Baza je ažurirana 15.04.2024.
zaključno sa NN 40/24
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Na temelju članka 49. stavka 5. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15) i članka 39. stavka 1. točke 2. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 150/11 i 12/13) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
I. OPĆI DIO
Predmet Pravilnika
Članak 1.
Ovim Pravilnikom određuje se način, uvjeti i ovlast za obavljanje upravne istrage pomorske nesreće, radi prikupljanja dokaza i podataka u svrhu utvrđivanja prekršajne i kaznene odgovornosti u svezi pomorske nesreće iz područja primjene ovoga Pravilnika, s ciljem da se pronađe počinitelj te otkriju predmeti, tragovi i drugi dokazi koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica u prekršajnom ili kaznenom postupku.
Područje primjene
Članak 2.
Ovaj Pravilnik primjenjuje se na pomorske nesreće kojima je prouzročena smrt osobe ili njena teška tjelesna ozljeda, veći gubitak ili oštećenje imovine ili onečišćenje mora:
1. u koje su uključeni plovni i drugi pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti, bez obzira na mjesto nesreće
2. koje se dogode unutar teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, bez obzira na državnu pripadnost plovnih i drugih pomorskih objekata uključenih u nesreću
3. koje se dogode unutar zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa, u okviru jurisdikcije kako je određena Odlukom Hrvatskoga sabora o proširenju jursidikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (»Narodne novine«, broj 157/2003 i 138/2006) i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora te Završnim aktom Treće konferencije Ujedinjenih naroda o pravu mora s Prilozima I – VII. i Dodatkom te Sporazumom o primjeni XI dijela Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori broj 9/2000).
Članak 3.
(1) Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na pomorske nesreće u kojima sudjeluju isključivo ratni brodovi.
(2) Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na pomorske nesreće u kojima sudjeluju isključivo plutajući ili nepomični odobalni objekti s povezanom infrastrukturom, namijenjeni istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, a koje se dogode tijekom tih istraživanja i eksploatacije.
(3) Ovaj Pravilnik ne primjenjuje se na plovne objekte koji plove na plovnim putovima unutarnjih voda koje čine rijeke, kanali i jezera na kojima se obavlja plovidba, osim rijeka hrvatskoga jadranskog sliva u onom dijelu toka koji je plovan s morske strane.
Značenje pojedinih izraza i pojmova
Članak 4.
Pojedini pojmovi i izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, osim pojmova i izraza iz članka 5. ovoga Pravilnika, imaju jednako značenje kao pojmovi i izrazi utvrđeni Pomorskim zakonikom (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15), kako je izmijenjen i dopunjen.
Članak 5.
Za potrebe ovoga Pravilnika pojedini pojmovi i izrazi imaju sljedeće značenje:
1. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo.
2. MRCC je engleska kratica za Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (Maritime Rescue Coordination Center) koja obavlja i poslove Pomorske službe za podršku (Maritime Assistance Service – MAS) sukladno rezoluciji A.950(23) Skupštine Međunarodne pomorske organizacije.
3. Teška tjelesna ozljeda je svaka teška i osobito teška tjelesna ozljeda, kako je utvrđena zakonom kojim se uređuje primjena kaznenog zakonodavstva.
4. Onečišćenje mora je svako onečišćenje mora i morskog okoliša štetnim tvarima koje mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje, naškoditi živim bićima u moru i morskom okolišu te drugim blagodatima mora ili ometati bilo koju drugu legitimnu uporabu mora, a obuhvaća svaku tvar koja podliježe nadzoru prema Konvenciji o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (MARPOL), usvojene na Međunarodnoj konferenciji o onečišćenju mora, održanoj u Londonu od 8. listopada do 2. studenog 1973. godine, kako je izmijenjena Protokolom iz 1978. godine (»Narodne novine«, Međunarodni ugovori, broj 1/1992).
5. Osumnjičenik je osoba pod sumnjom da je počinila pomorski prekršaj u svezi nesreće koja je predmet upravne istrage.
6. Oštećenik je osoba kojoj je pomorskim prekršajem, koji je u svezi s nesrećom koja je predmet upravne istrage, povrijeđeno ili ugroženo kakvo osobno ili imovinsko pravo.
