Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
DRŽAVNI ZAVOD ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST
Na temelju članka 40. stavka 2. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« broj 141/13 i 39/15), ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se učestalost, sadržaj, opseg i način izvođenja povremenih sigurnosnih pregleda nuklearnih postrojenja, radi osiguravanja sigurnog rada tijekom njihovog radnog vijeka.
Članak 2.
Opći i posebni uvjeti za povremene sigurnosne preglede utvrđeni ovim Pravilnikom primjenjivat će se na sva nuklearna postrojenja osim nuklearnih elektrana, u skladu s definicijom iz Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, stupnjevitim pristupom, uzimajući u obzir složenost i specifičnost svakog nuklearnog postrojenja.
Članak 3.
Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 219, 25. 7. 2014.).
Članak 4.
(1) Sljedeći pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeća značenja:
osnova za licenciranje odnosi se na niz regulatornih uvjeta koji se tiču nuklearnog postrojenja
povremeni sigurnosni pregled je sustavna procjena svih važnih aspekata vezanih uz projekt i rad nuklearnog postrojenja koja se provodi radi potvrđivanja sigurnog rada nuklearnog postrojenja te utvrđivanja svih izvedivih mjera za postizanje razine nuklearne sigurnosti koja će biti što je bliže moguće onoj koja je propisana u trenutno važećim standardima
projektna osnova je raspon uvjeta i događaja koji se izričito uzimaju u obzir pri projektiranju nuklearnog postrojenja, uključujući njegove nadogradnje, u skladu s utvrđenim kriterijima, a koje postrojenje može izdržati uz planirani rad sigurnosnih sustava, bez prekoračivanja dozvoljenih granica
radni vijek je razdoblje tijekom kojeg se ovlašteno nuklearno postrojenje koristi za namijenjenu svrhu, do razgradnje
referentni standardi sigurnosti za povremene sigurnosne preglede sastoje se od zakonom propisanih uvjeta, propisa i standarda koje je odobrio Zavod u okviru osnovnog dokumenta povremenog sigurnosnog pregleda ili skup dokumenata koji se koriste pri izvođenju povremenih sigurnosnih pregleda
sigurnosna dokumentacija nuklearnog postrojenja uključuje svu dokumentaciju koja sadrži informacije i obrazloženja potrebne da bi se dokazalo da je nuklearno postrojenje sigurno za rad, sukladno važećim propisima i primjenjivim standardima
starenje je složen proces u kojem se karakteristike objekata, sustava, dijelova ili opreme vremenom ili korištenjem postupno mijenjaju
trenutni standardi sigurnosti i prakse su standardi i prakse koji su na snazi u vrijeme izvođenja povremenog sigurnosnog pregleda
upravljanje starenjem je sustav radnji i mjerenja kojima se kontrolira je li degradacija starenjem i istrošenošću objekata, sustava, dijelova i opreme unutar dozvoljenih granica.
(2) Ostali pojmovi koji se pojavljuju u ovom Pravilniku imaju značenja definirana u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti.
II. OPĆI UVJETI ZA POVREMENE SIGURNOSNE PREGLEDE
Članak 5.
(1) U svrhu procjene sigurnosti kojom se osigurava poštovanje trenutačne projektne osnove te utvrđivanje daljnjih sigurnosnih poboljšanja, a uzimajući u obzir pitanja starenja, praktično iskustvo, najnovije rezultate istraživanja i razvoj u području međunarodnih normi, nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje tijekom radnog vijeka nuklearnog postrojenja izvodi povremene sigurnosne preglede i o tim pregledima podnosi izvješća Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu: Zavod) u skladu sa zahtjevima i svim dodatnim uputama Zavoda.
(2) Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje snosi glavnu odgovornost za izvođenje povremenih sigurnosnih pregleda.
Članak 6.
Povremeni sigurnosni pregledi izvode se povremeno, a najmanje svakih deset godina. Povremeni sigurnosni pregledi ne smiju trajati duže od tri godine.
III. CILJEVI POVREMENIH SIGURNOSNIH PREGLEDA
Svrha povremenih sigurnosnih pregleda
Članak 7.
