Baza je ažurirana 28.02.2024. 

zaključno sa NN 22/24

Objavljeno u NN 96/98 od 15.07.1998.:

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 26. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", broj 73/97), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. srpnja 1998. godine donijela

 

METODOLOGIJU ZA PROCJENU ŠTETE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA

A. OPĆI DIO

A.1 Vrste štete i proglašenje elementarne nepogode

1. Ovom Metodologijom utvrđuje se jedinstveni postupak utvrđivanja štete od elementarnih nepogoda na području Republike Hrvatske. Svrha procjene šteta jest utvrđivanje vrste i veličine šteta u jedinicama lokalne uprave i jedinicama lokalne samouprave, te Republike Hrvatske u cjelini, na sredstvima i drugim dobrima, po vremenu i uzrocima nastanka, te po vlasnicima i korisnicima dobara, kao i stradanja i gubici stanovništva.

Vrste elementarnih nepogoda dane su u Tablici 1.

2. Šteta se izražava u novčanoj vrijednosti potrebnoj da se oštećena ili uništena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u količini i kakvoći koju su imala neposredno prije elementarne nepogode.

U vrijednost štete se ubrajaju i troškovi koji su vezani za elementarnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od elementarne nepogode ili sama nepogoda (npr. troškovi sprečavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.).

3. Temeljem Zakona ne dodjeljuje se naknada za procijenjenu vrijednost štete već pomoć za ublažavanje i otklanjanje njenih posljedica.

Kao šteta od elementarne nepogode, za koju se može dati pomoć, smatra se izravna (direktna) šteta.

Izravna šteta jest šteta što je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru, vrijednosno definirana u stavku 2. točke A. 1.

4. Šteta se utvrđuje za sljedeće skupine dobara:

a) građevine

b) opremu

c) zemljišta

d) dugogodišnje nasade

e) šume

f) stoku

g) obrtna sredstva

h) ostala sredstva i dobra.

Podrobno razvrstavanje dobara unutar skupina s odgovarajućim šiframa navedeno je u Tablici 2. ove Metodologije.

A.2 Područja procjene

1. Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu štete ne mora biti proglašenje elementarne nepogode.

Uvjeti za proglašenje elementarne nepogode utvrđeni su planovima zaštite i spašavanja općine, grada, županije, odnosno države i člankom 2. Zakona. Proglašenju elementarne nepogode može prethoditi prosudba izravne opasnosti, koja se ne mora pretvoriti u elementarnu nepogodu ili prirodnu katastrofu.

Ako su se stekli uvjeti za proglašenje elementarne nepogode, vezani za članak 2. Zakona, elementarna nepogoda može se proglasiti samo za područje koje je zahvaćeno nepogodom.

Državno povjerenstvo ne mora prihvatiti proglašenje elementarne nepogode i verificirati vrijednost štete, ako nisu ispunjeni uvjeti (posljedice) po članku 2. Zakona.

2. Štete se procjenjuju za naselja, općinu, grad, županiju, odnosno područje Republike Hrvatske.

Najmanja jedinica procjene za fizičke osobe je domaćinstvo, a za pravne osobe šteta cjelovite pravne osobe.

Za građevine je najmanja jedinica procjene šteta jedna konstrukcijska cjelina (npr. zgrada) neovisno o broju stanova, vlasnika, korisnika i domaćinstava.

Troškovi vezani za procjenu štete od elementarnih nepogoda iskazuju se u teritorijalnoj jedinici u kojoj su nastali.

Troškovi obuhvaćaju sve izdatke za privremene mjere obrane, za spašavanje i zbrinjavanje stanovništva, stoke i drugih dobara za trajanja ili neposredno nakon nastanka elementarne nepogode, ili drugog uzroka koji je izazvao neposrednu (direktnu) štetu.

A.3 Povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda

1. Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda ima sjedište u Ministarstvu financija.

2. Predstavnička tijela županija i gradova/općina dužna su imenovati povjerenstva za procjenu štete. Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog/općinskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.

Županijsko povjerenstvo imenuje potreban broj stručnih povjerenstava općina i gradova za procjenu štete na imovini fizičkih osoba odmah nakon proglašenja elementarne nepogode. Županijsko povjerenstvo imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na imovini pravne osobe na temelju prijedloga pravne osobe. Stručna povjerenstva imenuju se ovisno o vrsti elementarne nepogode i potrebi stručnjaka određene stručnosti.

Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu kulturne baštine imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete na kulturnoj baštini. Županijsko povjerenstvo uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode i okoliša imenuje stručno povjerenstvo za procjenu štete u prirodi i okolišu.

3. Troškove rada povjerenstva za procjenu štete na imovini fizičkih osoba snosi teritorijalna jedinica koja ih je imenovala. Ona osigurava i tehničke uvjete za rad tih povjerenstava (vozila, osobna zaštitna sredstva, mjesne vodiče, obrasce, naknadu za rad i dr.).

Troškove rada stručnih povjerenstava u pravnim osobama snose pravne osobe koje osiguravaju i tehničke uvjete za njihov rad.

4. U slučaju elementarne nepogode velikih razmjera Državno povjerenstvo može prije početka procjene štete organizirati obuku stručnih povjerenstava kako bi se osigurao jedinstveni način procjene.

