NN 52/17 od 02.06.2017. Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa

Baza je ažurirana 27.04.2024.

zaključno sa NN 44/24

Objavljeno u NN 52/17 od 02.06.2017.:

Vlada Republike Hrvatske

Na temelju članka 23. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 1. lipnja 2017. godine donijela

UREDBU O PROVEDBI POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Predmet uredbe

Članak 1.

Ovom se Uredbom propisuju pobliži kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, način utvrđivanja adresata, aktivnosti prethodnog postupka procjene učinaka propisa, sadržaj obrasca prethodnog postupka procjene učinaka propisa, postupak savjetovanja, aktivnosti procjene učinaka propisa i sadržaj obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa te druga pitanja s tim u vezi.

Postupci procjene učinaka propisa

Članak 2.

(1) Prethodni postupak procjene učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Prethodna procjena) provodi se sukladno kriterijima propisanim Zakonom o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Zakon) i kriterijima sadržanim u obrascu Prethodne procjene koji je propisan u Prilogu 1. ove Uredbe.

(2) Prethodnom procjenom utvrđuje se postojanje značajnih izravnih učinaka pojedinog nacrta prijedloga zakona u odnosu na obuhvaćene adresate, s ciljem odlučivanja o provedbi daljnje procjene učinaka propisa, a iskazuje se u obrascu Prethodne procjene.

(3) Procjenom učinaka propisa analiziraju se značajni izravni učinci nacrta prijedloga zakona utvrđeni u Prethodnoj procjeni u odnosu na kriterije propisane Zakonom i obuhvaćene adresate, a iskazuje se u obrascu Iskaza o procjeni učinaka propisa (u daljnjem tekstu: Iskaz) koji je propisan u Prilogu 4. ove Uredbe.

(4) Iznimno od stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, a u vezi s člankom 17. i člankom 18. stavkom 1. Zakona, provodi se naknadna procjena učinaka propisa. Naknadnom procjenom učinaka propisa procjenjuju se učinci propisa koji su na snazi, a koji su nastali prema adresatima toga propisa prilikom njegove provedbe. Ovom procjenom učinaka propisa detaljno se utvrđuju promjene koje su nastale provedbom toga propisa. Naknadna procjena učinaka propisa iskazuje se u obrascu koji je propisan u Prilogu 5. ove Uredbe.

Kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini i na pojedino gospodarsko područje

Članak 3.

(1) Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– makroekonomsko okruženje, osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

– slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

– funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

– prepreke za razmjenu roba i usluga

– cijena roba i usluga

– uvjet za poslovanje na tržištu i

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

(2) Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na pojedino gospodarsko područje procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– trošak kapitala u gospodarskim subjektima

– trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

– trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

– trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

– trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

– prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

– djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata i

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na pojedino gospodarsko područje, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na tržišno natjecanje

Članak 4.

Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na tržišno natjecanje procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru, odnosno gospodarstvu u cjelini

– pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

– postojanje diskriminirajućeg uvjeta, osobito posebnog isključivog prava, uživanje povoljnijeg izvora financiranja ili pristup privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

– uređuje li prijedlog zakona djelatnost koja je već regulirana ili se prijedlogom zakona određena djelatnost uređuje kao regulirana

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na tržišno natjecanje, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Kriteriji za procjenu izravnih socijalnih učinaka nacrta prijedloga zakona

Članak 5.

Izravni socijalni učinci nacrta prijedloga zakona procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

– prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

– socijalna uključenost

– zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

– proširenje, odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

– financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite i

– drugi očekivani izravni socijalni učinci nacrta prijedloga zakona, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na rad i tržište rada

Članak 6.

Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na rad i tržište rada procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini, odnosno u pojedinom gospodarskom području

– otvaranje novih radnih mjesta, odnosno gubitak radnih mjesta

– kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

– status regulirane profesije

– status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

– fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

– financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

– odnos između privatnog i poslovnog života

– dohodak radnika, odnosno samozaposlenih osoba

– status prava na kvalitetu radnog mjesta

– ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

– status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na rad i tržište rada, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na zaštitu okoliša

Članak 7.

Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na zaštitu okoliša procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– utjecaj na klimu

– kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

– korištenje energije

– korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

– bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

– gospodarenje otpadom i recikliranje

– rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

– zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

– zaštita od utjecaja kemikalija i

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na zaštitu okoliša, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Kriteriji za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na zaštitu ljudskih prava

Članak 8.

Izravni učinci nacrta prijedloga zakona na zaštitu ljudskih prava procjenjuju se prema sljedećim kriterijima:

– ravnopravnost spolova u smislu jednake prisutnosti u svim područjima javnog i privatnog života, jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednake koristi od ostvarenih rezultata

– pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

– povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj, odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

– izravna ili neizravna diskriminacija

– povreda prava na privatnost

– ostvarivanje pravne zaštite, prava na pristup sudu i drugim tijelima i institucijama pravosudnog sustava, pravo na besplatnu pravnu pomoć

– pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

– pravo na pristup informacijama u smislu ostvarivanja pristupa informacijama i ponovne uporabe informacija javnog sektora, te mogućnosti informiranja javnosti i sudjelovanja javnosti u odlučivanju

– drugi očekivani izravni učinci nacrta prijedloga zakona na zaštitu ljudskih prava, ako su ocijenjeni značajnim prema procjeni stručnog nositelja.

Utvrđivanje adresata nacrta prijedloga zakona

Članak 9.

(1) Izravni učinci nacrta prijedloga zakona iz članaka 3. do 8. ove Uredbe analiziraju se prema adresatima nacrta prijedloga zakona utvrđenim Zakonom i ovom Uredbom.

(2) Osim adresata utvrđenih Zakonom, stručni nositelj može utvrditi i druge adresate na koje može utjecati nacrt prijedloga zakona i/ili na koje se odnosi provedba nacrta prijedloga zakona.

