Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

■ naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

■ steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

■ steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

■ razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezatno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezatno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezatno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezatne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode i oblici rada:

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja)

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika:

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezatno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezatne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja)

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma

Jezični purizam

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskoga jezika

Hrvatski jezik – službeni jezik Europske unije

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezatna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Kritika

Komentar

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezatne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja)

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

■ razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

■ čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

■ razumjeti opis događaja u osobnim pismima

■ identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

■ napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu

■ komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

■ jednostavno povezivati rečenice kako bi polaznici opisali događaje i svoje doživljaje

■ usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

■ usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

■ prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje jezika cilja

■ uočiti potrebu tolerantnog ophođenja s osobama iz drugih kultura

■ ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedniočkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu A2+, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planu i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji

1. razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu na poznatu temu

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovne i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture i vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of

■ ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti

■ ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne

■ VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.

■ PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine

■ BROJEVI: glavni i redni

■ PRILOZI: mjesta, određenog i neodređenog vremena

■ SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnog i neizravnog objekta, mjesto priloga mjesta i vremena

■ GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, – ed oblik, particip s nastavkom – ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continous za budućnost), pojam aktiva i pasiva.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti o složenijim informacijama u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne rečenice

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Zanimanja

Oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

■ pasivne rečenice, bezlični oblici, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (tip I i II); – ing oblik glagola; causative have.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalan smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. upotrijebiti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. primijeniti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine...)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Hrana i piće

Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ IMENICE: vrste, rod, broj

■ ČLANOVI: određeni, neodređeni

■ ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice, bezlična man

■ PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

■ PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

■ PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

■ SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (dass, weil, wenn, denn)

■ GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. interpretirati bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informaciju o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Zanimanja i oglasi

Životopis i europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom društvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike, pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

■ ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape

■ omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

■ osobito se usredotočiti na značenje kršćanske vjere za cjeloviti rast i razvoj polaznika

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući dakako svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

2. opisati temeljna obilježja religioznosti

3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Vjera – iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus – povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli)

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskom jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli)

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretni život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli)

■ stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

■ razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina, kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja, pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster)

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskom društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke kreposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa. Račun užitka

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti, razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster)

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster)

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster)

■ razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

■ osposobiti ih za zanimanja u strukovnim područjima: šumarstvo, prerada i obrada drva

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije predmet ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ovim dvama područjima odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevan život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnog vrjednovanja nasljeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave)

■ stjecati optimalnu količinu kineziološkog teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vježbanja

■ provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

■ poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Kod ovog zanimanja posao se najčešće obavlja u sjedećem položaju. Leđa su najopterećeniji dio tijela, otežan je rad krvotoka u nogama, prisutne su kontrakcije mišića vrata te neaktivnost mišića prsiju, trbuha i nogu.

Preporuča se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Kineziološke postupke unaprjeđenja zdravlja usmjeriti na usvajanje znanja koja će koristiti za preventivno, relaksacijsko i korektivno smanjenje različitih problema povezanih s kralježnicom.

Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporuča se posebnu pažnju usmjeriti prema razvoju aerobne izdržljivosti.

Timski rad je jedna od temeljnih osobina potrebnih za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj spomenute osobine posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti kao što su odbojka, košarka i sl.

Osjećaj za estetiku također je jedna od značajnih obilježja za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj navedenog putem nastavnog procesa posebno su pogodne polistrukturne konvencionalne aktivnosti koje imaju cilj dostići odgovarajuću estetsku razinu izvođenja. Primjerice, sadržaji sportske i ritmičke gimnastike, ples i sl.

U ovom zanimanju osobe su značajno izložene stresu. Polaznike je potrebno zainteresirati za izlete u prirodu s kineziološkim rekreacijskim sadržajima kao što su planinarenje, rafting i sl., Potrebno je utjecati na stvaranje navika korištenja spomenutih sadržaja kako bi ih mogli preventivno koristiti u smanjivanju stresa. Istovremeno je potrebno naučiti i osvijestiti polaznike kako bavljenje bilo kojom organiziranom kineziološkom aktivnošću smanjuje stres.

■ usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

■ biti osposobljen za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima, uključujući i svijet rada

■ razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

■ prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

■ biti osposobljen za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

■ učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju

■ steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Brojevi:

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije:

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor:

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje:

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci:

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi i redovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Čestična građa tvari

1. objasniti strukturu atoma

2. navesti podatke koji se mogu iščitati iz periodnog sustava elemenata

3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala

4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov položaj u periodnom sustavu elemenata

5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza

Metali i nemetali

1. objasniti važnost tehnički važnih metala i njihovih legura

2. identificirati najvažnije nemetale po skupinama u periodnom sustavu elemenata te po njihovim svojstvima

3. razmotriti koji spojevi nemetala imaju utjecaj na biosferu

4. prepoznati važnost vode u svakodnevnom životu i svim ljudskim aktivnostima

5. klasificirati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi

6. navesti značajne osobine umjetnih gnojiva

7. diskutirati o važnosti zbrinjavanja otpada

Ugljikovodici

1. razlikovati ugljikovodike po strukturi, formuli i nomenklaturi

2. usporediti fizikalna i kemijska svojstva ugljikovodika prema njihovoj strukturi, odnosno zasićenosti

3. izvesti jednostavne pokuse kao podlogu za upoznavanje svojstava i jednostavnih kemijskih reakcija ugljikovodika

4. protumačiti postupak dobivanja ugljikovodika iz prirodnih izvora – nafte i zemnog plina, odnosno frakcijskom destilacijom nafte

5. protumačiti svojstva i primjenu te štetnost za zdravlje aromatskih ugljikovodika

6. opisati primjenu ugljikovodika u industriji i svakodnevnom životu te utjecaj na ekosustav

7. diskutirati o smanjenju zaliha nafte i zemnog plina i nužnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije

Organski spojevi s kisikom

1. razlikovati organske spojeve s kisikom (alkohole, fenole, karboksilne kiseline) po strukturi, formuli i pravilima IUPAC-ove nomenklature

2. izdvojiti osnovna fizikalna i kemijska svojstva organskih spojeva s kisikom (alkohola, fenola, karboksilnih kiselina)

3. opisati postupak dobivanja organskih spojeva s kisikom (alkoholno vrenje, octeno-kiselo vrenje)

4. navesti primjenu organskih spojeva s kisikom (alkohola, fenola, karboksilnih kiselina) u svakodnevnom životu i industriji

5. zaključiti o štetnom utjecaju prekomjernog konzumiranja alkohola na život čovjeka i šire zajednice

Prirodni spojevi

1. razlikovati karakteristike osnovnih skupina ugljikohidrata s njihovim predstavnicima

2. prikazati molekulske formule i shematske strukture jednostavnih ugljikohidrata

3. identificirati karakteristična fizikalna i kemijska svojstva ugljikohidrata

4. objasniti važnost uporabe najrasprostranjenijih ugljikohidrata za živi svijet

5. navesti primjere rasprostranjenosti ugljikohidrata

Sastav tvari

Građa atoma

Periodni sustav elemenata

Svojstva metala

Tehnički važni metali i njihove legure

Zrak

Voda

Tlo

Alkani

Alkeni

Alkini

Areni

Alkoholi i fenoli

Karboksilne kiseline

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, individualni rad

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća

■ uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

■ razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

■ usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

■ usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

■ usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

■ razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

■ usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

■ prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

■ shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti značajke i oblike države

8. prepoznati različite političke sustave – demokracija, tiranija, aristokracija, diktatura, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglasko na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazatii vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti gospodarski sustav Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – Zakonodavna vlast

Izvršna vlast i Sudska vlast

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj EU i institucije EU

Hrvatska i Europska unija

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

■ usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živome svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenog demokratskog društva

■ proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

■ stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstva prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu osobnoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

■ steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

■ obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

■ usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

■ komunicirati posredstvom različitih medija

■ usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

■ analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

■ razviti logičke misaone procese

■ razviti algoritamski način razmišljanja

■ biti osposobljeni za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

■ steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

■ poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža te steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti i njihovu primjenu danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U takvom društvu, temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, potrebno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata vlastitog rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

Anatomija drva i furniri

Ploče

Nedrvni materijali

Ručni mehanizirani alati za obradu drva

Strojevi za obradu drva

Tehnološki procesi u obradi drva

■ stjecati znanja i vještine povezane s drvnim i nedrvnim materijalima koji se koriste u drvnoj industriji

■ stjecati znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje alata i strojeva za obradu drva

■ učinkovito primjenjivati tehnologiju kod tehnika izradbe i tehnoločkih procesa izradbe proizvoda

Modul Materijali i tehnologije različitim metodama i oblicima nastave omogućava polaznicima stjecanje teorijskih znanja. Na početku prvog razreda polaznici trebaju steći ishode učenja vezane za siguran rad s alatima i strojevima te položiti ispit Zaštite na radu koji im je osnovni preduvjet za rad u školskom praktikumu.

U sklopu nastavnog predmeta Materijali, kroz stjecanje skupova ishoda učenja Anatomija drva i furniri, Ploče i Nedrvni materijali, polaznici će raznim metodama i oblicima nastave, koristeći uzorke, prepoznavati i opisati najvažnije komercijalne vrste drva, značajnije greške drva, vrste furnira, drvnih ploča te razlikovati i navesti primjenu brusnih sredstava, lakova i okova.

U sklopu nastavnog predmeta Tehnologija proizvodnje, kroz stjecanje skupova ishoda učenja Ručni mehanizirani alati za obradu drva, Strojevi za obradu drva te Tehnološki procesi za obradu drva, polaznici će raznim metodama i oblicima nastave steći ishode vezane za teorijsko poznavanje alata, strojeva i tehnoloških procesa proizvodnje.

Materijali (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Materijali (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Tehnologija proizvodnje (1. razred, 1 sat, 2 boda)

Tehnologija proizvodnje (2. razred, 1 sat, 2 boda)

Tehnologija proizvodnje (3. razred, 1 sat, 2 boda)

1. identificirati vrste drva

2. razlikovati histološku građu drva listača i četinjača

3. opisati makroskopsku građu drva

4. razlikovati svojstva drva kao materijala za obradu

5. identificirati grješke drva

6. odabrati drvne materijale ovisno o njihovim svojstvima i vrsti proizvoda koji će se izrađivati

7. razlikovati vrste piljene građe

8. razlikovati različite vrste furnira

Stablo – dijelovi, izgled i veličina

Vanjska svojstva debla

Stanica drva

Histološka građa drva četinjača i listača

Makroskopska građa drva

Kemijski sastav drva

Estetska svojstva drva

Osnovna fizička svojstva drva

Mehanička svojstva drva

Fizičko-kemijska svojstva drva

Grješke oblika stabla

Grješke građe drva

Grješke fizičke naravi

Grješke boje

Grješke konzistencije

Grješke od insekata i drugih štetnika

Načini izradbe i vrste furnira

Razvrstavanje i uporaba furnira

Razvrstavanje piljenica prema debljini

Razvrstavanje piljenica prema teksturi

Razvrstavanje piljenica prema kvaliteti

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), individualni i skupni praktični rad (uradak, referat, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli), predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje

1. razlikovati ploče iverice

2. razlikovati stolarske ploče

3. razlikovati furnirske ploče

4. razlikovati ploče vlaknatice

5. razlikovati lake građevinske ploče

6. odabrati pločaste materijale ovisno o njihovim svojstvima i vrsti proizvoda koji će se izrađivati