A.4 Primjena jedinstvenih cijena

Za utvrđivanje štete primjenjuju se jedinstvene cijene za područje Republike Hrvatske na temelju statističkih i/ili tržnih pokazatelja prethodne godine.

Izuzetno, Državno povjerenstvo može odlučiti o primjeni različitih cijena od već objavljenih od strane Državnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina područja ako za to ima opravdanog razloga.

Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosječne maloprodajne tržne cijene prethodne godine, ili aktualne, za područja za koje se šteta procjenjuje, uz potvrdu Državnog povjerenstva.

Državno povjerenstvo će voditi brigu o dostavi informacija o cijenama županijskim povjerenstvima.

A.5 Izvještavanje o elementarnoj nepogodi i procjeni štete

Izvješće o elementarnoj nepogodi - prvo priopćenje

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko/općinsko povjerenstvo županijskom i Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima. Rok za podnošenje priopćenja je osam dana od nastanka nepogode.

Prvo priopćenje o elementarnoj nepogodi sadrži podatke o vrsti nepogode, o veličini zahvaćenog područja, o oštećenoj imovini, posljedicama za stanovništvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu štete s novčanim i količinskim pokazateljima, te potrebi žurnog postupka i pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode.

Ako posljedice štete ne zahtijevaju žurni postupak i odobrenje žurne pomoći, šteta se procjenjuje u redovitom postupku.

Izvješće o pričinjenoj šteti dostavlja se Državnom povjerenstvu, kao i županijskom povjerenstvu iako nije proglašena elementarna nepogoda.

Konačna procjena štete

Procjena štete koju županijsko povjerenstvo podnosi Državnom povjerenstvu u redovitom postupku sadrži:

1.     Odluku o proglašenju elementarne nepogode ili izravne opasnosti i o području na koje se odluka odnosi;

2.     Odluka o imenovanju osobe odgovorne za koordinaciju izrade konačnog izvještaja o elementarnoj nepogodi i izvještaja o uklanjanju         posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći;

3.     Konačni izvještaj o elementarnoj nepogodi koji ima ovaj sadržaj:

3.1   Vrsta i opis elementarne nepogode, nazivi naselja i gradova/općina zahvaćenih nepogodom (osnovne karakteristike nepogode,         veličina zahvaćenog područja),

3.2   Podaci o posljedicama za javni i gospodarski život,

3.3   Podaci o ljudskim stradanjima (poginuli, ozlijeđeni, oboljeli, raseljeni),

3.4   Podaci o osiguranju imovine (podaci osiguravateljskih društava),

3.5   Troškovi uklanjanja izravnih posljedica elementarne nepogode,

3.6    Procjena štete zbog elementarne nepogode (prekid proizvodnje, rada, poremećaji u neproizvodnim djelatnostima - školstvo,          zdravstvo, kultura, šport, socijalna skrb),

3.7    Podaci o prispjeloj vanjskoj pomoći iz zemlje i inozemstva,

3.8    Ocjena samopomoći na otklanjanju posljedica,

3.9    Organizacija ublažavanja i uklanjanja posljedica nepogode,

3.10   Podaci o prinosu stradalih poljoprivrednih kultura i dugogodišnjih nasada (trogodišnji prosjek županije po hektaru, stablu, trsu),

3.11   Visina proračuna u kunama grada/općine i županije u prethodnoj godini,

3.12    Odluka jedinica lokalne samouprave i uprave o sniženju ili oslobođenju od plaćanja poreza, te o ukupnom novčanom učinku te            odluke,

3.13    Pregled cijena koje su rabljene pri procjeni,

3.14     Dokumentacija o šteti (obrasci, tablice, fotodokumentacija) prema ovoj Metodologiji.

Konačna procjena - obračun štete podnosi se u roku od šezdeset dana od početka elementarne nepogode.

Konačnu procjenu štete županijsko povjerenstvo dužno je podnijeti Državnom povjerenstvu u redovitom postupku i u slučaju kada se pomoć za štetu od elementarne nepogode daje samo na razini županije.

U konačnom izvještaju o elementarnoj nepogodi ne prihvaćaju se procjene štete načinjene od strane vještaka koje je angažirao oštećenik, već isključivo procjene imenovanog povjerenstva.

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći gradsko/općinsko povjerenstvo podnosi gradskoj/općinskoj skupštini i županijskom povjerenstvu.

Objedinjavanjem prispjelih izvještaja županijsko povjerenstvo izrađuje županijski izvještaj, te ga podnosi Državnom povjerenstvu.

Državno povjerenstvo objedinjuje županijske izvještaje, te izrađuje skupni izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava koji podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome državnome Saboru.

Izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći gradska/općinska povjerenstva podnose u roku od 60 dana od dana primitka pomoći. Županijsko povjerenstvo podnosi izvještaj Državnom povjerenstvu najkasnije u roku od 90 dana od primitka pomoći. Državno povjerenstvo izvješćuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski državni sabor najmanje jednom godišnje.

U ovim izvještajima ocjenjuju se kratkoročni i dugoročni učinci elementarne nepogode. U dodijeljenu pomoć uračunavaju se i iznosi koje su isplatila osiguravajuća društva, kao i sredstva donacija i druga izvanproračunska sredstva.