(3) Analizom adresata stručni nositelj utvrđuje obuhvat adresata, njihovu veličinu i broj te njihovu izloženost ishodima nacrta prijedloga zakona u pozitivnom ili negativnom smislu.

(4) Tijekom savjetovanja u postupku procjene učinaka propisa mogu se uključiti i drugi dodatni adresati koji nisu utvrđeni od strane stručnog nositelja.

Mjerila za procjenu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona i adresata nacrta prijedloga zakona

Članak 10.

(1) Procjena utvrđenih učinaka nacrta prijedloga zakona iz članaka 3. do 8. ove Uredbe provodi se tako da se za svako područje u kojem se očekuje izravni učinak nacrta prijedloga zakona utvrdi značaj učinka i veličina adresata prema mjerilima: neznatan, mali i veliki.

(2) Mjerilo neznatan predstavlja vrijednost koja je beznačajna i bez osobite vrijednosti za daljnju analizu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona, odnosno adresata.

(3) Mjerilo mali predstavlja vrijednost koja označava prosječnu razinu učinka, a koja u kombinaciji s velikim izravnim učinkom nacrta prijedloga zakona, odnosno velikim brojem adresata predstavlja osnovu za daljnju analizu izravnih učinaka.

(4) Mjerilo veliki predstavlja vrijednost koja označava iznadprosječnu razinu učinka, a koji u kombinaciji s velikim izravnim učinkom nacrta prijedloga zakona, odnosno velikim brojem adresata predstavlja osnovu za daljnju analizu izravnih učinaka.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, utvrđivanje učinka na subjekte malog i srednjeg poduzetništva provodi se sukladno odredbama članka 12. ove Uredbe.

Kriteriji za utvrđivanje potrebe za provedbom procjene učinaka propisa

Članak 11.

(1) Potreba za provedbom procjene učinaka propisa utvrđuje se na temelju rezultata Prethodne procjene sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe.

(2) Procjena učinaka propisa u smislu članka 13. Zakona, provodi se u slučajevima kada je za bilo koji od izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona iz članaka 3. do 8. ove Uredbe utvrđena kombinacija mjerila izravnog učinka nacrta prijedloga zakona i adresata:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

(3) Utvrđene kombinacije iz stavka 2. ovoga članka iskazuju se za svaki od izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona iz članaka 3. do 8. ove Uredbe u obrascu Prethodne procjene.

Kriteriji za provedbu prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva

Članak 12.

(1) Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (u daljnjem tekstu: Prethodni MSP test) na nacrte prijedloga zakona provodi se za sektor malog i srednjeg poduzetništva prema sljedećim kriterijima:

– utvrđivanje ciljane skupine/podskupine

– zapošljavanje i samozapošljavanje u subjektima malog poduzetništva

– tržišno natjecanje i konkurentnost unutarnjeg tržišta Europske unije

– administrativni trošak primjene propisa za male i srednje poduzetnike

– učinak na mikro subjekte malog gospodarstva

– gospodarski i financijski rezultat poslovanja malog i srednjeg poduzetnika i

– drugi očekivani učinci na sektor malog gospodarstva, ako su ocijenjeni značajnima prema procjeni stručnog nositelja.

(2) Za potrebe ove Uredbe pod subjektima malog i srednjeg poduzetništva iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:

– mikro gospodarski subjekti – s manje od 10 zaposlenih

– mali gospodarski subjekti – od 10 do 49 zaposlenih i

– srednji gospodarski subjekti – od 50 do 249 zaposlenih.

(3) Ako se kroz Prethodni MSP test utvrdi učinak na subjekte malog i srednjeg poduzetništva, prema najmanje dva utvrđena kriterija iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj dužan je pristupiti izradi MSP testa u okviru provedbe procjene učinaka propisa.

(4) Pri odlučivanju o obvezi stručnog nositelja za provođenjem MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za provedbu MSP testa sukladno Zakonu.

Provedba prethodne procjene

Članak 13.

(1) Prethodna procjena izrađuje se sukladno kriterijima utvrđenim Zakonom i ovom Uredbom, na način da stručni nositelj daje odgovore prema zahtjevima iz obrasca Prethodna procjena.

(2) Stručni nositelj po završetku izrade Prethodne procjene, provodi savjetovanje o Prethodnoj procjeni u trajanju od najmanje 15 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću.

(3) Po potrebi, istovremeno s provođenjem savjetovanja, stručni nositelj provodi međuresorne konzultacije sukladno članku 18. ove Uredbe, uz davanje primjerenog roka za očitovanje, ne dužeg od roka utvrđenog za trajanje savjetovanja iz stavka 2. ovoga članka.

Izrada Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 14.

(1) Stručni nositelj nakon što izradi Prethodne procjene za nacrte prijedloga zakona izrađuje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti iz svoga djelokruga za sljedeću kalendarsku godinu.

(2) Nacrti prijedloga zakona, za koje se postupak procjene učinaka propisa ne provodi sukladno članku 15. Zakona, obvezno se navode u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti.

(3) Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti izrađuje se prema obrascu koji je propisan u Prilogu 2. ove Uredbe.

Izrada Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 15.

(1) Ured za zakonodavstvo izrađuje Plan zakonodavnih aktivnosti na temelju dostavljenih prijedloga planova zakonodavnih aktivnosti svih stručnih nositelja.

(2) Plan zakonodavnih aktivnosti izrađuje se prema obrascu koji je propisan u Prilogu 3. ove Uredbe.

Provedba Plana zakonodavnih aktivnosti

Članak 16.

(1) Stručni nositelj provodi zakonodavne aktivnosti na temelju obveza iz Plana zakonodavnih aktivnosti, odnosno u drugim slučajevima propisanim Zakonom.

(2) Stručni nositelj dužan je pristupiti provedbi procjene učinaka propisa vodeći računa o rokovima upućivanja nacrta prijedloga zakona u proceduru Vlade Republike Hrvatske.

