Objavljeno u NN 31/17 od 05.04.2017.:

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 120. stavka 2. i članka 122. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13 i 78/15), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. ožujka 2017. godine donijela

 

UREDBU O IZMJENAMA I DOPUNAMA UREDBE O SPRJEČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI

Članak 1.

U Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine«, broj 44/14) članak 1. mijenja se i glasi:

»Ovom Uredbom uređuje se popis vrsta opasnih tvari; način utvrđivanja količina, granične količine i kriteriji prema kojima se te tvari klasificiraju kao opasne; način podnošenja i obvezni sadržaj obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju; obvezni sadržaj Politike sprječavanja velikih nesreća; obvezni sadržaj Izvješća o sigurnosti, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća, uvjeti za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti; obvezni sadržaj i način davanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; uvjeti za produženje izdane suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti i rokove s tim u vezi; tajnost podataka; način i uvjeti za nadzor nad provedbom aktivnosti i mjera sukladno izdanoj suglasnosti na Izvješće o sigurnosti i Politiku sprječavanja velikih nesreća; posebne obveze operatera: u poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, u slučaju značajne promjene u području postrojenja operatera, u slučaju velike nesreće, postupak i obveze u slučaju velike nesreće s prekograničnim učincima, drugi uvjeti i mjere za sprječavanje velikih nesreća u skladu s međunarodno priznatim standardima i propisima; sadržaj i način vođenja očevidnika o operaterima i njihovim područjima postrojenja koja mogu uzrokovati nesreće s domino-efektom te druga pitanja s tim u vezi.«.

Članak 2.

Članak 2. mijenja se i glasi:

»Ovom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).«.

Članak 3.

U članku 3. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. »Iznenadni događaj« je događaj koji uključuje opasne tvari s posljedicama na zdravlje ljudi i/ili okoliš koji ne doseže kriterije iz Priloga VII. ove Uredbe.«.

Točka 9. mijenja se i glasi:

»9. »Područje postrojenja« označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti. Područje postrojenja može biti višeg ili nižeg razreda.«.

U točki 11. riječ: »postrojenje« zamjenjuje se riječima: »područje postrojenja«.

U točki 13. riječ: »području« zamjenjuje se riječima: »području postrojenja«.

U točki 14. iza riječi: »određenog« dodaje se riječ: »učinka«.

Točke 16. i 17. mijenjaju se i glase:

»16. »Susjedno postrojenje« je područje postrojenja koje se nalazi u takvoj blizini drugog područja postrojenja da isto povećava rizik ili posljedice velike nesreće.

17. »Unutarnji plan« je plan za postupanje unutar postrojenja višeg razreda koji donosi operater, a izrađuje se uz savjetovanje sa zaposlenim osobljem i važnim kooperantima čije se osoblje često nalazi na području postrojenja, kako bi se upravljalo rizicima i unutarnjim posljedicama iznenadnih događaja koje uključuju opasne tvari. Unutarnji plan uključuje postupke koji aktiviraju Vanjski plan.«.

U točki 18. iza riječi: »izvan« dodaje se riječ: »područja«.

U točki 20. iza riječi: »kojeg« dodaje se riječ: »područja«.

Članak 4.

U članku 4. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka kada operater u području postrojenja utvrdi prisutnost opasnih tvari iz popisa u Prilogu I.A odnosno iz popisa u Prilogu I.B ove Uredbe u količinama manjim od propisanih graničnih vrijednosti prema popisima u Prilogu I.A, dijelovima 1. i 2. u stupcu 2. odnosno prema popisu u Prilogu I.B u stupcu 2. ove Uredbe dužan je o tome obavijestiti Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Agencija) na način propisan člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te će se za njih koristiti odgovarajući izrazi koji se koriste za obveznike Uredbe. Operater iz ovoga stavka postupit će i prema zahtjevima propisa kojim se uređuje zaštita i spašavanje.«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na operatere iz stavka 4. ovoga članka koji u području postrojenja imaju utvrđenu samo prisutnost opasnih tvari u količinama ispod 1% donjih graničnih malih količina.«.

Članak 5.

U članku 6. stavku 1. riječ: »postrojenju« zamjenjuje se riječima: »području postrojenja«.

U stavku 3. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. uplitanje neovlaštenih osoba pri radu područja postrojenja (sudjelovanje i radnje osoba, primjerice: rukovanje određenim strojem odnosno druge aktivnosti u proizvodnom procesu, a da to nije proces rada – radno mjesto te osobe) i pri radu s opasnim tvarima u području postrojenja.«.

U stavku 5. riječi: »u postrojenju« zamjenjuju se riječima: »u području postrojenja«.

Članak 6.

U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Operater će obveze iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe ispuniti na način da:

1. poduzme sve mjere kako bi spriječio velike nesreće i ograničio njihove posljedice za zdravlje ljudi i okoliš te osigurao da velika ispuštanja/istjecanja opasnih tvari, požar i/ili eksplozija:

– budu spriječene unutar područja postrojenja

– u jednom postrojenju ne mogu imati utjecaj na druga postrojenja unutar područja postrojenja i

– nastali izvan područja postrojenja ne mogu djelovati na područje postrojenja na način da ugroze njegovu sigurnost

2. opremi područje postrojenja odgovarajućim upozorenjima, alarmom i sigurnosnom opremom

3. opremi područje postrojenja uređajima za mjerenje i kontrolu koji će biti odvojeni i neovisni o drugim sigurnosnim sustavima

4. zaštiti sigurnost važnih dijelova područja postrojenja od mogućnosti djelovanja i uplitanja neovlaštenih osoba.«.

