Baza je ažurirana 28.11.2024.
zaključno sa NN 116/24
EU 2024/2679
HRVATSKI SABOR
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2. prosinca 2016.
Klasa: 011-01/16-01/54
Urbroj: 71-06-01/1-16-2
Zagreb, 6. prosinca 2016.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.
Članak 1.
U Zakonu o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) u članku 5. iza stavka 6. dodaju se stavci 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13. i 14. koji glase:
»(7) Porezni obveznik koji u prethodnom poreznom razdoblju nije ostvario prihode veće od 3.000.000,00 kuna može poreznu osnovicu utvrditi prema novčanom načelu.
(8) Porezna osnovica iz stavka 7. ovoga članka utvrđuje se tako da se porezna osnovica iz stavka 1. ovoga članka prije propisanih dodatnih uvećanja ili umanjenja uveća ili umanji za određene nenovčane transakcije i nerealizirane dobitke/gubitke te određene novčane transakcije i realizirane dobitke/gubitke.
(9) Porezna osnovica poreznog razdoblja iz stavka 8. ovoga članka dodatno se:
a) uvećava za
1. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine
2. rashode (gubitke) od vrijednosnih usklađenja financijske imovine
3. rashode vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupca za isporučena dobra i obavljene usluge
4. rashode od rezerviranja
5. rashode od nerealiziranih tečajnih razlika
6. rashode od ostalih nenovčanih transakcija
7. smanjenja potraživanja od poslovnih aktivnosti
8. smanjenja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode
9. smanjenja zaliha
10. povećanja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti
11. povećanja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode
12. ostale korekcije koje povećavaju dobit i
b) umanjuje za
1. prihode od vrijednosnih usklađenja financijske imovine
2. prihode od rezerviranja
3. prihode od nerealiziranih tečajnih razlika
4. prihode od ostalih nenovčanih transakcija
5. povećanja potraživanja od poslovnih aktivnosti
6. povećanja kratkotrajnih potraživanja po osnovi kamata priznatih u prihode
7. povećanja zaliha
8. smanjenja kratkoročnih obveza od poslovnih aktivnosti
9. smanjenja kratkoročnih obveza po osnovi kamata priznatih u rashode
10. ostale korekcije koje smanjuju dobit.
(10) Nakon proteka roka za naplatu određenih stavki iz stavka 8. ovoga članka ili po realizaciji stavki koji su dodatno umanjili ili uvećali poreznu osnovicu iz ovoga članka iste se uključuju u poreznu osnovicu na način propisan ovim Zakonom, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.
(11) Porezni obveznik koji namjerava promijeniti način utvrđivanja porezne osnovice prema stavku 7. ovoga članka podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice. Porezni obveznik koji dostavi izjavu o promjeni načina utvrđivanja porezne osnovice ako zadovoljava uvjete iz stavka 7. i stavka 12. ovoga članka može primjenjivati taj postupak od prvog dana poreznog razdoblja.
(12) Porezni obveznik koji je i obveznik poreza na dodanu vrijednost može izabrati način utvrđivanja porezne osnovice prema stavku 7. ovoga članka ako primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama sukladno posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
(13) Porezni obveznik koji je izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema stavku 7. ovoga članka mora zadržati isti način utvrđivanja porezne osnovice najmanje tri porezna razdoblja ako zadovoljava uvjete iz toga stavka i uvjete iz stavka 12. ovoga članka.
(14) Način provedbe ovoga članka pravilnikom propisuje ministar financija.«.
Članak 2.
Iza članka 5.a dodaje se članak 5.b koji glasi:
»Članak 5.b
(1) Iznimno od članka 5. stavka 1. ovoga Zakona obveznici poreza na dobit iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od iznosa propisanog za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema posebnom propisu o porezu na dodanu vrijednost.
(2) Oporezivanje prema stavku 1. ovoga članka ne mogu primijeniti osobe iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona ako obavljaju samo djelatnost po osnovi koje su obveznici poreza na dobit ili po osnovi te djelatnosti ostvaruju više od 50% ukupnih prihoda.
(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka za potrebe utvrđivanja paušalne obveze poreza na dobit vodi evidenciju o prihodima po osnovi obavljanja djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Porezni obveznik iz stavka 1. ovog članka koji namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza u paušalnom iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja. Porezni obveznik kojemu se tijekom poreznog razdoblja prema članku 2. stavku 7. Zakona utvrdi obveza plaćanja poreza na dobit može zahtjev iz ovoga članka podnijeti u roku od osam dana nakon utvrđenja obveze plaćanja poreza na dobit.
(5) Godišnji porez u paušalnom iznosu utvrđuje Porezna uprava rješenjem. Rješenje o utvrđenom godišnjem porezu vrijedi do izmjene. Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju izvješća iz stavka 8. ovoga članka, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka poreznog razdoblja za koje se izvješće podnosi. Porezni obveznik obvezan je razliku godišnjeg paušalnog poreza uplatiti s danom podnošenja izvješća.