Zbog kontinuiranog praćenja i analize podataka o elementarnim nepogodama u Republici Hrvatskoj županijski izvještaj o uklanjanju posljedica nepogode i utrošku sredstava pomoći podnosi se primjenom jedinstvenog računalnog programa kojeg propisuje Državno povjerenstvo.

A.6. Dodjela pomoći

1. Pomoć za ublažavanje i otklanjanje posljedica od elementarne nepogode prvenstveno se dodjeljuje fizičkoj osobi (članak 29.), iznimno pravnoj osobi (članci 31. i 35.).

Za dodjelu pomoći iz državnog proračuna moraju biti zadovoljena određena mjerila, a ako ona nisu zadovoljena pomoć se dodjeljuje iz proračunskih sredstava jedinica lokalne samouprave i uprave, ako su osigurana.

Ako pričinjena šteta na poljoprivrednim kulturama i/ili dugogodišnjim nasadima na određenom području (općina, grad, županija), članak 31. stavak 3., umanji prirod (rod) na razinu koja predstavlja najviše 30 postotno umanjenje trogodišnjeg prosječnog priroda dotične kulture za pripadajuću županiju po hektaru, stablu i sl. tada pomoć dodjeljuje jedinica lokalne samouprave, ili jedinica lokalne uprave.

Ako je spomenuta razina viša od 30 posto po zahtjevu se mogu uključiti i sredstva državnog proračuna.

Prosječni trogodišnji prirod po hektaru, stablu za pojedinu kulturu na području županije utvrđuje Državni zavod za statistiku.

2. Ukoliko je potvrđena ukupna vrijednost izravne štete (članak 31. stavak 4.) veća od 20% vrijednosti proračunskih sredstava jedinice lokalne samouprave ili jedinice lokalne uprave, može se također uputiti prijedlog za dodjelu pomoći iz sredstava državnog proračuna.

A.7 Iznos pomoći

Državno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene štete koja je potvrđena (verificirana) od strane matičnog ministarstva, odnosno znanstvene ili stručne institucije koju odredi Državno povjerenstvo (npr. u slučaju potresa). To znači, da u najvećem broju slučajeva vrijednost štete na poljoprivrednim kulturama potvrđuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.

Javna poduzeća i društva gospodarske infrastrukture, temeljem svojih propisa, procjenjuju štetu i saniraju je. Neposredno surađuju s Državnim povjerenstvom i odgovarajućim ministarstvom. Štete na komunalnoj infrastrukturi otklanjaju jedinice lokalne uprave i jedinice lokalne samouprave, ukoliko šteta nije prešla mjerila utvrđena člankom 2. i 31. Zakona.

A.8 Rokovi za prijavljivanje štete

Dužnost je svake fizičke i pravne osobe da štetu prijavi u skladu sa člankom 28. stavak 1. i 2. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda.

Oštećeni štetu prijavljuje u roku od osam dana od početka elementarne nepogode nadležnom gradskom/općinskom povjerenstvu. Šteta prijavljena nakon tog roka ne uzima se u obzir osim u opravdanim slučajevima.

Pod početkom elementarne nepogode smatra se dan kada je nepogoda nastala, a ako je nastajala u duljem razdoblju (suša, mraz, poplava) kao početak nepogode uzima se dan proglašenja elementarne nepogode.

Šteta fizičkih i pravnih osoba prijavljuje se na obrascima propisanim ovom Metodologijom.

Obrađene podatke o šteti gradsko/općinsko povjerenstvo dostavlja županijskom povjerenstvu kao konačnu procjenu štete u roku od pedeset dana od početka elementarne nepogode.

Ako postoje zakonom predviđeni uvjeti za odobravanje pomoći iz državnog proračuna županijsko povjerenstvo obrađene podatke o šteti dostavlja Državnom povjerenstvu u Zakonom propisanom roku, tj. šezdeset dana od početka elementarne nepogode.

A.9 Žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć

Žalba na utvrđenu visinu štete i dodijeljenu pomoć nije dopuštena.

Oštećeni ima pravo prigovora samo u slučaju ako je stručno povjerenstvo propustilo procjeniti štetu na nekom dijelu njegove imovine i ako takav propust utječe na konačni rezultat procjene. Prigovor rješava Županijsko povjerenstvo.

Oštećeni može zatražiti tumačenje o dodjeli pomoći od Županijskog i/ili Državnog povjerenstva.

A.10 Višekratne štete u jednoj godini

Ako se na području jedne županije elementarna nepogoda dogodi dva ili više puta tijekom jedne kalendarske godine štete se zbrajaju. U tom slučaju pomoć iz državnog proračuna određuje se usporedbom propisane granice za dodjelu pomoći i zbroja šteta od elementarnih nepogoda u toj godini.

B. POSEBNI DIO

B.1 Prijava štete

Šteta se prijavljuje na obrascu EN-P "Prijava štete od elementarne nepogode".

Prijavu štete na imovini fizičkih osoba potpisuje prijavitelj (vlasnik ili korisnik imovine, član obitelji ili član stručnog povjerenstva). Šteta se procjenjuje u cjelini za svako domaćinstvo.