U stavku 3. riječi: »za zaštitu okoliša« brišu se.

Članak 7.

U članku 8. točki 2. iza riječi: »dijelova« dodaje se riječ: »područja«.

U točki 3. riječ: »postrojenje« zamjenjuje se riječima: »područje postrojenja«.

Članak 8.

U članku 9. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. sukladno posebnim propisima osigura nadzor svake gradnje u svezi s područjem postrojenja, nadzire rad sigurnosnih uređaja i sustava unutar područja postrojenja te kontinuirano nadzire i redovito održava područje postrojenja po pitanju sigurnosti;«.

U točkama 2. i 3. riječi: »u postrojenju« zamjenjuju se riječima: »u području postrojenja«.

Točka 6. mijenja se i glasi:

»6. osigura izradu Unutarnjeg plana u skladu s minimalnim sadržajem iz Priloga V. ove Uredbe i propisima iz područja zaštite i spašavanja, zaštite okoliša, zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite zdravlja za postrojenje višeg razreda.«.

Članak 9.

Članak 10. mijenja se i glasi:

»(1) Operater je dužan u skladu s popisom opasnih tvari iz Priloga I.A, odnosno iz Priloga I.B ove Uredbe utvrditi prisutnost opasnih tvari u području postrojenja.

(2) O utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari ispod graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, dijelova 1. i 2., stupca 2. odnosno iz popisa Priloga I.B, stupca 2. ove Uredbe, operater je dužan obavijestiti Agenciju sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II.A ove Uredbe, bez odgađanja za prvu obavijest na način da dostavi podatke putem Interneta, prijavom u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, na način propisan posebnim propisom kojim se ustrojava i vodi Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari.

(3) O utvrđenoj prisutnosti opasnih tvari u količinama jednakim ili iznad graničnih vrijednosti iz popisa Priloga I.A, dijelova 1. i 2., stupaca 2. ili 3. odnosno iz popisa Priloga I.B, stupaca 2. ili 3. ove Uredbe (niži i viši razred postrojenja), operater je dužan obavijestiti Agenciju sukladno obrascu obavijesti koji je propisan u Prilogu II.B ove Uredbe, bez odgađanja za prvu obavijest koja će sadržavati i informaciju o razredu kojem područje postrojenja pripada, na način da dostavi podatke putem Interneta prijavom u bazu Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, na način propisan posebnim propisom kojim se ustrojava i vodi Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari te vodi očevidnik.

(4) Nakon prve obavijesti, operater je dužan ažurirati podatke iz obavijesti najmanje svakih 5 godina, izuzev u slučaju navedenom u članku 12. stavku 1. ove Uredbe.«.

Članak 10.

U članku 11. stavku 1. podstavku 1. riječ: »postrojenje« zamjenjuje se riječima: »područje postrojenja«.

U stavku 2. iza riječi: »položaja« dodaje se riječ: »područja«.

Članak 11.

Članak 12. mijenja se i glasi:

»(1) Operater je dužan prije planirane promjene u području postrojenja ili postrojenju dostaviti ažurirane podatke u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari.

(2) Značajnost promjene u području postrojenja u smislu stavka 1. ovoga članka za postrojenja nižeg i višeg razreda utvrđuje Ministarstvo mišljenjem.

(3) U slučaju trajnog zatvaranja područja postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari operater je dužan donijeti pisanu odluku u kojoj će utvrditi način i krajnji rok prestanka rada područja postrojenja u kojem su prisutne opasne tvari kako ono više ne bi predstavljalo rizik od velikih nesreća. Odluka mora sadržavati sve potrebne informacije vezane uz način postupanja s opasnim tvarima, kao i informacije vezane uz stavljanje područja postrojenja izvan rada uključujući uklanjanje opasnih tvari, sigurnost i zaštitu lokacije.

(4) U svrhu cjelovitog i pravodobnog obavještavanja nadležnih tijela i/ili osoba, odluku iz stavka 3. ovoga članka operater je dužan dostaviti Agenciji, središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje, te za postrojenja nižeg i višeg razreda Ministarstvu u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o prestanku rada područja postrojenja.«.

Članak 12.

U članku 14. stavku 1. riječi: »u postrojenju« zamjenjuju se riječima: »u području postrojenja«.

Stavak 3. briše se.

Članak 13.

U članku 15. stavku 1. riječi: »njegovom postrojenju« zamjenjuju se riječima: »području postrojenja«.

U stavku 2. točki 2. riječ: »postrojenju« zamjenjuje se riječima: »području postrojenja«.

U točki 3. iza riječi: »unutar« dodaje se riječ: »područja«.

Članak 14.

Naslov iznad članka 18. i članak 18. mijenjaju se i glase:

»Dostava Izvješća o sigurnosti i Politike sprječavanja velikih nesreća

Članak 18.

Operater je za nova područja postrojenja i rekonstrukcije postojećih postrojenja dužan ishoditi suglasnost Ministarstva na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća prije početka rada ili prije promjene koja uzrokuje promjenu popisa opasnih tvari.«.

Članak 15.