7. Pomorska nesreća je događaj ili slijed događaja na moru koji je u svezi s plovidbom, eksploatacijom, izvedbom ili radom plovnog ili drugog pomorskog objekta, a koji za posljedicu ima:
– smrt ili tešku tjelesnu ozljedu osobe, i/ili
– gubitak osobe, i/ili
– pretpostavljeni gubitak ili gubitak plovnog ili drugog pomorskog objekta ili njegovo napuštanje, i/ili
– nasukavanje ili nesposobnost za daljnju plovidbu, eksploataciju, izvedbu ili rad, i/ili
– sudjelovanje u sudaru, i/ili
– veće oštećenje na plovnom ili drugom pomorskom objektu, i/ili
– veće oštećenje objekata pomorske infrastrukture, i/ili
– onečišćenje mora
8. Pomorski prekršaj je povreda propisa kojima se uređuju odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske ili nad kojima Republika Hrvatska ima suverena prava, njihovim obalama i lukama, pomorskim objektima hrvatske državne pripadnosti, te svim pomorskim objektima koji plove ili se nalaze u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske, u vezi sa sigurnošću plovidbe i zaštite ljudskih života i okoliša, te s prometom na moru.
9. Sigurnosna istraga pomorske nesreće je istraga koju provodi neovisno istražno tijelo sukladno posebnim propisima, a čiji cilj je utvrđivanje uzroka pomorske nesreće radi njihovog sprječavanja u budućnosti.
10. Službena osoba je državni službenik kojem je u opisu poslova inspekcijski nadzor sigurnosti plovidbe, sukladno propisu o unutarnjem redu Ministarstva.
11. Veći gubitak ili veće oštećenje imovine, u smislu ovoga Pravilnika, smatra se svaka šteta uzrokovana pomorskom nesrećom koja prelazi 60.000,00 kuna.
12. Voditelj upravne istrage je službena osoba koja vodi upravnu istragu povodom pomorske nesreće temeljem odluke lučkog kapetana nadležne lučke kapetanije, odnosno temeljem odluke Ministarstva, a iznimno – ako takva osoba nije određena –službena osoba koja je prva poduzela službenu radnju sa svrhom vođenja upravne istrage po službenoj dužnosti.
13. Zapovjednik plovnog ili drugog pomorskog objekta je svaki zapovjednik broda, jahte, plutajućeg ili nepomičnog odobalnog objekta, voditelj brodice i slično.
Obveza obavješćivanja o pomorskoj nesreći
Članak 6.
Sudionici pomorske nesreće te sve druge osobe koje imaju saznanje da se dogodila pomorska nesreća iz područja primjene ovoga Pravilnika, dužne su o tome, odmah i bez odgađanja, obavijestiti MRCC, koji će bez odgode zaprimljene informacije proslijediti mjesno nadležnoj lučkoj kapetaniji i Ministarstvu.
Obveza prijave pomorske nesreće
Članak 7.
(1) Zapovjednik, odnosno upravitelj pomorskog objekta uključenog u pomorsku nesreću, osim osoba iz stavka 2. ovoga članka, dužan je odmah i bez odgađanja, čim to okolnosti nesreće dopuste, prijaviti pomorsku nesreću, a ako je zbog okolnosti nesreće opravdano očekivati da to neće moći ili ne može učiniti, prijavu je dužan, odmah po saznanju za događaj pomorske nesreće, podnijeti vlasnik, brodar, agent ili drugi ovlašteni predstavnik vlasnika plovnog ili drugog pomorskog objekta, odnosno brodara.
(2) Osoba koja upravlja brodicom ili zapovjednik jahte koja je uključena u pomorsku nesreću, dužan je pomorsku nesreću prijaviti najkasnije u roku 3 dana, računajući od dana događaja nesreće.
(3) Prijava pomorske nesreće podnosi se nadležnoj lučkoj kapetaniji na čijem području se nesreća dogodila ili lučkoj kapetaniji na čijem području se nalazi prva luka u koju je plovni ili drugi pomorski objekt uplovio ili je dotegljen nakon nesreće, a ako su u nesreću uključeni umjetni otoci, uređaji i naprave unutar epikontinentalnog i zaštićeno ekološko-ribolovnog pojasa ili su u nesreću uključeni plovni ili drugi pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti, a nesreća se dogodila izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, prijava se podnosi Ministarstvu.
(4) Prijava pomorske nesreće podnosi se na propisanom obrascu kako je utvrđen u Prilogu 1, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.
II. UPRAVNA ISTRAGA POMORSKE NESREĆE
Status upravne istrage
Članak 8.
(1) Upravna istraga provodi se neovisno o provođenju sigurnosne istrage pomorske nesreće.