7. razlikovati različite vrste ljepila

8. razlikovati materijale za brušenje drvne površine

9. razlikovati materijale za kitanje drvne površine

10. razlikovati materijale za površinsku obradu drva

11. razlikovati različite vrste okova

12. razlikovati različite vrste tapetarskih materijala

Vrste iverica

Izradba ploča iverica

Svojstva iverica

Uporaba iverica

Izradba stolarskih ploča

Svojstva stolarskih ploča

Uporaba stolarskih ploča

Vrste furnirskih ploča

Izradba furnirskih ploča

Uporaba furnirskih ploča

Vrste vlaknatica

Oplemenjene ploče vlaknatice

MDF ploče

Svojstva vlaknatica

Uporaba vlaknatica

Vrste lakih građevinskih ploča

Izradba lakih građevinskih ploča

Svojstva lakih građevinskih ploča

Uporaba lakih građevinskih ploča

Osnove lijepljenja

Vrste i svojstva ljepila

Razlozi za brušenje

Vrste brusila

Svrha močenja drva

Vrste i svojstva močila

Boje

Izbjeljivanje

Lazure

Lakovi

Grješke kod površinske obrade drva

Sredstva za učvršćivanje ili spajanje

Brave

Petlje

Vrste i namjena materijala

Madraci

Zavjese i dekori

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, individualni rad

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), individualni i skupni praktični rad (uradak, referat, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli), predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje

1. razlikovati vrste mehaničke obrade drva

2. prilagoditi uvjete u radionici za ručnu obradu drva

3. upotrijebiti stolarsku klupu kao radno mjesto

4. razlikovati vrste i primjenu ručnih alata

5. razlikovati vrste i primjenu ručnih mehaniziranih alata

6. razlikovati dijelove i alate te kinematiku ručnih mehaniziranih alata za obradu drva

7. razlikovati vrste i primjenu strojeva za obradu drva

8. razlikovati dijelove i alate te kinematiku strojeva za obradu drva

9. objasniti pravila za rad na strojevima na siguran način

Značenje mehaničke obrade drva

Mehanička obrada drva s odvajanjem strugotine

Mehanička obrada drva bez odvajanja strugotine

Ručni alati za mjerenje

Ručni alati za zacrtavanje

Ručni alati za piljenje

Ručni alati za blanjanje

Ručni alati za bušenje

Ručni alati za dubljenje

Rad na siguran način

Ručna električna kružna pila

Ručna električna tračna pila

Ručna električna blanjalica

Ručna električna brusilica

Ručna električna glodalica

Ručna električna glodalica za lamello umetke

Rad na siguran način

Vrste tračnih pila i njihova namjena

Radni alat tračne pile

Kinematika tračne pile

Uređenje lista pile

Dijelovi stolarske tračne pile

Rad na siguran način

Vrste kružnih pila i njihova namjena

Kružne pile za uzdužno krojenje

Kružne pile za poprečno krojenje

Formatne kružne pile

Radni alat kružne pile

Kinematika kružne pile

Dijelovi stolne kružne pile

Rad na siguran način

Vrste blanjalica i njihova namjena

Ravnalica

Debljača

Dvostrana blanjalica

Četverostrana blanjalica

Radni alat blanjalice

Rad na siguran način

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, primjena pravila za siguran rad, individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), individualni i skupni praktični rad (uradak, referat, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli), predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje

1. razlikovati vrste i primjenu strojeva za obradu drva

2. razlikovati dijelove i alate te kinematiku strojeva za obradu drva

3. razlikovati strojeve za izradbu furnira

4. razlikovati različite vrste preša

5. objasniti pravila za rad na strojevima na siguran način

Vrste glodalica i njihova namjena

Stolna glodalica

Nadstolna glodalica

Radni alat glodalica

Kinematika glodalice

Rad na siguran način

Vrste bušilica i njihova namjena

Radni alat bušilica

Kinematika bušilica

Rad na siguran način

Vrste i namjena tokarskih strojeva

Tokarenje ovisno o smjeru kretanja tokarskog noža

Radni alat tokarskih strojeva

Rad na siguran način

Vrste i namjena dubilica

Lančana dubilica

Radni alat lančane dubilice

Rad na siguran način

Vrste i namjena brusilica

Uskotračne brusilice

Širokotračne brusilice

Tanjurasta brusilica

Rad na siguran način

Strojevi za piljenje furnira

Strojevi za ljuštenje furnira

Strojevi za rezanje furnira

Škare za rezanje furnira

Rad na siguran način

Mehaničke preše

Hidraulične preše

Pneumatske preše

Rad na siguran način

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, primjena pravila za siguran rad i individualni rad