U članku 19. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Operater je dužan ažurirati Politiku sprječavanja velikih nesreća i Izvješće o sigurnosti te u tom smislu izvršiti dopune podataka i informacija, i to:

1. najmanje svakih 5 godina od izdavanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti odnosno donošenja Politike sprječavanja velikih nesreća

2. bez odlaganja, a prije planirane značajne promjene i/ili rekonstrukcije:

– u području postrojenja

– u skladišnom prostoru

– u postupku u kojem se koristi opasna tvar

– u količini, prirodi, agregatnom stanju opasne tvari u usporedbi s podacima sadržanim u postojećem Izvješću o sigurnosti

3. u bilo koje drugo vrijeme:

– iz razloga uzimanja u obzir saznanja o novim tehnologijama, sigurnosnim mjerama i napretku u znanju koje se odnosi na pristup opasnostima, na primjer koji proizlaze iz analize nesreća ili, u mjeri u kojoj je to moguće, iz izbjegnutih nesreća

– u slučaju bilo kakvih saznanja i pretpostavki o promjenama glede mogućih bitnih posljedica u vezi s opasnostima povezanima s velikom nesrećom

– nakon velike nesreće

– na zahtjev inspektora ili nadležnih tijela.«.

Članak 16.

Iznad članka 20. naziv Glave V. mijenja se i glasi:

»V. UVJETI ZA IZDAVANJE SUGLASNOSTI NA IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI I POLITIKU SPRJEČAVANJA VELIKIH NESREĆA«.

Članak 17.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»(1) Zahtjev za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti potrebno je podnijeti u pisanom obliku i pohranjen na elektroničkom mediju za pohranjivanje podataka (CD, DVD ili slično) te mora sadržavati Izvješće o sigurnosti za koje se traži suglasnost.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o operateru koji upravlja područjem postrojenja:

– za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika: tvrtka i sjedište operatera, osobni identifikacijski broj, matični broj, ime odgovorne osobe za zastupanje operatera, telefon i telefaks te adresu elektroničke pošte, ako postoji

– za fizičke osobe: ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa, telefon te adresa elektroničke pošte, ako postoji

2. podatke o lokaciji područja postrojenja:

– za lokaciju: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija područja postrojenja, uključujući podatke o katastarskoj općini i adresu

– za područje postrojenja: točan naziv područja postrojenja na lokaciji, osobni identifikacijski broj, matični broj i sve vrste djelatnosti koje se u području postrojenja obavljaju

3. podatke o ovlašteniku koji je izradio Izvješće o sigurnosti

4. upravnu pristojbu u propisanom iznosu.

(3) Zahtjev za izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća potrebno je podnijeti u pisanom obliku i pohranjen na elektroničkom mediju za pohranjivanje podataka (CD, DVD ili slično) te mora sadržavati Politiku sprječavanja velikih nesreća za koje se traži suglasnost.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati:

1. podatke o operateru koji upravlja područjem postrojenja:

– za pravnu osobu i fizičku osobu obrtnika: tvrtka i sjedište operatera, osobni identifikacijski broj, matični broj, ime odgovorne osobe za zastupanje operatera, telefon i telefaks te adresu elektroničke pošte, ako postoji

– za fizičke osobe: ime i prezime, osobni identifikacijski broj, adresa, telefon te adresa elektroničke pošte, ako postoji

2. podatke o lokaciji područja postrojenja:

– za lokaciju: naziv jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi lokacija područja postrojenja, uključujući podatke o katastarskoj općini i adresu

– za područje postrojenja: točan naziv područja postrojenja na lokaciji, osobni identifikacijski broj, matični broj i sve vrste djelatnosti koje se u području postrojenja obavljaju

3. upravnu pristojbu u propisanom iznosu.

(5) Službena osoba pribavit će po službenoj dužnosti podatke o činjenicama o kojima službenu evidenciju vodi javnopravno tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud.«.

Članak 18.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) Ako zahtjevi iz članka 20. stavaka 1. i 3. ove Uredbe ne sadrže sve propisane podatke i dokaze, odnosno kada Izvješće o sigurnosti ili Politika sprječavanja velikih nesreća koje prilaže tome zahtjevu ne sadrži sve podatke i informacije sukladno odredbama ove Uredbe, Ministarstvo će pozvati operatera da u primjerenom roku, a koji ne može biti duži od trideset dana, ukloni nedostatke u zahtjevu odnosno Izvješću o sigurnosti ili Politici sprječavanja velikih nesreća.

(2) O zahtjevu operatera za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća Ministarstvo je dužno informirati javnost i zainteresiranu javnost nakon što utvrdi da zahtjev sadrži sve propisane podatke i dokaze te da Izvješće o sigurnosti ili Politika sprječavanja velikih nesreća sadrži sve propisane podatke i informacije sukladno odredbama ove Uredbe.

(3) O zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka javnost i zainteresirana javnost se informira sukladno Zakonu i provedbenom propisu kojim se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.«.

Članak 19.

Naslov iznad članka 22. i članak 22. mijenjaju se i glase:

»Izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća

Članak 22.

(1) Nakon što utvrdi da je zahtjev operatera za izdavanje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti uredan Ministarstvo će sazvati Stručno vijeće za davanje mišljenja na Izvješće o sigurnosti. Troškove pribavljanja suglasnosti snosi operater.

(2) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti izdaje Ministarstvo na temelju mišljenja Stručnog vijeća u roku od šest mjeseci od predaje urednog zahtjeva.