(2) Upravna istraga provodi se samo kada izvidom, odnosno inspekcijskim nadzorom, bude utvrđena osnova sumnje u počinjenje pomorskog prekršaja u svezi događaja pomorske nesreće iz područja primjene ovoga Pravilnika.
(3) Upravna istraga ne provodi se ako nadležni državni odvjetnik pokrene kazneni progon radi počinjenja kaznenog djela kojim je obuhvaćen i pomorski prekršaj u svezi pomorske nesreće.
(4) Upravna istraga obavlja se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, u dijelu u kojem se taj zakon odnosi na ovlasti tijela državne uprave kao ovlaštenog tužitelja.
(5) Prilikom vođenja upravne istrage iz područja primjene ovoga Pravilnika, voditelj upravne istrage pridržavat će se smjernica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o pravednom postupanju prema pomorcima u slučaju pomorske nesreće, kako su priložene rezoluciji LEG.3(91) Pravnog odbora Međunarodne pomorske organizacije od 27. travnja 2006. godine i kako su odobrene na 296. sjednici upravnog tijela Međunarodne organizacije rada, održane 12. do 16. lipnja 2006. godine, u mjeri koja nije u suprotnosti s odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak i ostvarenju ciljeva upravne istrage.
Voditelj upravne istrage
Članak 9.
(1) Voditelja upravne istrage određuje lučki kapetan mjesno nadležne lučke kapetanije, osim u slučaju pomorske nesreće u koju su uključeni umjetni otoci, uređaji i naprave unutar epikontinentalnog i zaštićeno ekološko-ribolovnog pojasa ili su u nesreću uključeni plovni ili drugi pomorski objekti hrvatske državne pripadnosti, a nesreća se dogodila izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda Republike Hrvatske, kada voditelja upravne istrage određuje Ministarstvo.
(2) Za voditelja upravne istrage može se odrediti samo ona službena osoba koja obavlja poslove inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe u skladu s propisima o unutarnjem redu Ministarstva, koja je dodatno osposobljena za vođenje upravne istrage pomorske nesreće prema programu stručnog osposobljavanja kojeg organizira i provodi Ministarstvo.
(3) Na voditelja upravne istrage, njegova prava, obveze i ovlasti, primjenjuju se propisi kojima se uređuje obavljanje inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe.
Pokretanje, prekid i obustava upravne istrage
Članak 10.
(1) Upravna istraga pokreće se i vodi po službenoj dužnosti.
(2) Upravna istraga smatra se pokrenutom kada službena osoba poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja upravne istrage po službenoj dužnosti.
(3) Upravnu istragu u pravilu pokreće i vodi lučka kapetanija na čijem području se nesreća dogodila, a iznimno lučka kapetanija na čijem području se nalazi prva luka u koju je plovni ili drugi pomorski objekt uplovio ili je dotegljen nakon nesreće ako joj je prvoj prijavljen događaj pomorske nesreće.
(4) U slučaju kada su u nesreću uključeni umjetni otoci, uređaji i naprave unutar epikontinentalnog i zaštićeno ekološko-ribolovnog pojasa, odnosno kada su u nesreću uključeni plovni ili drugi pomorskih objekti hrvatske državne pripadnosti, a nesreća se dogodila izvan teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, upravnu istragu pokreće i vodi Ministarstvo, odnosno lučka kapetanija koju odredi Ministarstvo.
(5) O sukobu nadležnosti lučkih kapetanija u pokretanju i vođenju upravne istrage pomorske nesreće, odlučuje Ministarstvo.
Članak 11.
(1) Upravna istraga prekinut će se kada okolnosti pomorske nesreće ukazuju na postojanje kaznenog djela kojim je obuhvaćen i pomorski prekršaj u svezi pomorske nesreće, o čemu će se bez odgađanja obavijestiti državni odvjetnik, kojem će voditelj upravne istrage predati sve dokaze i podatke koji su do tada prikupljeni o pomorskoj nesreći.
(2) Ako državni odvjetnik odluči ne pokrenuti kazneni progon, voditelj upravne istrage odlučit će o nastavku ili obustavi upravne istrage pomorske nesreće u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
(3) Upravna istraga obustavit će se kada državni odvjetnik pokrene kazneni progon radi počinjenja kaznenog djela kojim je obuhvaćen i pomorski prekršaj u svezi pomorske nesreće koja je predmet upravne istrage.