(6) Porezna uprava može na temelju obavljenog nadzora i/ili prikupljenih podataka o ostvarenim prihodima ukinuti rješenje iz stavka 5. ovoga članka i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza u skladu sa člankom 34. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona, ako utvrdi da je porezni obveznik ostvario prihode po osnovi obavljanja djelatnosti iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona iznad iznosa iz stavka 1. ovoga članka. Ako tijekom poreznog razdoblja, prema evidenciji iz stavka 3. ovoga članka, porezni obveznik ostvari prihode veće od iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, obvezan je izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka porezni obveznik je obvezan odmah prijeći na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. ovoga Zakona.
(8) Visinu paušalne porezne osnovice i poreza na dobit, rokove plaćanja te evidencije i izvješća u svezi paušalnog oporezivanja utvrđuje pravilnikom ministar financija.«.
Članak 3.
U članku 6. stavku 1. točka 6. briše se.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
»(5) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 7. ovog Zakona koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu primjenjuje odredbe ovoga članka na odgovarajući način uz primjenu novčanog načela.«.
Stavci 6., 7., 8., 9., i 10. brišu se.
Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 6.
Članak 4.
U članku 7. stavku 1. točki 3. broj: »70« zamjenjuje se brojem: »50«, a riječi: » i razonode« brišu se.
U točki 4. broj: »30« zamjenjuje se brojem: »50«.
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
»(10) Porezni obveznik iz članka 5. stavka 7. ovoga Zakona koji utvrđuje poreznu osnovicu prema novčanom načelu primjenjuje odredbe ovoga članka na odgovarajući način uz primjenu novčanog načela.«.
Članak 5.
U članku 9. stavku 3. riječi: »koji nije fizička osoba ili povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja« zamjenjuju se riječima: »obveznikom poreza na dobit koji nije povezana osoba, prema posebnom propisu u slučaju stečaja, arbitraže ili mirenja«.
U stavku 4. riječi: »nije fizička osoba.« zamjenjuju se riječima: »je obveznik poreza na dobit. Priznaje se i otpis zastarjelih potraživanja do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, ako ukupno utvrđeno potraživanje po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.«.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
»(8) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, porezno priznati rashod je otpis potraživanja iskazanih u prihodima od nepovezane osobe ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka iz stavka 3. ovoga članka premašuju iznos potraživanja ili ako dokaže da je pažnjom dobrog gospodarstvenika pokrenuo određene radnje s ciljem naplate potraživanja pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja.
(9) Porezno priznatim rashodom otpisa potraživanja smatra se otpis duga prema posebnom propisu o stečaju potrošača.«.
Članak 6.
U članku 14. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka porezni obveznik može kamatu iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđivati prema uvjetima i na način propisan člankom 13. ovoga Zakona i pod uvjetom da taj način primjenjuje na sve ugovore.«.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 7.
Iza članka 14. dodaje se naslov iznad članka i članak 14.a koji glase:
»5.2. Prethodni sporazum o transfernim cijenama
Članak 14.a
(1) Prethodni sporazum o transfernim cijenama i ugovornim odnosima iz članka 13. i 14. ovoga Zakona jest sporazum između poreznog obveznika i Ministarstva financija Porezne uprave te poreznih tijela drugih država u kojima su povezane osobe rezidenti ili posluju preko poslovne jedinice, kojim se za transakcije između povezanih osoba, prije nego što su započele, utvrđuje odgovarajući skup kriterija kao što su metode, usporednice, odgovarajuća usklađivanja ili ključne pretpostavke u vezi s budućim događajima, da bi se odredile transferne cijene za te transakcije tijekom određenog vremenskog razdoblja.
(2) Prethodni sporazum o transfernim cijenama obvezujući je za poreznog obveznika i za Ministarstvo financija, Poreznu upravu za vrijeme za koje je sklopljen.
(3) Troškove sklapanja prethodnog sporazuma o transfernim cijenama u cijelosti snosi porezni obveznik.
(4) Način sklapanja, sadržaj, rokove važenja i iznose troškova sklapanja prethodnih sporazuma o transfernim cijenama pravilnikom propisuje ministar financija.«.
Članak 8.
U članku 16. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Na kraju prvog poreznog razdoblja u kojemu je porezni obveznik izabrao način utvrđivanja porezne osnovice prema članku 5. stavku 7. ovoga Zakona, porezni obveznik je dužan utvrđenu dobit uvećati i umanjiti uz primjenu suprotnog predznaka pozicija iz stavka 2. ovoga članka te uvećati za obveze prema zaposlenima, vodeći se načelom izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i načelom izbjegavanja dvostrukog umanjenja porezne osnovice.«.