Prijavu štete na imovini pravnih osoba potpisuju odgovorna osoba i predsjednik stručnog povjerenstva pravne osobe. Pravne osobe uz prijavu podnose:

a) izvještaj u kojem se navode okolnosti u kojima je šteta nastala te njene kratkoročne i dugoročne posljedice za pravnu osobu

b) iznos sredstava koja su dobivena ili se očekuju s naslova osiguranja imovine

c) fotodokumentaciju iz koje se može dobiti uvid u opseg počinjene štete

d) kopiju registracije tvrtke

e) dokumente kojima dokazuju pravo vlasništva ili korištenja na imovini pogođenoj nepogodom

f) izvorni primjerak dokumentacije s proračunom štete prema ovoj Metodologiji.

B.2 Procjena štete na građevinama

Šteta od elementarne nepogode procjenjuje se na građevini po formuli

Š = C · A · P · E (u kunama)

gdje je:

C tržna cijena nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) objavljena od Državnog povjerenstva ili prosječna tržna cijena (samo troškovi građenja)

A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1

P oštećenje građevine kao cjeline izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

E koeficijent istrošenosti građevine, Tablica 4.

Državno povjerenstvo objavljuje cijene početkom svake godine. Ako određene cijene nisu objavljene, na zahtjev županijskog povjerenstva Državno povjerenstvo će objaviti cijenu, ili dati uputu za proračun.

Veličina građevine određuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrđenoj cijeni, npr. za neto površinu, za dužni metar, za kubni metar i sl. Kod građevine tipa stambenih ili poslovnih zgrada prvo se izračuna bruto površina. Zatim se neto površina izračunava množenjem bruto površine koeficijentom K, gdje je K=0,65 za kamene, 0,70 za starije zidane, 0,80 za suvremene zidane i armiranobetonske zgrade i 0,85 za zgrade od čelika i drva. Pri utvrđivanju bruto površine građevine površine pomoćnih prostorija (garaža, podruma, stubišta, ostava, pušnica, ljetnih kuhinja i sl.) množe se faktorom 0,5.

Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene građevine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za uništenu građevinu oštećenje je P=1,00.

Vijek trajanja građevine određuje stručno povjerenstvo. Tipični vijek trajanja za stambene i poslovne zgrade je 100 godina, a za gospodarske zgrade fizički osoba 50 godina. Vijek trajanja ostalih vrsta građevina uzima se prema podacima koje objavljuje Državno povjerenstvo. Pri procjeni štete za građevine kulturne baštine uzima se koeficijent istrošenosti 1,0.

Osim navedenih formula šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Državno povjerenstvo.

Za pojedinačnu štetu veću od 200.000 kuna prilaže se fotodokumentacija oštećene građevine.

Podaci se unose u obrazac EN-1 "Šteta od elementarne nepogode na građevini".

B.3 Procjena štete na opremi

Šteta na opremi izračunava se po formuli

Š = C · E · P (u kunama)

gdje je:

C nabavna maloprodajna cijena nove opreme

E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme elementarne nepogode, Tablica 5.

P oštećenje opreme u elementarnoj nepogodi izraženo kao decimalni broj (0ŁPŁ1,0)

Pri određivanju nabavne cijene dopušteno je uzeti cijenu najsličnije opreme približno jednakih tehničkih svojstava.

Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) određuje stručno povjerenstvo.

Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene opreme. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za uništenu opremu oštećenje je P=1,00.

Osim navedenom formulom šteta se može procjeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Državno povjerenstvo.

Istovrsna oprema procjenjuje se navođenjem broja istovrsnih komada.

Podaci se unose u obrazac EN-2 "Šteta od elementarne nepogode na opremi".

B.4 Procjena štete na zemljištima

Elementarne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta. Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište u obrascu EN-3 "Šteta od elementarne nepogode na zemljištima".

B.4.1 Poljoprivredno zemljište

Privremeno onesposobljeno odnosno oštećeno zemljište jest zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja.

Trajno onesposobljeno odnosno uništeno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti.

Za privremeno onesposobljeno zemljište iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.

Iznos štete za uništeno zemljište obračunava se tako, da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim prosječnim tržnim cijenama u prethodnoj godini.

B.4.2 Šumsko zemljište

Šteta na šumskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište.

B.4.3 Građevinsko zemljište

Šteta na građevinskom zemljištu procjenjuje se po istom načelu kao za poljoprivredno zemljište. Podjela zemljišta u skupine (zone) za koje se rabe različite cijene mora biti donijeta u županiji prije elementarne nepogode. Ako takve odluke nema primjenjuju se prosječne cijene građevinskog zemljišta koje objavljuje Državno povjerenstvo.

B.5 Procjena štete na dugogodišnjim nasadima

Šteta na dugogodišnjim nasadima odnosi se na oštećenje ili uništenje stabala u voćnjacima, maslinicima i drugim stablima, te na štetu na trsovima u vinogradima. Šteta se odnosi i na voćne lozne matičnjake. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-4 "Šteta od elementarne nepogode na dugogodišnjim nasadima".

