Objavljeno u NN 56/15 od 22.05.2015.:

 

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 17. stavka 5. Zakona o cestama (»Narodne novine«, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

 

PRAVILNIK O SADRŽAJU, USTROJU I NAČINU VOĐENJA BAZE PODATAKA O JAVNIM CESTAMA I OBJEKTIMA NA NJIMA

I. OPĆE ODREDBE

1. Predmet pravilnika

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se sadržaj, ustroj, vođenje, održavanje i korištenje baze podataka o javnim cestama i objektima na njima (u daljnjem tekstu: baza podataka o javnim cestama) te načini jedinstvenog označavanja i prikupljanja podataka o javnim cestama.

Članak 2.

Baza podataka o javnim cestama je skup međusobno povezanih podataka, koji interakcijom omogućavaju pregled stanja javnih cesta i objekata na njima, sastavnih elemenata i prometa koji se po njima odvija, a koji se na odgovarajući način i pod određenim uvjetima koriste za potrebe upravljanja, građenja, održavanja, zaštite javnih cesta i prometa na njima te za potrebe službenih statistika, državnih upravnih tijela, međunarodnih organizacija i drugih pravnih i fizičkih osoba.

II. SADRŽAJ, USTROJ I NAČIN VOĐENJA BAZE PODATAKA O JAVNIM CESTAMA

1. Sadržaj i unutarnja podjela baze podataka o javnim cestama

Članak 3.

(1) Bazu podataka o javnim cestama čine dva osnovna dijela:

1. Prostorna baza podataka – koja sadrži georeferencirane vektorske podatke o osima javnih cesta, jedinstveni adresni sustav javnih cesta i druge tematske GIS slojeve neophodne za prostorno analiziranje i prikazivanje,

2. Alfanumerička baza podataka – koja sadrži opisne, brojčane i grafičke tehničke podatke o cestama i objektima na njima.

(2) Prostorna baza podataka je temelj cjelokupne baze podataka o javnim cestama, gdje se na georeferencirane vektorske prostorne podatke osi cesta vežu, koristeći GIS tehnologiju i primjenjujući pravila i tehničke specifikacije jedinstvenog adresnog sustava, svi alfanumerički podaci o cestama te se na taj način mogu prostorno locirati.

(3) Sadržaj Prostorne baze podataka, provedbena pravila i tehničke specifikacije prikazani su u Prilogu 1. ovoga Pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

(4) Alfanumeričku bazu podataka čine obvezni i preporučljivi tehnički podaci. Obvezni tehnički podaci moraju se tekuće prikupljati i unositi u bazu. Preporučljivi tehnički podaci mogu se prikupljati tekuće ili samo za pojedine analize stanja cesta i objekata na njima, ovisno o potrebama iz članka 2. ovoga Pravilnika.

(5) Sadržaj Alfanumeričke baze podataka, provedbena pravila i tehničke specifikacije prikazani su u Prilogu 2. ovoga Pravilnika, koji čini njegov sastavni dio.

2. Ustroj i vođenje baze podataka o javnim cestama

Članak 4.

(1) Hrvatske ceste vode bazu podataka o javnim cestama sukladno odredbama Zakona o cestama i ovoga Pravilnika.

(2) Hrvatske ceste d.o.o. nadležne su za uspostavu baze podataka o javnim cestama sukladno odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Hrvatske ceste d.o.o. nadležne su za vođenje baze podataka o javnim cestama, za prikupljanje, obradu, ažuriranje, verifikaciju i održavanje podataka Prostorne baze podataka te primjenu jedinstvenog adresnog sustava označavanja javnih cesta.

(4) Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., županijske uprave za ceste i koncesionari (u daljnjem tekstu: upravitelj) nadležan je za prikupljanje, obradu, ažuriranje, verifikaciju i održavanje tehničkih podataka Alfanumeričke baze podataka za one javne ceste kojima upravlja.

3. Obveze i rokovi za podatke Prostorne baze podataka

Članak 5.

Za provođenje obveza iz članka 4. stavka 3. ovoga Pravilnika, upravitelji su dužni Hrvatskim cestama d.o.o. staviti na raspolaganje podatke o geometriji javnih cesta kojima upravljaju, i to podatke o promjeni geometrije postojećih javnih cesta, koje su nastale kao posljedica radova redovitog i izvanrednog održavanja ili drugih mjera i podatke o geometriji novoizgrađenih javnih cesta ili novoizgrađenih dijelova javnih cesta, koji se odnose na razdoblje od referentnog datuma za izradu digitalne ortofoto karte Republike Hrvatske 21. lipnja 2011. godine do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Podaci se moraju staviti na raspolaganje u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 6.

Za potrebe provođenja obveza iz članka 4. stavka 3., upravitelji su dužni Hrvatskim cestama d.o.o. kontinuirano stavljati na raspolaganje podatke o geometriji javnih cesta kojima upravljaju, a najkasnije u roku 30 dana od dana raspolaganja istima, i to:

a) promjene geometrije postojećih javnih cesta, koje su nastale kao posljedica radova redovitog i izvanrednog održavanja ili drugih mjera. Podaci se moraju staviti na raspolaganje odmah po završetku radova/mjera,

b) geometriju novoizgrađenih cesta ili novoizgrađenih dijelova cesta, koje će na temelju novoga akta o razvrstavanju javnih cesta postati javne ceste. Podaci se moraju staviti na raspolaganje odmah po završetku radova,

c) geometriju novorazvrstanih javnih cesta, koje su na temelju novoga akta o razvrstavanju javnih cesta nastale iz nerazvrstanih cesta. Podaci se moraju staviti na raspolaganje odmah po stupanju na snagu novoga akta o razvrstavanju javnih cesta,

d) geometriju planiranih javnih cesta na nivou izvedbenog projekta za potrebe planiranja i pripreme izmjena i dopuna akta o razvrstavanju javnih cesta te pripreme izmjena i dopuna adresnog sustava javnih cesta. Podaci se moraju staviti na raspolaganje odmah po izradi izvedbenog projekta.

Članak 7.

