine potrebnih sposobnosti te utvrđivanje pristupa i prioriteta u odnosu na međunarodne obveze i aranžmane.
3. Resursi obrane podrazumijevaju opremu, prostor i objekte te financijska sredstva za njihov razvoj, potporu i održavanje.
4. Obrambena sposobnost predstavlja mjerljivu sposobnost obrambenog resora u cjelini ili njegovih dijelova odnosno ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga da realiziraju postavljeni cilj prema utvrđenim standardima djelovanja u zadanim okolnostima i rokovima. Jedna obrambena sposobnost se u pravilu sastoji od više obrambenih sposobnosti niže razine kompleksnosti, a realizira se kroz jednu ili više ustrojstvenih ili namjenski organiziranih jedinica, pri čemu jedna ustrojstvena ili namjenski organizirana jedinica može posjedovati više obrambenih sposobnosti.
5. Planiranje obrambenih sposobnosti kontinuirani je proces analiziranja, definiranja i dimenzioniranja obrambenih sposobnosti potrebnih za realizaciju ciljeva Republike Hrvatske na području obrane odnosno provedbu misija i zadaća Oružanih snaga te postavljanja okvirnih zahtjeva za potrebnim resursima.
Članak 4.
U provedbi procesa iz područja obrambenog planiranja primjenjuju se sljedeća načela:
1. Transparentnost kojom se osigurava da se procesi donošenja odluka temelje na utvrđenim procedurama i stručnim podlogama.
2. Kontinuiranost koja osigurava stabilnost razvoja određenog područja u okviru utvrđene obrambene politike.
3. Prilagodljivost koja omogućuje, pa i potiče konstruktivne promjene planova kako u konceptualnom tako i u doktrinarnom području u slučaju promjena u okolnostima, okruženju ili raspoloživim resursima.
4. Konzistentnost kojom se osigurava da se smjernice obrambene politike dosljedno razrađuju i usklađuju na svim razinama i međusobno povezanim dokumentima.
5. Priuštivost kojom se postiže ravnoteža između potreba razvoja obrambenih sposobnosti i raspoloživih resursa.
6. Uravnoteženost koja teži postizanju optimalnih odnosa u razvoju širokog spektra različitih zahtjeva obrambenih sposobnosti.
7. Upravljačka odgovornost kojom su za ostvarivanje ciljeva odgovorni nositelji planiranja po razinama.
III. PLANSKA RAZDOBLJA I PROCES OBRAMBENOG PLANIRANJA
Planska razdoblja
Članak 5.
(1) Prema vremenskom razdoblju koje obuhvaća, obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama dijeli se na:
– dugoročno planiranje, za razdoblje od sedam do 12 godina
– srednjoročno planiranje, za razdoblje od četiri do šest godina
– kratkoročno planiranje, za razdoblje do tri godine.
(2) Za razdoblje od 12 godina naviše ne izrađuju se planski dokumenti, ali se u dokumentima dugoročnog planiranja naznačuje načelna vizija razvoja.
(3) U kontekstu izvješćivanja prema međunarodnim organizacijama kojima je Republika Hrvatska član planska razdoblja iz točke 1. ovoga članka mogu se promijeniti u skladu s utvrđenom metodologijom.
Faze obrambenog planiranja
Članak 6.
Obrambeno planiranje je stalan cikličan proces koji čini pet faza:
1. definiranje smjernica obrambene politike
2. planiranje obrambenih sposobnosti
3. programiranje
4. implementacija planova
5. vrednovanje postignutih rezultata i izvješćivanje.
Definiranje smjernica obrambene politike
Članak 7.
(1) Izvori za izradu smjernica obrambene politike su zakoni, međunarodni sporazumi i drugi akti koje su usvojili Hrvatski sabor, Predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske te odgovarajući dokumenti Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu NATO), Europske unije i drugih međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku vodi procese koji se odnose na definiranje, razvoj i provedbu obrambene politike, samostalno ili u suradnji s drugim ustrojstvenim jedinicama te izvješćuje o provedbi.
Planiranje obrambenih sposobnosti
Članak 8.
(1) Potrebne obrambene sposobnosti utvrđuju se na temelju definirane obrambene politike i rezultata analize strateškog okružja, vodeći računa o obvezama koje proizlaze iz NATO-ova procesa obrambenog planiranja, obvezama preuzetim u okviru Europske unije i drugih međunarodnih organizacija i aranžmana te o raspoloživim resursima.