Šteta se proračunava tako da se za površinu pogođenu elementarnom nepogodom utvrdi ukupan broj stabala (trsova), ukupan broj oštećenih stabala (trsova) i oštećenje na tim stablima (trsovima), a zatim pomnoži broj oštećenih stabala (trsova) s oštećenjem i cijenom po stablu (trsu).

B.6 Procjena štete na šumama

Kod procjene štete od elementarnih nepogoda na šumama prvo treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i crnogoričnom šumom po vrstama drveća u ha, a zatim drvnu masu u mł po sortimentima oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.

Vrijednost šumskih sastojina prije nastanka štete utvrđuje se ovisno o dobu i stadiju razvitka sastojine u skladu s Pravilnikom o uređenju šuma, poglavlje VIII. Utvrđivanje naknade za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom zemljištu ("Narodne novine", br. 11/97 i 121/97).

Za oštećene šumske sastojine utvrđuje se vrijednost drvne mase po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) obračunane s prosječnim cijenama koje su ostvarene prethodne godine. Iznos štete proračunava se u obrascu EN-5A "Šteta od elementarne nepogode na oštećenim šumama" tako da se ukupna vrijednost neoštećene drvne mase (prije elementarne nepogode) pomnoži s oštećenjem "P". Oštećenje "P" utvrđuje stručno povjerenstvo komisijskim pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10.

Za uništene šume vrijednost štete utvrđuje se u obrascu EN-5B "Šteta od elementarne nepogode na uništenim šumama". Šteta je jednaka ukupnoj vrijednosti uništene šume po sortimentima (tehničko i ogrjevno drvo) umanjenoj za iskorištenu drvnu masu.

B.7 Procjena štete u stočarstvu

Procjena štete od elementarne nepogode u stočarstvu obuhvaća štetu na govedima, svinjama, ovcama, kozama, konjima, magarcima, mulama, mazgama, peradi, pčelama, divljači i ribama. Procjenjuje se samo šteta na uništenim (uginulim) životinjama. Podaci se unose u obrazac EN-6 "Šteta od elementarne nepogode u stočarstvu".

Utvrđuje se broj uginule stoke po vrstama i kategorijama. Za svaku kategoriju stoke utvrđuje se prosječna jedinična težina žive vage i odgovarajuća tržna cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i tržne cijene iz prethodne godine po kilogramu žive vage.

Pri procjeni štete u pčela, utvrđuje se ukupan broj uginulih društava, pa se primjenom odgovarajućih tržnih cijena iz prethodne godine utvrđuje šteta.

Pri procjeni šteta u ribarstvu procjenjuje se ukupna količina uginule (nestale) ribe po vrstama, te se primjenom odgovarajućih prosječnih tržnih cijena iz prethodne godine izračuna iznos štete.

Štete se za uništenu divljač obračunavaju tako, da se procijeni broj uništene divljači po vrstama pomnoži s prosječnim cijenama iz prethodne godine po kojima se naplaćivao odstrel pojedine vrste divljači. Cijene divljači objavljuje Državno povjerenstvo.

B.8 Procjena štete na obrtnim sredstvima

B.8.1 Općenito

U obrtna sredstva ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, sitni inventar, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi, trgovačka roba i tekuća poljoprivredna proizvodnja. Šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama.

Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i odgovarajućih tržnih cijena.

Šteta se procjenjuje uvidom na licu mjesta, a obračunava po vrstama roba u obrascu EN-7 "Šteta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima".

B.8.2 Procjena štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji

Štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji obračunavaju se pojedinačno po vrstama i kulturama, stradalih usjeva (u ratarskoj proizvodnji), te po vrstama voća, povrća, grožđa i maslina. Šteta na oštećenim ili uništenim voćnim stablima (dugogodišnji nasadi), stablima maslina, trsovima vinove loze i drugim stablašicama obračunava se i iskazuje odvojeno od tekuće proizvodnje koja se iskazuje u obrascu EN-4. U daljnjem tekstu za sve elemente poljoprivredne proizvodnje rabi se naziv "kultura".

Pri procjeni štete na kulturama treba razlikovati:

- uništene kulture

- oštećene kulture u kasnoj fazi razvoja

- djelomično oštećene kulture kod započete proizvodnje.

B.8,2.1 Kod uništenih kultura kad proizvodnju nije moguće obnoviti osnovica za proračun štete je prosječni trogodišnji prirod te kulture u županiji po jedinici mjere. Navedeni prirod treba pomnožiti s prosječnim tržnim cijenama ostvarenim u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj i dobiveni iznos umanjiti za procijenjene nerealizirane troškove gnojidbe, zaštite, berbe, prijevoza, sušenja i druge troškove koji nastaju pri ubiranju priroda kod kultura kod kojih nije došlo do uništenja proizvodnje.

Kada je kultura uništena u tijeku jeseni odnosno zime, štetu čine ulaganja u jesensku sjetvu (sjeme, dio mineralnog gnojiva, pesticidi, obrada tzv. nedovršena proizvodnja), jer se u proljeće može zasijati druga kultura odnosno iskoristiti raspoloživo zemljište u istoj gospodarskoj (proizvodnoj) godini.

Šteta se procjenjuje u obrascu EN-7 "Šteta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima" na sljedeći način:

Upiše se vrsta kulture i površina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi pojedinačni trogodišnji prirod, i pomnoži s utvrđenom cijenom te dobije iznos štete.