(3) Suglasnost na Politiku sprječavanja velikih nesreća izdaje Ministarstvo u roku od šest mjeseci od predaje urednog zahtjeva.

(4) Suglasnost na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća može se dati kada se utvrdi da su ispunjeni svi zahtjevi prema odredbama ove Uredbe i posebnog propisa kojim se uređuje prostorno uređenje.

(5) Kada utvrdi da Izvješće o sigurnosti ili Politika sprječavanja velikih nesreća ne ispunjava sve zahtjeve prema odredbama ove Uredbe, Ministarstvo će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje suglasnosti.

(6) O suglasnostima iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odnosno rješenju iz stavka 5. ovoga članka Ministarstvo je dužno informirati javnost i zainteresiranu javnost sukladno Zakonu i provedbenom propisu kojim se uređuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.«.

Članak 20.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Zahtjev za produženje suglasnosti na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća podnosi se najkasnije šest mjeseci prije isteka roka važenja suglasnosti.«.

Stavak 3. briše se.

Članak 21.

U članku 24. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Suglasnost uz ostalo sadrži izreku kojom se daje suglasnost na Izvješće o sigurnosti ili Politiku sprječavanja velikih nesreća, razdoblje za koje se suglasnost daje, izreku da je Izvješće o sigurnosti ili Politika sprječavanja velikih nesreća obvezni prilog suglasnosti, te odgovarajuće obrazloženje.«.

Članak 22.

U članku 26. stavku 2. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječima: »Nadležno tijelo«.

Članak 23.

U članku 27. stavku 3. riječi: »za zaštitu okoliša« brišu se.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Očevidnik je sastavni dio Registra postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari.«.

Članak 24.

U članku 28. stavak 4. briše se.

Članak 25.

U članku 30. stavku 1. riječi: »za zaštitu okoliša« brišu se.

Članak 26.

Dosadašnji Prilozi I.A, II.A, II.B, III. i VII. zamjenjuju se novim Prilozima I.A, II.A, II.B, III. i VII. koji su tiskani uz ovu Uredbu i sastavni su dio ove Uredbe.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 27.

(1) Operateri postojećih postrojenja dužni su uskladiti postojeća postrojenja s odredbama ove Uredbe u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe.

(2) Operateri postojećih postrojenja koji su do dana stupanja na snagu ove Uredbe ispunili obveze vezane za obvezu obavještavanja o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju prema Zakonu i Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine«, broj 44/14) nisu obvezni dostavljati ažurirane podatke u Registar postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari, osim u slučaju promjene u skladu sa Zakonom.

(3) Nova postrojenja za koja su operateri do dana stupanja na snagu ove Uredbe ispunili obveze vezane na obvezu obavještavanja o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju prema Zakonu i Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine«, broj 44/14) smatrat će se postojećim postrojenjima.

(4) Postojeća postrojenja nižeg razreda koja do dana stupanja na snagu ove Uredbe nisu dostavila zahtjev za izdavanje suglasnosti na Politiku sprječavanja velikih nesreća obvezna su ga dostaviti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe.

(5) Područja postrojenja za koja je izdana suglasnost na Izvješće o sigurnosti ili je započeo postupak izdavanja suglasnosti na Izvješće o sigurnosti do dana stupanja na snagu ove Uredbe nisu obvezni mijenjati Izvješće o sigurnosti u skladu s Prilogom III. ove Uredbe osim u slučajevima propisanim Zakonom.

(6) Nova postrojenja Izvješćem o sigurnosti dokazuju da su započela s primjenom Politike sprječavanja velikih nesreća u skladu s načelima i zahtjevima navedenim u Prilogu IV. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (»Narodne novine«, broj 44/14).

Članak 28.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-03/26

Urbroj: 50301-25/25-17-4

Zagreb, 31. ožujka 2017.

Redsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PRILOG I.A

POPIS OPASNIH TVARI I GRANIČNE KOLIČINE KADA SE TVARI SMATRAJU OPASNIMA

Opasne tvari koje su obuhvaćene kategorijama opasnosti iz dijela 1. stupca 1. ovoga Priloga podliježu propisanim količinama utvrđenima u Dijelu 1. stupcima 2. i 3. ovoga Priloga.

Ako je opasna tvar obuhvaćena Dijelom 1. ovoga Priloga, odnosno Prilogom I.B ove Uredbe, a navedena je i u Dijelu 2. ovoga Priloga, primjenjuju se propisane količine koje su utvrđene u dijelu 2. stupcima 2. i 3. ovoga Priloga.

DIO 1. Kategorije opasnih tvari

Ovim su dijelom obuhvaćene sve opasne tvari koje potpadaju pod kategorije opasnosti iz stupca 1.:

 

 

DIO 2. Imenovane opasne tvari

 

 

1 CAS (Chemical Abstracts Service ) registarski broj je jedinstveni identifikacijski broj za kemijske elemente, spojeve, polimere, biološke sljedove, smjese i slitine koji dodjeljuje odjel Američkog kemijskog društva (American Chemical Society) te je naveden zbog lakšeg pretraživanja baza podataka, a mjerodavan je naziv opasne tvari.