Sadržaj i tehničke specifikacije podataka iz članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika jesu:

a) situacija geodetske snimke izvedenog stanja u DWG/DXF formatu, u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu HTRS96/TM, visinskoga datuma HVRS71, u 3D koordinatama (x, y, z). Ova točka ne odnosi se na članak 6. stavak 4. ovoga Pravilnika,

b) situacija izvedbenog prometnog projekta u DWG/DXF formatu, u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu HTRS96/TM, visinskoga datuma HVRS71, u 3D koordinatama (x, y, z) i/ili,

c) situacija izvedbenog građevinskog projekta u DWG/DXF formatu, u službenom projekcijskom koordinatnom sustavu HTRS96/TM, visinskoga datuma HVRS71, u 3D koordinatama (x, y, z).

Članak 8.

(1) Iznimno, situacije iz članka 7. ovoga Pravilnika mogu biti u Gauss-Krügerovom kartografskoj projekciji 5. ili 6. zone.

(2) U iznimnim slučajevima, kada iz opravdanih razloga ne postoje podaci iz članka 5., članka 6. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika, upravitelj je dužan Hrvatskim cestama d.o.o. staviti na raspolaganje prikaz grafičke situacije na digitalnoj ortofoto karti, onoga dijela ili čitave javne ceste na koju se promjena odnosi, sukladno navedenim člancima u ovom stavku.

Članak 9.

(1) Hrvatske ceste d.o.o. dužne su upraviteljima staviti na raspolaganje podatke iz Prostorne baze podataka o geometriji osi javnih cesta i jedinstvenog adresnog sustava označavanja javnih cesta u svrhu:

a) implementacije i ažuriranja baze podataka o javnim cestama,

b) prijenosa i označavanja adresnog sustava na terenu radi jednoznačnog prikupljanja podataka o cestama i objektima na njima.

(2) Sukladno važećem aktu o razvrstavanju javnih cesta, Hrvatske ceste d.o.o. će prikupiti, obraditi, verificirati i staviti na raspolaganje upraviteljima podatke o geometriji osi postojećih javnih cesta (ceste, dionice, linkovi, čvorovi) i jedinstvenom adresnom sustavu, koji se odnose na razdoblje do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Podaci se moraju staviti na raspolaganje u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(3) Za daljnje kontinuirano vođenje, ažuriranje i održavanje baze podataka o javnim cestama, Hrvatske ceste d.o.o. dužne su staviti na raspolaganje upraviteljima podatke o promjenama geometrije osi javnih cesta i jedinstvenog adresnog sustavu, u roku od:

a) 3 mjeseca od stupanja na snagu novoga akta o razvrstavanju javnih cesta,

b) 3 mjeseca od dana raspolaganja podacima iz članka 6. stavka 1. točaka a) i b) ovoga Pravilnika.

4. Način vođenja baze podataka o javnim cestama

Članak 10.

(1) Podaci u bazi podataka o javnim cestama moraju se pohranjivati u elektroničkom obliku, na način koji omogućava pronalaženje, obradu, analiziranje, prikazivanje i interoperabilnost obrađenih podataka u skladu s uvjetima i namjenom njihove obrade ili analize.

(2) Hrvatske ceste d.o.o. osiguravaju tehničke i programske osnove za ustrojavanje, vođenje i korištenje baze podataka o javnim cestama te preuzimanje i unošenje podataka putem web aplikacije.

(3) Pristup bazi podataka o javnim cestama putem web aplikacije omogućava se uz provjeru identiteta korisnika (autentifikaciju) i provjeru prava pristupa (autorizaciju), te uz korištenje sigurnosnih protokola za prijenos informacija putem interneta, na način da se osigura pristup podacima iz baze podataka o javnim cestama, koje odrede Hrvatske ceste d.o.o.

(4) Upravitelji su dužni, putem web aplikacije, unositi podatke u Alfanumeričku bazu podataka o javnim cestama te su odgovorne za pravovremenost i točnost unesenih podataka.

(5) Unos podataka u bazu mogu vršiti ovlašteni djelatnici upravitelja ili druge ovlaštene osobe od strane upravitelja.

(6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka dobivaju jedinstveni identifikacijski broj i lozinku s kojom se prijavljuju u bazu.

(7) Svaki unos, izmjena ili brisanje podataka ostaju trajno zapisani u bazi na način da se bilježi unos, odnosno izmjena, odnosno brisanje, zajedno s datumom i vremenom te identifikacijskim brojem ovlaštene osobe koja unosi, izmjenjuje ili briše podatak.

(8) Baza podataka o javnim cestama mora biti zaštićena od nedopuštenog korištenja, kao i od njezinog mijenjanja od strane neovlaštenih osoba ili od uništenja.

5. Obveze i rokovi označavanja dionica javnih cesta na terenu

Članak 11.

(1) Oznake dionica postojećih javnih cesta upravitelji će postaviti najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana raspolaganja geometrijom osi postojećih javnih cesta (ceste, dionice, linkovi, čvorovi) Prostorne baze podataka iz članka 9. stavka 2., u skladu s odredbama Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i provedbenim pravilima za dionice iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(2) Oznake dionica javnih cesta, koje su promijenile geometriju osi ceste kao posljedicu radova redovitog i izvanrednog održavanja ili drugih mjera, upravitelji postavljaju najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana raspolaganja podacima o promjenama geometrije osi javnih cesta (ceste, dionice, linkovi, čvorovi) iz članka 9. stavka 3. točke b) ovoga Pravilnika, u skladu s odredbama Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i provedbenim pravilima za dionice iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(3) Oznake dionica novih javnih cesta, javnih cesta koje su razvrstane u drugu skupinu ili su promijenile oznaku javne ceste, shodno novom aktu o razvrstavanju javnih cesta, upravitelji postavljaju najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana raspolaganja podacima o promjenama geometrije osi javnih cesta (ceste, dionice, linkovi, čvorovi) iz članka 9. stavka 3. točke a) ovoga Pravilnika, u skladu s odredbama Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama i provedbenim pravilima za dionice iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

(4) Svaki upravitelj postavlja oznake dionica na terenu na onim javnim cestama ili dijelovima javnih cesta kojima upravlja.

(5) U slučaju kada dionica javne ceste prolazi kroz područja različitih upravitelja, označavanje dionice na terenu upravitelji izvršavaju zajednički, usklađeno.