Povremeni sigurnosni pregledi ne zamjenjuju rutinske ili posebne procjene nuklearne sigurnosti koje provodi nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje već se izvode povrh takvih postupaka radi analize kumulativnih utjecaja starenja, promjena, pogonskih iskustava, razvoja tehnologije i promjena u projektnoj osnovi i pogonskoj praksi vezanih uz lokaciju.
Ciljevi povremenih sigurnosnih pregleda
Članak 8.
(1) Povremenim sigurnosnim pregledom utvrđuje se prikladnost i efektivnost aranžmana te objekata, sustava, dijelova i opreme koji osiguravaju sigurnost nuklearnog postrojenja do sljedećeg povremenog sigurnosnog pregleda ili do kraja radnog vijeka postrojenja.
(2) Pregledom se utvrđuje i procjenjuje sigurnosni značaj odstupanja od trenutno važećih standarda sigurnosti i međunarodne dobre prakse, uzimajući u obzir pogonska iskustva, relevantne rezultate istraživanja i trenutno stanje tehnologije.
(3) Povremenim sigurnosnim pregledom utvrđuje se usklađenost nuklearnog postrojenja s njegovom projektnom osnovom, a sva odstupanja moraju se riješiti.
(4) Povremenim sigurnosnim pregledom utvrđuje se potpunost i valjanost sigurnosne dokumentacije nuklearnog postrojenja.
Članak 9.
Po izvršenom pregledu, nositelj odobrenja mora pravovremeno provesti sve razumne mjere poboljšanja radi smanjenja odstupanja od trenutnih standarda sigurnosti i praksa.
Članak 10.
(1) Temeljem rezultata pregleda radi se sveobuhvatna procjena sigurnosti nuklearnog postrojenja za razdoblje do idućeg povremenog sigurnosnog pregleda, te se utvrđuje postoji li odgovarajuća razina povjerenja u sigurnost nuklearnog postrojenja potrebna za daljnji rad.
(2) Sveobuhvatnom procjenom utvrđuju se svi problemi koji mogu ograničiti siguran rad nuklearnog postrojenja u budućnosti, te način na koji će se ti problemi riješiti.
IV. OPSEG POVREMENIH SIGURNOSNIH PREGLEDA
Članak 11.
(1) Povremeni pregled obuhvaća sve objekte i sustave, strukture, dijelove i opremu na lokaciji koji su obuhvaćeni uporabnom dozvolom te njihov rad, zajedno s radnicima i njihovom organizacijom.
(2) Pregled mora biti dovoljno detaljan da obuhvati sve aspekte projekta i rada nuklearnog postrojenja koji utječu na sigurnost.
Članak 12.
(1) Opseg pregleda mora biti sveobuhvatan koliko je god razumno moguće s obzirom na značajne sigurnosne aspekte rada nuklearnog postrojenja.
(2) Povremeni sigurnosni pregled mora obuhvatiti najmanje sljedeća područja i sigurnosne čimbenike:
a) Sigurnosni čimbenici vezani za nuklearno postrojenje:
– projekt nuklearnog postrojenja
– stvarno stanje objekata, sustava, dijelova i opreme važne za sigurnost
– kvalifikacija opreme
– starenje
b) Sigurnosni čimbenici vezani za sigurnosnu analizu:
– deterministička sigurnosna analiza
– probabilistička sigurnosna procjena
– analiza opasnosti
c) Sigurnosni čimbenici vezani za učinkovitost i iskustva:
– provedba sigurnosti
– primjena iskustava i rezultata istraživanja iz drugih sličnih nuklearnih postrojenja
d) Sigurnosni čimbenici vezani uz upravljanje:
– organizacija, sustav upravljanja i sigurnosna kultura;
– postupci
– ljudski faktor – plan za hitne slučajeve
e) Sigurnosni čimbenici vezani uz okoliš:
– radiološki utjecaj na okoliš.