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), individualni i skupni praktični rad (uradak, referat, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli), predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje

1. razlikovati tehnike krojenja masivnog drva i ploča

2. sastaviti krojne liste za različite proizvode

3. razlikovati tehnologiju blanjanja (ravnanje, debljanje i sl.)

4. odabrati odgovarajući način sastavljanja elemenata u gotovi proizvod te primijeniti različite načine izradbe vezova i profila

5. primijeniti tehnike brušenja te odabrati odgovarajuće sredstvo za brušenje

6. odabrati i primijeniti načine nanošenja materijala za površinsku obradu ovisno o vrsti proizvoda

Tehnike krojenja masivnog drva

Iskorištenje materijala prilikom krojenja masivnog drva

Tehnike krojenja ploča

Iskorištenje materijala prilikom krojenja ploča

Izradba krojne liste

Izradba sheme krojenja

Izračun potrebnog materijala za određeni proizvod

Tehnike blanjanja

Izbor odgovarajućeg stroja i alata

Tehnološki proces izradbe vezova i profila

Izbor odgovarajućeg stroja i alata

Tehnika izradbe pojedinog veza i profila

Kontrola kvalitete obrade

Izbor odgovarajućeg stroja i granulacije brusnog papira

Tehnika brušenja

Grješke brušenja

Priprema materijala za površinsku obradu

Tehnike nanošenja materijala za površinsku obradu drva

Izračunavanje potrebne količine materijala za površinsku obradu

Točnost obrade

Tehnološki proces izradbe proizvoda od masivnog drva

Tehnološki proces izradbe proizvoda od pločastih materijala

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, primjena pravila za siguran rad i individualni rad

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), individualni i skupni praktični rad (uradak, referat, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli), predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje

Tehničko crtanje

Nacrtna geometrija

Označavanje drvnih i nedrvnih materijala

Konstrukcijski vezovi i spojevi

Konstrukcije namještaja za odlaganje

Konstrukcije namještaja za podloge (rad i blagovanje)

Konstrukcije namještaja za sjedenje

Konstrukcije namještaja za ležanje

Konstrukcije građevinske stolarije

Osnove računalstva

2D konstruiranje računalom

3D konstruiranje računalom

■ objasniti grafičko komuniciranje; predočavanje predmeta i njihovo prikazivanje pomoću tehničkog crteža uz pravilnu primjenu pribora za crtanje, normi, vrsti crta, omjera, mjerila te kota i formata papira

■ objasniti vrste projekcija geometrijskih tijela i prikaze presjeka te prodora jednostavnijih uglatih i zaobljenih tijela u grafičkoj komunikaciji

■ prikazati predmete prema standardnim metodama konstruiranja drvnih proizvoda uz primjenu pravila označavanja vrsta i karakteristika pojedinih drvnih i nedrvnih materijala

■ koristiti specifične računalne programske pakete za konstruiranje namještaja, interijera i eksterijera (aplikativnih programa za 2D i 3D konstruiranje) te njihova osnovna sučelja

■ samostalno oblikovati prostor rukom i računalom, oblikovati proizvode od drva i drvnih materijala uz korištenje relevantne literature, normi, pravilnika i primjenu novih saznanja iz područja trendova, materijala i tehnologija

■ upotpuniti temeljna znanja iz područja oblikovanja i kulture stanovanja te osmisliti i samostalno oblikovati prostor i pojedine elemente u prostoru