6. Obveze i rokovi za podatke Alfanumeričke baze podataka

Članak 12.

(1) Za Alfanumeričku bazu podataka o javnim cestama, tehničke podatke o stanju i promjenama stanja javnih cesta i objekata na njima (u daljnjem tekstu: tehnički podaci) osigurava upravitelj.

(2) Upravitelji mogu povjeriti poslove u svezi s prikupljanjem tehničkih podataka ili dijela tehničkih podataka, drugim stručno osposobljenim pravnim ili fizičkim osobama.

(3) Upravitelj je dužan osigurati ispravnost i tehničku sukladnost prikupljenih podataka.

Članak 13.

(1) Tehnički podaci iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika prikupljaju se na osnovi investicijske i projektne dokumentacije (glavni i izvedbeni projekt), druge službene kartografske građe, slikovne građe, video snimaka, posebnih mjerenja, kao i posebnih opisnih obrazaca o stanju javnih cesta i objekata na njima.

(2) Obrasce za evidenciju tehničkih podataka o javnim cestama i objekata na njima iz stavka 1. ovog članka izraditi će Hrvatske ceste d.o.o. Obrasci moraju biti u digitalnom obliku (XLSX, DOCX, CSV), sa potrebnim atributima te uputama o značenju atributa i načinu njihova unosa u obrasce.

(3) Obrasce iz stavka 2. ovoga članka Hrvatske ceste d.o.o. moraju predati upraviteljima u roku 12 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(4) Dokumentaciju o stanju i promjenama stanja javnih cesta i objekata na njima pohranjuje upravitelj za one javne ceste kojima upravlja. Dokumentacija mora biti arhivirana za razdoblje koje je određeno Zakonom ili drugim propisima.

Članak 14.

(1) Sukladno obvezama iz članka 4. stavka 4. ovoga Pravilnika, upravitelji su dužni unijeti tehničke podatke u Alfanumeričku bazu podataka za postojeće javne ceste najkasnije u roku 6 mjeseci od dana raspolaganja podacima sukladno članku 9. stavak 2. ovoga Pravilnika,

(2) Za daljnje kontinuirano vođenje, ažuriranje i održavanje baze podataka o javnim cestama, upravitelji su dužni unositi tehničke podatke u Alfanumeričku bazu podataka, u roku:

a) odmah po nastalim i utvrđenim promjenama stanja tehničkih podataka, na postojećim javnim cestama kojima nije promijenjena geometrija osi ceste,

b) dva mjeseca od završetka roka označavanja dionica javnih cesta na terenu iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika, za promjene stanja tehničkih podataka nastalih kao posljedica izvedenih radova redovitog i izvanrednog održavanja ili drugih mjera,

c) dva mjeseca od završetka roka označavanja dionica javnih cesta na terenu iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika, za promjene stanja tehničkih podataka nastalih kao posljedica novog akta o razvrstavanju javnih cesta,

d) podaci o stanju cesta i objekata na njima, koji se prikupljaju na osnovi posebnih mjerenja, moraju se unijeti u Alfanumeričku bazu podataka u roku 30 dana nakon obavljenih mjerenja i obrade podataka iz tih mjerenja.

7. Raspolaganje podacima iz baze podataka o javnim cestama

Članak 15.

(1) Osnovni podaci o osima javnih cesta s oznakama istih javno su dostupni putem interneta i mogu se pregledavati na interaktivnoj karti. Korištenje baze podataka o javnim cestama je dostupno nadležnom ministarstvu i inspekciji cesta putem web aplikacije. Podaci o javnim cestama bez naknade osiguravaju se za potrebe drugih tijela državne uprave, sukladno specifikaciji traženih podataka.

(2) Podatke iz baze podataka o javnim cestama u skladu s ovim Pravilnikom, kojima je ograničeno raspolaganje iz obrambenih i sigurnosnih razloga, određuju posebnim aktom ministar nadležan za obranu i ministar nadležan za unutarnje poslove, u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(3) Podaci iz baze podataka o javnim cestama, izuzev podataka iz stavka 2. ovoga članka, na osnovi pismenog zahtjeva, izjave o namjeni korištenja podataka i prethodnog odobrenja odgovorne osobe, uz naknadu dostavljaju se i drugim korisnicima. O danim podacima drugim korisnicima mora se voditi evidencija, iz koje je razvidno, kojim su korisnicima, koji podaci bili dostavljeni te za kakve namjene i za koju visinu naknade.

(4) Upravitelji mogu odbiti zahtjev iz prethodnog stavka, ako u njemu nije precizno navedena namjena korištenja podataka, ako traženi podaci nisu na raspolaganju ili bi zahtijevali znatnije dodatne obrade ili ako je riječ o zahtjevu korisnika, koji je prethodno koristio podatke u suprotnosti s navedenom namjenom.

(5) Odluku o visini i načinu obračuna naknade za podatke iz stavka 3. ovoga članka donijeti će Hrvatske ceste d.o.o. uz suglasnost nadležnoga ministarstva.

(6) Iznimno, pravne osobe koje vode baze podataka o javnim cestama, a koje su naručitelj izrade studija ili istraživanja o javnim cestama, bez naknade će osigurati potrebne podatke za izradu studija ili istraživanja s tim da će se namjena, uvjeti korištenja i povjerljivost podataka o javnim cestama urediti ugovorom.

(7) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne odnose se na georeferencirane vektorske podatke o osima javnih cesta. Ovi podaci, osim što podliježu odredbama iz stavka 1. ovoga članka, mogu se na pisani zahtjev razmjenjivati za potrebe drugih tijela državne uprave, na osnovu pisanog sporazuma o suradnji, povjerljivosti podataka i protokolu razmjene.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 16.

(1) Hrvatske ceste d.o.o. uspostavljaju bazu podataka o javnim cestama najkasnije u roku 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog Pravilnika.

(2) Do uspostave baze podataka o javnim cestama određene ovim Pravilnikom, upravitelji su dužni osigurati osnovne podatke prema obrascu Državnog zavoda za statistiku oznake PA/G-41 i naziva »Godišnji izvještaj o cestama i mostovima«.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka, za svaku prošlu godinu, upravitelji moraju dostaviti Hrvatskim cestama d.o.o. do ustroja baze podataka o javnim cestama.