Za stavak 2. ove točke utvrdi se vrijednost ulaganja po ha nedovršene proizvodnje i pomnoži s brojem ha pojedine kulture.

B.8.2.2 Kod oštećenih kultura u kasnijoj fazi razvoja procjenjuje se mogući (očekivani) prirod kulture koji je pretrpio štetu. Tako procijenjeni prirod oduzima se od trogodišnjeg prosječnog priroda po jedinici mjere iste kulture na području županije. Dobivena razlika čini izgubljeni prirod.

Šteta se procjenjuje u obrascu EN-7 "Šteta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima" na sljedeći način:

Upiše se vrsta kulture i površina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi prosječni trogodišnji prirod te kulture i procjeni prirod koji se očekuje nakon elementarne nepogode. Razlika navedenih vrijednosti predstavlja uništeni prirod po jedinici površine. Oštećenje "P" je omjer uništenog i prosječnog trogodišnjeg priroda.

Ako se potrebna dodatna ulaganja (rada i materijala) da bi se ostvario procijenjeni (očekivani) prirod, ona se uzimaju u obzir pomoću korigiranog oštećenja "K".

B.8.2.3 U slučaju djelomičnog oštećenja započete proizvodnje koja se uz dodatna ulaganja (dosijavanje, dodatna gnojidba, njega, zaštita i druge mjere) može popraviti odnosno dovesti u prvobitno stanje, iznos štete na toj proizvodnji jednak je vrijednosti dodatnog ulaganja.

Šteta se procjenjuje na obrascu EN-7 "Šteta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima".

B.8.2.4 Posebne odredbe

Primjenu korigiranog oštećenja "K" koja se upisuje u obrazac EN-7 potrebno je obrazložiti tekstom i proračunom u prilozima uz obrazac EN-7.

Štete se obračunavaju za svaku kulturu po vlasnicima odnosno korisnicima zasijanih površina, prema mjestu štete, a ne prema mjestu stanovanja vlasnika odnosno korisnika stradalih površina.

Iznimno od prethodnog stava, kada iz opravdanih razloga nije moguće izvršiti procjenu štete na tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji po vlasnicima odnosno korisnicima (sukladno prethodnom stavu), moguće je uz suglasnost županijskog odnosno Državnog povjerenstva načiniti globalnu procjenu štete za veće cjeline zemljišta. Takva se procjena mora temeljiti na procjeni površina pod određenim vrstama usjeva odnosno nasada za područje dotične cjeline zemljišta zahvaćene elementarnom nepogodom. Kao osnovu za procjenu tih šteta treba koristiti statističke podatke o zasijanim površinama.

Način obrade podataka, te iznos štete kod globalne procjene metodološki je isti kao i kod pojedinačne procjene, s tim što se naturalni pokazatelji uzimaju i procjenjuju za veće cjieline zemljišta zahvaćene elementarnom nepogodom i dijele po vlasnicima odnosno korisnicima prema veličini površina stradalih usjeva odnosno nasada pojedinog vlasnika.

B.9 Kriteriji ublažavanja štete za dugogodišnje nasade i obrtna sredstva

Ako šteta na dugogodišnjem nasadu ili pojedinoj kulturi oštećenika ne prelazi 30% prosječnog trogodišnjeg priroda te kulture po hektaru, odnosno stablu ostvarenog u županiji u prethodnom razdoblju, šteta se vlasnicima odnosno korisnicima ublažava na razini grada/općine i županije iz sredstva lokalne uprave i/ili lokalne samouprave.

Ako je na poljoprivrednim površinama na području grada/općine na kojima je elementarnom nepogodom umanjen prirod pojedinog dugogodišnjeg nasada ili kulture preko 30% po stablu odnosno hektaru prema prosječnom trogodišnjem prirodu ostvarenom u županiji u prethodnom razdoblju, šteta se vlasnicima odnosno korisnicima ublažava dodjelom pomoći i iz državnog proračuna.

Kada potvrđeni ukupni iznos izravne štete na području lokalne samouprave odnosno uprave prelazi 20% vrijednosti proračuna iz prethodne godine, štete će se vlasnicima odnosno korisnicima ublažavati dodjelom pomoći i iz državnog proračuna neovisno o utvrđenom postotku štete u odnosu na ostvareni prosječni trogodišnji prirod na županiji.

B.10 Procjena ostalih vrsta šteta

Pod ostale vrste šteta spadaju štete koje nisu obuhvaćene u točkama B.1 do B.8. U ovoj skupini procjenjuju se šteta na pokretnoj kulturnoj baštini, na prirodi i okolišu i na pokretnoj imovini fizičkih osoba kao npr. na osobnim cestovnim vozilima, čamcima i brodicama, predmetima kućanstva, osobnim stvarima i sl. Šteta se procjenjuje u obrascu EN-8 "Šteta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i troškovi".

Procjena se provodi primjenom tržišnih cijena. Šteta je jednaka tržnoj cijeni novog predmeta umanjenoj za istrošenost (amortizaciju) i pomnoženoj s postotkom oštećenja.

B.11 Procjena troškova

Troškovi koje je eventualno imala fizička osoba u vezi s elementarnom nepogodom se ne procjenjuju.