(2) Odredbe o usklađivanju procesa planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama s NATO procesom obrambenog planiranja na odgovarajući se način primjenjuju i na procese vezane uz razvoj obrambenih sposobnosti u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
Programiranje
Članak 9.
Programiranje obuhvaća proces prevođenja dokumenata obrambene politike i planiranja obrambenih sposobnosti u elemente strateškog plana, obrambenog programa te financijskog plana.
Implementacija planova
Članak 10.
(1) Obrambene sposobnosti prethodno utvrđene u procesu obrambenog planiranja u fazi implementacije planova izgrađuju se i održavaju prema svim područjima i elementima sposobnosti razvijenima u okviru NATO-ova procesa obrambenog planiranja odnosno propisanima u odgovarajućim dokumentima NATO-a te nacionalnim doktrinarnim dokumentima.
(2) Za razliku od drugih faza u procesu obrambenog planiranja, implementacija planova kontinuirana je aktivnost.
Vrednovanje postignutih rezultata i izvješćivanje
Članak 11.
(1) Vrednovanje postignutih rezultata je utvrđivanje stanja obrambenih sposobnosti koje se provodi prema indikatorima mjerljivosti u odnosu na utvrđene ciljeve obrambene politike, uključujući i obveze u okviru NATO-ova procesa obrambenog planiranja tijekom proteklog planskog ciklusa.
(2) Izvješćivanjem se višoj razini planiranja prezentiraju rezultati vrednovanja odnosno iznose se podaci o ostvarivanju planiranih ciljeva obrambene politike za razdoblje izvješćivanja te se predlažu mjere za njihovo dostizanje ili promjenu u idućem planskom ciklusu.
IV. RAZINE I NOSITELJI OBRAMBENOG PLANIRANJA
Razine obrambenog planiranja
Članak 12.
(1) Obrambeno planiranje provodi se na tri razine:
1. razini konceptualnog usmjeravanja
2. razini funkcionalne koordinacije
3. razini implementacije sposobnosti.
(2) Konceptualno usmjeravanje procesa obrambenog planiranja provodi se na upravljačkoj razini Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga, a uključuje definiranje novih i redefiniranje elemenata prihvaćenih obrambenih sposobnosti te predlaganje prioriteta za njihovu implementaciju u skladu sa sigurnosnim, strateškim i proračunskim okolnostima.
(3) Funkcionalna koordinacija provodi se na razini nadležnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga, a uključuje razradu zahtjeva za obrambenim sposobnostima po elementima sposobnosti iz svoje nadležnosti, usporedno planiranje i praćenje dostizanja skupine povezanih obrambenih sposobnosti te koordinaciju među nositeljima implementacije pojedinih projekata odnosno ciljeva sposobnosti.
(4) Implementacija obrambenih sposobnosti provodi se na razini ustrojstvenih jedinica koje su odlukama ministra obrane određene za nositelje razvoja i održavanja obrambenih sposobnosti ili posebnih projekata iz toga područja. Obrambeno planiranje na ovoj razini uključuje izradu provedbenih planova, procjenu potreba i dinamike njihove realizacije te iskazivanje planskih zahtjeva za resursima prema funkcionalno nadležnim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga.
Nositelji obrambenog planiranja
Članak 13.
(1) Nositelji obrambenog planiranja su ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane i Glavni stožer Oružanih snaga.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku izrađuje prijedloge normativnih akata kojima se uređuje obrambeno planiranje u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama Republike Hrvatske te vodi brigu o njihovu provođenju i ažuriranju radi unaprjeđivanja kvalitete obrambenog planiranja te pokreće procese, koordinira izradu i usklađuje rješenja u planskim dokumentima.
(3) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za proračun i financije osigurava prevođenje ciljeva i zahtjeva utvrđenih dokumentima obrambene politike i planiranja obrambenih sposobnosti u dokumente programiranja u okvirima planiranih financijskih resursa.
(4) Glavni stožer Oružanih snaga usklađuje planske dokumente iz nadležnosti Oružanih snaga.
V. VRSTE I ROKOVI IZRADE DOKUMENATA OBRAMBENOG PLANIRANJA
Dokumenti obrambene politike
Članak 14.