Članak 17.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 340-03/13-01/01

Urbroj: 530-08-15-22

Zagreb, 21. travnja 2015.

Ministar dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.

PRILOG 1.

PROSTORNA BAZA PODATAKA

I. SADRŽAJ PROSTORNE BAZE PODATAKA

Za potrebe prostornog analiziranja i prikazivanja postupno su, tijekom godina razvoja, implementirani novi GIS slojevi, tako da baza sada sadrži sljedeće GIS slojeve:

1. Javne ceste Republike Hrvatske (ceste, dionice, linkovi, čvorovi) s pripadajućim jedinstvenim adresnim sustavom koji kao temeljni GIS sloj postoji i koristi se od 2001. godine,

2. Objedinjeni podaci Državne geodetske uprave i Državnog zavoda za statistiku o administrativnim granicama države, županija, gradova, općina, naselja i pripadajućeg broja stanovnika,

3. Željeznice,

4. Hidrografija (more, rijeke, jezera),

5. Granični prijelazi,

6. Digitalna ortofoto karta DOF5 (mrežna usluga putem WMS servisa),

7. Hrvatska osnovna karta HOK5 (mrežna usluga putem WMS servisa),

8. Detaljna topografska karta DTK25 (mrežna usluga putem WMS servisa),

9. Detaljna topografska karta DTK100,

10. Detaljna topografska karta DTK200,

11. Prostorni podaci susjednih država (ceste, željeznice, hidrografija, toponimi naselja).

II. JEDINSTVENI ADRESNI SUSTAV

OZNAČAVANJA JAVNIH CESTA

1. Model podataka

Na osnovu geometrijskih podataka osi javnih cesta razvijen je jedinstveni adresni sustav označavanja javnih cesta (u daljnjem tekstu: adresni sustav), koji geometriju mreže javnih cesta čini neovisnu od promjena po kategoriji razvrstavanja, promjena toka vođenja cestovnog pravca ili promjena po naslovu gospodarenja.

Modeliranje topologije adresnog sustava izvedeno je iz same strukture cestovne mreže.

Topološku strukturu čine sljedeći elementi:

– čvor – točkasti element,

– link – linijski element određen početnim i završnim čvorom,

– dionica – linijski element koju čine jedan ili više linkova,

– cesta – linijski element koju čine jedna ili više dionica.

U tehničkom smislu, adresni sustav se definira kao sustav kojeg čine čvorovi, linkovi, dionice, ceste i skup pravila o njihovom međusobnom odnosu i povezivanju.

Osim ta tri topološka elementa neizostavan je i poligon, element koji predstavlja zatvoreno područje i nije izveden iz strukture cestovne mreže, ali je neophodan za tzv. poligonsku topologiju (državne, županijske, općinske granice, tehničke ispostave, katastarske čestice, jezera i dr.).

Sustav označavanja javnih cesta služi kako nosiocima održavanja cesta (HAC, HC, ŽUC, koncesionari, društva kapitala), tako i korisnicima (MUP, HAK, DUZS, hitna pomoć, vatrogasci, vozači) za što jednostavnije i preciznije lociranje na cesti.

Na terenu, na državnim i županijskim cestama, osnovni nositelj sustava označavanja za korisnika je dionica, dok se podaci u bazu podataka o javnim cestama upisuju na nivou linkova.

2. Način označavanja javnih cesta i smjerovi cesta

Javna cesta definirana je odgovarajućom skupinom, evidencijskom oznakom, opisom smjera pružanja i duljinom. Evidencijske oznake po pojedinim skupinama javnih cesta su slijedeće:

Definicija pojedine javne ceste u skladu s odredbom prvog stavka ovoga naslova, određuje se u aktu o njezinom razvrstavanju.

Novoizgrađena cesta, koja treba postati javna cesta, vodi se u bazi podataka o javnim cestama pod radnom evidencijskom oznakom do dana stupanja na snagu novoga akta o razvrstavanju javnih cesta.

Ceste se prema smjeru unutar mreže dijele na:

– Poprečne ceste sa smjerom sjever-jug,

– Uzdužne ceste sa smjerom zapad-istok.

U iznimnim slučajevima kada je prometno rješenje ceste (jednosmjerni promet) u suprotnosti s gornjim pravilom, smjer ceste se određuje prema prometnom rješenju.

3. Autoceste

U građevinsko-prometnom smislu, autoceste su u pravilu ceste sa razdvojenim kolnicima sa dva ili tri prometna traka u svakome smjeru.

U pogledu prostorne baze podataka i adresnog sustava, os autoceste se vodi sredinom između prometnih trakova u svakome smjeru.

Na terenu, autoceste se označavaju prometnim znakovima obavijesti sukladno propisima kojima je regulirano označavanje javnih cesta i prometni znakovi na cestama:

– znak »broj autoceste« (Cxxx) označava broj autoceste,

– znak »kilometarska oznaka za autoceste ili brze ceste« (Cxxx) označava kilometar na kojoj je znak postavljen.

Dionice autocesta ne označavaju se na terenu.

4. Državne ceste

4.1 Hijerarhija državnih cesta

Hijerarhijski se državne ceste prema funkciji prometa dijele na:

– Glavne ceste ili arterije,

– Sabirne ceste,

– Priključne, vezne i otočne ceste.

Glavne ceste uzdužno i poprečno prometno integriraju cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Sabirne ceste čine mrežu državnih cesta, odnosno povezuju glavne ceste međusobno i državnu mrežu cesta sa graničnim prijelazima najvišeg ranga (međunarodni granični prijelazi).

Priključne, vezne i otočne ceste ostvaruju vezu državne mreže cesta sa izdvojenim lokalitetima, u skladu sa mjerilima razvrstavanja, međudržavnim graničnim prijelazima i otocima. U ovu grupu cesta pripadaju i ceste niže prometne razine koje povezuju dvije ceste unutar mreže.

4.2 Evidencijske oznake državnih cesta

Evidencijske oznake uzdužnih cesta predstavljene su parnim brojevima, a poprečnih cesta neparnim brojevima.