■ uvesti pojedinca u osnove prostoručnog crtanja savladavanjem tehnika crtanja, vrsta prostoručnih crta, materijala, boja, podloga i motiva u crtanju

Tehničko crtanje (1. razred, 2 sata, 4 boda)

Nacrtna geometrija (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Konstrukcije (2. razred, 3 sata, 6 bodova)

Konstrukcije (3. razred, 4 sata, 8 bodova)

Konstrukcije (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

Konstruiranje računalom (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Konstruiranje računalom (3. razred, 2 sata, 4 boda)

1. pravilno pripremiti i koristiti pribor za crtanje i pisanje

2. koristiti tehničko pismo i norme pri izradbi tehničkih crteža

3. primijeniti zadana mjerila prilikom izradbe tehničkih crteža

4. primijeniti pravila kotiranja i izradbe sastavnica proizvoda

5. konstruirati osnovne geometrijske likove i krivulje

6. primijeniti pravila ortogonalnog projiciranja

7. prikazati osnovna geometrijska tijela 3D prikazom

8. nacrtati kompoziciju geometrijskih tijela ortogonalnom projekcijom i 3D prikazom

Vrste tehničkih crteža

Namjena tehničkih crteža

Vrste i podjela pribora za ručno crtanje

Glavne karakteristike u upotrebi

Priprema pribora za rad

Vrste normi i njihovo značenje unutar tehničkih crteža i općenito

Primjena normi i standarda

Tehničko pismo – podjela i osnovne karakteristike

Tehničko pismo – namjena

Standard tehničkog pisma

Vrste crta i primjena

Primjena pojedinog tipa linija

Kompozicija linija

Podjela formata papira

Primjena formata papira

Savijanje formata papira

Namjena i vrste sastavnica

Osnovni elementi sastavnica

Namjena i vrsta zaglavlja

Osnovni elementi zaglavlja

Namjena mjerila

Osnovne karakteristike mjerila

Primjena mjerila i standardi

Vrste kota i kotiranja

Elementi kote i njihova primjena

Standardi i pravila za kotiranje

Vrste kutova

Pravila konstruiranja kutova pomoću pribora za crtanje

Mjerenje i obilježavanje kutova

Konstruiranje simetrale, normale i kružnih prijelaza

Konstruiranje geometrijskih likova

Konstrukcija parabole

Konstrukcija hiperbole

Konstrukcija elipse pomoću temeljnih kružnica

Konstrukcija elipse iz para konjugiranih promjera

Osnove ortogonalne projekcije

Definiranje ravnina projekcije

Projekcija na jednu ravninu (točke, pravca i plohe)

Projekcija na dvije ravnine (točke, pravca, plohe i tijela)

Projekcija na tri ravnine (točke, pravca, plohe i tijela)

Osnove 3D crtanja

Izometrija

Kosa projekcija

Ortogonalna projekcija uglatih tijela uporabom mjerila i omjera

Izometrijski prikaz uglatih tijela upotrebom mjerila i omjera

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost normi i pravila tehničkog crtanja, primjena usvojenih normi i pravila, točnost, urednost i preciznost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), vježbe, programi, vršnjačko vrjednovanje

1. interpretirati prostorni koordinatni sustav i pripadajuće ravnine i osi

2. primijeniti pravila prostornog predočavanja

3. nacrtati presjeke jednostavnih i zaobljenih tijela

4. opisati prodore jednostavnijih uglatih i zaobljenih tijela

5. prepoznati primjenu presjeka i prodora u struci

Prostorni koordinatni sustav

Projekcije elemenata na sve tri ravnine

Projekcije likova na sve tri ravnine

Projekcije tijela na sve tri ravnine

Načini projiciranja

Projekcije točke

Koordinate točke, kvadranti

Projekcije dužine

Prava veličina dužine

Projekcije pravca

Prvo i drugo probodište pravca

Prvi i drugi prikloni kut pravca

Točka i pravac

Dva pravca

Ravnina

Tragovi ravnine, koordinate ravnine

Pravac u ravnini (sutražnjica, priklonica)

Točka u ravnini

Zadavanje ravnine

Projekcija geometrijskih tijela s osnovicama u ravninama projekcije

■ prizma

■ valjak

■ piramida

■ stožac

Presjeci prizama

Presjeci piramida

Probodište ravnog lika s pravcem

Prodori uglastih tijela

Prodor dvaju valjaka koji se sijeku pod pravim kutem

Prodor valjka stošcem

Program 1:

ortogonalna projekcija kosog uglatog geometrijskog tijela.