(3) Mjere zaštite od zračenja i njihova efektivnost potrebno je pregledati:
a) kao posebne aspekte sigurnosnih čimbenika vezanih za: projekt nuklearnog postrojenja; stvarno stanje objekata, sustava, dijelova i opreme važnih za sigurnost; provedbu sigurnosti i postupke, ili
b) kao zasebne sigurnosne čimbenike.
Članak 13.
Nositelj odobrenja mora analizirati i opravdati svako odstupanje od ovoga Pravilnika te ga dostaviti Zavodu na odobrenje u okviru osnovnog dokumenta povremenog sigurnosnog pregleda.
V. POSTUPAK POVREMENOG SIGURNOSNOG PREGLEDA
Prethodne aktivnosti
Članak 14.
(1) Radi provedbe sveobuhvatnog, dosljednog i sustavnog pregleda, nositelj odobrenja prije početka pregleda izrađuje i Zavodu dostavlja detaljan program povremenog sigurnosnog pregleda, s relevantim informacijama o organizaciji, upravljanju i metodologiji provedbe povremenog sigurnosnog pregleda.
(2) Program povremenog sigurnosnog pregleda dostavlja se prije početka pregleda, u osnovnom dokumentu povremenog sigurnosnog pregleda ili u jednakovrijednom skupu od nekoliko dokumenata, u skladu sa člankom 11. stavak 1. ovoga Pravilnika.
(3) Smatra se da je povremeni sigurnosni pregled započeo kada Zavod usvoji osnovni dokument povremenog sigurnosnog pregleda.
Pregled
Članak 15.
(1) Svaki sigurnosni čimbenik analizira se kroz sva relevantna operativna stanja i uvjete u slučaju nesreće, a rezultati se uspoređuju s licenciranim, kao i s referentnim standardima sigurnosti i praksama.
(2) Temeljem navedenog postupka izrađuje se popis prednosti i nedostataka (sigurnosnih pitanja) za svaki sigurnosni čimbenik.
(3) Utvrđeni nedostaci u odnosu na referentne standarde sigurnosti rangiraju se prema važnosti za sigurnost, te prema svim razumnim primjenjivim sredstvima prevladavanja tih nedostataka koje predlaže nositelj odobrenja.
(4) Ako se tijekom pregleda utvrde nedostaci koji bi mogli predstavljati neposredan i značajan rizik za zdravlje ili sigurnost radnika, javnosti ili okoliša, nužno je procijeniti posljedice tih nedostataka, o utvrđenom obavijestiti Zavod, te što prije i u suglasnosti sa Zavodom provesti odgovarajuće mjere.
(5) Sveobuhvatna procjena sigurnosti u nuklearnom postrojenju provodi se temeljem rezultata pregleda pojedinačnih sigurnosnih čimbenika.
(6) Pri provedbi sveobuhvatne procjene uzimaju se u obzir svi rezultati, sve korektivne radnje i poboljšanja, kao i kompenzacijske mjere utvrđene iz pregleda sigurnosnih čimbenika, te se procjenjuje njihov ukupni utjecaj na sigurnost.
(7) Sveobuhvatnom procjenom razmatraju se mogućnosti međudjelovanja sigurnosnih čimbenika, utvrđuju preklapanja problema među različitim pregledima sigurnosnih čimbenika i osigurava potpuno i adekvatno rješavanje takvih problema.
Priprema plana integrirane primjene
Članak 16.
(1) Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje dužan je provesti dubinsku procjenu mogućih sigurnosnih poboljšanja utvrđenih tijekom pregleda i odabrati razumno provedivo poboljšanje.
(2) Tijekom trajanja povremenog sigurnosnog pregleda uvodi se što je više moguće poboljšanja.
(3) Plan integrirane primjene onih sigurnosnih poboljšanja koja se ne mogu provesti tijekom povremenog sigurnosnog pregleda dostavlja se Zavodu na odobrenje.
(4) Procjenjuje se prihvatljivost individualnog i kolektivnog doprinosa riziku tijekom kontinuiranog rada nuklearnog postrojenja u slučaju da se nijedan nedostatak ne riješi.
(5) Rezultati povremenog sigurnosnog pregleda i vezani plan sigurnosnih poboljšanja dostavlja se Zavodu na procjenu. Smatra se da je povremeni sigurnosni pregled završio onda kada Zavod odobri plan integrirane primjene.
