Baza je ažurirana 28.11.2024.
zaključno sa NN 116/24
EU 2024/2679
Članak 1070. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08) Članak 229. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 105/04, 142/06)
Sentenca Kako je sin tužitelja, kojemu je bilo povjereno vozilo na upravljanje, dao predmetno vozilo na upravljanje trećoj osobi - tuženici znajući da ista nema vozačku dozvolu i da je bila pod utjecajem alkohola, to je isključivo odgovoran za nastanak štetnog događaja.
Kratki tekst odluke Predmet ovog spora je naknada imovinske štete za oštećeni osobni automobil u vlasništvu tužitelja, a kojim automobilom je tuženica 13. siječnja 2012. upravljala pod utjecajem alkohola i bez vozačke dozvole, te uslijed nepropisne vožnje prouzročila prometnu nezgodu u kojoj je nastala šteta na vozilu od 14.664,43 kn prema priloženim računima. Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev tužitelja. Županijski sud u Zagrebu preinačuje pobijanu presudu suda prvog stupnja na način da odbija tužbeni zahtjev tužitelja.
„ Tuženica je priznala da je upravljala navedenim vozilom i da nije imala vozački ispit i da je bila pod utjecajem alkohola, ali se ne smatra obveznom za naknadu štete za oštećenje na tom vozilu. To iz razloga što je istu nagovorio sin tužitelja M. K. da upravlja navedenim osobnim automobilom koji je znao da nema položen vozački ispit i da je u društvu s njim konzumirala alkoholna pića.
Sud prvog stupnja smatra da postoji solidarna odgovornost tuženice prema odredbi čl. 1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima skupa sa sinom tužitelja M. K., jer su isti doprinijeli nastanku štete, pa tuženica da može prema odredbi čl. 1109. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08 - dalje: ZOO-a) od solidarnog dužnika tražiti naknadu onoga što je platila za njega, ali da to nije predmet ovog postupka.
Takvo pravno stajalište prvostupanjskog suda ne prihvaća ovaj sud, jer prema odredbi čl. 1070. st. 2. ZOO-a pored neovlaštenog korisnika i solidarno s njim odgovara i vlasnik motornog vozila, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koja su se trebale brinuti o vozilu, omogućio neovlašteno korištenje vozila. Šteta nije nastala u odnosu na treće osobe već u odnosu na tužitelja koji osobno nije dao ovlaštenje da tuženica upravlja navedenim vozilom, a niti je ista član njegovog obiteljskog kućanstva (st. 3. čl. 1070. ZOO-a).
Kako je tužitelj kao vlasnik navedeno vozilo predao na upravljanje svom sinu M. K. to je isti izravno odgovoran za štetu koja je nastala na istom vozilu u prometnoj nezgodi, jer je bez ovlaštenja vlasnika-tužitelja povjerio na upravljanje vozilo iako mu je bilo poznato da tuženica nema vozačku dozvolu i da je skupa s njim konzumirala alkoholna pića.
Prema odredbi čl. 229. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 105/04, 142/06) propisano je da vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi koja nema pravo upravljati vozilom ili osobi koja u organizmu ima alkohola.
Slijedom iznesenog osnovan je prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženicu, jer je za štetni događaj isključivo odgovoran sin tužitelja M. K. koji nije smio dati povjereno vozilo tužitelja trećoj osobi-tuženici znajući da ista nema vozačku dozvolu i da je bila pod utjecajem alkohola. “
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.