HRVATSKI SABOR

1494

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 30. lipnja 2017.

Klasa: 011-01/17-01/38

Urbroj: 71-06-01/1-17-2

Zagreb, 5. srpnja 2017.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU

Članak 1.

U Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

»Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

1. Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.)

2. Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 197, 24. 7. 2012.).«.

Članak 2.

U članku 2. iza riječi: »(u daljnjem tekstu: Država)« dodaju se riječi: »te zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske i epikontinentalnim pojasom Republike Hrvatske«.

Članak 3.

U članku 3. stavku 1. podstavak 3. mijenja se i glasi:

»3. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama, osim površine vanjskog dizala koje se dograđuje na postojeću zgradu, a koja se izračunava na način propisan ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona«.

Iza podstavka 18. dodaje se novi podstavak 19. koji glasi:

»19. morsko područje su unutarnje morske vode Republike Hrvatske, teritorijalno more Republike Hrvatske, zračni prostor iznad njih te dno i podzemlje tih morskih prostora, zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: ZERP) i epikontinentalni pojas Republike Hrvatske, a u smislu pripadnosti morskoj regiji pripada morskoj regiji Sredozemno more, podregija Jadransko more«.

U dosadašnjem podstavku 19., koji postaje podstavak 20., iza riječi: »korištenja prostora, površina, zemljišta,« dodaje se riječ: »mora«.

Dosadašnji podstavci 20. i 21. postaju podstavci 21. i 22.

Dosadašnji podstavak 22., koji postaje podstavak 23., mijenja se i glasi:

»23. osnovna infrastruktura je građevina za odvodnju otpadnih voda i prometna površina preko koje se osigurava pristup do građevne čestice, odnosno zgrade«.

Dosadašnji podstavci 23. i 24. postaju podstavci 24. i 25.

Iza dosadašnjeg podstavka 25., koji postaje podstavak 26., dodaje se novi podstavak 27. koji glasi:

»27. prostorno planiranje morskog područja je proces prostornog planiranja u kojem subjekti prostornog uređenja analiziraju i organiziraju ljudske aktivnosti na morskom području radi ostvarivanja ekoloških, gospodarskih i socijalnih ciljeva«.

Dosadašnji podstavci 26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33. i 34. postaju podstavci 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35. i 36.

Dosadašnji podstavak 35., koji postaje podstavak 37., mijenja se i glasi:

»37. urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljšava karakter izgrađenih područja unutar i izvan granica građevinskog područja devastiranih nezakonitim građenjem i na drugi način«.

Iza dosadašnjeg podstavka 35., koji je postao podstavak 37., dodaje se novi podstavak 38. koji glasi:

»38. urbanistički plan uređenja je urbanistički plan uređenja državnog značaja, urbanistički plan uređenja županijskog značaja i urbanistički plan uređenja koji donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave«.

Dosadašnji podstavci 36., 37., 38. i 39. postaju podstavci 39., 40., 41. i 42.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Pobliži način izračuna građevinske (bruto) površine zgrade i dijelove podova etaža koji se ne uračunavaju u ovu površinu propisuje ministar pravilnikom.«.

Članak 4.

U članku 4. stavku 2. riječi: »Zavod za prostorno uređenje Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »Hrvatski zavod za prostorni razvoj«.

Članak 5.

U članku 8. stavku 1. iza riječi: »vrstu« briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »uz uzimanje u obzir interakcije kopna i morskog područja te osobitosti drugih prostora i poštivanje načela integralnog upravljanja obalnim područjem.«.

Članak 6.

U članku 19. podstavku 1. iza riječi: »provedbe« dodaju se riječi: »Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske,«.

Članak 7.

U članku 27. stavku 2. iza riječi: »općine,« dodaju se riječi: »generalni urbanistički plan,«.

Članak 8.

U članku 36. stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»2. namjeni prostora propisanoj prostornim planovima svih razina«.

Članak 9.

U članku 37. riječi: »javnopravna tijela koja su prostorne i druge podatke dužna učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužna« zamjenjuju se riječima: »javnopravna tijela i stručne izrađivače prostornih planova koji su prostorne i druge podatke dužni učiniti dostupnima putem informacijskog sustava i način na koji su to dužni«.

Članak 10.

U članku 44. stavku 1. podstavak 7. mijenja se i glasi:

»7. reciklažnih dvorišta za građevinski otpad s pripadajućim postrojenjima, asfaltnih baza, betonara i drugih građevina u funkciji obrade mineralnih sirovina, unutar određenih eksploatacijskih polja«.

U podstavku 8. riječ: »kampova« i zarez iza te riječi brišu se.

Članak 11.

U članku 47. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) U prostoru ograničenja ne mogu se osnivati nova naselja, odrediti novi izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja, a postojeći izdvojeni dijelovi građevinskog područja naselja ne mogu se proširivati u pojasu od 100 m od obalne crte.«.

Članak 12.

U članku 48. stavku 2. podstavci 7. i 8. brišu se.

Dosadašnji podstavci 9. i 10. postaju podstavci 7. i 8.

Stavak 3. briše se.

Članak 13.

Iza članka 48. dodaju se članci 48.a, 48.b i 48.c koji glase:

»Članak 48.a

U prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može se planirati:

1. gradnja i rekonstrukcija zgrade građevinske (bruto) površine nadzemnih dijelova do 400 m², najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopanog podruma do 1000 m² građevinske (bruto) površine na udaljenosti od najmanje 100 m od obalne crte na jednoj ili više katastarskih čestica ukupne površine od najmanje 3 ha, s time što građevna čestica na kojoj se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija zgrade i/ili potpuno ukopanog podruma mora imati površinu od najmanje 1 ha, za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede

2. rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela)

3. gradnja pomoćne zgrade i druge građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade koje se prema posebnom propisu grade na građevnoj čestici postojeće zgrade bez građevinske dozvole

4. gradnja zgrade građevinske (bruto) površine do 30 m² namijenjene uzgoju marikulture na pomorskom dobru za potrebe obrta ili pravne osobe, registriranih za uzgoj marikulture na pomorskom dobru koji imaju koncesiju na pomorskom dobru za korištenje površine mora najmanje 1 ha

5. gradnja i rekonstrukcija građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj izvan građevinskog područja, uključujući i infrastrukturu za potrebe urbane sanacije, uz uvjet usklađenosti s odredbom članka 48. ovoga Zakona.

Članak 48.b

(1) Ako građevna čestica iz članka 48.a podstavka 1. ovoga Zakona ima površinu manju od 3 ha, u građevinskoj dozvoli za građenje zgrade i/ili podruma na toj čestici uz oznaku građevne čestice navode se i oznake ostalih katastarskih čestica koje zajedno s građevnom česticom imaju površinu od najmanje 3 ha.

(2) Građevna čestica, katastarske čestice i građevine navedene u građevinskoj dozvoli iz stavka 1. ovoga članka predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, o čemu nadležni sud po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi za svaku katastarsku česticu stavlja zabilježbu.

(3) Građevinska dozvola iz stavka 1. ovoga članka sadrži nalog nadležnom sudu za stavljanje po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi zabilježbe da građevna čestica, katastarske čestice i građevine navedene u toj građevinskoj dozvoli predstavljaju gospodarsku i pravnu cjelinu te da se ne mogu otuđivati pojedinačno već samo sve zajedno, a koja se zabilježba u zemljišnoj knjizi stavlja za svaku katastarsku česticu.

(4) Tijelo koje je izdalo građevinsku dozvolu iz stavka 1. ovoga članka istu po njezinoj izvršnosti dostavlja nadležnom sudu radi stavljanja zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Promjena vlasništva ili osnivanje stvarnih prava na katastarskim česticama iz stavka 1. ovoga članka prije stavljanja zabilježbe iz stavka 2. ovoga članka ne utječe na stavljanje te zabilježbe.

(6) Pravni posao sklopljen protivno stavku 2. ovoga članka je ništetan.

(7) Građevinska dozvola iz stavka 1. ovoga članka koja nema sadržaj propisan tim stavkom i stavkom 3. ovoga članka je ništava.

Članak 48.c

U izdvojenom građevinskom području izvan naselja te na prostoru izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf i sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne može se planirati građenje novih građevina, osim građevina komunalne i prometne infrastrukture koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali i podzemne infrastrukture, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene, građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.), te uređenje javnih površina.«.

Članak 14.