2 Pod uvjetom da ta smjesa bez natrijevog hipoklorita ne bi bila razvrstana u 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš (H400)

UPUTE UZ PRILOG I.A

1. Tvari i smjese razvrstane su u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upravno područje kemikalija.

2. Sa smjesama treba postupati na isti način, kao i s čistim tvarima, pod uvjetom da ostaju unutar graničnih vrijednosti koncentracije koje su utvrđene prema njihovim svojstvima u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upravno područje kemikalija, ili njegovom posljednjom prilagodbom tehničkom napretku, osim ako je točno naveden njihov postotni sastav ili drugi opis.

3. Gore navedene propisane količine odnose se na svako pojedino područje postrojenja.

Količine koje treba uzeti u razmatranje pri odlučivanju o primjeni odgovarajućih članaka najveće su količine koje su prisutne ili bi mogle biti prisutne u bilo kojem trenutku unutar područja postrojenja. Opasne tvari prisutne u području postrojenja u količinama jednakim ili manjim od 2% od navedenih graničnih vrijednosti, potrebno je zanemariti za potrebe izračuna ukupne prisutne količine navedene opasne tvari ili grupe opasnih tvari, u onim slučajevima kada je njihov položaj unutar postrojenja takav da ne mogu djelovati kao pokretači velike nesreće na bilo kojoj lokaciji unutar lokacije samog područja postrojenja.

4. U slučaju da se u području postrojenja ne nalazi niti jedna pojedinačna tvar ili smjesa u količini većoj ili jednakoj relevantnim propisanim količinama, primjenjuje se sljedeće pravilo kako bi se odredilo je li dotično postrojenje obuhvaćeno relevantnim odredbama ove Uredbe.

1) Primjenjuju se odredbe ove Uredbe koje se odnose na viši razred postrojenja u slučaju da je zbroj:

q1/QU1 + q2/QU2 + q3/QU3 + q4/QU4 + q5/QU5 + … veći ili jednak 1,

pri čemu je qx = količina opasnih tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. ovoga Priloga, odnosno kategorije iz Priloga I.B ove Uredbe,

i QUX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 3. ovoga Priloga, odnosno kategorije iz Priloga I.B ove Uredbe.

Ako je gornji zbroj manji od 1, pristupa se sljedećoj provjeri:

2) Primjenjuju se odredbe ove Uredbe koje se odnose na niži razred postrojenja, u slučaju da je zbroj:

q1/QL1 + q2/QL2 + q3/QL3 C+ q4/QL4 + q5/QL5 +…veći ili jednak 1,

gdje je qx = količina opasne tvari x (ili kategorije opasnih tvari) koje potpadaju pod Dio 1. ili 2. ovoga Priloga, odnosno kategorije iz Priloga I.B ove Uredbe,

i QLX = odgovarajuća granična količina za tvar ili kategoriju x iz Dijela 1. ili 2., stupca 2. odnosno kategorije iz Priloga I.B ove Uredbe.

Ovo se pravilo koristi za procjenu cjelokupne opasnosti povezane s toksičnosti, zapaljivosti i ekotoksičnosti. Stoga se mora primjenjivati tri puta:

(a) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u Dijelu 2. ovoga Priloga, koje potpadaju pod 1., 2. ili 3. kategoriju akutne toksičnosti (izlaganje inhalacijskim putem) ili 1. kategoriju TCOJ, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod Dio 1. odjeljak H kategorije H1 do H3 ovoga Priloga

(b) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u Dijelu 2. ovoga Priloga, koje su eksplozivi, zapaljivi plinovi, zapaljivi aerosoli, oksidirajući plinovi, zapaljive tekućine, samoreagirajuće tvari i smjese, organski peroksidi, piroforne tekućine i krutine, oksidirajuće tekućine i krutine, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod Dio 1. odjeljak P kategorije P1 do P8 ovoga Priloga

(c) za zbrajanje opasnih tvari, navedenih u Dijelu 2. ovoga Priloga, koje potpadaju pod 1. kategoriju akutne toksičnosti za vodeni okoliš, 1. kategoriju kronične toksičnosti ili 2. kategoriju kronične toksičnosti, zajedno s opasnim tvarima koje potpadaju pod Dio 1. odjeljak E kategorije E1 i E2 ovoga Priloga.

Odgovarajuće odredbe ove Uredbe primjenjuju se, ako je bilo koji od zbrojeva dobivenih pod (a), (b) ili (c) veći od ili jednak 1.

5. U slučaju tvari i smjesa koje posebni propis kojim se uređuje upravno područje kemikalija ne svrstava u opasne tvari, primjerice otpad, ali koji su svejedno prisutni ili su vrlo vjerojatno prisutni u području postrojenja i koji, u okolnostima ustanovljenima u području postrojenja, posjeduju ili bi mogle posjedovati jednaka svojstva u smislu potencijala za izazivanje velikih nesreća, privremeno se dodjeljuju najsličnijoj kategoriji ili imenovanoj opasnoj tvari koja je obuhvaćena ovim Prilogom.

6. U slučaju opasnih tvari koje se zbog svojih svojstava mogu razvrstati u više kategorija, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se najmanje propisane količine. Međutim, za potrebe primjene pravila iz Upute 4. uz Prilog I.A koristi se najmanja propisana količina za svaku skupinu kategorija iz Upute 4. točaka (a), (b) i (c) uz Prilog I.A, koja odgovara dotičnom razvrstavanju.

