Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

• steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

• steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sve četiri godine učenja hrvatskog jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Struktura jezičnog znaka

Jednoznačnost i višeznačnost leksema

Sinonimija

Antonimija

Homonimija

Vremenska raslojenost leksika

Područna raslojenost leksika

Funkcionalna raslojenost leksika

Posuđenice

Vrste posuđenica

Jezična norma

Jezični purizam

Frazem i frazeologija

Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi

Vrste rječnika

Leksikografski (rječnički) članak

Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika

Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije

Upućivanje kao postupak

Tehnička uputa

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

Ranko Marinković, Kiklop

Ivan Goran Kovačić, Jama

Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro

Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica

William Golding, Gospodar muha

Orhan Pamuk, Snijeg

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitaieljskim interesima polaznika.

Albert Camus, Stranac

Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom

Antun Šoljan, Luka

Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica

Gabriel García Marquez, Sto godina samoće

Raymond Carver, Katedrala

Aldous Huxley, Divni novi svijet

William Gibson, Neuromancer

Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Marko Marulić, Judita (ulomci)

Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila

Marin Držić, Dundo Maroje

Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje)

Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice

Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje

Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak

Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik

Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga

Kritika

Komentar

Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova

Tehnička uputa

Zakoni

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukulturno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Zanimanja

Oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moja budućnost

Moje zanimanje u suvremenom društvu

Moje zanimanje u europskom okviru

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasivne rečenice, bezlični oblici, odnosne rečenice, pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola; causative have.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. razviti jezične strukture osnovne razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke

Čitanje

1. izdvojiti globalni smisao tekstova jednostavnog raspona vokabulara i jednostavnih jezičnih struktura pisanih standardnim jezikom

Slušanje

1. razumjeti osnovne i složenije jezične strukture i vokabular

2. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. svrstati osnovne i složenije jezične strukture te osnovni i složeniji vokabular u pisanom izričaju

2. izraziti svojim riječima osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

Govor

1. koristiti odgovarajuće jezične strukture i vokabular u usmenom izričaju

2. koristiti jednostavne fraze u društvenim situacijama

Međukulturno djelovanje

1. ponoviti posebnosti kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

2. interpretirati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika

Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine…)

Članovi uže i šire obitelji

Odnosi u obitelji

Prostorije u kući/stanu

Dijelovi namještaja

Život u gradu/na selu/u manjem mjestu

Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta

Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti

Izleti

Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci

Koliko je sati?

Dijelovi dana i dani u tjednu

Svakodnevne aktivnosti

Godišnja doba, mjeseci

Vremenske prilike

Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici)

Hrana i piće. Obroci

Prehrambene navike (piramida prehrane)

Vrste valuta

Vrste trgovina

Kupovanje u različitim trgovinama

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: vrste, rod, broj

• ČLANOVI: određeni, neodređeni

• ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija zamjenice, bezlična man

• PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva

• PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?)

• SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (dass, weil, wenn, denn)

• GLAGOLI: pomoćni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih glagola, perfekt, imperativ.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja struke

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju ...)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu, odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser), neupravni govor.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. iskazati podatke o različitim temama uz povremenu stručnu pomoć u poznatim i novim uvjetima

2. uočiti osnovne jezične pojave radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu

Čitanje

1. prepoznati ključne ideje u tekstu pregledno izložene argumentacije

2. razlikovati pisani izričaj od govornog izričaja

Slušanje

1. razumjeti bitne informacije iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku

2. razlikovati važnije pojedinosti iz kratkih snimljenih i/ili izgovorenih tekstova koji se odnose na svakodnevne životne situacije

Pisanje

1. klasificirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu

2. preoblikovati klasificirane informacije u strukturirani pisani izričaj

Govor

1. interpretirati složeniji pročitani ili slušani tekst

2. prevesti jednostavne upute i naredbe

Međukultulno djelovanje

1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u poznatim uvjetima

2. provesti složeniju komunikaciju i suradnju u skupini u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Zanimanja i oglasi