Program 2:

ortogonalna projekcija rotirajućeg geometrijskog tijela.

Program 3:

presjek uglatog geometrijskog tijela

Program 4:

presjek rotirajućeg oblog geometrijskog tijela.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, točnost, urednost i preciznost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), vježbe, programi, vršnjačko vrjednovanje

1. označiti i obilježiti masivno (cjelovito) drvo po pojedinim presjecima

2. označiti i obilježiti ploče

3. označiti i obilježiti nedrvne elemente za sastavljanje i povezivanje

4. razlikovati okove i ukrase

5. nacrtati konstrukcijske oblike sastavljanja i povezivanja

6. nacrtati širinsko sastavljanje masivnog drva i ploča

7. nacrtati dužinsko sastavljanje masivnog drva

8. nacrtati debljinsko sastavljanje masivnog drva

9. nacrtati kutno sastavljanje i povezivanje masivnog drva i ploča

10. nacrtati priključno sastavljanje i povezivanje masivnog drva i ploča

11. prikazati vezne elemente za vezove i sastave

Pojam konstrukcija

Zadaci konstruiranja i konstruktora

Metode konstruiranja

Kvalitativna analiza proizvoda

Kriteriji drvnih i nedrvnih materijala u izradbi gotovih proizvoda od drva

Klasifikacija finalnih drvnih proizvoda

Prikazivanje i označavanje cjelovitog (masivnog drva)

Prikazivanje i označavanje ploča

Prikazivanje i označavanje nedrvnih i drugih materijala

Dužinsko sastavljanje

Širinsko sastavljanje

Širinsko sastavljanje drvnih materijala – ploča

Debljinsko ili uslojeno sastavljanje

Debljinsko sastavljanje s drvnim materijalima – pločama

Sastavljanje rubnim i kutnim dijelovima – oblaganje rubova i uglova

Kutno dvokrako plošno sastavljanje

Kutno dvokrako bočno sastavljanje

Kutno dvokrako priključno sastavljanje

Kutno trokrako prostorno sastavljanje

Kutno četverokrako sastavljanje

Kutno višekrako sastavljanje

Metalni, plastični i ostali elementi za povezivanje i spajanje

Metalni, plastični i ostali ukrasi prilikom izradbe namještaja i proizvoda od drva

Podjela i namjena drvne galanterije

Karakteristike ugrađenih materijala za izradbu drvne galanterije

Metode: verbalne metode, vizualne metode, audiovizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad i e-učenje

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena usvojenih sadržaja, točnost, urednost i preciznost, kreativnost i odgovornost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, opisno praćenje (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost), vježbe, programi, vršnjačko vrjednovanje

1. razlikovati namještaj interijera prema namjeni i osnovnim karakteristikama u upotrebi

2. primijeniti optimalna konstrukcijska rješenja i pravilno dimenzioniranje namještaja iz pojedine skupine namještaja interijera

3. objasniti postupak izradbe tehničkog crteža za pojedinu skupinu namještaja interijera ručno i na računalu u 2D (ortogonalna projekcija, prostorni prikaz i razrada detalja)

4. nacrtati ortogonalnu projekciju i izometrijski prikaz pomoću računala u CAD 2D programu za konkretan proizvod iz pojedine skupine namještaja interijera

5. prepoznati i definirati osnovnu namjenu i karakteristike okova koje se koriste za pojedinu skupinu namještaja interijera

6. ispisati sastavnicu i tehnički opis za konkretan proizvod namještaja interijera na računalu u primjerenom programu