7. Opasne tvari koje potpadaju pod 3. kategoriju akutne oralne toksičnosti (H 301) potpadaju pod Dio 1. kategoriju H2 AKUTNA TOKSIČNOST ovoga Priloga, u slučaju da ih nije moguće razvrstati ni na temelju akutne inhalacijske toksičnosti, ni na temelju akutne dermalne toksičnosti, na primjer zbog nedostatka uvjerljivih podataka o inhalacijskoj i dermalnoj toksičnosti.

8. Razred opasnosti »eksplozivi« uključuje eksplozivne predmete (vidi Prilog I. odjeljak 2.1. posebnog propisa kojim se uređuje provedba Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006. Ako je poznata količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u predmetu, ta se količina uzima u obzir za potrebe ove Uredbe. Ako količina eksplozivne tvari ili smjese sadržane u predmetu nije poznata, onda se za potrebe ove Uredbe cijeli predmet smatra eksplozivom.

9. Ispitivanje eksplozivnih svojstava tvari i smjesa potrebno je samo, ako je postupkom kontrole u skladu s Dodatkom 6. Dijelom 3. Preporuka Ujedinjenih naroda o prijevozu opasnih tvari, Priručnikom za ispitivanja s kriterijima (Priručnik Ujedinjenih naroda s ispitivanjima i kriterijima)[1](Dodatne smjernice o odustajanju od ispitivanja nalaze se u opisu metode A.14, vidi Uredbu Komisije (EZ) br. 440/2008 od 30. svibnja 2008. o utvrđivanju ispitnih metoda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) (Tekst značajan za EGP) (SL L 142, 31. 5. 2008., str. 1.).) utvrđeno da bi tvar ili smjesa mogla imati eksplozivna svojstva.

10. Ako eksplozivi iz odjeljka 1.4. nisu pakirani ili su prepakirani, dodjeljuju se kategoriji P1a ovoga Priloga, osim ako se dokaže da opasnost još uvijek odgovara odjeljku 1.4., u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje provedba Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

11.1. Zapaljivi aerosoli razvrstavaju se u skladu s Direktivom Vijeća 75/324/EEZ od 20. svibnja 1975. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aerosolnim raspršivačima[2](SL L 147, 9. 6. 1975., str. 40.) (Direktiva o dozatorima aerosola). »Vrlo lako zapaljivi« i »zapaljivi« aerosoli iz Direktive 75/324/EEZ odgovaraju zapaljivim aerosolima 1. odnosno 2. kategorije iz posebnog propisa kojim se uređuje provedba Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

11.2. Za uvrštavanje u ovu kategoriju potrebno je dokazati da dozator aerosola ne sadrži zapaljivi plin 1. ili 2. kategorije, niti zapaljivu tekućinu 1. kategorije.

12. U skladu s Prilogom I. odjeljkom 2.6.4.5. posebnog propisa kojim se uređuje provedba Uredbe (EZ) br. 1272/2008, tekućine s plamištem iznad 35 °C nije potrebno razvrstati u 3. kategoriju, ako su rezultati testa podržavanja gorenja L.2, iz odjeljka 32. u III. Dijelu Preporuka Ujedinjenih naroda za prijevoz opasnih tereta, Priručnika za ispitivanja s kriterijima, negativni. To međutim ne vrijedi u izmijenjenim uvjetima, kao što je visoka temperatura ili tlak, i zbog toga su takve tekućine uključene u ovu kategoriju.

13. Amonijev nitrat (5 000/10 000): gnojiva sposobna za samoodrživu razgradnju

Ovo se odnosi na složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijevog nitrata (složena/kombinirana gnojiva koja sadrže amonijev nitrat s fosfatom i/ili kalijem) koja su sposobna za samoodrživu razgradnju prema Pokusu s koritom UN-a (vidi Preporuke Ujedinjenih naroda za prijevoz opasne robe: Priručnik za ispitivanja s kriterijima, III. dio, odjeljak 38.2) u kojima je maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata):

a) između 15,75%[3](15,75% je maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata, te odgovara 45%-tnom amonijevom nitratu.) i 24,5%[4](24,5% je maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata, te odgovara 70%-tnom amonijevom nitratu.), te koja ili ne sadrže više od 0,4% ukupnih zapaljivih/organskih tvari ili pak ispunjavaju uvjete iz Priloga III-2. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (Tekst značajan za EGP) (SL L 304, 21. 11. 2003.) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 807/2003 od 14. travnja 2003. o prilagodbi odredbi u vezi odbora koji pomažu Komisiji u izvršavanju njezinih provedbenih ovlasti utvrđenih u instrumentima Vijeća donesenim u skladu s postupkom savjetovanja (jednoglasnost), Odluci 1999/468/EZ (SL L 122, 16. 5. 2003.).[5](Uredba 2003/2003, str. 1.)

b) 15,75% ili manje koja sadrže zapaljive tvari čije količine nisu ograničene.

14. Amonijev nitrat (1 250/5 000): u kvaliteti gnojiva

Ovo se odnosi na čista gnojiva na bazi amonijevog nitrata i na složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijevog nitrata koja zadovoljavaju uvjete iz Priloga III-2. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 i u kojima je, maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata:

a) veći od 24,5%, osim za mješavine amonijevog nitrata s dolomitom, vapnencem, i/ili kalcijevim karbonatom s čistoćom od najmanje 90%

b) veći od 15,75% za mješavine amonijevog nitrata i amonijevog sulfata

c) veći od 28%[6](28% je maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata, odgovara 80%-tnom amonijevom nitratu.) za mješavine amonijevog nitrata s dolomitom, vapnencem i/ili kalcijevim karbonatom s čistoćom od najmanje 90%.