Životopis i Europass

Molba i razgovor za posao

Moje zanimanje u suvremenom društvu i europskom okviru

Na radnom mjestu

Reklame i utjecaj na mlade

Konzumerizam

Mobilnost ljudi i znanja

Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Fenomen globalizacije

Svijet kao globalno selo

Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta

Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film)

Slavni ljudi i događaji

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenome društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju…)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i bolesne

Međugeneracijska skrb

Ekološka osviještenost

Škola i radionica škole

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Sajmovi i izložbe

Tehnika i tehnologija u službi struke

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoag referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture, te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Izazovi s Istoka − Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva − teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta −problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije − oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske Unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja: Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. prikazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugomu

U potrazi za vrjednotama

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima − dominikanci i franjevci (13. − 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek − polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest − norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

Čovjek − žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba − sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Bog u svjedočanstvu vjere Starog zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novog zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvorenje, uskrsnuće i život vječni

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

• stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju

• razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici

Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina kao što su filozofska antropologija, politička, pravna i socijalna filozofija. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju, bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama.

Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom.

Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama.

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko- religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtijeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva

Etičke krjeposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije,borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J.J.Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa

Račun užitka

Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti;razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika kao filozofija morala

1. ispitati odnos morala i etike

2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo

3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa

4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala

5. raščlaniti strukturu etike

6. izdvojiti osnovne etičke pojmove

Etička argumentacija i etičke teorije

1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike

2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike

3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike

4. suprotstaviti različite etičke argumentacije

5. analizirati etičke tekstove

Moral kao predmet i sadržaj etike

Moral kao predrefleksivno iskustvo

Moral i ćudoređe

Idealni zahtjev važenja morala, moral kao trebanje

Etika kao filozofija morala

Struktura etike:normativna, deskriptivna i metaetika

Temeljni etički pojmovi

Razdioba etičkih teorija

Etika pravila i etika dobrog života

Aristotelovo utemeljenje etike vrline

Kantova deontološka etika

Utilitaristička etika (Bentham, Mill)

Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam

Habermasova etika diskursa

Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls)

Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza

Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam)

Metafizičko opravdanje etike (teološka etika)

Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe)

Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

• razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

• osposobiti ih prije svega za zanimanja u određenom strukovnom području

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Geografski pristup

1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje

2. opisati razvoj geografije

3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina

4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja

5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe

6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva

7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja

Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru

1. opisati postanak svemira

2. razlikovati svemirska tijela

3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu

4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje

5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje

6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti

Orijentacija i geografske karte

1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata

2. usporediti vrste i uporabutrebu geografskih karata

3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju

5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama

Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora

1. usporediti elemente prirodne osnove (reljef, klima, vode, tlo i vegetacija) na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

2. istražiti prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini

3. objasniti prirodne pojave i interakcije pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje

4. analizirati utjecaj prirodno-geografskih obilježja na organizaciju prostora (gospodarski razvoj, strukturu gospodarstva, strukturu stanovništva i naseljenost)

5. koristiti istraživačke metode u prikupljanju, obradi te interpretaciji rezultata istraživanja, raspraviti zaključke istraživanja o prirodno-geografskim pojavama i procesima

6. raspraviti problematiku o globalnoj promjeni klime i onečišćenju okoliša

7. vrjednovati mogućnosti povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu

8. primijeniti koncept održivog razvoja u iskorištavanju prirodnih resursa na lokalnoj i nacionalnoj razini

Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu

Geografski aspekt proučavanja šuma i šumarstva

Svemir i Sunčev sustav

Gibanja Zemlje

Orijentacija u prostoru i određivanje položaja na Zemlji

Predočavanje prostornih pojava i procesa

Geografska karta

Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata

Geografski informacijski sustavi

Elementi i oblici reljefa na Zemlji

Geološka prošlost i zonalna građa Zemlje

Sastav litosfere i globalna tektonika ploča

Endogeni procesi i oblici reljefa

Egzogeni procesi i oblici reljefa

Vrijeme i klima te promjene klime

Klasifikacija klima

Povezanost klime, vegetacije i tla

Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja)

Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare)

Prirodna bogatstva

Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima

Onečišćenje zraka, voda i tla

Deforestacija

Uzgoj šuma kao odgovor na deforestaciju

Zaštićena područja u Hrvatskoj i svijetu

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

• uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

• razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

• usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

• usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

• usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

• razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

• usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

• prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

• shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

• stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja

• provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik/djelatnik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

• poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju zbog rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje i stajanje zahtijevaju malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluju na rad dišnog i krvožilnog sustava te su takve osobe sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog preporučuje se posebnu pažnju usmjeriti na razvoj aerobnih kapaciteta.