VI. ULAZNI PODACI ZA POVREMENI SIGURNOSNI PREGLED
Članak 17.
(1) Da bi se moglo pristupiti povremenom sigurnosnom pregledu, projektne osnove nuklearnog postrojenja te determinističke i probabilističke analize moraju se na odgovarajući način dokumentirati. Ukoliko spomenuta dokumentacija nije ažurirana ili nije dostupna, prije izvođenja povremenog sigurnosnog pregleda potrebno je poduzeti mjere kojima će se takvi nedostaci ukloniti i to kroz projekte neovisne od povremenog sigurnosnog pregleda.
(2) Ako se u povremenom sigurnosnom pregledu koriste rezultati relevantnih studija, rutinskih procjena i posebnih sigurnosnih pregleda te aktivnosti vezane za izdavanje dozvola, usklađenost ili postupke, oni moraju biti na odgovarajući način navedeni i dostupni, a njihova uporaba mora biti opravdana.
VII. OPĆI PRISTUP I METODE
Članak 18.
(1) Prilikom provedbe pregleda nužno je primjenjivati ažurnu, sustavnu i dokumentiranu metodologiju. Odabir metode treba biti u skladu s očekivanim ishodom povremenog sigurnosnog pregleda.
(2) Procjena se vrši primjenom determinističkih i probabilističkih metoda. Determinističke i probabilističke metode procjene moraju se komplementarno primjenjivati kako bi se utvrdilo koliki je relativni sigurnosni doprinos različitih aspekata nuklearnog postrojenja, radi određivanja značaja sigurnosnog pitanja te radi procjene efektivnosti korektivnih mjera.
(3) Nositelju odobrenja za nuklearno postrojenje savjetuje se da u izradi metodologije povremenog sigurnosnog pregleda primjeni smjernice iz relevantnih vodiča Međunarodne agencije za atomsku energiju.
Članak 19.
Svi trenutno važeći i relevantni nacionalni sigurnosni propisi te standardi sigurnosti i projekta moraju biti sadržani u popisu referentnih standarda sigurnosti. Drugi postojeći zahtjevi, kao što su međunarodni sigurnosni standardi i pogonske prakse, nacionalni ili međunarodni vodiči te sigurnosni standardi koje izdaje država podrijetla tehnologije, moraju biti sadržani u popisu referentnih sigurnosnih standarda u mjeri u kojoj je to potrebno da bi se ispunili nacionalni sigurnosni propisi i standardi te se primjenjuju u najvećoj mogućoj mjeri. Odabir i hijerarhija sigurnosnih standarda i pogonske prakse moraju se jasno navesti u osnovnom dokumentu povremenog sigurnosnog pregleda.
Članak 20.
Prije početka pregleda sigurnosnih čimbenika potrebno je utvrditi metode za procjenu, kategorizaciju, poredak i prioritetnost rezultata i te metode dokumentirati.
Pregled pojedinačnih sigurnosnih faktora
Članak 21.
(1) Svaki sigurnosni čimbenik naveden u članku 12. stavak 2. ovoga Pravilnika analizira se detaljno imajući u vidu sljedeće ciljeve:
a) pregled projekta nuklearnog postrojenja provodi se radi utvrđivanja prikladnosti projekta i prateće dokumentacije, usporedbom s referentnim standardima sigurnosti
b) pregled projekta nuklearnog postrojenja provodi se za sve objekte, sustave, dijelove i opremu važne za sigurnost.
Članak 22.
(1) Pregledom stvarnog stanja objekata, sustava, dijelova i opreme važnih za sigurnost, utvrđuje se mogu li oni ispuniti zahtjeve projekta do idućeg povremenog sigurnosnog pregleda.
(2) Pregledom se utvrđuje je li stanje objekata, sustava, dijelova i opreme važnih za sigurnost ispravno dokumentirano, te se po potrebi bavi pitanjima kontinuiranog održavanja, nadzora i vlastitim inspekcijskim programima.