Članak 9.
Članak 28. mijenja se i glasi:
»Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi:
1. 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 3.000.000,00 kuna, ili
2. 18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 3.000.000,01 kuna.«.
Članak 10.
Članak 28.a mijenja se i glasi:
»(1) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, ne plaćaju porez na dobit.
(2) Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.
(3) Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.
(4) Smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. i 2. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu na neodređeno vrijeme kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosno na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
(5) Način ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se pravilnikom koji donosi ministar financija u suradnji s ministrom nadležnim za regionalni razvoj.«.
Članak 11.
U članku 31. stavak 11. mijenja se i glasi:
»(11) Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka obvezan je obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku pri plaćanju naknada iz ovoga članka.«.
Članak 12.
U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Porezni obveznik plaća predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno porezno razdoblje. Predujam se plaća mjesečno do kraja mjeseca za protekli mjesec, u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja.«.
Članak 13.
U članku 38. stavku 1. točki 2. iza riječi: »članak 31.« dodaju se riječi: »stavak 11.«.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
»(3) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik poreza na dobit novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 300.000,00, a odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 kuna.«.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 14.
(1) Kreditnoj instituciji koja otpiše potraživanja za glavnicu i kamate, a koja su razvrstana temeljem Odluke o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 41A/14.) u djelomično nadoknadive i potpuno nenadoknadive plasmane te joj po toj osnovi nastane:
1. rashod, jer je iznos otpisa potraživanja veći od iznosa u ranijim razdobljima iskazanog porezno priznatog rashoda od umanjenja vrijednosti plasmana, taj rashod je realizirani gubitak i porezno priznati rashod
2. prihod, jer je iznos otpisa potraživanja manji od iznosa u ranijim razdobljima iskazanog porezno priznatog rashoda od umanjenja vrijednosti plasmana, taj prihod je oporezivi i uključuje se u poreznu osnovicu.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:
‒ potraživanje koje se otpisuje iskazano je u poslovnim knjigama kreditne institucije kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015.
‒ potraživanje koje se otpisuje iskazano je u poslovnim knjigama kreditne institucije čija je vrijednost umanjena do 31. prosinca 2015. temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka
‒ potraživanje se otpisuje po osnovi otpusta duga u smislu posebnog propisa koji regulira obvezne odnose, a koji nastaje pisanom izjavom kreditne institucije o tome da je prestala dužnikova obveza u navedenom iznosu, kao i obveza jamca, jer se odriče od prava zahtijevati ispunjenje i s tom izjavom se dužnik suglasio
‒ dužnik kojemu se otpušta dug nije povezana osoba u smislu Zakona o porezu na dobit i posebnog propisa o kreditnim institucijama i
‒ rashod iz stavka 1. točke 1. ovoga članka iskazan je u Računu dobiti i gubitka razdoblja u kojemu je otpisano potraživanje temeljem otpusta duga.
(3) Porezni obveznik dužan je uz prijavu poreza na dobit za 2017. godinu dostaviti pregled otpisa izvršenih sukladno stavcima 1. i 2. ovoga članka Zakona, po pojedinom plasmanu i korisniku kredita.
Članak 15.
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2017. godinu i nadalje, odnosno za porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2017., osim odredbe članka 4. stavka 2. ovoga Zakona koja se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2018. godinu i nadalje te osim odredbi članka 5. ovoga Zakona koje se primjenjuju u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2016. godinu i nadalje.
(2) Iznimno od članka 12. ovoga Zakona, pri izračunu predujam poreza na dobit iz članka 34. stavka 1. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) za 2017. godinu, temeljem prijave poreza na dobit za 2016. godinu, primjenjuju se porezne stope iz članka 9. ovoga Zakona, pri čemu se ne uzima u obzir umanjenje porezne obveze iskazane po osnovi članka 28.a stavka 2. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.).
(3) Porezni obveznici koji su izvršili umanjenje porezne osnovice temeljem članka 6. stavka 1. točke 6. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.), nakon stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju odredbe članka 6. stavaka 5., 6., 7., 8., 9. i 10. i članka 31. stavka 11. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.).
(4) Odredbe Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05., 133/07., 156/08., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 146/12., 160/13., 12/14., 157/14. i 137/15.) ostaju na snazi u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(5) Pravilnik iz članka 7. i članka 10. ovoga Zakona donosi ministar financija u roku od 90 dana.
(6) Ovlašćuje se ministar financija uskladiti provedbene propise Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 16.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2017., osim odredbe članka 4. stavka 2. kojom se mijenja članak 7. stavak 1. točka 4. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04., 90/05., 57/06., 146/08., 80/10., 22/12., 148/13., 143/14. i 50/16.) koja stupa na snagu 1. siječnja 2018.
Klasa: 022-03/16-01/93
Zagreb, 2. prosinca 2016.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.