15. Amonijev nitrat (350/2 500): tehničke kvalitete

Ovo se odnosi na amonijev nitrat i smjese amonijevog nitrata u kojima je, maseni udio dušika koji dolazi iz amonijevog nitrata

a) između 24,5% i 28%, a koji ne sadrže više od 0,4% zapaljivih tvari

b) veći od 28%, a koji ne sadrže više od 0,2% zapaljivih tvari.

Također se odnosi na vodene otopine amonijevog nitrata u kojima je maseni udio amonijevog nitrata veći od 80%.

16. Amonijev nitrat (10/50): nestandardizirani materijal i gnojiva koja nisu zadovoljila ispitivanje otpornosti na detonaciju

Ovo se odnosi na:

a) materijal odbačen u proizvodnom postupku, te na amonijev nitrat i smjese od amonijevog nitrata, gnojiva na bazi čistog amonijevog nitrata i složena/kombinirana gnojiva na bazi amonijevog nitrata iz Upute 14. i 15. uz Prilog I.A, koja krajnji korisnik vraća ili je vratio proizvođaču, mjestu privremenog uskladištenja ili pogonu za preradu zbog prerade, recikliranja ili obrade za sigurnu upotrebu, budući da više ne zadovoljava karakteristike propisane u Uputi 14. i 15. uz Prilog I.A

b) gnojiva iz točke a) Upute 14. i iz Upute 15. uz Prilog I.A, koja ne zadovoljavaju odredbe Priloga III-2. Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

17. Kalijev nitrat (5 000/10 000): kombinirana gnojiva na bazi kalijevog nitrata (u obliku granula i mikrogranula) koja imaju ista svojstva opasnosti kao i čisti kalijev nitrat.

18. Kalijev nitrat (1 250/5 000): kombinirana gnojiva na bazi kalijevog nitrata (u obliku kristala) koja imaju ista svojstva opasnosti kao i čisti kalijev nitrat.

19. Poboljšani bioplin

Radi provedbe ove Uredbe poboljšani se bioplin može razvrstati u Dio 2. ovoga Priloga pod rednim brojem 18., ako je prerađen u skladu s važećim normama za pročišćeni i poboljšani bioplin, na način da se zajamči kvaliteta koja je jednaka kvaliteti prirodnog plina, uključujući sadržaj metana, i ako sadrži najviše 1% kisika.

20. Poliklorirani dibenzofurani i poliklorirani dibenzodioksini

Količine polikloriranih dibenzofurana i polikloriranih dibenzodioksina izračunavaju se uz pomoć sljedećih faktora:

 

(T = tetra, Pe = penta, Hx = heksa, Hp = hepta, O = okta)

1 Martin van den Berg i dr., Re-evaluacija faktora ekvivalentne toksičnosti za dioksine i spojeve slične dioksinu kod ljudi i sisavaca Svjetske zdravstvene organizacije provedena 2005. godine

21. U slučajevima kad ova opasna tvar potpada pod kategoriju P5a Zapaljive tekućine ili P5b Zapaljive tekućine, za potrebe ove Uredbe primjenjuju se najmanje propisane količine.

PRILOG II.A

OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U PODRUČJU POSTROJENJA S KOLIČINAMA ISPOD GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, ODNOSNO PRILOGA I.B OVE UREDBE

 

 

 

PRILOG II.B

OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U PODRUČJU POSTROJENJA S KOLIČINAMA JEDNAKIM ILI IZNAD GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I.A, ODNOSNO PRILOGA I.B OVE UREDBE

 

 

 

 

PRILOG III.

PODACI I INFORMACIJE KOJE MORA SADRŽAVATI IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI

Izvješće o sigurnosti mora sadržavati sljedeće podatke i informacije:

I. Informacije o sustavu upravljanja i organizaciji područja postrojenja iz perspektive sprječavanje velikih nesreća.

Ove informacije moraju sadržavati podatke prema Prilogu IV. ove Uredbe.

II. Opis lokacije područja postrojenja:

A. opis lokacije na kojoj se područje postrojenja nalazi i njegovog okruženja, uključujući zemljopisni smještaj, meteorološke, geološke i hidrografske uvjete te, ako je potrebno, povijest terena

B. određenje postrojenja i drugih aktivnosti područja postrojenja koje bi mogle predstavljati rizik od velikih nesreća

C. na temelju raspoloživih informacija, identificirati susjedna postrojenja, kao i područja, uključujući javne objekte poput bolnica ili škola, koja su izvan djelokruga ove Uredbe te područja i zbivanja koja bi mogla biti izvor ili povećati rizik izbijanja te posljedice velikih nesreća i domino efekta

D. opis područja na kojima bi moglo doći do velike nesreće

III. Tehnološki opis postrojenja:

A. opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost, izvora rizika od velikih nesreća te okolnosti pod kojima bi takva nesreća mogla izbiti te opis planiranih preventivnih mjera

B. opis procesa, ponajprije načina rada, a gdje je primjenjivo uzeti u obzir raspoložive informacije o najboljim praksama

C. opis opasnih tvari:

1. popis opasnih tvari, koji uključuje:

– utvrđivanje opasnih tvari: kemijski naziv, CAS broj, naziv po IUPAC nomenklaturi, oznake upozorenja

– najveću količinu opasnih tvari koje jesu ili bi mogle biti prisutne na lokaciji

– kapacitet (maksimalni kapacitet spremnika i sl.)