(3) Objekti, sustavi, dijelovi i oprema koji su važni za sigurnost mogu se grupirati prema funkcionalnim sustavima ili tipu.
Članak 23.
Pregledom kvalifikacije opreme utvrđuje se je li oprema važna za sigurnost u nuklearnom postrojenju ispravno kvalificirana, uključujući vremenske uvjete, te provodi li se kvalifikacija kroz odgovarajući program održavanja, inspekcije i ispitivanja čime se stječe povjerenje u djelovanje sigurnosnih funkcija do idućeg povremenog sigurnosnog pregleda.
Članak 24.
Pregledom starenja utvrđuje se upravlja li se učinkovito aspektima starenja koji utječu na objekte, sustave, dijelove i opremu važne za sigurnost te je li na snazi efektivan program upravljanja starenjem kako bi sve potrebne sigurnosne funkcije bile provedene tijekom predviđenog radnog vijeka nuklearnog postrojenja i, ako je tako predloženo, za produženi rad.
Članak 25.
(1) Pregledom determinističke sigurnosne analize utvrđuje se u kojoj je mjeri postojeća deterministička sigurnosna analiza potpuna i je li valjana kada se uzmu u obzir:
a) stvarni projekt nuklearnog postrojenja, uključujući sve modifikacije objekata, sustava, dijelova i opreme od posljednjeg izvješća o sigurnosnoj analizi ili posljednjeg povremenog sigurnosnog pregleda
b) trenutni način rada i postupanje s gorivom
c) stvarno stanje objekata, sustava, dijelova i opreme važnih za sigurnost i njihovo predviđeno stanje na kraju razdoblja pokrivenog povremenim sigurnosnim pregledom
d) korištenje modernih, verificiranih kompjuterskih kodova
e) trenutne determinističke metode
f) trenutni standardi sigurnosti i znanja (uključujući rezultate istraživanja i razvoja)
g) postojanje i prikladnost sigurnosnih granica.
(2) Pregled uključuje i procjenu dodatnih analiza na nesreće koje nadilaze projektnu osnovu kako bi se utvrdilo je li učinjeno dovoljno za sprječavanje ili ublažavanje ozbiljnih nesreća te jesu li poboljšanja razumna i primjenjiva.
Članak 26.
Pregled probabilističke sigurnosne procjene provodi se kako bi se otkrili nedostaci u projektu i radu nuklearnog postrojenja te kako bi se u okviru sveobuhvatne procjene ocijenila i usporedila predložena sigurnosna poboljšanja.
Članak 27.
Pregledom analize opasnosti utvrđuje se primjerenost zaštite nuklearnog postrojenja od unutarnjih i vanjskih opasnosti uzimajući u obzir projekt nuklearnog postrojenja, karakteristike područja, stvarno stanje objekata, sustava, dijelova i opreme važnih za sigurnost i njihovo previđeno stanje na kraju razdoblja pokrivenog povremenim sigurnosnim pregledom te trenutne analitičke metode, standarde sigurnosti i znanja.
Članak 28.
(1) Pregledom provođenja sigurnosnih mjera utvrđuje se postoji li, prema indikatorima provedbe sigurnosnih mjera u nuklearnom postrojenju i evidencijama pogonskih iskustava, uključujući procjenu uzroka događaja, potreba za poboljšanjem sigurnosti.
(2) Neovisno o odredbama članka 12. stavka 3. ovoga Pravilnika, zapisi o ozračenju i radioaktivnim otpadnim vodama pregledavaju se u svrhu sigurnosne učinkovitosti kako bi se utvrdilo jesu li unutar dozvoljenih granica, jesu li najniže razumno moguće i upravlja li se njima pravilno, i to ispitivanjem konkretnih podataka o ozračivanju i radioaktivnim otpadnim vodama te ispitivanjem učinkovitosti postojećih mjera zaštite od zračenja.
Članak 29.
Pregledom iskustava iz drugih nuklearnih postrojenja i na osnovu nalaza utvrđuje se postoje li odgovarajuće informacije o relevantnim iskustvima iz drugih nuklearnih postrojenja i iz rezultata istraživanja te koriste li se one za uvođenje razumnih i primjenjivih poboljšanja sigurnosti u nuklearnom postrojenju ili u organizaciji rada.