(4) Upravna istraga obustavit će se i u slučajevima kada voditelj upravne istrage utvrdi da nema osnova za pokretanje prekršajnog postupka u svezi pomorske nesreće koja je predmet upravne istrage.
(5) Upravna istraga neće se obustaviti u slučajevima kada drugo javnopravno tijelo, sukladno svojim zakonskim ovlastima, donese rješenje o pokretanju prekršajnog postupka ili podnese optužni prijedlog sudu protiv okrivljenika radi počinjenja prekršaja koji nije pomorski prekršaj, a u svezi je s pomorskom nesrećom koja je predmet upravne istrage.
Članak 12.
(1) O prekidu i nastavku upravne istrage pomorske nesreće, voditelj upravne istrage donosi zaključak.
(2) O obustavi upravne istrage voditelj upravne istrage donosi rješenje, uz obvezu da u roku osam dana o razlozima obustave pisano izvijesti oštećenika, ako oštećenik postoji, a u slučaju obustave zbog nepostojanja osnove za pokretanje prekršajnog postupka, dužan je oštećeniku dostaviti pisanu uputu da može samostalno, u svojstvu ovlaštenog tužitelja, podnijeti optužni prijedlog sudu, odnosno tijelu državne uprave nadležnom za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju.
(3) Protiv rješenja o obustavi upravne istrage, kojeg je donijela nadležna lučka kapetanija, oštećenik može podnijeti žalbu Ministarstvu, a ako je rješenje o obustavi donijelo Ministarstvo, tada oštećenik može pokrenuti upravni spor.
III. IZVIDI I OSIGURANJE DOKAZA
Članak 13.
(1) Nadležna lučka kapetanija, odnosno Ministarstvo kada je prema odredbama ovoga Pravilnika nadležno za pokretanje i vođenje upravne istrage, dužna je odmah po saznanju o događaju pomorske nesreće, po službenoj dužnosti pokrenuti izvide radi utvrđivanja postojanja prekršajne odgovornosti u svezi pomorske nesreće iz područja primjene ovoga Pravilnika.
(2) Radnje koje službena osoba ili voditelj upravne istrage poduzima tijekom izvida, smatraju se radnjama inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe, a poduzimaju se po službenoj dužnosti.
(3) O provedenoj radnji izvida sastavlja se zapisnik, sukladno posebnim propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor.
Članak 14.
(1) Službena osoba ili voditelj upravne istrage, tijekom provođenja radnji izvida, dužna je utvrditi:
1. spada li pomorska nesreća u područje primjene ovoga Pravilnika
2. je li počinjen pomorski prekršaj u svezi s pomorskom nesrećom
3. tko je počinitelj pomorskog prekršaja ili osoba za koju postoji osnova sumnje da je počinitelj pomorskog prekršaja u svezi s pomorskom nesrećom?
(2) Ako se tijekom izvida pomorske nesreće utvrdi postojanje osnove sumnje u počinjenje pomorskog prekršaja u svezi pomorske nesreće iz područja primjene ovoga Pravilnika, službena osoba koja provodi izvid ili voditelj upravne istrage ako je određen, dužna je odmah poduzeti sve potrebne radnje radi vođenja upravne istrage i osiguranja dokaza, te u tu svrhu može pribaviti isprave, ispitivati osumnjičenike i svjedoke, obaviti očevid te pribaviti nalaz i mišljenje vještaka, kao i osigurati dokaze i podatke koje su prikupila druga javnopravna tijela.
(3) Zapisnik o provedenoj radnji izvida te dokazi i podaci prikupljeni tijekom izvida, mogu se koristiti u prekršajnom postupku povodom pomorske nesreće, ako takav postupak bude pokrenut.
Članak 15.
(1) Osiguranje dokaza provodi se po službenoj dužnosti, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
(2) Ako postoji osnova sumnje da se pojedini dokaz neće moći izvesti kasnije ili da će njegovo izvođenje biti otežano ili da postoji koja druga opasnost od odgode, službena osoba ili voditelj upravne istrage ako je određen, može ispitati osobe u svojstvu osumnjičenika ili svjedoka, privremeno oduzeti predmete, provesti očevid te zatražiti potrebna vještačenja u svrhu osiguranja dokaza.
(3) Osiguranje dokaza u upravnoj istrazi pomorske nesreće obavlja službena osoba ili voditelj upravne istraga ako je određen, odnosno javnopravno tijelo koje je zamoljeno za pravnu pomoć.
(4) O poduzetim radnjama radi osiguranja dokaza sastavlja se zapisnik, a za oduzete predmete izdaje se potvrda o oduzimanju.