Timski rad jedna je od temeljnih osobina potrebnih za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj spomenute osobine posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu dinamičku i statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuju se aktivnosti planinarenja i skijanja. Ove aktivnosti utječu na lakše prevladavanje straha od visine s obzirom na to da se u ovom zanimanju radovi nerijetko obavljaju na visini. U tu svrhu također bi bilo dobro koristiti postupke unaprjeđenja kinantropoloških obilježja koja se provode u dvorani na određenoj visini, npr. sadržaji na mornarskim ljestvama, konopima za penjanje, švedskim ljestvama i sl.

• usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

• biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

• razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

• prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

• biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

• učinkovito komunicirati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

• učinkovito primjenjivati tehnologiju

• steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke

u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere

2. rabiti potencije s cjelobrojnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i jednostavnijim razlomcima

4. riješiti linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihove sustave te prikazati linearnu funkciju i funkciju apsolutne vrijednosti

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti podatke za statističko istraživanje

2. urediti prikupljene podatke prema planiranim kriterijima

3. predočiti prikupljene podatke na najprimjereniji način uz pomoć računala

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. primijeniti kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. rabiti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. analizirati prikupljene i prikazane podatke

2. odrediti srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. prikazati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. primijeniti binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. odrediti vjerojatnost složenog događaja za prikupljene i analizirane podatke

2. prikazati statistiku nizova podataka

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatom brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. koristiti nizove

2. istražiti elementarne funkcije

Podatci

1. analizirati utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

2. usporediti srodne skupove podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti limes niza koristeći teoreme o limesima

2. izračunati limes funkcije u točki

3. derivirati funkciju

4. primijeniti derivaciju funkcije pri određivanju jednadžbe tangente u točki grafa funkcije, ekstrema i točaka infleksije

5. prikazati graf racionalne funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći tablicu derivacija

7. izračunati površinu ispod grafa kvadratne funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti opći zakon gravitacije i gibanje satelita oko Zemlje

5. prosuditi ravnotežu krutog tijela

6. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

7. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

8. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora kojia čini djelovanje različitih sila

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti kinetičku energiju tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. prosuditi sličnosti i razlike elastične potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije

9. primijeniti zakon očuvanja energije

10. povezati zakon očuvanja količine gibanja i zakon očuvanja energije kod proučavanja sudara

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodni pad

Jednoliko kružno gibanje

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Tlak

Uzgon

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Gravitacijska i elastična potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. povezati plinske zakone u jednadžbu stanja plina

6. opisati načine prijenosa topline

7. protumačiti promjene agregatnih stanja pomoću latentnih toplina

8. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

9. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

10. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

4. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

5. prikazati i objasniti Oerstedov pokus

6. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

7. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

8. objasniti primjenu elektromagnetske indukcije

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni i jednadžba stanja plina

Prijenos topline

Promjena agregatnih stanja

Plinski zakoni

Prvi i drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Lorentzova i Amperova sila

Elektromotor

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. modelirati problem iz struke i svakodnevnog života radom u timu te uporabom stečenih vještina i mogućnosti određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnome programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti te kreirati program u konkretnome programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program za tablično računanje za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke

Web stranice:

• osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

• osnovna podešavanja

• povezivanje stranica

• organizacija sadržaja

• postavljanje stranice na internet.

• Projektni zadatak:

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka.