Članak 30.
Pregledom organizacije, upravljanja sustavom i sigurnosne kulture utvrđuje se jesu li organizacija, upravljanje sustavom i sigurnosna kultura odgovarajuće i osiguravaju li efektivno siguran rad nuklearnog postrojenja.
Članak 31.
(1) Pregledom postupaka utvrđuje se jesu li procesi nositelja odobrenja za upravljanje, provedbu i poštivanje operativnih i radnih postupaka te za poštivanje ograničenja i uvjeta rada i regulatornih zahtjeva, odgovarajući i djelotvorni i osiguravaju li sigurnost nuklearnog postrojenja.
(2) Pregled ovih sigurnosnih čimbenika u središte pozornosti stavlja one postupke koji imaju najveći utjecaj na sigurnost i ne uključuje nužno potpuni pregled svakog postupka.
Članak 32.
Pregled ljudskih čimbenika provodi se kako bi se procijenili različiti ljudski čimbenici koji mogu utjecati na siguran rad nuklearnog postrojenja te kako bi se pronašla razumna i primjenjiva poboljšanja.
Članak 33.
(1) Pregledom plana postupanja u hitnim situacijama utvrđuje se:
a) ima li nositelj odobrenja odgovarajuće planove, radnike, objekte i opremu za postupanje u hitnim situacijama, i
b) jesu li postupci i mjere nositelja odobrenja prikladno koordinirani s postupcima i mjerama lokalne i nacionalne vlasti i izvršavaju li se redovito.
(2) Ocjenjuju se i dogovori o suradnji s relevantnim tijelima kao što su policija, vatrogasci, bolnice, ambulante, regulatorna tijela, lokalne vlasti, vlada, socijalne organizacije i mediji.
Članak 34.
Pregledom radiološkog utjecaja na okoliš utvrđuje se ima li nositelj odobrenja prikladan i učinkovit program nadzora radiološkog utjecaja nuklearnog postrojenja na okoliš, koji omogućuje da se emisije ispravno kontroliraju i da su toliko niske koliko je to razumno moguće.
Članak 35.
(1) Pregledom sigurnosnih čimbenika utvrđuje se status svakog sigurnosnog čimbenika za vrijeme povremenog sigurnosnog pregleda te se ocjenjuje buduća sigurnost nuklearnog postrojenja do sljedećeg povremenog sigurnosnog pregleda i, gdje je prikladno, do kraja planiranog rada.
(2) Pregled uključuje procjenu sposobnosti operativnih službi da pronađu moguće pogreške te da ih spriječe ili ublaže njihove posljedice prije nego što dovedu do radiološke nesreće.
(3) Treba u najvećoj mogućoj mjeri prepoznati starenje vezano uz mehanizme razgradnje koji mogu dovesti do kvarova u objektima, sustavu, dijelovima i opremi važnima za sigurnost, čime bi se mogao ograničiti radni vijek nuklearnog postrojenja.
Sveobuhvatna procjena
Članak 36.
(1) Sveobuhvatnom procjenom razmatraju se svi pozitivni i negativni rezultati zasebnih pregleda sigurnosnih čimbenika te se razmatra koja bi sigurnosna poboljšanja bila razumna i primjenjiva.
(2) U globalnoj procjeni mora se podastrijeti opravdanje svakog poboljšanja koje nije razumno i primjenjivo.
(3) Potrebno je napraviti procjenu rizika vezanih za bilo koje nerazriješene negativne rezultate te osigurati odgovarajuće opravdanje za nastavak rada.
VIII. DOKUMENTACIJA I ZAPISI
Članak 37.
(1) Nositelj odobrenja dužan je dokumentirati provedbu i rezultate povremenog sigurnosnog pregleda tako da postupak bude transparentan i provjerljiv.
(2) Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje priprema sljedeću dokumentaciju:
a) osnovni dokument povremenog sigurnosnog pregleda
b) izvještaj o sigurnosnim čimbenicima
c) izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni
d) konačno izvješće o povremenom sigurnosnom pregledu
e) plan integrirane primjene.