1. Glavne ceste – evidencijske oznake cesta predstavljene su brojevima od 1 do 19.

– Poprečne ceste nose neparne brojeve 1, 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19.

– Ceste se pružaju od sjevera prema jugu, a evidencijske oznake rastu od zapada prema istoku.

– Uzdužne ceste nose parne brojeve 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18.

– Ceste se pružaju od zapadu prema istoku, a evidencijske oznake rastu od sjevera prema jugu.

2. Sabirne ceste – evidencijske oznake cesta predstavljene su dvoznamenkastim brojevima u rasponu od 20 do 99.

– Poprečne ceste nose neparne brojeve od 21 do 99.

– Ceste se pružaju od sjevera prema jugu, a evidencijske oznake rastu od zapada prema istoku uzimajući u obzir početak ceste.

– Uzdužne ceste nose parne brojeve od 20 do 98.

– Ceste se pružaju od zapada prema istoku, a evidencijske oznake rastu od sjevera prema jugu uzimajući u obzir početak ceste.

3. Otočne, vezne i priključne ceste – evidencijske oznake ceste predstavljene su troznamenkastim brojevima.

U skladu sa mjerilima razvrstavanja određene su evidencijske oznake za ovu grupu državnih cesta:

Evidencijska oznaka ceste raste od zapada prema istoku, odnosno od sjevera prema jugu uzimajući u obzir početak ceste.

Na terenu, državne ceste se označavaju prometnim znakovima obavijesti sukladno propisima kojima su regulirani prometni znakovi na cestama:

– znak »broj državne ceste« (Cxxx) označava broj državne ceste,

– znak »oznaka dionice državne ceste« (Cxxx) označava broj državne ceste, broj dionice te

– kilometar dionice državne ceste na kojoj je znak postavljen.

5. Županijske i lokalne ceste

5.1 Evidencijske oznake županijskih i lokalnih cesta

Županijske ceste su određene četveroznamenkastom evidencijskom oznakom. Cijela RH podijeljena je na 6 regija, koje se sastoje od više županija, a prva znamenka evidencijske oznake je broj regije kojoj županijska cesta pripada.

Lokalne ceste su određene peteroznamenkastom evidencijskom oznakom. Prve dvije znamenke evidencijske oznake su kombinacija regije i županije kojoj lokalna cesta pripada.

Na terenu, županijske ceste se označavaju prometnim znakovima obavijesti sukladno propisima kojima su regulirani prometni znakovi na cestama:

– znak »broj županijske ceste« (Cxxx) označava broj županijske ceste,

– znak »oznaka dionice županijske ceste« (Cxxx) označava broj županijske ceste, broj dionice

– županijske ceste te kilometar dionice ceste na kojoj je znak postavljen.

Lokalne ceste se ne označuju na terenu niti nemaju dionice zbog malih duljina.

6. Čvorovi

6.1 Definicija čvora

Čvor je osnovni element cestovne mreže, a u adresnom sustavu predstavlja referentnu točku na cestovnoj mreži koju određuje početak ili završetak linka, dionice ili cestovnog pravca.

Čvor je definiran kao:

– sjecište osi dviju ili više razvrstanih cesta,

– sjecište osi razvrstane ceste s linijom državne granice,

– sjecište osi razvrstane ceste s obalnom linijom (kopna i otoka),

– početna ili završna točka naselja, odnosno lokaliteta relevantnog za razvrstavanje javnih cesta,

– početnim i završnim točkama carinskih i naplatnih platoa.

Točno prepoznavanje pozicije čvora na terenu predstavlja ključni problem uspostave adresnog sustava javnih cesta.

6.2 Identifikacijski broj čvora

Čvor je jednoznačno određen identifikacijskim brojem.

Brojevi čvorova rastu od 1 naviše, neovisno o lokaciji na kojoj se nalaze.

Opis čvora sadrži podatak o cestama koje se sijeku ili priključuju u čvoru.

Kod složenijih raskrižja, prvi čvor u raskrižju u smjeru cestovnog pravca (prvi čvor od kojeg počinje grananje) proglašen je nositeljem raskrižja. Takva raskrižja mogu imati i naziv.

6.3 Označavanje čvorova na terenu

Označavanje čvorova na terenu se provodi radi lakšeg pozicioniranja i određivanja referentne točke od koje će se provoditi prikupljanje cestovnih podataka na terenu. Bez obzira kojom od metoda je izvedeno označavanje čvorova na terenu, korisniku se preporučuje da se koristi i radnom kartom koja sadržava podatke adresnog sustava javnih cesta (ceste, čvorove, linkove, dionice).

Postoje dvije osnovne metode označavanja čvorova na terenu:

– Označavanje pozicije čvora bojom uz rub ceste,

– Zabijanje klina u čvoru

Važno je, bez obzira koju metodu koristili, voditi skicu čvora sa kontrolnim odmjeranjima u svrhu ponovnog uspostavljanja čvora na terenu uslijed mogućeg gubitka ili oštećenja oznake čvora.

Na skici je potrebno ucrtati minimalno tri kontrolna odmjeranja za svaki čvor od stalnih, čvrstih točaka (npr. prometnog znaka, rasvjetnog stupa, stabla, ugla zgrade i sl.) te označiti smjer sjevera.

Na jednoj skici mogu biti ucrtani jedan ili više čvorova u ovisnosti o međusobnoj udaljenosti, odnosno preglednosti skice.

6.3.1 Označavanje pozicije čvora bojom uz rub ceste

Točke dobivene projekcijom pozicije čvora na lijevi i desni rub kolnika označuju se bojom. Označavanje obje strane kolnika provodi se radi lakšeg uočavanja pozicije čvora iz oba smjera kretanja. Promjer kružnice koji označava poziciju čvora iznosi 30 cm.

Također uz kružnicu odnosno oznake uz rub kolnika treba bojom upisati i identifikacijski broj čvora.

6.3.2 Zabijanje klina u čvoru

U točku koja predstavlja poziciju čvora zabija se klin. Položaj klina je dodatno moguće označiti bojom (kružnicom promjera oko 30 cm).

6.4 Prostorno snimanje i pohranjivanje položaja čvora

GPS uređajem

Razvojem i povećanjem točnosti GPS tehnologije moguće je snimanje prostornih koordinata pozicije čvora, uz uvjet da GPS uređaj ima submetarsku točnost mjerenja u realnom vremenu ili se ista može postići naknadnom obradom u postprocesingu.

7. Linkovi

7.1 Definicija linka

Link je osnovni element adresnog sustava unutar mreže javnih cesta. Definiran je početnim i završnim čvorom. Skup linkova iste identifikacijske oznake cestovnog pravca čini cestovni pravac.

7.2 Identifikacijska oznaka linka

Unutar razvrstane cestovne mreže link je jednoznačno određen identifikacijskom oznakom.

Brojevi linkova rastu od 1 naviše, neovisno o lokaciji na kojoj se nalaze.

7.3 Pravila prilikom određivanja pripadnosti linkova koji identificiraju rampe (skretače)

U raskrižjima razvrstanih cesta pripadnost linkova koji identificiraju rampe (skretače) određuju se na temelju građevinsko-prometne izvedbe raskrižja, te funkcije u mreži javnih cesta.

Postoje dva osnovna tipa raskrižja:

– Raskrižje u nivou,

– Raskrižje u dva ili više nivoa.

7.3.1 Raskrižja u nivou

Unutar ovog osnovnog tipa raskrižja, uzevši u obzir mogućnost različitog geometrijskog oblikovanja i izvedbe raskrižja, mogu se definirati slijedeći podtipovi:

A1: Trokrako raskrižje:

Priključak jedne ceste na drugu.

Glavni pravac može biti u pravcu ili u krivini.

 

A2: Četverokrako raskrižje:

Sjecište glavnih osi dviju cesta u jednoj točci, sa ili bez dodatnih traka za lijevo i desno skretanje, sa ili bez razdjelnog pojasa.

A3: Višekrako raskrižje:

Križanje tri ili više cesta sa sjecištem njihovih osi u jednoj točci.

A4: Kružno raskrižje – »rotor«:

Raskrižja u nivou gdje se više cesta sastaje na jedinstvenoj (zajedničkoj) kružnoj, elipsastoj, kvadratičnoj krivulji (»rotoru«), koja uvijek pripada jednoj od cesta. Mogu biti trokraka ili višekraka raskrižja.

A5: Turbo kružno raskrižje – »turbo rotor«:

Kanalizirano dvo ili trotračno kružno raskrižje sa spiralnim tokom kružnog kolnika, na kojega se priključuju tri ili četiri priključne ceste, a vozni trakovi su međusobno odvojeni uzdignutim razdjelnim elementima (delineatorima) koji sprječavaju promjenu voznog traka (preplitanje prometnih tokova) na kružnom kolniku.

a) Za određivanje pripadnosti linkova prvo je potrebno odrediti sjecište glavnih osi dviju ili više javnih cesta koje se sijeku u raskrižju.

b) Svi linkovi koji identificiraju rampe (skretače) pripadaju priključku gledano u građevinsko-prometnom smislu, bez obzira na kategoriju ceste. Pod pojmom građevinsko-prometni smisao podrazumijeva se da li priključak u raskrižju sadrži fizički izgrađene razdjelne otoke, njihov broj i položaj.

c) Ukoliko su u građevinsko-prometnom smislu susjedni priključci u raskrižju jednako vrijedni, gleda se u tom slučaju prvo kategorija ceste, te se linkovi koji identificiraju rampe (skretače) dodjeljuju cesti niže kategorije, a potom broj ceste, te se linkovi koji identificiraju rampe (skretače) dodjeljuju cesti višeg broja.

7.3.2 Raskrižja u dva nivoa

Osnovna karakteristika raskrižja u dva ili više nivoa je križanje cestovnih pravaca izvan nivoa, a spajanje i odvajanje prometnih tokova s jedne na drugu cestu omogućuje se rampama. Unutar ovog tipa raskrižja, s obzirom na geometrijsko oblikovanje i izvedbu križanja, mogu se specificirati slijedeći podtipovi:

B1: Trokrako raskrižje – »truba«:

Priključak izveden u dva nivoa, a spajanje i odvajanje prometnih tokova regulirano je jednosmjernim rampama.

B2: Četverokrako raskrižje – »djetelina«:

Križanje dviju cesta u dva nivoa gdje je jedna cesta podređena u prometno tehničkim karakteristikama, a spajanje i odvajanje prometnih tokova odvija se jednosmjernim rampama.

B3: Četverokrako raskrižje – »dijamant«:

Križanje dviju cesta u dva nivoa kod kojeg je jedna od cesta lošijih prometno tehničkih karakteristika i s lijevim skretanjima izvedenim u nivou, a spajanje i odvajanje prometnih tokova na cesti većeg značaja odvija se jednosmjernim rampama.

B4: Četverokrako raskrižje s rampama u dva kvadranta:

Križanje dviju cesta u dva nivoa od kojih je jedna lošijih prometno tehničkih karakteristika i s trakama za lijevo skretanje izvedenim u nivou, a spajanje i odvajanje prometnih tokova na cesti većeg značaja odvija se dvosmjernim rampama. Križanje može biti izvedeno s jednom dvosmjernom rampom u bilo kojem kvadrantu koja na obje ceste formira T-priključak.

Svi linkovi koji identificiraju rampe pripadaju cestovnom pravcu više kategorije odnosno nižem identifikacijskom broju ceste.

Iznimka od pravila je kod četverokrakog raskrižja »dijamant«, gdje svi linkovi koji identificiraju rampe, pripadaju onom cestovnom pravcu od kojega počinje njihovo grananje, gledano isključivo u građevinskom smislu.

7.4 Tipovi linkova

Prema građevinsko-prometnom smislu određeno je 10 tipova linkova:

Glavni cestovni pravac i njegov smjer određen je »opisom ceste« iz akta o razvrstavanju javnih cesta.

Glavni cestovni pravac sačinjavaju linkovi tipa 0 i 1. Suprotnom smjeru cestovnog pravca pripadaju linkovi tipa 2. Linkovi tipa 0, 1 i 2 imaju redne brojeve. Iz rednog broja linka vidljiv je njegov položaj unutar cestovnog pravca.