Program i algoritam:

• programski jezici

• koraci u programiranju

• algoritam – pojam i uloga

• dijagram toka i pseudokod

• slijedna struktura

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• analiza algoritma.

Osnovna obilježja odabranoga programskog jezika:

• upis i ispis podataka

• naredba pridruživanja

• tipovi podataka

• standardne funkcije

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima.

Tablično računanje:

• osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

• unos i izmjena podataka

• oblikovanje ćelija i tablica

• adresiranje ćelija

• formule i osnovne funkcije

• izdvajanje podataka

• grafikoni

• priprema za ispis i ispis dokumenta.

Projektni zadatak:

• analiza problema

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka.

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Mineralogija stijena i tla

Geološki hazardi

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

Mineralogija stijena i tla

1. klasificirati različite vrste

2. navesti mineralni sastav pojedinih vrsta stijena

3. navesti procese trošenja pojedinih vrsta stijena

4. navesti glavne konstituente tla

5. objasniti utjecaj litološke podloge na kemijski i mineralni sastav tla

6. prepoznati vrste stijena, tektonskih procesa i struktura

Geološki hazardi

1. definirati pojam geološki hazard

2. klasificirati geološke hazarde

3. opisati primarne i sekundarne učinke pojedinih geoloških hazarda

4. objasniti probleme vezane uz predviđanje i upozoravanje

5. objasniti procjenu rizika za pojedini geološki hazard

6. opisati stupnjeve oporavka od prirodnih nesreća i katastrofa

7. prepoznati važnost geologije kao prirodoslovne discipline

8. objasniti geološku građu Zemlje i procesa u Zemljinoj unutrašnjosti i na površini

9. primijeniti primjere današnjih geoloških procesa u pojašnjavanju i opisivanju nastanka i evolucije Zemlje, Sunčeva sustava i tektonike ploča

10. povezati Zemljinu unutarnju dinamiku, potrese i vulkanizam

11. razlikovati okoliše na Zemlji, njihova svojstva, dinamiku, sedimente i objasniti njihovu geološku važnost

Neobnovljivi geološki resursi i njihove zalihe

1. opisati obnovljive i neobnovljive geološke resurse

2. objasniti uloge tla kao resursa

3. opisati energetske resurse

4. objasniti kako zadovoljiti potrebe za mineralnim sirovinama u budućnosti

5. analizirati ključne principe vezane uz održivi razvoj geoloških resursa

Osnovni pojmovi, definicija i podjela geologije

Opća konstitucija (građa) Zemlje

Povijest općih promjena na Zemlji

Teorija tektonike ploča

Pojam i postanak minerala

Svojstva minerala

Sistematika minerala

Pojam i postanak stijena

Osnovna svojstva stijena

Sistematika stijena

Metode analize minerala i stijena

Vanjska dinamika Zemlje (voda, snijeg i led, insolacija, atmosferaorganizmi kao činitelji dinamika, povezanost djelovanja činitelja vanjske dinamike Zemlje)

Unutarnja dinamika Zemlje (magnetizam, metamorfizam, seizmizam)

Oblici pojavljivanja stijena u litosferi

Rekonstrukcija tektonskih elemenata

Karakteristike geološke građe Republike Hrvatske

Definicija i podjela geoloških karata

Specijalne i namjenske geološke karte

Sastavni elementi geoloških karata

Geološki profili

Interpretacija geološke građe na temelju geoloških karata

Definicija i podjela geoloških hazarda

Vulkani (klasifikacija, primarni i sekundarni učinci, predviđanje)

Potresi (klasifikacija, primarni i sekundarni učinci, predviđanje)

Poplave

Pokreti masa na padinama i stijenama

Obale (vrste obala, obalni procesi, opasnosti na obalama: erozija obala, tropski cikloni, tsunamiji, povratne struje…)

Definicija resursa. Osnovni pojmovi: zalihe, potražnja, cijene

Podjela resursa na obnovljive i neobnovljive

Voda (zalihe, promjene kvalitete i kvantitete, zaštita voda, voda kao obnovljiv izvor energije)

Tlo (pedogeneza − faktori i procesi, sklop tla, osnovne klasifikacije, degradacija tla, zaštita tla)