(3) Stručni nositelj dužan je izvijestiti Ured za zakonodavstvo o novim okolnostima koje utječu na pravovremeno izvršenje obveza iz stavka 1. ovoga članka.

Provedba procjene učinaka propisa

Članak 17.

(1) Stručni nositelj provodi procjenu učinaka propisa izradom Iskaza sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe.

(2) Stručni nositelj provodi sljedeće aktivnosti prilikom izrade Iskaza:

– analizira očekivane ishode nacrta prijedloga zakona, uključujući rezultate praćenja područja koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona na način da obrađuje relevantne dostupne podatke o području koje se namjerava urediti

– analizira utvrđene izravne učinke nacrta prijedloga zakona na utvrđene adresate na način da pristupa detaljnoj analizi u skladu s zahtjevima iz Iskaza

– provodi MSP test i/ili mjerenje Standard Cost Model metodologijom (u daljnjem tekstu: SCM metodologija) u okviru Iskaza, sukladno mjerodavnom mišljenju tijela nadležnog za provođenje MSP testa, odnosno za provedbu SCM metodologije i

– provodi savjetovanje s javnošću i konzultacije s nadležnim i drugim mjerodavnim tijelima.

(3) Tijelo nadležno za provođenje MSP testa, odnosno za provedbu SCM metodologije, obvezno provodi usuglašavanje o rezultatima provedbe MSP testa i SCM metodologije sa stručnim nositeljem.

(4) Iskaz se izrađuje prema obrascu sadržanom u Prilogu 4. ove Uredbe.

Savjetovanje i konzultacije

Članak 18.

(1) Stručni nositelj o iskazu i nacrtu prijedloga zakona provodi savjetovanje od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

(2) Stručni nositelj u okviru postupka procjene učinaka propisa provodi konzultacije s nadležnim tijelima i drugim mjerodavnim tijelima, u skladu s njihovim djelokrugom, ovisno o području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona radi boljeg razumijevanja problema koji se namjerava riješiti, očekivanih ishoda nacrta prijedloga zakona te analize očekivanih izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na utvrđene adresate.

(3) Nakon provedenog savjetovanja s javnošću i konzultacija s nadležnim tijelima i drugim mjerodavnim tijelima, stručni nositelj izrađuje izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću koje sadrži sve zaprimljene primjedbe i mišljenja te očitovanja nositelja na iste. Izvješće se objavljuje na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću najkasnije do dana upućivanja prijedloga propisa.

Izvori podataka

Članak 19.

(1) Stručni nositelj je dužan za utvrđivanje činjenica i podataka koji će poslužiti kao polazna osnova i podloga za procjenu učinaka propisa prema člancima 3. do 9. ove Uredbe koristiti mjerodavne izvore podataka koji su dostupni putem odgovarajućih nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj, kao i iz relevantnih javno dostupnih izvora kao što su znanstvena istraživanja, studije, izvještaji akademskih i nevladinih organizacija i sl.

(2) Osim izvora podataka iz stavka 1. ovoga članka, stručni nositelj može, za utvrđivanje činjenica i podataka koji će poslužiti kao polazna osnova i podloga za procjenu učinaka propisa, koristiti i druge relevantne izvore podataka iz odgovarajućih institucija Europske unije i odgovarajućih međunarodnih organizacija i institucija.

(3) Stručni nositelj obvezan je navesti izvore podataka navedene u obrascu Prethodne procjene i u obrascu Iskaza.

Smjernice za procjenu učinaka propisa

Članak 20.

(1) Stručni nositelj je dužan provoditi procjenu učinaka propisa sukladno Zakonu i ovoj Uredbi, uz obvezni uvid u sadržaj i upute sadržane u smjernicama za procjenu učinaka propisa.

(2) Smjernice za procjenu učinaka propisa obvezno sadrže metodološke i tehničke upute za provedbu procjene učinaka propisa i izradu akata procjene učinaka te upute za provedbu drugih postupaka s tim u vezi.

(3) Smjernice iz stavka 2. ovoga članka donosi čelnik Ureda za zakonodavstvo, a objavljuju se na mrežnim stranicama Ureda za zakonodavstvo.

Poslovi koje obavlja koordinator procjene učinaka propisa

Članak 21.

(1) Koordinator procjene učinaka propisa koordinira postupak procjene učinaka propisa sukladno odredbama Zakona i ove Uredbe.

(2) Koordinator procjene učinaka propisa obavlja i sljedeće poslove:

– inicira postupak izrade Prethodne procjene za nacrte prijedloga zakona iz djelokruga stručnog nositelja u svrhu izrade Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti

– usmjerava i nadzire izradu te daje stručne savjete službenicima stručnog nositelja u vezi s izradom Prethodne procjene

– izrađuje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti na temelju dostavljenih Prethodnih procjena ustrojstvenih jedinica stručnog nositelja i dostavlja ga na razmatranje čelniku stručnog nositelja

– po odobrenju čelnika stručnog nositelja dorađuje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i po potrebi koordinira rad na doradi Prethodnih procjena

– ažurirani Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti i obrasce Prethodne procjene dostavlja čelniku stručnog nositelja radi daljnjeg postupka sukladno Zakonu

– koordinira sve poslove u vezi s usuglašavanjem Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti s Uredom za zakonodavstvo

– sudjeluje u radnoj skupini koja izrađuje Iskaz, ako je ona osnovana

– usmjerava i nadzire izradu Iskaza te daje stručne savjete službenicima stručnog nositelja i članovima radne skupine, ako je ona osnovana, u vezi s njegovom izradom

– daje stručne savjete vezano za primjenu smjernica iz članka 20. ove Uredbe.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka odnose se i na zamjenika koordinatora i službenike zadužene za poslove procjene učinaka propisa.

Prilozi

Članak 22.

Prilozi 1., 2., 3., 4. i 5. sastavni su dio ove Uredbe.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 23.