U članku 49. stavku 1. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»2. smještajne građevine budu udaljene najmanje 100 m od obalne crte i oblikovanjem sukladne s izvornim urbanim i arhitektonskim obilježjima«.

U stavku 2. riječi: »podstavaka 1. i 2.« brišu se, a iza riječi: »ugostiteljsko-turističke« dodaju se riječi: »i sportske (sportske dvorane, zatvoreni bazeni i slično)«.

Stavci 4., 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»(4) Kamp se planira u izdvojenom građevinskom području izvan naselja i u građevinskom području naselja unutar površine ugostiteljsko-turističke namjene, uz primjereno vrednovanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale te krajobraznih vrijednosti, tako da:

1. izgrađenost tog građevinskog područja ne bude veća od 10%

2. najmanje 40% površine toga građevinskog područja bude uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo

3. smještajne jedinice i prateći sadržaji budu udaljeni najmanje 25 metara od obalne crte

4. smještajne jedinice ne budu povezane s tlom na čvrsti način.

(5) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi igralište za golf može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da je najveća dopuštena izgrađenost pratećim sadržajima u obuhvatu zahvata u prostoru golf igrališta određena na način da je kig 0,02, a kis 0,05, s tim da površina obuhvata zahvata u prostoru igrališta za golf s 18 polja može biti do 120 ha, a površina obuhvata zahvata u prostoru igrališta za golf s 18 + 9 polja može biti do 160 ha.

(6) Stavci 4. i 5. ovog članka primjenjuju se u planiranju kampova i igrališta za golf i izvan prostora ograničenja, kao i za igrališta za golf u izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja.«.

Iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8. i 9. koji glase:

»(7) Prostor izvan građevinskog područja na kojem se namjerava graditi sportsko-rekreacijsko igralište na otvorenom može se planirati na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti tako da:

1. izgrađenost zgradama u obuhvatu zahvata u prostoru sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom nije veća od 4%

2. najmanje 30% obuhvata zahvata u prostoru bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(8) Faze izgradnje pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene određuju se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje građevina osnovne namjene.

(9) Za građenje igrališta za golf i sportsko-rekreacijskog igrališta na otvorenom iz stavaka 5. i 7. ovoga članka planira se obuhvat zahvata u prostoru i građevne čestice zgrada unutar obuhvata zahvata u prostoru.«.

Članak 15.

Iza članka 49. dodaje se naslov iznad članaka i članci 49.a, 49.b, 49.c, 49.d, 49.e i 49.f koji glase:

»Planiranje morskog područja

Članak 49.a

(1) Morsko područje se planira:

1. Državnim planom prostornog razvoja

2. Prostornim planom zaštićenog ekološkog i ribolovnog područja (u daljnjem tekstu: Prostorni plan ZERP-a)

3. Prostornim planom epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske

4. prostornim planovima nacionalnih parkova i parkova prirode koji obuhvaćaju morsko područje

5. prostornim planovima županija koje obuhvaćaju morsko područje i prostornim planovima uređenja gradova, odnosno općina, unutar njihovih granica određenih sukladno posebnim propisima i prikazanim u Registru prostornih jedinica koji se vodi na temelju posebnih propisa kojima se uređuje državna izmjera i katastar nekretnina

6. generalnim urbanističkim planovima i urbanističkim planovima uređenja koji obuhvaćaju morsko područje.

(2) Zahvati u prostoru i površine državnog značaja i područnog (regionalnog) značaja koji se mogu planirati na morskom području određuju se uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona, a zahvati u prostoru i površine koje se mogu planirati na morskom području prostornim planovima lokalne razine određuju se pravilnikom iz članka 56. stavka 3. ovoga Zakona.

Članak 49.b

(1) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje posvećuje se odgovarajuća pozornost posebnostima morskog područja, značajnim postojećim i budućim djelatnostima, namjeni i načinima korištenja morskog područja te njihovim utjecajima na okoliš i sigurnost plovidbe, kao i prirodnim resursima, uzimajući u obzir interakciju kopna i morskog područja te dugoročne promjene izazvane klimatskim promjenama.

(2) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje uzimaju se u obzir gospodarski, socijalni i okolišni aspekti radi pružanja potpore održivom razvitku i rastu pomorskog sektora, primjenjujući pristup utemeljen na ekosustavima, te radi promicanja uzajamnog prilagođavanja značajnih djelatnosti, namjena i načina korištenja morskog područja.

(3) Prilikom izrade i donošenja prostornih planova koji obuhvaćaju morsko područje treba nastojati dati doprinos održivom razvoju turizma, pomorskog prijevoza, sektora ribarstva i marikulture, energetskog sektora na morskom području, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te očuvanju, zaštiti i poboljšanju stanja okoliša i prirode, uključujući otpornost na učinke klimatskih promjena, kao i zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 49.c

U svrhu ostvarivanja ciljeva iz članka 49.b ovoga Zakona prostornim planovima koji obuhvaćaju morsko područje analizira se i utvrđuje prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih značajnih djelatnosti, namjena i način korištenja morskog područja, pri čemu se uzima u obzir njihova interakcija.

Članak 49.d

(1) Država u svrhu osiguranja usklađenosti i koordinacije planiranja morskog područja, osim priobalnih voda, u podregiji Jadransko more surađuje s drugim državama članicama Europske unije u toj podregiji.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na suverena prava i jurisdikciju Države.

(3) Način suradnje iz stavka 1. ovoga članka određuje se odlukom o izradi prostornog plana.

Članak 49.e

Država treba nastojati, kada je to moguće, u svojim djelovanjima koja se odnose na prostorno planiranje morskog područja, osim priobalnih voda, surađivati s državama u podregiji Jadransko more koje nisu članice Europske unije u skladu s međunarodnim pravom i konvencijama, primjerice koristeći se postojećim međunarodnim forumima ili regionalnom institucionalnom suradnjom.

Članak 49.f

(1) Hrvatski zavod za prostorni razvoj obvezuje se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji kopije prostornih planova državne razine koji obuhvaćaju morsko područje, u elektroničkom obliku, u roku od devedeset dana od dana njihove objave i sažetak o načinima suradnje iz članka 49.d stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od devedeset dana od dana njihove uspostave.

(2) Zavodi za prostorno uređenje županija čiji teritorij obuhvaća morsko područje obvezuju se u provedbi ovoga Zakona dostavljati Europskoj komisiji kopije prostornih planova regionalne i lokalne razine, u elektroničkom obliku, na svome području koji obuhvaćaju morsko područje u roku od devedeset dana od dana njihove objave i sažetak uspostavljenih načina suradnje iz članka 49.d stavka 3. ovoga Zakona za te planove u roku od devedeset dana od dana njihove uspostave.

(3) Ministarstvo se obvezuje u provedbi ovoga Zakona:

1. obavijestiti Europsku komisiju o donošenju ovoga Zakona u roku od šezdeset dana od dana njegova stupanja na snagu

2. dostaviti Europskoj komisiji popis zavoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka s potrebnim informacijama o tim tijelima u roku od šezdeset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

3. obavještavati Europsku komisiju o promjenama informacija iz podstavka 2. ovoga stavka u roku od šest mjeseci od dana nastanka promjene.

(4) Pod potrebnim informacijama iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka podrazumijeva se:

1. naziv i adresa tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

2. kratak opis pravnog statusa tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka

3. kratak opis pravnih i administrativnih odgovornosti tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i njihove uloge u odnosu na morsko područje.«.

Članak 16.

U članku 54. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Prostorni plan obvezno sadrži odredbe za provedbu prostornog plana, grafički dio i obrazloženje.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Obrazloženje prostornog plana sadrži polazišta (analizu), ciljeve prostornog uređenja i obrazloženje planskih rješenja.«.

Članak 17.

U članku 60. stavku 2. iza riječi: »plan prostornog razvoja,« dodaju se riječi: »Prostorni plan ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,«.

Članak 18.

U članku 68. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Prostorni planovi područja posebnih obilježja su Prostorni plan ZERP-a koji se obvezno donosi za područje ZERP-a, Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske koji se obvezno donosi za taj pojas, prostorni plan nacionalnog parka i prostorni plan parka prirode koji se obvezno donose za područja tih parkova određenih posebnim zakonom i prostorni plan područja posebnih obilježja određen Državnim planom prostornog razvoja koji se donosi za područje određeno tim planom.«.

Članak 19.

U članku 76. stavku 1. iza podstavka 3. dodaje se novi podstavak 4. koji glasi:

»4. prostore izvan građevinskog područja planirane za urbanu sanaciju«.

Dosadašnji podstavci 4., 5. i 6. postaju podstavci 5., 6. i 7.

Članak 20.

U članku 79. stavku 1. iza riječi: »sanaciju« dodaju se riječi: »unutar građevinskog područja«.

Članak 21.

U članku 86. stavku 3. riječ: »samouprave« zamjenjuje se riječju: »razine«.

Članak 22.

U članku 87. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 23.

U članku 94. stavku 3. riječi: »dokumentom prostornog uređenja« zamjenjuju se riječima: »prostornim planom«.

Članak 24.

U članku 95. stavku 4. iza riječi: »Vlada« stavlja se zarez i dodaju riječi: »osim prijedloga urbanističkog plana uređenja državnog značaja koji utvrđuje Ministarstvo«.

Članak 25.

U članku 97. u uvodnoj rečenici riječi: »stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 1., 2. i 3.«.

Članak 26.

U članku 98. stavku 1. riječ: »Istodobno« zamjenjuje se riječima: »U skladu«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javni uvid u prijedlog izmjena, dopuna, odnosno stavljanja izvan snage Državnog plana prostornog razvoja, Prostornog plana ZERP-a, Prostornog plana epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske te prostornog plana nacionalnog parka, prostornog plana parka prirode, prostornog plana županije i prostornog plana uređenja grada, odnosno općine kojim se planira morsko područje te u prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana za koji se provodi strateška procjena utjecaja na okoliš traje trideset dana.«.

Članak 27.

U članku 105. stavku 2. iza riječi: »grafički dio plana« dodaju se riječi: »te obrazloženje«.

Članak 28.

U članku 107. stavku 1. iza riječi: »općine« dodaju se riječi: »i generalnog urbanističkog plana«.

U stavku 2. riječi: »trideset dana« zamjenjuju se riječima: »petnaest dana«.

Članak 29.

U članku 108. stavku 1. iza riječi: »ZOP-a« dodaju se riječi:
», te generalnog urbanističkog plana«.

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

»(5) U svrhu izdavanja suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo može od javnopravnih tijela i drugih osoba zatražiti mišljenja iz članka 101. ovoga Zakona.

(6) Rok za izdavanje mišljenja iz stavka 5. ovoga članka je petnaest dana. Ako javnopravna tijela ne dostave svoje mišljenje u propisanom roku smatra se da je mišljenje dano i da nema primjedbi. «.

Članak 30.

U članku 109. stavku 1. iza riječi: »Državni plan prostornog razvoja« dodaju se riječi: »Prostorni plan ZERP-a i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske,«.

Članak 31.

U članku 114. stavku 1. iza riječi: »Zakonom« dodaju se riječi: »ili propisima kojima se uređuje gradnja«.

Članak 32.

U članku 116. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ministarstvo izdaje akte za provedbu prostornih planova za zahvate u prostoru:

1. planirane prostornim planom državne razine, osim u nacionalnom parku i parku prirode

2. određene uredbom iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona

3. planirane prostornim planovima područne (regionalne) razine na području dviju ili više županija, odnosno Grada Zagreba.«.

Članak 33.

U članku 121. stavku 1. riječi: »i/ili ovlaštenog inženjera geodezije koji su u svojstvu projektanta izradili idejni projekt« zamjenjuju se riječima: »koji je u svojstvu projektanta izradio idejni projekt«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Izrada geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta očito protivno uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom u pogledu tlocrtnih gabarita zgrade ili oblika i veličine građevne čestice ili smještaja zgrade na građevnoj čestici teška je povreda dužnosti i ugleda ovlaštenog inženjera geodezije koji je u svojstvu projektanta izradio geodetski projekt.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., riječi: »stavka 1.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 1. i 2.«, a riječi: »stavaka 2. i 3.« zamjenjuju se riječima: »stavaka 3. i 4.«.

Članak 34.

U članku 122. stavku 4. iza riječi: »izdavanje« briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »odnosno u skladu s prostornim planom koji važi na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ako to podnositelj zahtjeva zatraži.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Iznimno od stavaka 1. i 4. ovoga članka omogućava se dogradnja vanjskog dizala na postojeću zgradu neovisno o odredbama prostornog plana.«.

Članak 35.

U članku 124. stavku 2. riječi: »dokumentima prostornog uređenja« zamjenjuju se riječima: »prostornim planovima«.

Članak 36.

Članak 125. mijenja se i glasi:

»(1) Lokacijska dozvola izdaje se za:

1. eksploatacijsko polje, osim za eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama

2. rudarske objekte i postrojenja za eksploataciju ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe u skladu s prostornim planom na eksploatacijskom polju određenom na temelju posebnog zakona kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika

3. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina

4. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem

5. etapno i/ili fazno građenje građevine

6. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja

7. građenje građevina ako to stranka zatraži.

(2) Eksploatacijsko polje ugljikovodika ili geotermalne vode za energetske svrhe određuje se na način propisan posebnim zakonom kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija ugljikovodika u skladu s prostornim planom.

(3) Zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, a za koje se izdaje lokacijska dozvola, određuje ministar pravilnikom.«.

Članak 37.

U članku 126. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Provedbi zahvata u prostoru koji se prema posebnim propisima kojima se uređuje gradnja ne smatraju građenjem, određenim pravilnikom iz članka 125. stavka 3. ovoga Zakona, pristupa se na temelju pravomoćne lokacijske dozvole te se isti provodi u skladu s tom dozvolom.«.

Članak 38.

U članku 128. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u idejnom projektu na podlozi određenoj pravilnikom iz članka 133. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 39.

U članku 134. stavku 2. iza riječi: »provoditi« briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »ako je to potrebno za davanje obavijesti.«.

Članak 40.

Iznad članka 135. dodaje se naslov koji glasi: »Utvrđivanje posebnih uvjeta«.

Članak 41.

Članak 135. mijenja se i glasi:

»(1) U svrhu izrade idejnog projekta za provedbu zahvata u prostoru za koji se izdaje lokacijska dozvola javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu zainteresirane osobe utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.

(2) U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta ili se uz zahtjev, ako je to potrebno, prilaže opis i grafički prikaz namjeravanog zahvata u prostoru koji sadrži, odnosno prikazuje podatke koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta.

(3) Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev zainteresirane osobe utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta niti dostavu, odnosno izradu drugih dokumenata ili elaborata, osim opisa i grafičkog prikaza namjeravanog zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga članka.«.

Članak 42.

Iza članka 135. dodaje se članak 135.a koji glasi:

»Članak 135.a

(1) U svrhu provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje lokacijska dozvola, a koji se prema posebnom propisu provodi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, javnopravno tijelo određeno posebnim propisom po zahtjevu zainteresirane osobe utvrđuje posebne uvjete u slučaju u kojem je to propisano posebnim propisom.

(2) U zahtjevu za utvrđivanje posebnih uvjeta navode se podaci koji su u smislu posebnog propisa potrebni za utvrđivanje posebnih uvjeta.

(3) Javnopravno tijelo dužno je na zahtjev zainteresirane osobe utvrditi posebne uvjete ili zahtjev za njihovo utvrđivanje rješenjem odbiti u roku od petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.

(4) Javnopravno tijelo od zainteresirane osobe ne može u svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta tražiti plaćanje predujma troškova, odnosno troškova utvrđivanja posebnih uvjeta niti dostavu, odnosno izradu dokumenata ili elaborata.«.

Članak 43.

U članku 138. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje javnopravno tijelo koje je prema posebnom zakonu nadležno za odlučivanje o žalbama protiv akata javnopravnog tijela.«.

Članak 44.

U članku 140. stavku 1. podstavku 12. riječi: »dokumenta prostornog uređenja« zamjenjuju se riječima: »prostornog plana«.

Članak 45.

U članku 146. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Lokacijska dozvola izdaje se nakon što je u provedenom postupku utvrđeno da:

1. je uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole priložena propisana dokumentacija

2. je idejni projekt izrađen u skladu s prostornim planom

3. su utvrđeni svi posebni uvjeti

4. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donošenja

5. je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost iz članka 171. ovoga Zakona, ako takva dužnost postoji.«.

U stavku 2. broj: »3.« zamjenjuje se brojem: »4.«.

Članak 46.

U članku 149. stavku 2. broj: »1.« zamjenjuje se brojem: »3.«.

Članak 47.

U članku 151. stavku 1. riječi: »potreban akt na temelju kojega se može pristupiti građenju« zamjenjuju se riječima: »potrebna građevinska dozvola«.

Članak 48.

U članku 157. stavku 1. riječi: »dokumentom prostornog uređenja« zamjenjuju se riječima: »prostornim planom«.

Članak 49.

U članku 159. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada vlasnik građevine želi promijeniti oblik i veličinu građevne čestice na kojoj je postojeća zgrada u skladu s prostornim planom, građevna čestica se određuje u skladu s prostornim planom.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 50.

U članku 170. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vlasnik neizgrađenog i neopterećenog zemljišta na kojemu je urbanističkim planom uređenja planirano građenje, odnosno uređenje površine javne namjene može to zemljište prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave.«.

Članak 51.

U članku 172. stavku 1. riječi: »u vrijeme prijenosa« i riječi: »u vrijeme njezina osnivanja« brišu se.

U stavku 3. iza broja: »1.« dodaju se riječi: »i 2.«, a riječi: »dvije godine« zamjenjuju se riječima: »četiri godine«.

Članak 52.

U članku 176., u uvodnoj rečenici, iza riječi: »građevine« stavlja se zarez i dodaju riječi: »odnosno investitora zgrade«.

Članak 53.

U članku 180. stavku 1. iza riječi: »temelju ovoga Zakona« dodaju se riječi: »i ostavljenih na snazi ovim Zakonom«, a iza riječi: »rada« dodaju se riječi: »jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,«.

Članak 54.

U članku 181. stavku 1. riječi: »Upravna tijela« zamjenjuju se riječima: »Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, upravna tijela«.

U stavku 2. iza riječi: »Ako« dodaju se riječi: »jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave,«.

Članak 55.

U članku 182. stavku 1. iza riječi: »naređuje« dodaju se riječi: »jedinici lokalne ili područne (regionalne) samouprave,«.

Članak 56.

U članku 183. stavku 1. riječi: »tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave« zamjenjuju se riječima: »jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave«.

Članak 57.

U članku 184. stavku 1. iza riječi: »službenika« briše se zarez i dodaju riječi: »jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Nepostupanje čelnika upravnog tijela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave po zahtjevu ministra iz stavka 1. ovoga članka iz neopravdanog razloga teška je povreda službene dužnosti o kojoj ministar obavještava čelnika jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 58.

U članku 198. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske koju je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 27. lipnja 1997. i Odluka o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 76/13.) ostaju na snazi do donošenja Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske na temelju ovoga Zakona, a Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99. i 84/13.) ostaje na snazi do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja koji se donosi na temelju ovoga Zakona.«.

U stavku 3. riječi: »u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona« brišu se.

Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:

»(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka moraju biti izrađene u skladu s propisima donesenim na temelju ovoga Zakona kojima se uređuje standard elaborata prostornih planova i elektronički standard prostornih planova.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 59.

Postupci izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tom Zakonu, osim urbanističkih planova uređenja državnog značaja koji će se završiti po ovom Zakonu.

Postupci izdavanja akata za provedbu prostornih planova započeti po Zakonu o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) i za izdavanje građevinskih dozvola započeti po Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13. i 20/17.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po tim zakonima.

Članak 60.

Do stupanja na snagu prostornih planova koji se donose na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) i ovoga Zakona, lokacijske dozvole i drugi akti za provedbu prostornih planova donose se na temelju dokumenata prostornog uređenja donesenih na temelju propisa koji su važili prije stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) te na temelju Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske donesene na temelju Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) do stupanja na snagu Državnog plana prostornog razvoja.

Članak 61.

Državni plan prostornog razvoja donijet će se najkasnije do 31. prosinca 2019., a Prostorni plan ZERP-a i Prostorni plan epikontinentalnog pojasa Republike Hrvatske donijet će se najkasnije do 31. ožujka 2021.

Ministar je dužan donijeti pravilnik iz članka 3. i članka 36. ovoga Zakona u roku od trideset dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 62.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-01/20

Zagreb, 30. lipnja 2017.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.