Dokumenti obrambene politike su Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske i Strateški pregled obrane te Ciljevi i prioriteti obrambene politike propisani ovim Pravilnikom.
Članak 15.
Ciljevi i prioriteti obrambene politike dokument je kojim ministar obrane utvrđuje glavne ciljeve i prioritete na području obrane u mandatnom razdoblju koji se po potrebi može tijekom mandata redefinirati, a izrađuje ga ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku.
Dokumenti planiranja obrambenih sposobnosti
Članak 16.
Dokumenti kojima se utvrđuju obrambene sposobnosti te uređuje njihov razvoj i implementacija su:
– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske
– Smjernice obrambenog planiranja
– Vojni prioriteti Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Članak 17.
(1) Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske temeljni je dokument obrambenog planiranja kojim se utvrđuje projekcija razvoja potrebnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju.
(2) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku uz sudjelovanje Glavnog stožera Oružanih snaga i drugih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane, izrađuje Prijedlog dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske u pravilu svake četvrte godine za razdoblje od 12 godina.
(3) Proces izrade Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske utvrđuje se odlukom ministra obrane.
Članak 18.
(1) Smjernice obrambenog planiranja su dokument kojim se utvrđuju polazišta, ciljevi i prioriteti potrebni za daljnju razradu planova koji se odnose na obrambene sposobnosti i programiranje.
(2) Smjernice obrambenog planiranja izrađuju se na temelju Ciljeva i prioriteta obrambene politike, Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske, stanja sigurnosnog okružja, stanja obrambenih sposobnosti, Vojnih prioriteta Oružanih snaga Republike Hrvatske, prijedloga nadležnih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane, projekcija financijskog plana te novonastalih obveza ili drugih važnih okolnosti.
(3) Smjernice obrambenog planiranja obuhvaćaju srednjoročno razdoblje od šest godina na način da za predstojeće tri proračunske godine detaljnije utvrđuju ciljeve i prioritete, a za iduće tri godine daju općenite smjernice i planske projekcije.
(4) Čelnik ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane nadležne za obrambenu politiku donosi uputu za izradu Smjernica obrambenog planiranja kao metodologiju za pripremu i izradu toga dokumenta.
(5) Ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku, u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnim stožerom Oružanih snaga, izrađuje Smjernice obrambenog planiranja svake godine do 15. ožujka.
Članak 19.
(1) Vojni prioriteti Oružanih snaga kratkoročni je planski dokument kojim načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga predlaže prioritete u trogodišnjem razdoblju s fokusom na iduću godinu te identificira nedostajuće vojne sposobnosti.
(2) Vojni prioriteti Oružanih snaga kao ulazne podatke koriste Vojnu strategiju, elemente Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske koji se odnose na razvoj obrambenih sposobnosti, NATO ciljeve sposobnosti, projekte koji se provode po odlukama ministra obrane, naučene lekcije iz provedbe operacija te zahtjeve međunarodnih misija i operacija i drugih aktivnosti u kojima se predviđa sudjelovanje Oružanih snaga u idućem razdoblju.
(3) Vojni prioriteti Oružanih snaga izrađuju se svake godine i dostavljaju ministru obrane do 28. veljače.
Dokumenti programiranja
Članak 20.
Dokumenti programiranja su:
– Obrambeni program
– Strateški plan
– Financijski plan.
Članak 21.
(1) Obrambeni program je dokument u kojem se usvojeni planovi prevode u programe, projekte i aktivnosti i povezuju s potrebnim resursima te se provodi analiza sa stajališta utjecaja na doprinos razvoju obrambenih sposobnosti i funkcioniranje Oružanih snaga prema definiranim prioritetima financiranja.
(2) Obrambeni program kao ulazne parametre koristi Smjernice obrambenog planiranja te prijedloge nositelja programa sa zahtjevima za potrebnim financijskim resursima razvrstanim po aktivnostima i projektima, programskim godinama i prioritetima.
(3) Obrambeni program obuhvaća razdoblje od šest godina pri čemu, na temelju financijskih projekcija, za prve tri godine definira raspoložive financijske resurse za realizaciju aktivnosti/projekata po programskoj strukturi Financijskog plana Ministarstva obrane i godišnjoj dinamici, a iduće tri godine programiranja temelje se na planskim projekcijama potreba za provedbu programa.