Čvrste mineralne sirovine (rude, nemetalne mineralne sirovine)

Fosilan goriva (ugljen, nafta, plin; ležišta budućnosti: metanski hidrati; katranski pijesci, uljni škriljavci…)

Alternativni izvori energije (vjetar, sunce, valovi, plima i oseka, geotermalna/termalna energija)

Osnove eksploatacije mineralnih sirovina

Osnovne definicije (klima, vrijeme…)

Efekt staklenika i promjene klime

Onečišćenje atmosfere i uništavanje ozonskog omotača

Prostorno planiranje

Karte rizika

Skladištenje opasnih tvari i CO₂ u geološko podzemlje

Geološke formacije za skladištenje, načini skladištenja i potencijalni rizici

Veliki zahvati u okolišu (eksploatacija polja; brane i ostale vodne građevine)

Studije utjecaja na okoliš

Analiza koristi i troškova

Geomedicina

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Kemija voda

Kemija zraka

Kemija tla

Uvod u kemijski račun

Kemija živih bića

• svladati osnovne zakonitosti u kemiji

• steći znanja i vještine nužne za poznavanje građe tvari, fizikalno-kemijskih svojstava vode za piće, svih vrsta otpadnih voda, zračnih procesnih struja i tla te njegovih sastojaka

• povezati temeljna znanja iz kemije s procesima koji se odvijaju u okolišu

Opća kemija (1. razred, 5 sati, 9,5 bodova)

Anorganska kemija (2. razred, 5 sati, 9,5 bodova)

Fizikalna kemija (2. razred, 2 sata, 4,5 boda)

Organska kemija (3. razred, 5 sati, 9 bodova)

Biokemija (4. razred, 4 sata, 7 bodova)

Kemija voda

1. objasniti građu atoma

2. prikazati strukturu kemijskih spojeva

3. objasniti međumolekulske interakcije

4. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

5. objasniti fizikalna svojstva vode

6. opisati kruženje vode u prirodi

7. predložiti postupak izdvajanja tvari iz smjese na temelju poznavanja kemijskog sastava smjese i svojstava sastojaka smjese

8. razlikovati svojstva otopina

Kemija zraka

1. objasniti strukturu spojeva i sastav atmosfere

Kemija tla

1. objasniti strukturu i sastav tla

Uvod u kemijski račun

1. objasniti pojam relativne atomske i molekulske mase, molarne mase i množine

2. računati na osnovi uređene jednadžbe kemijske reakcije

3. uređivati jednadžbe oksidacije i redukcije

4. primijeniti odgovarajuće fizičke veličine pri izračunavanju sastava otopina

5. predložiti laboratorijski postupak pripreme vodenih otopina zadanog sastava

Elementarne tvari i kemijski spojevi

Nomenklatura jednostavnih anorganskih spojeva

Smjese

Agregacijska stanja tvari

Građa i struktura atoma

Masa i veličina atoma

Izotopi i izobari

Građa elektronskog omotača

Periodni sustav elemenata i struktura atoma

Periodičnost svojstava s obzirom na položaj u periodnom sustavu

Osnovni pojmovi o kemijskoj vezi

Ionska veza

Kovalentna veza

Lewisove strukturne formule

Usmjerenost kovalentne veze i građa molekula

Međumolekulske sile, vodikova veza

Metalna veza

Kristalna rešetka

Gustoća kristala

Ovisnost fizikalnih svojstava kristala o vrsti kemijske veze: atomski kristali, molekulski kristali, ionski kristali