Troškovi koje je imala pravna osoba sastoje se od troškova obrane od elementarne nepogode, troškova zbrinjavanja osoba i imovine, troškova zdravstvene zaštite, novčanih davanja, troškova evakuacije i spašavanja dobara, troškova raščišćavanja ruševina, troškova asanacije okoliša, troškova rada povjerenstava za procjenu štete i drugih troškova koji se moraju valjano dokumentirati. Ovi se troškovi iskazuju u obrascu EN-8 "Šteta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i troškovi".

B.12 Obrada i prikazivanje podataka o šteti od elementarne nepogode

Podaci prikupljeni prilikom terenskog uvida pri procjeni štete unose se u obrasce propisane ovom Metodologijom. Zatim se podaci s obrazaca unose u računalo i obrađuju jedinstvenim računalnim programom koji propisuje Državno povjerenstvo. Rezultati obrade tiskaju se u obliku tablica u kojima se šteta prikazuje po sljedećim parametrima: vrsta nepogode, županija, grad/općina, oštećenik, djelatnost tvrtke, skupina i vrsta dobara, količina i iznos štete. Podroban oblik i sadržaj tablica propisuje Državno povjerenstvo.

Uz izvještaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utrošku sredstava pomoći daju se računalom obrađeni podaci o procjeni štete koji se uspoređuju s podacima o sredstvima prispjelim na ime pomoći i za uklanjanje posljedica nepogode. Način obrade i prikazivanja tih podataka propisuje Državno povjerenstvo.

C. ZAKLJUČNE ODREDBE

Tablice 1., 2., 3., 4. i 5., te obrasci EN-P, EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-5A, EN-5B, EN-6, EN-7 i EN-8, priloženi su uz Metodologiju i čine njezin sastavni dio.

Ova Metodologija stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 920-11/98-01/02 Urbroj: 5030114-98-1 Zagreb, 9. srpnja 1998.

Predsjednik mr. Zlatko Mateša, v. r.