Za tipove linkova 0 i 1, prvi link koji počinje u ishodištu cestovnog pravca ima redni broj 1. Slijedeći link ima redni broj 2, te svaki slijedeći dobiva broj »prethodni+1« sve do zadnjeg linka u smjeru cestovnog pravca. Za linkove u smjeru cestovnog pravca predviđeni su redni brojevi od 1 do 500.

Redni brojevi linkova tipa 2 rastu u smjeru obrnutom od smjera glavnog cestovnog pravca, tj. u smjeru rasta njihove stacionaže. Za linkove tipa 2 predviđeni su redni brojevi od 501 na više. Zbog nekontinuiranog pojavljivanja u glavnom cestovnom pravcu, svako novo grananje, tj. odvajanje od glavnog pravca počinje sa skokom od 50 (551, 601, 651…).

Linkovi koji se ne nalaze u glavnom cestovnom pravcu (tipovi linkova 3 – 9), nemaju redni broj, već se preko nadređenog linka koji je u glavnom pravcu može saznati pozicija unutar cestovnog pravca.

Kod određivanja nadređenog linka nekom linku koji nije u glavnom cestovnom pravcu gleda se po prioritetu:

a) Pripadnost linka određenom cestovnom pravcu.

b) Čvor iz kojeg se granaju ili čvor u koji se spajaju link i nadređeni mu link, gledano u smjeru cestovnog pravca,

c) U slučajevima kada dolazi do pojave višestrukog grananja (nizanja) podređenih linkova, svima njima za nadređeni link uzima se onaj link u glavnom pravcu od kojeg je započelo ili u kojem završava grananje, gledano u smjeru cestovnog pravca.

8. Dionice

8.1 Definicija dionice

Dionica je osnovni nositelj sustava označavanja za korisnika. U poslovno-financijskom smislu ona predstavlja mjesto troška preko kojeg je moguće pratiti stanje poslovno financijskih parametara.

Definirana je kao skup linkova i jednoznačno je određena identifikacijskom oznakom cestovnog pravca i rednim brojem dionice unutar cestovnog pravca kojem pripada. Dionica je sastavljena od jednog ili više linkova, a početna i završna točka dionice su određene stacionažom početnog i stacionažom završnog linka na dionici.

Uvođenjem dionica, svim korisnicima cestovne infrastrukture, bilo da se radi o korištenju ili održavanju cesta, želi se olakšati snalaženje te točnije referenciranje na cestovnoj mreži.

Link kao osnovni element adresnog sustava je neophodan za zapisivanje podataka u bazu, ali za potrebe prikupljanja cestovnih podataka ili u cilju lakšeg referenciranja na cestovnoj mreži korisniku je prihvatljiviji pojam dionice koja se kao takva i označava na terenu odgovarajućim prometnim znakom obavijesti.

8.2 Identifikacijska oznaka dionice

Identifikacijske oznake dionica u smjeru cestovnog pravca sastoje se od tri znamenke, počinju od broja »1« na više, s naznačenim vodećim nulama. Ujedno predstavljaju i redni broj dionice u cestovnom pravcu.

Identifikacijske oznake dionica u smjeru obrnutom od smjera cestovnog pravca sastoje se od tri znamenke. Prva znamenka prikazuje broj dionice u smjeru obrnutom od smjera cestovnog pravca, a druga i treća znamenka prikazuju broj dionice u smjeru cestovnog pravca na koju se ova dionica »kontra smjera« odnosi.

8.3 Mjerila za uspostavu dionica javnih cesta

Obzirom da su kod javnih cesta, gledano građevinski, kolnici na pojedinim mjestima razdvojeni, dionice se uspostavljaju, kako u smjeru cestovnog pravca (osnovne dionice), tako i u smjeru obrnutom od smjera cestovnog pravca (suprotne dionice).

Svrha takvog načina uspostavljanja dionica je jednoznačno i postojano određivanje elemenata adresnog sustava i njihove pripadnosti, te jednostavnijeg i točnijeg mjerenja i prikupljanja podataka po dionicama na samom terenu.

Javna cesta može imati jednu ili više dionica koje su međusobno razgraničene križanjem s drugom javnom cestom veće ili iste kategorije.

Iznimno, dionica javne ceste može se uspostaviti do križanja sa javnom cestom niže kategorije kako bi se izbjegle predugačke dionice.

Iznimno, početak prve ili kraj zadnje dionice može biti određen državnom granicom, obalnom crtom ili javnom cestom niže kategorije.

Dionica u smjeru cestovnog pravca (osnovna dionica) ne smije biti kraća od 100 m, izuzev ako je cijela javna cesta kraća od te duljine.

Dionice u smjeru obrnutom od smjera cestovnog pravca ne označavaju se na terenu.

Ukoliko mjesto postavljanja prometnog znaka obavijesti »Oznaka dionice državne ceste« odnosno »Oznaka dionice županijske ceste« pada na prometne površine u raskrižju, priključku, prilazu, križanju sa željezničkom prugom znak se postavlja na prvu moguću lokaciju sa stacionažom uvećanom za 0,1 km. U takvim slučajevima potrebno je voditi brigu da na prometnom znaku obavijesti »Oznaka dionice državne ceste« odnosno »Oznaka dionice županijske ceste« stacionaža dionice izražena u kilometrima odgovara stvarnoj stacionaži dionice na kojoj je znak postavljen.

8.4 Pravila pri definiranju dionica

Dionica mora počinjati i završavati na istoj cesti. Linkovi u cestovnom pravcu koji sačinjavaju dionicu moraju biti u kontinuitetu, tj. nastavljati se jedan na drugoga, bez preskočenih linkova.

Dionica može sadržavati i podređene linkove.

Podređeni linkovi samo formalno pripadaju dionici, tj. ulaze u ukupnu duljinu dionice, ali se mjerenja na tim linkovima ne mogu izvoditi preko dionice, nego preko linkova.

Ukupna duljina dionice jednaka je zbroju duljina linkova iz cestovnog pravca i duljina podređenih linkova, pri tome se posebno vodi duljina linkova u cestovnom pravcu, a posebno ukupna duljina dionice.