Masa molekule

Množina tvari i molarna masa

Volumen plinova kod standardnih uvjeta

Maseni udio elemenata u spoju

Empirijska i molekulska formula

Jednadžbe kemijske reakcije

Zakon o održanju mase

Stehiometrija kemijske reakcije

Vrste disperznih sustava

Otapanje plinova i čvrstih tvari u tekućinama

Kvantitativni sastav otopina

Vrste i svojstva koloidnih sustava

Oksidacijski broj

Procesi oksidacije i redukcije

Jednadžbe redoks reakcija

Opće upute i osnovna pravila rada u laboratoriju

Mjere opreza i zaštite

Prva pomoć u laboratoriju

Rad s koncentriranim kiselinama i lužinama

Razrjeđivanje koncentriranih kiselina

Djelovanje koncentriranih kiselina i lužina

Zbrinjavanje otpadnih kemikalija

Stakleni, porculanski, metalni i ostali pribor

Rad s laboratorijskim priborom

Pranje i sušenje laboratorijskog posuđa

Rasvjetni i zemni plin u kemijskom laboratoriju

Vrste plinskih plamenika

Rad s plamenikom

Čistoća reagensa

Čuvanje i skladištenje reagensa

Mjerenje temperature, rad s termometrima

Mjerenje mase, vaganje

Mjerenje volumena, rad s odmjernim posuđem

Određivanje gustoće tekućina i krutih uzoraka

Dekantiranje

Filtriranje

Centrifugiranje

Destilacija

Sublimacija

Kromatografska separacija

Priprema otopine određenog udjela

Priprema otopine određene masene koncentracije

Priprema otopine određene množinske koncentracije

Razrjeđivanje otopina

Difuzija

Tyndallov efekt

Koagulacija

Zaštitno djelovanje koloida

Ovisnost topljivosti soli o temperaturi

Ovisnost topljivosti soli o vrsti kemijske veze

Mjerenje energetskih promjena pri otapanju soli

Topljivost plinova u vodi

Kiseline i baze

Vrste indikatora

Mjerenje pH otopina

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Kemija voda

1. prikazati strukturu kemijski spojeva

2. opisati svojstva i dobivanje kemijskih spojeva

3. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

4. povezati strukturu svojstva spojeva topljivih i netopljivih u vodi

5. opisati kruženje vode u prirodi

6. provesti fizikalno-kemijsku analizu vode

Kemija zraka

1. objasniti strukturu spojeva i sastav atmosfere

2. objasniti izvore, svojstva i načine određivanja polutanata u atmosferi

3. opisati najvažnije polutante u atmosferi

4. definirati učinke aeroonečišćenja na zdravlje ljudi, životinja, vegetaciju i razne materijale

