Broj: Kž 173/17-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća, te Vesne Vrbetić i Žarka Dundovića kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. V. B., zbog kaznenog djela iz čl. 246. st. 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okr. V. B. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 21. veljače 2017. broj Kov-99/16, u sjednici održanoj 5. travnja 2017.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba okr. V. B. kao neosnovana.
Obrazloženje
Županijski sud u Zagrebu, rješenjem od 21. veljače 2017. broj Kov-99/16 odbio je prijedlog braniteljice okrivljene odvjetnice J. S. za izdvajanjem iz spisa zapisnika o ispitivanju svjedoka navedenih u izreci pobijanog rješenja, koji su ispitani pred ŽDO-om.
Protiv tog rješenja žali se okr. V. B. po braniteljici J. S., odvjetnici iz Z., i predlaže da se pobijano rješenje preinači i kao nezakoniti dokazi iz spisa izdvoje zapisnici o ispitivanju svjedoka navedenih u izreci pobijanog rješenja.
Na temelju čl. 474. st. 1. u vezi čl. 495. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZKP/08) spis je prije dostave sucu izvjestitelju dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalba nije osnovana.
Osnovano prvostupanjski sud nije prihvatio prijedlog za izdvajanje iz spisa zapisnika o ispitivanju svjedoka pred državnim odvjetnikom, čije izdvajanje se predlaže jer ispitivanju nisu nazočili okrivljenici i njihovi branitelji.
Protivno žalbenim navodima zapisnici čije se izdvajanje predlaže sastavljeni su u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, prilikom provođenja istrage koja je zakonom povjerena državnom odvjetniku, a u cilju utvrđivanja postojanja osnovane sumnje da je kazneno djelo počinjeno odnosno radi prikupljanja dokaza i podataka potrebnih za donošenje odluke hoće li se podignuti optužnica ili obustaviti postupak.
Zakon o kaznenom postupku ne propisuje obvezu državnog odvjetnika da u stadiju provođenja državno odvjetničke istrage obavještava okrivljenika i njegova branitelja o ročištu na kojem se ispituju svjedoci pa stoga nije u pravu žalitelj da bi mu u konkretnom slučaju bilo povrijeđeno tzv. konfrontacijsko pravo, kako to osnovano zaključuje i prvostupanjski sud.
U pravu je žalitelj da je pravo obrane da ispita svjedoke (tzv. konfrontacijsko pravo) jedno od temeljenih prava proklamirano u čl. 29. Ustava Republike Hrvatske i čl. 6. st. 3. toč. d) Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljenih sloboda međutim, do njegovog punog ostvarenja odnosno realizacije dolazi na raspravi, kada će strankama u kontradiktornom postupku biti omogućeno da ostvare tzv. konfrontacijsko pravo uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, nakon koje rasprave se donosi odluka o krivnji.
U protivnom na spornim zapisnicima o ispitivanju navedenih svjedoka pred državnim odvjetnikom ne bi se mogla temeljiti sudska odluka ukoliko bi se zasnivala samo na tim dokazima.
Iz navedenih razloga nije prihvaćena žalba optuženika, a kako ispitivanjem pobijanog rješenja na temelju čl. 494. st. 4. ZKP/08 nije utvrđeno da bi bila počinjenja koja od povreda na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.
Zagreb, 5. travnja 2017.