(3) Osnovni dokument povremenog sigurnosnog pregleda treba sadržavati:
a) jasno definiran i opravdan opis ciljeva i opsega povremenog sigurnosnog pregleda
b) krajnji rok nakon kojeg se uvedene promjene standarda, propisa i statusa nuklearnog postrojenja neće razmatrati
c) popis trenutno važećih nacionalnih i međunarodnih standarda sigurnosti i propisa koji će se koristiti u pregledu
d) opis metodologije i načela procjene koji će se koristiti u postupku procjene
e) popis izvještaja o pregledu i njihov rezultat koji se podnosi Zavodu
f) opis postupaka kategorizacije, prioritetnosti i rješavanja rezultata pregleda
g) glavne rokove i raspored pregleda
h) plan osiguranja kvalitete izvođenja povremenog sigurnosnog pregleda kako bi se osigurao potpun, sveobuhvatan, dosljedan i sustavni pristup.
(4) Opis opsega pregleda treba biti na zadovoljavajućoj razini, detaljan, s jasno preciziranim područjima pregleda te planiranom dubinom pregleda.
(5) Izvještaji o sigurnosnim čimbenicima prikazuju rezultate pregleda svakog sigurnosnog čimbenika ili grupe sigurnosnih čimbenika, u skladu s dogovorenim temama sigurnosnog pregleda i metoda opisanim u osnovnom dokumentu povremenog sigurnosnog pregleda.
(6) Izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni prikazuje:
a) značajne rezultate pregleda, uključujući pozitivne i negativne rezultate
b) analizu međudjelovanja, preklapanja i propusta između sigurnosnih čimbenika te između pojedinačnih negativnih rezultata
c) cjelokupnu analizu kombiniranih učinaka pozitivnih i negativnih rezultata
d) kategoriju, rang i prioritetnost predloženih poboljšanja negativnih rezultata
e) dubinsku procjenu obrane; procjenu ukupnog rizika
f) opravdanost predloženog nastavka rada, kratkoročno i dugoročno.
(7) Konačno izvješće povremenog sigurnosnog pregleda sadrži sažetak izvještaja o sigurnosnim čimbenicima i sveobuhvatne procjene te informacije o predloženim poboljšanjima, uključujući njihov značaj za sigurnost, prioritetnost i plan integrirane primjene.
(8) Plan integrirane primjene sadrži popis rezultata korektivnih postupaka i poboljšanja postrojenja, kriterije po kojem su utvrđeni te redoslijed njihove primjene.
(9) Predloženi redoslijed primjene mora biti prihvatljiv s obzirom na rizik.
IX. UPRAVLJANJE KVALITETOM
Članak 38.
Plan osiguranja kvalitete za izvođenje povremenog sigurnosnog pregleda izrađuje se i provodi sukladno sustavu upravljanja nuklearnim postrojenjem i posebnim procedurama.
X. REZULTATI POVREMENOG SIGURNOSNOG PREGLEDA I AKTIVNOSTI NAKON PREGLEDA
Članak 39.
Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje osigurava resurse nužne za primjenu razumnih i primjenjivih poboljšanja u svrhu postizanja razine sigurnosti što je bliže moguće zadanim referentnim standardima sigurnosti.
Članak 40.
Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje dužan je ažurirati sigurnosnu dokumentaciju nuklearnog postrojenja kako bi odražavala trenutnu konfiguraciju nuklearnog postrojenja i uključila rezultate pregleda u roku dogovorenim sa Zavodom.
Članak 41.
(1) Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje Zavodu podnosi godišnja izvješća o primjeni poboljšanja sigurnosti iz plana integrirane primjene.
(2) Nositelj odobrenja za nuklearno postrojenje dužan je obavijestiti Zavod u slučaju kašnjenja u odnosu na odobreno vremensko razdoblje za primjenu poboljšanja.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 42.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/17-02/09
Urbroj: 542-02-01-17-5
Zagreb, 13. rujna 2017.
Ravnatelj mr. sc. Saša Medaković, v. r.