5. objasniti utjecaj aeroonečišćenja na klimatske promjene

Kemija tla

1. objasniti strukturu i sastav tla

2. objasniti primjenu mineralnih gnojiva na tlo

3. obrazložiti utjecaj različitih onečišćenja na tlo

Elektroliza talina, vodenih otopina soli i vode

Elektrolizni članak

Svojstva vodika

Dobivanje vodika u laboratoriju i industriji

Primjena vodika

Vodik kao izvor energije

Svojstva alkalijskih metala

Dobivanje alkalijskih metala

Svojstva, dobivanje i primjena važnijih spojeva alkalijskih metala

Svojstva zemnoalkalijskih metala

Dobivanje zemnoalkalijskih metala

Dobivanje, svojstva i primjena važnijih spojeva kalcija i magnezija

Svojstva borove skupine elemenata

Dobivanje i svojstva aluminija i njegovih spojeva

Svojstva prijelaznih metala

Dobivanje i svojstva bakra, željeza i njihovih spojeva

Primjena važnijih prijelaznih elemenata i njihovih spojeva

Legure

Svojstva plemenitih plinova

Primjena plemenitih plinova

Svojstva halogenih elemenata

Dobivanje i svojstva halogenih elemenata i njihovih spojeva

Primjena halogenih elemenata i njihovih spojeva

Svojstva halkogenih elemenata

Dobivanje svojstva i primjena kisika, spojeva, kisika i ozona

Svojstva sumpora

Dobivanje, svojstva i primjena sumpora i njegovih spojeva

Svojstva dušikove grupe elemenata

Dobivanje, svojstva i primjena dušika i njegovih spojeva

Dobivanje, svojstva i primjena fosfora i njegovih spojeva

Umjetna gnojiva

Svojstva ugljikove grupe elemenata

Dobivanje, svojstva i primjena ugljika i njegovih spojeva

Dobivanje, svojstva i primjena silicija i njegovih spojeva

Dobivanje i svojstva stakla

Elektroliti i neelektroliti

Elektroliza taline, vode i vodene otopine bakrova (II) klorida

Dobivanje vodika reakcijom metala i kiselina

Ispitivanje svojstava vodika

Elektroliza vodene otopine natrijeva klorida

Dobivanje i svojstva natrijevog hidrogenkarbonata i natrijeva karbonata

Bojanje plamena solima alkalijskih metala

Zemnoalkalijski

metali

Bojanje plamena solima zemnoalkalijskih metala

Dobivanje i svojstva kalcijeva i magnezijeva oksida i hidroksida

Topljivost hidroksida i sulfata zemnoalkalijskih metala

Dobivanje borne kiseline iz boraksa

Svojstva aluminija i aluminijeva hidroksida

Primjena aluminijeva hidroksida u procesu pročišćavanja vode

Dobivanje i svojstva klora

Dobivanje i svojstva klorovodične kiseline

Određivanje aktivnog klora u sredstvu za izbjeljivanje

Dobivanje i svojstva kisika

Određivanje vodikova peroksida u uzorku

Ispitivanje svojstava elementarnog sumpora

Dobivanje i svojstva oksida sumpora

Dobivanje i svojstva dušika

Dobivanje i svojstva dušikovih oksida

Dobivanje i svojstva amonijaka

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjeli dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Kemija voda

1. opisati kruženje vode u prirodi

2. opisati fizikalna svojstva vode

3. povezati strukturu molekule vode s fizikalnim i kemijskim svojstvima

4. razlikovati svojstva otopina

Uvod u kemijski račun

1. primijeniti odgovarajuće fizičke veličine pri izračunavanju sastava otopina

2. razlikovati fizičke veličine kojima se opisuju plinovi primjenom plinskih zakona

3. povezati promjene tijekom kemijske reakcije s izmjenom energije sustav-okolina

Čvrsto agregatno stanje

Tekuće agregacijsko stanje

Međumolekulske sile u tekućinama

Plinovito agregacijsko stanje

Plinski zakoni

Opća plinska jednadžba

Daltonov zakon

Prijelaz plinovitog u tekuće agregacijsko stanje

Fazni dijagrami

Termodinamika

s termokemijom

Energija i kemijske promjene

Sustav i okolina

Toplina

Egzotermne i endotermne reakcije

Entalpija reakcije

Hessov zakon

Kvantitativni sastav otopina

Energetske promjene pri otapanju soli u vodi

Otapanje plinova u vodi

Ekstrakcija

Koligativna svojstva otopina

Tlak para otopina

Frakcijska destilacija

Povišenje vrelišta i sniženje ledišta otopina

Osmoza

Optička svojstva otopina

Energija aktivacije

Brzina kemijske reakcije

Čimbenici koji utječu na brzinu kemijske reakcije

Red reakcije

Vrijeme polureakcije

Ravnotežno stanje sustava

Konstanta kemijske ravnoteže

Pomak ravnoteže

Definicija kiselina i baza

Jakost kiselina i baza

Ionski produkt vode

Neutralne, kisele i bazične otopine pH

Konstanta ionizacije kiseline

Indikatori kiselina i baza

Neutralizacija

Soli

Nomenklatura soli

Dobivanje soli

Hidroliza soli

Puferske otopine

Topljivost soli

Reaktivnost metala

Galvanski članci

Potencijal galvanskog članka

Baterije, akumulatori i gorivni članci

Korozija i zaštita od korozije

Elektroliza

Faradayevi zakoni elektrolize

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak.

Kemija živih bića

1. objasniti strukturu, svojstva i dobivanje ugljikovodika i alkilhalogenida

2. razlikovati skupine organskih spojeva koji sadrže kisik i dušik

3. objasniti strukturu, dobivanje i funkciju masti i ulja

4. objasniti strukturu, dobivanje i funkciju sapuna i detergenta

5. provesti metode analize organskih prirodnih spojeva

Kemija tla

1. povezati primjenu pesticida i sredstava za zaštitu bilja s utjecajem na kvalitetu tla

Kemija zraka

1. opisati najvažnije polutante u atmosferi

Svojstva organskih spojeva

Sastav organskog spoja

Određivanje formule organskog spoja

Strukturna obilježja molekula organskih spojeva

Podjela organskih spojeva

Alkani; nalazišta; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Halogenalkani; utjecaj pojedinih halogenalkana na zdravlje i Zemljin ozonski sloj; cikloalkani; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Alkeni; nalazišta; struktura i nomenklatura; konstitucijska i konfiguracijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Alkini; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Areni; struktura benzena; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Derivati benzena i ostali važni aromatski spojevi

Utjecaj arena na poremećaje ekološke ravnoteže

Alkoholi; struktura i nomenklatura; konstitucijska izometrija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Fenoli; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena; utjecaj fenola na kvalitetu vode;fenoli u otpadnim vodama

Eteri; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Aldehidi i ketoni; struktura i nomenklatura; konstitucijska izomerija; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Karboksilne kiseline i njihovi derivati; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Esteri; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Ostali derivati karboksilnih kiselina; acilhalogenidi i anhidridi

Površinski aktivne tvari; ekološka sredstva za pranje

Amidi; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Amini; struktura i nomenklatura; svojstva i reakcije; dobivanje i primjena

Struktura i svojstva polimera

Karakteristična svojstva polimera

Linearna polimerizacija, vulkanizacija

Adicijska polimerizacija

Polikondenzacija

Pesticidi

Povijest, toksičnost, oblici i načini primjene, insekticidi, biljni otrovi

Bojni otrovi

Način rada i vođenje dnevnika rada

Izvori opasnosti u laboratoriju za organsku kemiju

Mjere sigurnosti pri radu i prva pomoć

Tehnike rada u organskom laboratoriju

Filtracija

Prekristalizacija

Sublimacija

Ekstrakcija

Kromatografija

Destilacije

Određivanje tališta i vrelišta

Spektroskopske metode

Relativni indeks loma tekućina

Kut zakretanja optički aktivnih tvari

Dobivanje i svojstva metana i etana

Dobivanje i svojstva etena i etina

Halogeniranje

Adsorpcija alkilhalogenida na aktivnom ugljenu

Sinteza benzojeve kiseline i benzilnog alkohola (Cannizzovova reakcija)

Sinteza sulfanilne kiseline

Dobivanje octene kiseline oksidacijom etanola i alkoholnim

vrenjem

Određivanje octene kiseline u octu

Dokazivanje mliječne kiseline u kiselom mlijeku

Izolacija i određivanje limunske kiseline

Sinteza i hidroliza etil-acetata

Sinteza acetilsalicilne kiseline

Uklanjanje nafte s površine

Utjecaj benzinskih para na klijanje i rast sjemenki

Dokazivanje tetraetilolova u benzinu

Dokazivanje benzinskih para u zraku

Polukvantitativno određivanje benzena u zraku

Određivanje detergenata u vodi

Djelovanje sredstava za pranje na klijavost i rast sjemenki

Dokazivanje detergenata u rijekama

Dobivanje fenoplasta i aminoplasta

Kondenzacija fenola i formaldehida

Depolimerizacija otpadnog polistirena

Piroliza starih autoguma

Adsorpcija plinova i para na aktivnom ugljenu (princip rada zaštitne maske)

Nastavni sadržaji laboratorijskih vježbi realiziraju se u laboratoriju za kemiju.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, rad u skupini, rad u parovima, individualni rad.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, ispitna vježba, seminarski rad, problemski zadatak, projektni zadatak, dnevnik rada/mapa praktičnih radova.

Kemija živih bića

1. obrazložiti strukturu i funkciju ugljikohidrata

2. odrediti strukturu, svojstva i funkciju aminokiselina i proteina

3. opisati značenje nukleinskih kiselina

4. opisati značenje i ulogu enzima i vitamina u organizmu

5. obrazložiti kiralnost i stereizomeriju u organskim spojevima

6. provesti metodu analize organskih prirodnih spojeva

Kemija tla

1. obrazložiti utjecaj različitih onečišćenja na tlo