TABLICA 1. RAZVRSTAVANJE ELEMENTARNIH NEPOGODA 01 Potres 02 Olujni i orkanski vjetar 03 Požar 04 Poplava 05 Suša 06 Tuča 07 Mraz 08 Snijeg, sniježni nanos, lavina 09 Led na vodotoku 10 Odron zemljišta 11 Epidemija 12 Biljna bolest 13 Zagađenost zemljišta 14 Zagađenost vode 15 Zagađenost zraka 16 Ostale nepogode TABLICA 2. RAZVRSTAVANJE DOBARA I ŠIFRE         ŠIFRA NAZIV         MJERNA        JEDINICA GRAĐEVINA 101 Brane        kom 102 Nasipi        m1 103 Kanali        m1 104 Bazeni        kom 105 Cjevovodi za vodu        m1 106 Vodovodi        m1 107 Kanalizacije        m1 108 Ostale hidrotehničke građevine        kom 111 Željezničke pruge        km 112 Željeznički mostovi        km 113 Državne ceste        km 114 Ostale ceste        km 115 Cestovni mostovi        km 116 Gradske prometnice        km 117 Obale        km 118 Zrakoplovne piste        km 119 Ostale prometne građevine        kom 121 Elektroenergetski vodovi        km 122 Telefonski vodovi        km 123 Vodovi energenata        km 124 Ostali vodovi        km 131 Proizvodne građevine tvrtki        m2 132 Neproizvodne građevine tvrtki        m2 133 Poslovne građevine tvrtki        m2 134 Ostale građevine        m2 141 Obiteljske i višestambene zgrade       m2 142 Gospodarske građevine fizičkih osoba        m2 143 Zgrade u izgradnji, vikendice, nenaseljene stambene zgrade        m2 144 Građevine kulturne baštine        m2 145 Ostale građevine        m2 OPREMA 201 Sve vrste opreme         - ZEMLJIŠTA 301 Obradivo poljoprivredno zemljište         ha 302 Ostalo poljoprivredno zemljište         ha 303 Šumsko zemljište         ha 304 Građevinsko zemljište         ha DUGOGODIŠNJI NASADI 401 Voćnjaci         kom 402 Vinogradi         kom 403 Maslinici         kom 404 Voćni i lozni matičnjaci         kom 405 Ostali nasadi         kom     ŠUME VRSTA          KATEGORIJA 501 Listače ha 502 Bukva ha 503 Hrast ha 504 Ostale tvrde listače ha 505 Topola ha 506 Ostale meke listače ha 507 Četinjače ha 508 Smreka i jela ha 509 Bor ha 510 Ostale četinjače ha STOKA VRSTA KATEGORIJA 601 Goveda 602 Telad i junad do 1 godinu starosti kom 603 Junad starija kom 604 Krave i steone junice kom 605 Bikovi za priplod kom 606 Volovi kom 607 Svinje 608 Prasad do 2 mjeseca starosti kom 609 Prasad od 2 do 6 mjeseci starosti kom 610 Svinje preko 6 mjeseci starosti kom 611 Krmače i suprasne nazimice kom 612 Nerastovi za priplod kom 613 Svinje u tovu kom 614 Ovce 615 Pomladak do godinu dana starosti kom 616 Ovce za priplod kom 617 Ovnovi i jalove ovce kom 618 Koze 619 Pomladak do godinu dana starosti kom 620 Koze za priplod kom 621 Jarci i jalove koze kom 622 Konji 623 Ždrebad i omad kom 624 Kobile i ždrebne omice kom 625 Pastusi i kastrati kom 626 Magarci Ukupno kom 627 Mazge Ukupno kom 628 Mule Ukupno kom 629 Perad Po vrstama - ukupno kom 630 Pčele Ukupno - društava kom 631 Ribe Ukupno kom 632 Divljač Po vrstama - ukupno kom                         OBRTNA SREDSTVA 701 Žitarice 702 Pšenica ha 703 Raž ha 704 Ječam ha 705 Zob ha 706 Kukuruz ha 707 Ostale žitarice ha 708 Industrijsko bilje 709 Šećerna repa ha 710 Suncokret ha 711 Uljana repica ha 712 Soja ha 713 Duhan ha 714 Ljekovito i aroma- tično bilje ha 715 Ostalo industrijsko bilje ha 716 Povrće 717 Krumpir ha 718 Mrkva ha 719 Luk crveni ha 720 Češnjak ha 721 Grah za zrno i mahune ha 722 Kupus i kelj ha 723 Rajčica ha 724 Paprika (zelena) ha 725 Krastavci ha 726 Jagode ha 727 Maline ha 728 Dinje i lubenice ha 729 Ostalo povrće ha 730 Krmno bilje na oranicama 731 Djetelina ha 732 Lucerna ha 733 Kukuruz za krmu (silažu) ha 734 Stočna repa ha 735 Ostalo krmno bilje ha 736 Livade Ukupno ha 737 Pašnjaci Pašnajci ha 738 Voće 739 Trešnje kom 740 Višnje kom 741 Marelice kom 742 Jabuke kom 743 Kruške kom 744 Dunje kom 745 Šljive kom 746 Breskve kom 747 Orasi kom 748 Bademi kom 749 Naranče kom 750 Mandarine kom 751 Limuni kom 752 Smokve kom 753 Kiwike kom 754 Ostalo voće kom 755 Maslina Ukupno kom 756 Grožđe 757 Na američkoj podlozi - vinsko kom 758 Direktno rodni hibridi kom 759 Stolno - ukupno kom                  OSTALA OBRTNA SREDSTVA 760 Sirovine, repr. mat., sitni inventar - 761 Poluproizvodi i nedovršeni proizvodi - 762 Gotovi proizvodi - 763 Trgovačka roba -                 OSTALA DOBRA Pokretna kulturna baština - Priroda i okoliš - Pokretna imovina fizičkih osoba -                 TROŠKOVI 901 Troškovi obrane od elementarne nepogode - 902 Troškovi zbrinjavanja stanovništva - 903 Troškovi zdravstvene zaštite - 904 Novčana davanja - 905 Ostali troškovi - TABLICA 3. ŠIFRE DJELATNOSTI TVRTKI PODRUČJE NAZIV OZNAKA A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01-02 B Ribarstvo 05 C Rudarstvo i vađenje CA Vađenje energetskih sirovina 10-12 CB Vađenje ruda i kamena osim energetskih sirovina 13-14 D Prerađivačka industrija DA Proizvodnja hrane, pića i duhanskih proizvoda 15-16 DB Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda 17-18 DC Proizvodnja kože i proizvoda od kože 19 DD Prerada drva i proizvodi od drva 20 DE Proizvodnja papira; izdavaštvo, tiskarstvo 21-22 DF Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nukl. goriva 23 DG Proizvodnja kemikalija, kem. proizvoda i umjetnih vlakana 24 DH Proizvodnja proizvoda od gume i plastičnih masa 25 DI Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda 26 DJ Proizvodnja metala i proizvoda od metala 27-28 DK Proizvodnja strojeva i uređaja 29 DL Proizvodnja električne i optičke opreme 30-33 DM Proizvodnja prometnih sredstava 34-35 DN Ostala prerađivačka industrija 36-37 E Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 40-41 F Građevinarstvo 45 G Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo 50-52 H Ugostiteljstvo i hotelijerstvo 55 I Promet, skladištenje i veze 60-64 J Financijsko poslovanje 65-67 K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 70-74 L Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 75 M Obrazovanje 80 N Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 85 O Ostale društvene djelatnosti, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 90-93 P Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 95 Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela 99 R Fizičke osobe 00 TABLICA 4. KOEFICIJENTI ISTROŠENOSTI GRAĐEVINE         Starost građe- Koeficijent istrošenosti vine u Vjerojatno trajanje godinama 50 godina 100 godina 0-10 0,90 0,96 11-20 0,78 0,90 21-30 0,62 0,84 31-40 0,42 0,78 41-50 0,20 0,70 51-60 0,62 61-70 0,52 71-80 0,42 81-90 0,32 91-100 0,20 preko 100 0,20 TABLICA 5. KOEFICIJENTI ISTROŠENOSTI OPREME Nova ili do 1/3 vijeka trajanja 1,00 Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja 0,70 Od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja 0,40 Veća od vijeka trajanja 0,30
 

 

Copyright © Ante Borić