Očevid
Članak 16.
(1) Očevid se provodi kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje bitnih okolnosti pomorske nesreće potrebno neposredno opažanje voditelja upravne istrage ili druge službene osobe koja provodi radnju očevida.
(2) Očevid se može izvesti prije nego što je pokrenut prekršajni postupak povodom pomorske nesreće, tijekom izvida, odnosno tijekom vođenja upravne istrage.
(3) Kada postoji osnova sumnje da se pojedini dokaz neće moći izvesti kasnije ili da će njegovo izvođenje biti otežano ili da postoji koja druga opasnost od odgode, očevid će obaviti voditelj upravne istrage ili druga službena osoba po njegovom nalogu.
(4) Kada to zahtijevaju hitne mjere radi zaštite života, zdravlja ili imovine veće vrijednosti, očevid se može provesti bez nazočnosti osoba uključenih u pomorsku nesreću.
(5) O provedenom očevidu pomorske nesreće sastavlja se zapisnik.
(6) Zapisnik o očevidu može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, ako takav postupak bude pokrenut.
Isprave
Članak 17.
(1) Osiguranje dokaza može se provoditi prikupljanjem javnih i privatnih isprava.
(2) Isprava može biti i u elektroničkom obliku.
(3) Pod javnim ispravama u smislu ovoga Pravilnika smatraju se isprave koje su izdali nadležni sudovi ili javnopravna tijela u granicama svoje nadležnosti i u propisanom obliku.
(4) Javne isprave dokazuju ono što se njima utvrđuje ili potvrđuje.
(5) Ispravom se smatraju i tehničke snimke nadzora sigurnosti plovidbe i pomorskog prometa, te popratni dopisi javnopravnih tijela koja su sačinila te snimke i/ili koja su priložena tim snimkama.
(6) Ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, voditelj upravne istrage provjerit će po službenoj dužnosti vjerodostojnost takve isprave kod suda, odnosno javnopravnog tijela koji su takvu ispravu izdali.
Ispitivanje osoba u svojstvu osumnjičenika
Članak 18.
(1) Voditelj upravne istrage ili druga službena osoba po njegovom nalogu, može tijekom upravne istrage pomorske nesreće, radi prikupljanja obavijesti, ispitati osobu u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, a koje se odnose na ispitivanje okrivljenika u prekršajnom postupku.
(2) Prije ispitivanja u svojstvu osumnjičenika, osoba se mora na jeziku koji razumije, upozoriti o razlozima sumnje protiv nje, da nije dužna odgovarati na pitanja te da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njenom ispitivanju, a dano upozorenje će se naznačiti u zapisniku.
(3) Ako osoba koja se ispituje u svojstvu osumnjičenika ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, voditelj upravne istrage ili druga službena osoba koja obavlja ispitivanje, zastat će s ispitivanjem do dva sata, kako bi osumnjičenik mogao uzeti branitelja kojeg sam odabere ili s liste dežurnih odvjetnika, a njegova izjava o korištenju prava na branitelja ubilježit će se u zapisnik.
(4) Ako se u svojstvu osumnjičenika ispituje osoba koji ima status pomorca, tada se uz primjenu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, primjenjuje i odredba članka 8. stavka 5. ovoga Pravilnika.
(5) O ispitivanju osobe u svojstvu osumnjičenika sastavlja se zapisnik.
(6) Zapisnik o ispitivanju osobe u svojstvu osumnjičenika može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, ako takav postupak bude pokrenut.
Ispitivanje osoba u svojstvu svjedoka
Članak 19.
(1) Svjedok može biti svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o određenim činjenicama i koja svoja saznanja može priopćiti.
(2) O potrebi ispitivanja pojedine osobe u svojstvu svjedoka tijekom upravne istrage, a prije pokretanja prekršajnog postupka, odlučuje voditelj upravne istrage.
(3) Ispitivanje svjedoka obavlja voditelj upravne istrage ili druga službena osoba sukladno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, a koje se odnose na ispitivanje svjedoka u prekršajnom postupku.
(4) Ako se ispituje svjedok koji ima status pomorca, tada se uz primjenu zakona kojim se uređuje prekršajni postupak, primjenjuje i odredba članka 8. stavka 5. ovoga Pravilnika.
(5) O ispitivanju osobe u svojstvu svjedoka sastavlja se zapisnik.
(6) Zapisnik o ispitivanju osobe u svojstvu svjedoka može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, ako takav postupak bude pokrenut.