Smjernice iz članka 20. ove Uredbe čelnik Ureda za zakonodavstvo donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 24.

Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o provedbi postupka procjene učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 66/12).

Članak 25.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-03/51 Urbroj: 50301-24/04-17-2 Zagreb, 1. lipnja 2017.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

1.	OPĆE INFORMACIJE
1.1.	Stručni nositelj:
1.2.	Naziv nacrta prijedloga zakona:
1.3.	Datum:
1.4.	Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
1.5.	Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?	Da/Ne:	Naziv akta: Opis mjere:
1.6.	Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?	Da/Ne:	Naziv pravne stečevine EU:
2.	ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.	Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
2.2.	Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
2.3.	Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
3.	UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.	Što je cilj koji se namjerava postići?
3.2.	Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
3.3.	Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
4.	UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.	Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.	Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
	Obrazloženje:
4.2.	Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.	Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
	Obrazloženje:
5.	UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.	UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali	Veliki
			Da/Ne		Da/Ne	Da/Ne
5.1.1.	Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
5.1.2.	Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
5.1.3.	Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
5.1.4.	Prepreke za razmjenu dobara i usluga
5.1.5.	Cijena roba i usluga
5.1.6.	Uvjet za poslovanje na tržištu
5.1.7.	Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
5.1.8.	Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
5.1.9.	Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
5.1.10.	Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.11.	Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
5.1.12.	Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
5.1.13.	Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
5.1.14.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
	Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.1.17.	Srednji i veliki poduzetnici
5.1.18.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.1.19.	Radnici i/ili umirovljenici
5.1.20.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.1.21.	Hrvatski branitelji
5.1.22.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.1.23.	Udruge i/ili zaklade
5.1.24.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.1.25.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.1.26.	Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
5.2.	UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali	Veliki
			Da/Ne		Da/Ne	Da/Ne
5.2.1.	Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
5.2.2.	Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
5.2.3.	Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
5.2.4.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.2.5.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
	Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.2.7.	Srednji i veliki poduzetnici
5.2.8.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.2.9.	Radnici i/ili umirovljenici
5.2.10.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.2.11.	Hrvatski branitelji
5.2.12.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.2.13.	Udruge i/ili zaklade
5.2.14.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.2.15.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.2.16.	Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.18.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
5.3.	UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali		Veliki
			Da/Ne		Da/Ne		Da/Ne
5.3.1.	Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
5.3.2.	Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
5.3.3.	Socijalna uključenost
5.3.4.	Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
5.3.5.	Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
5.3.6.	Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
5.3.7.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.3.8.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
	Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.3.10.	Srednji i veliki poduzetnici
5.3.11.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.3.12.	Radnici i/ili umirovljenici
5.3.13.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.3.14.	Hrvatski branitelji
5.3.15.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.3.16.	Udruge i/ili zaklade
5.3.17.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.3.18.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.3.19.	Drugi utvrđeni adresati:
5.3.20.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
5.4.	UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali		Veliki
			Da/Ne		Da/Ne		Da/Ne
5.4.1.	Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
5.4.2.	Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
5.4.3.	Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
5.4.4.	Status regulirane profesije
5.4.5.	Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
5.4.6.	Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
5.4.7.	Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
5.4.8.	Odnos između privatnog i poslovnog života
5.4.9.	Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
5.4.10.	Pravo na kvalitetu radnog mjesta
5.4.11.	Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
5.4.12.	Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
5.4.13.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
	Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.4.16.	Srednji i veliki poduzetnici
5.4.17.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.4.18.	Radnici i/ili umirovljenici
5.4.19.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.4.20.	Hrvatski branitelji
5.4.21.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.4.22.	Udruge i/ili zaklade
5.4.23.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.4.24.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.4.25.	Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.15. do 5.4.25.
5.4.27.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
5.5.	UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali		Veliki
			Da/Ne		Da/Ne		Da/Ne
5.5.1.	Utjecaj na klimu
5.5.2.	Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
5.5.3.	Korištenje energije
5.5.4.	Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
5.5.5.	Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
5.5.6.	Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
5.5.7.	Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
5.5.8.	Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
5.5.9.	Zaštita od utjecaja kemikalija
5.5.10.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
	Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.5.13.	Srednji i veliki poduzetnici
5.5.14.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.5.15.	Radnici i/ili umirovljenici
5.5.16.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.5.17.	Hrvatski branitelji
5.5.18.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.5.19.	Udruge i/ili zaklade
5.5.20.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.5.21.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.5.22.	Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
5.6.	UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
	Vrsta izravnih učinaka		Mjerilo učinka
	Utvrdite učinak na:		Neznatan		Mali		Veliki
			Da/Ne		Da/Ne		Da/Ne
5.6.1.	Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
5.6.2.	Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
5.6.3.	Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
5.6.4.	Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
5.6.5.	Povreda prava na privatnost
5.6.6.	Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
5.6.7.	Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
5.6.8.	Pravo na pristup informacijama
5.6.9.	Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
	Utvrdite veličinu adresata:
5.6.11.	Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
5.6.12.	Srednji i veliki poduzetnici
5.6.13.	Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
5.6.14.	Radnici i/ili umirovljenici
5.6.15.	Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
5.6.16.	Hrvatski branitelji
5.6.17.	Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
5.6.18.	Udruge i/ili zaklade
5.6.19.	Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
5.6.20.	Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
5.6.21.	Drugi utvrđeni adresati:
5.6.22.	Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.11. do 5.6.21.
5.6.23.	REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata veliki izravni učinak i veliki broj adresata mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s »DA«:
6.	PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST) Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
	Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:				DA		NE
6.1.	Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
	Obrazloženje:
6.2.	Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
	Obrazloženje:
6.3.	Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
	Obrazloženje:
6.4.	Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
	Obrazloženje:
6.5.	Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
	Obrazloženje:
7.	Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
	Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. "DA", iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.	SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
	Ako je utvrđena barem jedna kombinacija: veliki izravni učinak i mali broj adresata, veliki izravni učinak i veliki broj adresata, mali izravni učinak i veliki broj adresata, u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s "DA" kod odgovarajućeg izravnog učinka. Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
	Procjena učinaka propisa			Potreba za PUP
	Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa			DA		NE
8.1.	Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
8.2.	Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
8.3.	Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
8.4.	Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
8.5.	Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
8.6.	Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
	MSP test			Potreba za MSP test
8.7.	Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)			DA		NE
8.8.	Provođenje MSP testa
8.9.	Provođenje SCM metodologije
9.	PRILOZI

10.	POTPIS ČELNIKA TIJELA
	Potpis: Datum:
11.	Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17)
	Uputa: • Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj »nacrt prijedloga zakona« potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

PRILOG 2.

OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA ______ GODINU

Stručni nositelj:
Redni broj	Naziv nacrta prijedloga zakona	Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.

PRIJAVA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA U SLUČAJU IZNIMKI OD PROVEDBE POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA
1.
2.
3.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Datum:
Uputa:
• Dodati potreban broj redova sukladno broju nacrta prijedloga zakona koji su predviđeni planom zakonodavnih aktivnosti stručnog nositelja • Za nacrte prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa potrebno je iza naziva nacrta prijedloga zakona dodati oznaku »(PUP)« • Za nacrte prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je iza naziva propisa dodati oznaku »(EU)« • Za nacrte prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere potrebno je dodati oznaku »(RM)« • Nacrti prijedloga zakona koji su u kategoriji iznimki od provedbe postupka procjene učinaka propisa na temelju članka 15. stavka 1. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj --/17) obvezno se navode u Obrascu radi njihove prijave u Plan zakonodavnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske i, po potrebi, dodaju im se odgovarajuće oznake »(EU)« i/ili »(RM)« • Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)

PRILOG 3.

OBRAZAC PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA ______ GODINU

Redni broj	Stručni nositelj	Naziv nacrta prijedloga zakona:	Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske
1.
2.
3.

Legenda:
• Nacrti prijedloga zakona za koje će se provesti procjena učinaka propisa označeni su oznakom »(PUP)«. • Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označeni su oznakom »(EU)«. • Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog strateškog akta ili reformske mjere označeni su oznakom »(RM)«. • Za upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske potrebno je navesti odgovarajuće tromjesečje (I, II, III, IV)

PRILOG 4.

OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA

1.	OPĆE INFORMACIJE
1.1.	Naziv nacrta prijedloga zakona:
1.2.	Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:	Da/Ne:	Naziv akta: Opis mjere:
1.3.	Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije	Da/Ne:	Naziv pravne stečevine EU:
2.	ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.	Ukratko navesti argumente, razloge i potrebe da se nacrt prijedloga zakona uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske. Objasniti koji se ishodi odnosno promjene očekuju u području koje se namjerava urediti nacrtom prijedloga zakona. Objasniti koji su uzroci nastanka problema odnosno poteškoća u primjeni postojećeg zakonodavstva. Objasniti koje se posljedice očekuju ako se nacrt prijedloga zakona ne uputi u proceduru Vlade Republike Hrvatske na donošenje. Jasno utvrdite ciljeve koji se žele postići donošenjem nacrta prijedloga zakona uzimajući u obzir da cilj mora biti specifičan, mjerljiv, ostvariv, realistična i vremenski ograničen.
3.	ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.	Analiza gospodarskih učinaka
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: "Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Da li nacrt prijedloga zakona utječe na gospodarski rast i/ili zaposlenost? Kako doprinosi poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta? Ima li izravnih učinak na makroekonomsku stabilnost? Koji su učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada? Kakav je učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji? Potiče li nacrt prijedloga zakona priljev investicija? Može li utjecati na oglašavanje proizvoda tako da ograničava ili zabranjuje oglašavanje? Može li negativno utjecati na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili njihovim zatvaranjem? Olakšava li uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda? Utječe li na prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi, autorska prava, ostala prava intelektualnog vlasništva)? Potiče li ili ograničava istraživanja akademskog ili industrijskog tipa? Potiče li bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
3.2.	Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: »Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Da li utječe na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima? Da li postoje regulacijske barijere (npr. regulirane profesije) u sektoru odnosno na tržištu? Da li nacrt prijedloga zakona može dovesti do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta? Da li postoje strukturalne, financijske, tehničke ili neke druge barijere u sektoru odnosno na tržištu koje se odnose na odredbe za robe i usluge? Da li postoji tijelo, primjerice tijelo lokalne samouprave kojem je povjerena pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu?
3.3.	Analiza socijalnih učinaka
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: "Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Da li nacrt prijedloga zakona utječe na demografske trendove u pozitivnom ili negativnom smislu? Kakav učinak se očekuje na sustav socijalne skrbi? Rezultira li, izravno ili neizravno jednakošću ili nejednakošću korisnika socijalne skrbi? Hoće li korisnici socijalne skrbi biti bolje informirani o ishodima nacrta prijedloga zakona? Utječe li na posebne skupine pojedinaca (primjerice, najranjivije ili najrizičnije kada je riječ o siromaštvu, djecu, žene, starije i nemoćne, osobe s posebnim potrebama, nezaposlene, azilante), gospodarske subjekte ili ostale organizacije? Nameću li se dodatni administrativni zahtjevi pojedincima i povećava li njihov administrativni teret (npr. ishođenje javnih isprava, dodatno ispunjavanje obrazaca, dodatne potvrde drugih javnih institucija i organizacija, ograničavanje prava pojedinca i sl.? Utječe li na obiteljski život, instituciju braka odnosno pravnu, gospodarsku ili socijalnu zaštitu obitelji? Utječe li na prava djeteta? Utječe li na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom živote, poput prehrane, tjelesne aktivnosti ili upotrebe duhanskih proizvoda, alkohola i narkotika? Postoje li posebno pogođene rizične skupine ljudi (zbog dobi, spola, invaliditeta, mobilnosti, regionalne ili socijalne skupine)? Postoje li učinci na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu?
3.4.	Analiza učinaka na rad i tržište rada
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: »Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Olakšava li nacrt prijedloga zakona otvaranje novih radnih mjesta? Dovodi li, izravno ili neizravno, do gubitka radnih mjesta? Ima li posebne negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene? Ima li poseban učinak na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva? Utječe li na ponudu poslova? Ima li učinak na funkcioniranje tržišta rada? Ima li učinak na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života? Ima li učinak na kvalitetu radnog mjesta? Utječe li na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije? Ima li učinak na zdravlje i sigurnost radnika? Utječe li izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika? Utječe li izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze poslodavaca? Utječe li na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna? Utječe li, primjerice, na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini ili na pravo kolektivnog djelovanja?
3.5.	Analiza učinaka na zaštitu okoliša
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: "Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Da li ima učinak na ispuštanje stakleničkih plinova (npr. ugljičnog dioksida, metana, itd.) u atmosferu? Da li ima učinak na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša (tla, rijeka i dr.)? Da li ima učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva? Da li ima učinak na kombinaciju goriva (ugljena, plina, nuklearne energije, obnovljivih izvora) koji se koriste u proizvodnji energije? Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za prijevozom (putničkim ili teretnim)?Hoće li povećati ili smanjiti potražnju za energijom i gorivom? Smanjuje li se broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području (npr. smanjivanjem bioraznolikosti) ili povećava broj vrsta (npr. promicanjem njihovog očuvanja)? Utječe li na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja? Da li se na bilo koji drugi način utječe na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone? Da li se utječe na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda? Da li se povećava ili smanjuje kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača)? Ima li opcija učinak na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti? Hoće li tvrtke više ili manje zagađivati atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja? Da li utječe na proizvodnju otpada (krutog, gradskog, poljoprivrednog, rudarskog, radioaktivnog ili toksičnog otpada)? Utječe li na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama? Ima li učinak na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU (na primjer, nove inicijative u obalnom području ili planovi za izgradnju brana na rijekama koje protječu kroz druge zemlje)?
3.6.	Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
	Ako u Prethodnoj procjeni nije utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, potrebno je unijeti sljedeći tekst: "Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.« Ako je u Prethodnoj procjeni utvrđena potreba za daljnjom analizom izravnih učinaka u ovome području, prilikom analize učinaka obratite pozornost na sljedeća pitanja: Utječe li na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve? Ima li različit učinak na žene i muškarce? Promiče li se ravnopravnost između žena i muškaraca? Podrazumijeva li različit tretman skupina ili pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije? Utječe li na značajno na građane drugih nacionalnosti? Može li dovesti do neizravne diskriminacije? Utječe li na prava djeteta? Utječe li na privatnost pojedinaca (uključujući njihovo mjesto stanovanja i njihovu komunikaciju)? Utječe li na pravo izbora i slobode pojedinaca? Uključuje li obradu osobnih podataka ili tiče li se prava pojedinca na pristup osobnim podacima? Da li se ograničava ili potiče uključenost dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom (npr. Zakon o procjeni učinaka propisa, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa)? Odnosi li se prema svim sudionicima i dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima? Utječe li mjera na kulturološku i jezičnu raznolikost? Hoće li utjecati na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom? Utječe li na pristup pojedinca pravnim institucijama? Utječe li na medije, pluralizam medija i slobodu govora? Uključuje li na etička pitanja (kloniranje, uporaba ljudskog tijela ili dijelova tijela za financijsku dobit, genetička istraživanja, uporaba genetičkih informacija)? Hoće li utjecati na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu? Hoće li utjecati na prava žrtvi i svjedoka? Utječe li na kapacitet redarstvenih snaga? Utječe li na javne institucije i administraciju, primjerice, u smislu njihovih nadležnosti? Može li povećati broj kriminalnih djela?
4.	TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17).
4.1.	Moguće opcije javnih politika
	Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva. OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
4.2.	Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova. Tablica: Analiza troškova i koristi
5.	PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
	Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. "DA", iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
6.	SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
	Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na nacrt prijedloga zakona i Iskaz o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen Iskaz o procjeni učinaka propisa i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
7.	OPTIMALNO RJEŠENJE
	Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova nacrta prijedloga zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u postupku procjene učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje dovodi do rješenja za utvrđeni problem tako što donosi najviše ukupnih koristi u odnosu na ukupne troškove.
8.	VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
	Sažeto i jasno navedite vremenski okvir postizanja očekivanih ishoda zakona, kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje provedbe, kao i naknadno vrednovanje provedbe zakona. Za praćenje provedbe zakona potrebno je sažeto navesti kratki pregled postupka provedbe, utvrditi osnovne indikatore za praćenje provedbe (osnovne pokazatelje uspješnosti), utvrditi osnovne indikatore za vrednovanje postignutih ishoda zakona. Ako do sada nije bilo dostupnih podataka, odnosno podaci nisu bili cjeloviti ili se nisu prikupljali na odgovarajući način, kroz praćenje provedbe zakona moguće je utvrditi osnovne indikatore na temelju kojih će se podaci početi prikupljati.
9.	PRILOZI
	U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
10.	POTPIS ČELNIKA TIJELA
	Potpis: Datum:
11.	Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa (»Narodne novine«, broj 44/17)
	Uputa: • Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj »nacrt prijedloga zakona« potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

PRILOG 5.

OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA

1.	OPĆE INFORMACIJE
1.1.	Naziv zakona:
1.2.	Broj »Narodnih novina«
1.3.	Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:	Da/Ne:	Naziv akta: Opis mjere:
1.4.	Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije	Da/Ne:	Naziv pravne stečevine EU:
2.	ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.	Ukratko objasniti koji su postignuti rezultati primjene zakona u području koje se uredilo Zakonom. Objasniti koji su nastali ishodi primjene Zakona u odnosu na utvrđeni problem i razloge zbog čeka je usvojen Zakona. Jasno utvrdite da li su postignuti ciljevi koji su se htjeli postići donošenjem Zakona uzimajući u obzir primjenu Zakona u razdoblju od stupanja na snagu Zakona do trenutka izrade naknadne procjene učinaka propisa
3.	ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.	Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
	Da li je primjena Zakona utjecala na gospodarski rast i/ili zaposlenost? Kako je doprinio poboljšanju uvjeta za ulaganje i funkcioniranje tržišta? Da li je primjena Zakona imala učinak na makroekonomsku stabilnost? Koji su bili učinci na slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i rada? Da li je Zakon doveo do smanjivanja izbora za potrošače, viših tržišnih cijena, stvaranja novih prepreka za dobavljače i pružatelje usluga, poticanja nekonkurentnog tržišnog ponašanja, stvaranja monopolističkog tržišta? Kakav je bio učinak na konkurentnost hrvatskih gospodarskih subjekata na zajedničkom tržištu EU i u regiji? Da li je primjena Zakona potakla priljev investicija? Da li je primjena Zakona utjecala na oglašavanje proizvoda tako da ograničavala ili zabranjivala oglašavanje? Da li je primjena Zakona negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata, obrta ili je došlo do njihovih zatvaranja? Da li je primjena Zakona olakšala uvođenje i širenje novih proizvodnih metoda, tehnologija i proizvoda? Da li je primjena Zakona utjecala na prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi, autorska prava, ostala prava intelektualnog vlasništva)? Da li je primjena Zakona potakla ili ograničavala istraživanja akademskog ili industrijskog tipa? Da li je primjena Zakona potakla bolju produktivnost/učinkovitost korištenja resursa?
3.2.	Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
	Da li je primjena Zakona utjecala na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu pod nediskriminirajućim uvjetima? Da li je primjena Zakona utjecala na status regulacijskih barijera (npr. regulirane profesije) u sektoru odnosno na tržištu? Da li je primjena Zakona utjecala na strukturalne, financijske, tehničke ili neke druge barijere u sektoru odnosno na tržištu koje se odnose na odredbe za robe i usluge? Da li je primjena Zakona utjecala na tijelo, primjerice tijelo lokalne samouprave kojem je povjereno pružanje javnih usluga i koje istovremeno obavlja neku gospodarsku aktivnost na tržištu?
3.3.	Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
	Da li je primjena Zakona utjecala na demografske trendove u pozitivnom ili negativnom smislu? Kakav je bio učinak na sustav socijalne skrbi? Da li je rezultirao, izravno ili neizravno jednakošću ili nejednakošću korisnika socijalne skrbi? Da li su korisnici socijalne skrbi bili bolje informirani o promjenama u Zakonu i/ili primjeni Zakona? Da li je primjena Zakona utjecala na posebne skupine pojedinaca (primjerice, najranjivije ili najrizičnije kada je riječ o siromaštvu, djecu, žene, starije i nemoćne, osobe s posebnim potrebama, nezaposlene, azilante), tvrtke ili ostale organizacije? Da li je primjena Zakona utjecala nametnula dodatne administrativne zahtjeve pojedincima i da li se povećao njihov administrativni teret (npr. ishođenje javnih isprava, dodatno ispunjavanje obrazaca, dodatne potvrde drugih javnih institucija i organizacija, ograničavanje prava pojedinca i sl.? Da li je primjena Zakona utjecala na obiteljski život, instituciju braka odnosno pravnu, gospodarsku ili socijalnu zaštitu obitelji? Da li je primjena Zakona utjecala na prava djeteta? Da li je primjena Zakona utjecala na zdravstvene čimbenike koji su povezani sa stilom živote, poput prehrane, tjelesne aktivnosti ili upotrebe duhanskih proizvoda, alkohola i narkotika? Da li je primjena Zakona posebno pogodila rizične skupine stanovništva (zbog dobi, spola, invaliditeta, mobilnosti, regionalne ili socijalne skupine)? Da li su postojali učinci na ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu?
3.4.	Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
	Da li je primjena Zakona utjecala na otvaranje novih radnih mjesta? Da li je primjena Zakona dovela, izravno ili neizravno, do gubitka radnih mjesta? Da li je primjena Zakona utjecala imala posebne negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene? Da li je primjena Zakona utjecala na pojedine dobne skupine radnika odnosno stanovništva? Da li je primjena Zakona utjecala na ponudu poslova? Da li je primjena Zakona utjecala na funkcioniranje tržišta rada?Da li je primjena Zakona utjecala na usklađivanje privatnog, obiteljskog i poslovnog života? Da li je primjena Zakona utjecala na kvalitetu radnog mjesta? Da li je primjena Zakona utjecala na pristup radnika ili nezaposlenih programima usavršavanja, prekvalifikacije, dodatne edukacije? Da li je primjena Zakona imala učinak na zdravlje i sigurnost radnika? Da li je primjena Zakona utjecala, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze radnika? Da li je primjena Zakona utjecala, izravno ili neizravno, na postojeća prava i obveze poslodavaca? Da li je primjena Zakona utjecala na autonomiju socijalnih partnera u područjima za koja su kompetentna? Da li je primjena Zakona utjecala, primjerice, na kolektivno pregovaranje na bilo kojoj razini ili na pravo kolektivnog djelovanja?
3.5.	Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