2. fizikalna, kemijska i toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš

3. fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće

IV. Utvrđivanje i analizu rizika od nesreća te načine sprječavanja:

A. detaljan opis mogućih scenarija velikih nesreća i vjerojatnosti njihova izbijanja ili uvjeta pod kojima izbijaju, uključujući i sažetak događaja koji mogu sudjelovati u pokretanju bilo kojih od navedenih scenarija, bez obzira jesu li uzroci unutar područja postrojenja ili izvan njega

– operativni uzroci

– vanjski čimbenici kao što su oni koji se odnose na domino efekt, mjesta koja su izvan djelokruga ove Uredbe, područja i zbivanja koja bi mogla biti izvor ili povećanje rizika ili posljedica velike nesreće

– prirodni uzroci, primjerice potresi ili poplave

B. procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća, uključujući karte, prikaze ili prema potrebi, odgovarajuće opise, koji prikazuju područja koja mogu biti zahvaćena takvim nesrećama nastalim na području postrojenja

C. pregled prošlih nesreća i akcidenata s istim prisutnim tvarima i procesima, naučena iskustva na osnovi istih te eksplicitni osvrt na specifične mjere koje su poduzete i planirane kako bi se budući akcidenti i velike nesreće spriječile

D. opis tehničkih parametara i opreme korištene za sigurnost postrojenja

E. u slučaju domino efekta, dodatne informacije vezane uz mogućnost izbijanja istog

V. Mjere zaštite i interventne mjere za ograničavanje posljedica nesreće:

A. opis opreme u postrojenju korištene za ograničavanje posljedica velikih nesreća na ljudsko zdravlje i okoliš, uključujući npr. sustave otkrivanja/zaštite, tehničke uređaje za ograničavanje opsega slučajnih ispuštanja, uključujući raspršivače vode, vodene zavjese, posude ili sabirne prostore za slučaj opasnosti, zaporne ventile, sustave za inertizaciju, zadržavanje vode za gašenje požara

B. organizacija uzbunjivanja i intervencije

C. opis vanjskih i unutrašnjih raspoloživih resursa koji se mogu mobilizirati

D. opis tehničkih i netehničkih mjera važnih za ograničavanje učinka velike nesreće.

PRILOG VII.

KRITERIJ ZA OBAVJEŠĆIVANJE O VELIKOJ NESREĆI

I. Agencija mora biti obaviještena o svakoj velikoj nesreći obuhvaćenoj točkom 1. ovoga Priloga te svakoj nesreći čija je barem jedna posljedica opisana u točkama 2., 3., 4. i 5. ovoga Priloga te će ona o tome obavijestiti Europsku komisiju.

1. Uključena količina opasne tvari

Svaki požar, eksplozija ili slučajna emisija opasne tvari u koju je uključena količina od barem 5% granične količine opasne tvari utvrđene u Priloga I.A, Dijelovima 1. i 2. stupcu 3., odnosno Prilogu I.B stupcu 3. ove Uredbe.

2. Ozljede osoba i oštećenje nekretnina

Svaka nesreća izravno vezana uz opasne tvari čija je posljedica jedan od sljedećih slučajeva:

a) smrt

b) šest osoba ozlijeđenih u području postrojenja i hospitaliziranih na najmanje 24 sata

c) jedna osoba izvan područja postrojenja hospitalizirana najmanje na 24 sata

d) stambena/e jedinica/e izvan područja postrojenja oštećene i nefunkcionalne zbog posljedica nesreće

e) evakuacija ili zatočenje osoba duže od 2 sata (osobe×sati): kad je umnožak najmanje 500

f) prekid opskrbe pitkom vodom, strujom, plinom ili telefonskim uslugama na duže od 2 sata (osobe×sati): kad je umnožak najmanje 1 000

3. Neposredno oštećenje okoliša

a) trajna ili dugoročna oštećenja kopnenih staništa:

– najmanje 0,5 ha ekološki bitnog staništa ili staništa bitnog za očuvanje prirode zaštićenog posebnim propisom kojim se uređuje zaštita prirode

– najmanje 10 ha rasprostranjenog staništa, uključujući poljoprivredne površine

b) značajna ili dugoročna oštećenja slatkovodnih ili morskih staništa

– najmanje 10 km rijeke ili kanala

– najmanje 1 ha jezera ili ribnjaka

– najmanje 2 ha delte

– najmanje 2 ha obalnog pojasa ili otvorenog mora

c) značajna oštećenja vodonosnog sloja ili podzemnih voda

– najmanje 1 ha

4. Oštećenja imovine

a) oštećenja imovine u području postrojenja: vrijednosti najmanje 2.000.000,00 eura

b) oštećenja imovine izvan područja postrojenja: vrijednosti najmanje 500.000,00 eura.

5. Prekogranični učinci.

Svaka nesreća izravno vezana uz opasne tvari čije se posljedice osjećaju izvan teritorija države članice o kojoj je riječ.

II. Europska komisija putem Agencije mora biti obaviještena o nesrećama ili izbjegnutim nesrećama koje država članica s tehničkog stajališta smatra posebno značajnim za sprječavanje velikih nesreća i ograničavanje njihovih posljedica, a koje ne zadovoljavaju gore navedene količinske kriterije.