Vještačenje
Članak 20.
(1) Kad je za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za utvrđivanje postojanja prekršajne odgovornosti potrebno posebno stručno znanje kojim voditelj upravne istrage ne raspolaže, voditelj upravne istrage može od suda zatražiti da se takav dokaz osigura vještačenjem.
(2) Ako postoji opasnost od odgode, voditelj upravne istrage može po službenoj dužnosti odrediti vještaka te naložiti provođenje vještačenja samostalno, bez prethodne odluke suda o tome.
(3) Voditelj upravne istrage može za vještaka odrediti:
1. osobu registriranu za vještačenje o pitanjima odgovarajuće struke, ili
2. osobu koja je odgovarajuće struke, a ovlaštena je za davanje mišljenja o pitanjima odgovarajuće struke, ili
3. drugu osobu koja ima odgovarajuću stručnost potrebnu za vještačenje, ako se prethodno ne može osigurati vještačenje od strane osoba iz točke 1. i 2. ovoga stavka.
(4) Za vještaka se ne može odrediti osoba koja ne može biti svjedok prema odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
(5) Vještački nalaz može se koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku, ako takav postupak bude pokrenut.
Zapisnik o provedenim radnjama i njegov sadržaj
Članak 21.
(1) Zapisnik o provedenim radnjama u istrazi sastavlja se istodobno kad se pojedina radnja obavlja, a ako to nije moguće, onda neposredno nakon toga.
(2) Zapisnik piše zapisničar, osim kada je drugačije dopušteno odredbama zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.
(3) Samo kad se radnja poduzima izvan službenih prostorija, a zapisničar se ne može osigurati, zapisnik može pisati voditelj upravne istrage ili druga službena osoba koja poduzima radnju, te će se takva okolnost posebno naznačiti u zapisniku.
(4) Kad zapisnik piše zapisničar, zapisnik se sastavlja tako da voditelj upravne istrage ili druga službena osoba koja poduzima radnju, glasno govori zapisničaru što će unijeti u zapisnik.
(5) U zapisnik se unosi naziv nadležne lučke kapetanije koja obavlja radnju u upravnoj istrazi, odnosno naziv Ministarstva ako ono vodi upravnu istragu, mjesto gdje se radnja obavlja, dan i sat kad je radnja započeta i završena, imena i prezimena nazočnih osoba i u kojem su svojstvu nazočne te naznaka predmeta u kojoj se radnja poduzima.
(6) Zapisnik treba sadržavati bitne podatke o tijeku i sadržaju poduzete radnje.
(7) U zapisnik se ubilježava, u obliku pripovijedanja, samo bitni sadržaj danih iskaza i izjava, a pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik će se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan.
(8) Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to će se naznačiti u zapisniku, a oduzete stvari priključit će se zapisniku ili će se navesti gdje se nalaze na čuvanju.
(9) Pri poduzimanju radnji kao što je očevid, u zapisnik će se unijeti i podaci koji su važni s obzirom na značenje takve radnje ili utvrđivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veličina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i slično), a ako su napravljene skice, crteži, planovi, fotografije, filmske ili druge tehničke snimke, to će se navesti u zapisniku i priključiti zapisniku.
(10) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije ništa dodati ili mijenjati, a prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva.
(11) Zapisnik se vodi uporabom računala, osim ako zbog posebnih okolnosti to nije moguće, te će se takve okolnosti naznačiti u zapisniku.
(12) Ako zapisnik ima više listova, oni će se označiti rednim brojevima.
(13) Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe koje potpisuju zapisnik.
(14) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku će se naznačiti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja.
(15) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadržajem zapisnika, navest će se u zapisniku i ti prigovori.
Potpisivanje zapisnika
Članak 22.
(1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazočne radnjama, osumnjičenik, branitelj i oštećenik, ako su nazočni, imaju pravo pročitati zapisnik ili, ako ne znaju ili ne mogu čitati, zahtijevati da im se zapisnik pročita, o čemu ih je službena osoba koja poduzima radnju dužna upozoriti, a u zapisniku će se naznačiti je li upozorenje učinjeno i je li zapisnik pročitan.
(2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba, a ako se zapisnik sastoji od više stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu.
(3) Na kraju zapisnika potpisat će se tumač, ako ga je bilo te svjedoci i druge osobe čija je nazočnost obvezna pri poduzimanju radnje.