	Da li je primjena Zakona utjecala učinak na ispuštanje stakleničkih plinova (npr. ugljičnog dioksida, metana, itd.) u atmosferu? Da li ima učinak na ispuštanje kiselih, fotokemijskih ili štetnih onečišćivača zraka koji mogu utjecati na ljudsko zdravlje, oštetiti usjeve ili zgrade ili dovesti do onečišćenja okoliša (tla, rijeka i dr.)? Da li je primjena Zakona imala učinak na energetske resurse za potrebe gospodarstva? Da li je primjena Zakona imala učinak na kombinaciju goriva (ugljena, plina, nuklearne energije, obnovljivih izvora) koji se koriste u proizvodnji energije? Da li je primjena Zakona utjecala na povećanje ili smanjenje potražnje za prijevozom (putničkim ili teretnim)? Da li je primjena Zakona utjecala na povećanje ili smanjenje potražnju za energijom i gorivom? Da li je primjena Zakona utjecala na broj bioloških vrsta/primjeraka u određenom području (npr. smanjivanjem bioraznolikosti) ili je povećala broj vrsta (npr. promicanjem njihovog očuvanja)? Da li je primjena Zakona utjecala na zaštićene ili ugrožene vrste, njihova staništa ili ekološki ugrožena područja? Da li je primjena Zakona utjecala na migracijske putove, ekološke koridore ili zaštićene ekološke zone? Da li je primjena Zakona utjecala na kvalitetu pitke vode i podzemnih voda?Da li je primjena Zakona utjecala povećala ili smanjila kvalitetu vode u priobalnim i morskim područjima (zbog ispuštanja kanalizacije, hranjivih tvari, ulja, teških metala i ostalih zagađivača)? Da li je primjena Zakona utjecala na upotrebu obnovljivih izvora energije (vjetar, voda, sunce, more), obnovljivih resursa hrane (npr. riba) i njihovu uporabu brže nego se resursi mogu samostalno obnoviti? Da li je primjena Zakona utjecala na tvrtke i da li su tvrtke više ili manje zagađivale atmosferu zbog promjena u načinu poslovanja? Da li je primjena Zakona utjecala na proizvodnju otpada (krutog, gradskog, poljoprivrednog, rudarskog, radioaktivnog ili toksičnog otpada)? Da li je primjena Zakona utjecala na rizik neovlaštenog ili nenamjernog ispuštanja ekološki štetnih ili genetski modificiranih organizama? Da li je primjena Zakona utjecala na okoliš ili na mjere zaštite okoliša u susjednim zemljama i zemljama članicama EU?
3.6.	Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
	Da li je primjena Zakona utjecala na građane drugih nacionalnosti ili na strane sezonske radnike? Da li je primjena Zakona utjecala na nediskriminaciju, jednaki tretman i jednake prilike za sve? Da li je primjena Zakona utjecala na različit tretman žena i muškaraca? Da li je primjena Zakona utjecala na različit tretman skupina ili pojedinaca na osnovi spola, rasnog ili nacionalnog podrijetla, vjerskog opredjeljenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije? Da li je primjena Zakona utjecala na neizravnu diskriminaciju? Da li je primjena Zakona utjecala na prava djeteta? Da li je primjena Zakona utjecala na privatnost pojedinaca (uključujući njihovo mjesto stanovanja i njihovu komunikaciju)? Da li je primjena Zakona utjecala na pravo izbora i slobode pojedinaca? Da li je primjena Zakona utjecala na obradu osobnih podataka ili na prava pojedinca na pristup osobnim podacima? Da li je primjena Zakona utjecala na ograničavanje ili poticanje uključenosti dionika u proces donošenja odluka kao što je predviđeno posebnim nacionalnim i europskim zakonodavstvom (npr. Zakon o procjeni učinaka propisa, Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa)? Da li je primjena Zakona utjecala na odnos prema svim sudionicima i dionicima jednako, uz dužno poštovanje prema različitostima? Da li je primjena Zakona utjecala na kulturološku i jezičnu raznolikost? Da li je primjena Zakona utjecala na prava pojedinaca i njihov odnos s javnom upravom? Da li je primjena Zakona utjecala na pristup pojedinca pravnim institucijama? Da li je primjena Zakona utjecala na medije, pluralizam medija i slobodu govora? Da li je primjena Zakona utjecala na etička pitanja (kloniranje, uporaba ljudskog tijela ili dijelova tijela za financijsku dobit, genetička istraživanja, uporaba genetičkih informacija)? Da li je primjena Zakona utjecala na pravo na slobodu i sigurnost, pravo na pošteno suđenje i pravo na obranu? Da li je primjena Zakona utjecala prava žrtvi i svjedoka? Da li je primjena Zakona utjecala na kapacitet redarstvenih snaga? Da li je primjena Zakona utjecala na javne institucije i administraciju, primjerice, u smislu njihovih nadležnosti? Da li je primjena Zakona povećala broj kriminalnih djela?
4.	SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
	Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana uz javno izlaganje materije koja je predmet savjetovanja. Savjetovanje se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa. Tijekom savjetovanja potrebno je provesti jedno ili više javnih izlaganja Obrasca o naknadnoj procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima. Sažetak postupka savjetovanja s javnošću potrebno je iznijeti na jasan način i s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, kao i datume provedenog javnog izlaganja. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli pisanim putem u vrijeme savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Potrebno je navesti sveukupni broj zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga te navesti broj prihvaćenih komentara na Obrazac naknadne procjene učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Obrazac o naknadnoj procjeni učinaka propisa dostavlja se na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo. Potrebno je ukratko navesti kojim nadležnim tijelima je dostavljen ovaj Obrazac i kada je zaprimljeno mišljenje nadležnog tijela i Ureda za zakonodavstvo.
5.	PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
	Potrebno je kratko i sažeto prezentirati ukupne rezultate provedenog postupka naknadne procjene učinaka. Potrebno je dati analizu koristi i troškova koji su postignuti primjenom Zakona, imajući u vidu rezultate analize i provedeno savjetovanje. Na temelju svega izloženog u naknadnoj procjeni učinaka propisa sažeto predložite optimalno normativno rješenje koje će dovesti do daljnjeg poboljšanja područja primjene Zakona koje može biti da se primjena Zakona: nastavi, pristupi izmjeni i/ili dopuni Zakona, staviti izvan snage.
6.	PRILOZI
	U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga
7.	POTPIS ČELNIKA TIJELA
	Potpis: Datum: