Povreda radnika na radu
(Čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima – NN. 35/05)
Zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru prilikom raspravljanja opsega poslodavčeve odgovornosti za povredu koju je na radu pretrpio njegov radnik, ne predstavlja materijalno pravnu osnovu za prosudbu opsega odgovornosti poslodavca.
„Naime, valja pojasniti da zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru u sudskom predmetu u kojem je predmet raspravljanja opseg poslodavčeve odgovornosti za povredu koju je na radu pretrpio njegov zaposlenik može imati tek činjenični značaj, a ne predstavljati materijalnopravni osnov za prosudbu opsega odgovornosti poslodavca (ili njegovog oslobođenja od odgovornosti). Navedeno zbog činjenice što tuženik odgovara po načelu uzročnosti, što znači da podliježe prosudbi prema kriterijima takve odgovornosti sadržane u ranije citiranim odredbama ZOO a koji kriteriji su daleko širi od normativne regulative koja je bila predmetom ispitivanja u upravnom postupku provedenog inspekcijskog nadzora. Zbog iznesene koncepcije objektivne odgovornosti za naknadu štete, ovaj sud ne prihvaća pojednostavljeno tuženikovo pojašnjenje da je tuženik poduzeo sve mjere zaštite na radu a što da dokazuje provedeni inspekcijski nadzor tijekom kojeg službena osoba inspektorata nije ni bila na licu mjesta niti je analizirala konstrukciju i položaj metalnog regala na kojem su se nalazili sporni naglavci niti je karakteristika predmetnih naglavaka dovela u korelaciju sa načinom konkretnog uskladištenja istih. Po ocjeni ovoga suda upravo iskaz voditelja službe zaštite na radu kod tuženika kao kompetentne osobe u organizacijski strukturi samog tuženika, jasno i nedvojbeno potvrđuje zaključak prvostupanjskog suda o propustima u organizaciji rada u skladištu tuženika zbog kojih je i konkretne zgode došlo do ozljeđivanja tužitelja, a koji zaključak u potpunosti prihvaća pravilnim ovaj sud.“