(4) Ako zapisnik ne piše zapisničar, zapisnik potpisuju osobe koje su nazočne radnji, a ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadržaj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije moguće osigurati njihovu nazočnost, te će se takva okolnost posebno naznačiti u zapisniku.
(5) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kažiprsta desne ruke, a zapisničar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogućnosti da se stavi otisak desnog kažiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku će se naznačiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak.
(6) Ako ispitana osoba nema obje ruke, pročitat će zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik će joj se pročitati, i to će se zabilježiti u zapisniku.
(7) Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to će se zabilježiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja.
(8) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je obavila radnju te zapisničar.
IV. ZAVRŠETAK UPRAVNE ISTRAGE
Članak 23.
Upravna istraga pomorske nesreće završava izdavanjem prekršajnog naloga, podnošenjem optužnog prijedloga ili odlukom o nepokretanju prekršajnog progona.
Izdavanje prekršajnog naloga
Članak 24.
Ako upravnom istragom bude utvrđeno počinjenje pomorskog prekršaja za koji se može izdati prekršajni nalog, voditelj upravne istrage izdat će prekršajni nalog počinitelju tog pomorskog prekršaja.
Podnošenje optužnog prijedloga
Članak 25.
Ako upravnom istragom bude utvrđeno počinjenje pomorskog prekršaja za koji se ne može izdati prekršajni nalog, voditelj upravne istrage podnijet će sudu, odnosno državnom tijelu nadležnom za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju, optužni prijedlog protiv počinitelja pomorskog prekršaja.
Odluka o nepokretanju prekršajnog progona
Članak 26.
(1) Ako upravnom istragom bude utvrđeno da ne postoji osnova sumnje u počinjenje pomorskog prekršaja u svezi pomorske nesreće koja je bila predmet istrage, voditelj upravne istrage odlučit će o nepokretanju prekršajnog progona.
(2) Voditelj upravne istrage dužan je u roku osam dana od donošenja odluke o nepokretanju prekršajnog progona, pisano izvijestiti oštećenika, ako oštećenik postoji, o razlozima nepokretanja prekršajnog progona, uz uputu da može samostalno, u svojstvu ovlaštenog tužitelja, podnijeti optužni prijedlog sudu.
Obavijest o sumnji na počinjenje kaznenog djela
Članak 27.
(1) Ako upravnom istragom bude utvrđena osnova sumnje u počinjenje kaznenog djela u svezi pomorske nesreće koja je predmet upravne istrage, voditelj upravne istrage odmah će dostaviti nadležnom državnom odvjetniku obavijest o sumnji na počinjenje kaznenog djela, na daljnje postupanje.
(2) Voditelj upravna istrage obustavit će upravnu istragu ako državni odvjetnik pokrene kazneni progon radi počinjenja kaznenog djela kojim je obuhvaćen i pomorski prekršaj u svezi pomorske nesreće koja je predmet upravne istrage.
V. ZAVRŠNO IZVJEŠĆE O UPRAVNOJ ISTRAZI
Članak 28.
Voditelj upravne istrage dužan je sastaviti završno izvješće o provedenoj upravnoj istrazi.
Članak 29.
(1) Završno izvješće o provedenoj upravnoj istrazi sadrži: naslov, predgovor, sažetak, pregled poduzetih radnji, objektivne činjenice, opis događaja (rekonstrukciju pomorske nesreće), analizu, zaključke i dodatke.
(2) Naslov završnog izvješća sadrži podatke o nazivu i oznaci predmeta upravne istrage, nazivu lučke kapetanije koja je provela upravnu istragu te ime i prezime voditelja upravne istrage ili druge službene osobe koja je vodila upravnu istragu, kao i ime i prezime osobe koja je sastavila te sudjelovala u sastavljanu završnog izvješća o upravnoj istrazi pomorske nesreće.
(3) Predgovor završnog izvješća sadrži objašnjena o cilju i svrsi vođenja upravne istrage pomorske nesreće, podatke o odredbama zakona i drugih propisa temeljem kojih se upravna istraga provela, okolnostima provođenja upravne istrage te druga objašnjenja koja službe ispravnom čitanju i razumijevanju završnog izvješća.
(4) Poglavlje o pregledu poduzetih radnji sadrži podatke i kratki opis o provedenim službenim radnjama tijekom upravne istrage te podatke o zapisnicima, službenim bilješkama i drugim službenim ispravama koji su sačinjeni tijekom upravne istrage.