(4) Čelnik ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane nadležne za proračun i financije svake godine do 31. siječnja donosi Smjernice programiranja za pripremu i provedbu procesa programiranja koje, uz ostalo, definiraju način na koji će Smjernice obrambenog planiranja biti ugrađene u cjelokupni proces programiranja.
(5) Nositelj izrade Obrambenog programa je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za proračun i financije u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga.
(6) Obrambeni program izrađuje se odnosno ažurira svake godine do 31. svibnja nakon čega se Odboru za obrambeno planiranje dostavlja na usvajanje i predlaganje ministru obrane.
Članak 22.
(1) Strateški plan izrađuje se na temelju odredbi Zakona o proračunu i metodoloških uputa Ministarstva financija.
(2) Nositelj izrade dokumenta je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za proračun i financije u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnim stožerom Oružanih snaga.
Članak 23.
(1) Financijski plan izrađuje se na temelju odredbi Zakona o proračunu i metodoloških uputa Ministarstva financija te uputa čelnika ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane nadležne za proračun i financije.
(2) Financijski plan izrađuje ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za proračun i financije u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnim stožerom Oružanih snaga.
Dokumenti vrednovanja postignutih rezultata i izvješćivanja
Članak 24.
(1) Godišnje izvješće o obrani prikaz je aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema te strukture resursa i ostvarenja ključnih razvojnih projekata i prioriteta.
(2) Poseban dio Godišnjeg izvješća o obrani čini pregled realizacije projekata iz Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske.
(3) Nositelj izrade Godišnjeg izvješća o obrani je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane nadležna za obrambenu politiku u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i Glavnim stožerom Oružanih snaga.
(4) Godišnje izvješće o obrani izrađuje se svake godine do 31. ožujka.
Članak 25.
(1) Praćenje i izvješćivanje o postignućima i statusu obrambenih sposobnosti koje se razvijaju u skladu sa zahtjevima NATO ciljeva sposobnosti provodi se prema odluci ministra obrane.
(2) U svrhu praćenja i vrednovanja postignutih rezultata i izvješćivanja iz stavka 1. ovoga članka koristit će se i druga izvješća koja se izrađuju na temelju dokumenata iz ovoga Pravilnika.
Članak 26.
Nadležne ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane izrađuju izvješća i/ili odgovore na upitnike iz područja obrambenog planiranja u skladu s obvezama koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama.
VI. UPRAVLJANJE OBRAMBENIM PLANIRANJEM
Članak 27.
(1) Obrambeno planiranje u cjelini ili njegovi dijelovi aktivnost su svih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u skladu s propisanim nadležnostima.
(2) Čelnici ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga u skladu sa svojim nadležnostima odgovorni su za provedbu procesa obrambenog planiranja koji se provode na njihovoj razini, a u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
Članak 28.
(1) Kao potpora procesu upravljanja obrambenim planiranjem uspostavlja se Odbor za obrambeno planiranje.
(2) Odbor za obrambeno planiranje usklađuje prioritete obrambenog planiranja te druga pitanja strateške razine i prijedlog financijskog plana, nakon čega slijedom usvojenih zaključaka daje preporuke ministru obrane.
(3) Način rada Odbora za obrambeno planiranje uređuje se Poslovnikom o radu Odbora koji na prijedlog čelnika Odbora donosi ministar obrane.
Članak 29.
(1) Odbor za obrambeno planiranje čine:
– državni tajnici
– pomoćnici ministra obrane
– zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga
– ravnatelj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije
– direktor Glavnog stožera Oružanih snaga
– zapovjednik Hrvatske kopnene vojske
– zapovjednik Hrvatske ratne mornarice
– zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.
(2) Čelnik Odbora za obrambeno planiranje je državni tajnik kojeg će odrediti ministar obrane.
(3) Ovisno o temi sjednice čelnik Odbora za obrambeno planiranje može na sjednicu pozvati i čelnike drugih ustrojstvenih jedinica.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 30.
Ovim Pravilnikom stavlja se izvan snage Pravilnik o načinu planiranja, programiranja, izradi i izvršenju proračuna (»Narodne novine«, broj 38/03, 168/03, 14/06, 105/06 i 113/08).
Članak 31.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/17-04/12
Urbroj: 512-01-17-3
Zagreb, 19. listopada 2017.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević, v. r.