(5) Poglavlje o objektivnim činjenicama sadrži podatke o pomorskom objektu, putovanju, pomorskoj nesreći te uključenosti službe traganja i spašavanja ljudskih života na moru i drugih službi za djelovanje u nuždi, povodom pomorske nesreće.
(6) Podaci o pomorskom objektu sadrže podatke o državnoj pripadnosti, luci upisa, oznakama identifikacije (pozivni znak, oznaka i slično), vlasništvu i upravljanju pomorskog objekta, tehničkim podacima, kategoriji i namjeni, dopuštenoj vrsti tereta te podatke o propisanom najmanjem broju članova posade.
(7) Podaci o putovanju sadrže podatke o luci isplovljenja, luci dolaska (odredišta), podatke o teretu, podatke o broju putnika i/ili članova posade u trenutku nesreće.
(8) Podaci o pomorskoj nesreći sadrže podatke o datumu i vremenu nastanka pomorske nesreće, vrsti pomorske nesreće, geografske koordinate pozicije nesreće i/ili mjestu nesreće, skicu pomorske nesreće, opis operacija plovnih objekata i postupanja članova posade u trenutku nesreće, podatke o meteorološkim prilikama, podatke o smrtno stradalim i/ili teže ozlijeđenim putnicima, članovima posade ili trećim osobama te podatke o gubitku ili oštećenju imovine ili onečišćenju mora i morskog okoliša.
(9) Uključenost službe traganja i spašavanja na moru i drugih službi za djelovanje u nuždi, sadrži podatke o tome tko je sudjelovao, koja su sredstva korištenja, podatke o brzini djelovanja, poduzetim mjerama te postignutom rezultatu.
(10) Poglavlje o opisu događaja (rekonstrukciji pomorske nesreće) sadrži detaljan prikaz kronološkog tijeka događaja koji su prethodili nesreći i nastupili tijekom i/ili nakon događaja pomorske nesreće, kao i prikaz uključenosti svih bitnih čimbenika – osoba, okoliša, opreme i vanjskih utjecaja na događaj pomorske nesreće.
(11) Poglavlje analize sadrži detaljan prikaz i obradu svih elemenata pomorske nesreće te daje raščlambu svakog od tih elemenata i čimbenika nesreće, obzirom na njihov pojedinačni i/ili skupni utjecaj na događaj pomorske nesreće i/ili njenih posljedica, dokumentirano prikupljenim dokazima i rezultatima provedenih službenih radnji tijekom upravne istrage.
(12) Poglavlje o zaključcima sadrži podatke o utvrđenim uzrocima pomorske nesreće i načinu počinjenja pomorskog prekršaja.
(13) Poglavlje o dodacima sadrži preslike svih zapisnika, službenih bilježaka i drugih službenih isprava sačinjenih tijekom upravne istrage, preslike prikupljenih javnih i privatnih isprava, vještačke nalaze, fotografije, filmove, zvučne zapise ili njihove prijepise, pomorske karte, crteže i skice, tehničke snimke nadzora sigurnosti plovidbe i pomorskog prometa, preslike popratnih dopisa javnopravnih tijela koja su sačinila te snimke i/ili koja su priložena tim snimkama, primjenljive standarde, tehničke izraze i njihove kratice te slično.
VI. EVIDENCIJE I STRUČNE ANALIZE
Članak 30.
Lučke kapetanije dužne su o pokrenutim i završenim upravnim istragama pomorskih nesreća iz područja primjene ovoga Pravilnika, a koje se dogode na njihovom području, voditi odgovarajuće evidencije i upisnike u koje upisuju zaprimljene obavijesti i prijave događaja pomorskih nesreće, provedene izvide i druge službene radnje poduzete povodom pomorske nesreće, rezultate pokrenutih i provedenih upravnih istraga, podatke o pokrenutim prekršajnim postupcima te rezultatima tih postupaka.
Članak 31.
Lučke kapetanije dužne su svakih šest mjeseci dostaviti Ministarstvu izvješće o pokrenutim i završenim upravnim istragama pomorskih nesreća s prijedlogom mjera za unaprjeđenje sigurnosti pomorske plovidbe.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 32.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
(2) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o istraživanju pomorskih nesreća (»Narodne novine«, broj 9/2007) i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o istraživanju pomorskih nesreća (»Narodne novine«, broj 118/2011).
Klasa: 011-01/16-02/08
Urbroj: 530-04-2-1-1-16-1
Zagreb, 18. srpnja 2016.
Ministar Oleg Butković, v. r.