Na slici 15 i u tablici 1 prikazan je primjer ispravno definiranih dionica:

Slika 15 – primjer ispravno definiranih dionica

Dionica 001 počinje u čvoru Č1 i ide do čvora Č4. Dionica je definirana u smjeru cestovnog pravca i sadrži tri linka tipa 0, te link tipa 3 i link tipa 5. Na dionicu 001 nastavlja se dionica 002 koja sadrži dva linka tipa 0, te link tipa 4 i link tipa 6.

Tablica 1 – definicija dionica na cestovnom pravcu

8.4.1 Pravila pri definiranju početnog i završnog čvora dionice

Određivanje početnog odnosno završnog čvora neke dionice u cestovnom pravcu ovisiti o više faktora, a može se prikazati kroz nekoliko karakterističnih slučajeva:

1. Cestovni pravac izlazi van granica Hrvatske – u ovom slučaju dionica počinje odnosno završava u čvoru koji se nalazi u presjecištu osi ceste s državnom granicom.

2. Cestovni pravac dolazi do obalne crte – u ovom slučaju dionica počinje odnosno završava u čvoru koji se nalazi u presjecištu osi ceste s obalnom crtom ili ide do točke ulaza ceste u lučko područje pod nadležnošću lučke uprave, ako ta nadležnost postoji.

3. Raskrižje u dva ili više nivoa – u ovom slučaju kraj prethodne odnosno početak slijedeće dionice nalazi se:

a) u čvoru prvog odvajanja (rampe, skretača), s desne ili lijeve strane nerazdvojenog kolnika glavnog cestovnog pravca, neposredno prije nailaska na samo raskrižje, gledano u smjeru glavnog cestovnog pravca,

b) u čvoru prvog odvajanja (rampe, skretača), s desne strane razdvojenog kolnika glavnog cestovnog pravca, neposredno prije nailaska na samo raskrižje, gledano u smjeru glavnog cestovnog pravca. Isto tako, ovo pravilo vrijedi za određivanje čvorova dionica gledano u smjeru obrnutom od smjera glavnog cestovnog pravca.

4. Raskrižje u nivou

a) glavne osi dviju cesta sijeku se u jednom čvoru koji predstavlja kraj prethodne odnosno početak slijedeće dionice u cestovnom pravcu za koji se određuju dionice,

b) priključak »prvog« cestovnog pravca na »drugi« cestovni pravac, gledano građevinski, izveden je u obliku dva kraka (slika 5) – u ovom slučaju kraj prethodne odnosno početak slijedeće dionice u »drugom« cestovnom pravcu predstavlja čvor od kojeg počinje ili u kojemu završava glavna os »prvog« cestovnog pravca.

8.4.2 Ograničenja kod definiranja dionica

– dionica mora počinjati i završavati na istom cestovnom pravcu (istom broju ceste),

– podređeni linkovi ne mogu biti u glavnom pravcu dionice (linkovi u glavnom pravcu dionice su oni koji imaju definirani »Redni broj« linka unutar dionice – tablica 1),

– kako bi se sačuvao kontinuitet mjerenja, dionica može sadržavati i dvojne linkove preko kojih prelazi cestovni pravac.

8.4.3. Referentni sustav lociranja podataka na cestovnoj mreži

Referentni sustav lociranja podataka na cestovnoj mreži je set terenskih i uredskih procedura koje na osnovu određenog i postavljenog adresnog sustava javnih cesta povezuju lokacije međusobno, koristeći metode lociranja podataka.

Metode lociranja podataka na cestovnoj mreži mogu biti linearne ili prostorne.

U dosadašnjoj praksi koristila se linearna metoda kilometarskih oznaka koja se sastoji od mjerenja stacionaže (udaljenosti) nekog objekta od najbliže kilometarske oznake.

Preduvjet za korištenje te metode je da su na terenu, uz rub ceste, postavljene trajne kilometarske oznake na svaki puni kilometar unutar dionice.

U novije vrijeme sve više se koristi prostorna metoda lociranja podataka pomoću GPS uređaja, gdje je adresa podatka izražena u prostornim koordinatama (x, y, z) zadanog koordinatnog sustava.

9. Dvojna pripadnost ceste

Prilikom razvrstavanja javnih cesta, određeni su prvo cestovni pravci. Na pojedinim dijelovima cestovni pravci se preklapaju, što dovodi do dvojne pripadnosti.

Dvojna pripadnost kod linkova pokazuje kojim sve cestovnim pravcima link pripada. Dionice, odnosno linkovi na dvojnim pripadnostima u pravilu pripadaju cesti nižeg broja, odnosno više kategorije.

Tako je izbjegnuta redundantnost duljina kod cestovnih pravaca, opsega cestovne mreže, odnosno površine kolnika, relevantnog pokazatelja u gospodarenju i održavanju cesta.

PRILOG 2.

ALFANUMERIČKA BAZA PODATAKA

1. Sadržaj evidencije tehničkih podataka o javnim cestama

Evidencija tehničkih podataka o javnim cestama obuhvaća najmanje podatke, koji su po pojedinim skupinama javnih cesta definirani kao obvezni (0) ili preporučljivi (P):

Tabela 1: Pregled obveznih i preporučljivih podataka o javnim cestama

Napomena: crticom su označeni elementi, koji zakonskim propisima nisu dopušteni kao sastavni dio određene skupine javnih cesta.

2. Sadržaj evidencije tehničkih podataka o objektima na javnim cestama

(1) Evidencija tehničkih podataka o objektima na javnim cestama čiji svijetli raspon iznosi 5 metara ili više, mora obuhvaćati najmanje sljedeće podatke:

Tabela 2: Pregled podataka o objektima na javnim cestama, čiji čisti svijetli raspon iznosi 5 metara ili više

(2) Evidencija tehničkih podataka o objektima na javnim cestama čiji svijetli raspon iznosi od 3 metra do manje od 5 metara, mora obuhvaćati najmanje sljedeće podatke:

Tabela 3: Pregled podataka o objektima na javnim cestama, čiji čisti pravokutni raspon iznosi od 3 m do manje od 5 m.

3. Zbirka podataka o objektima na javnim cestama

(1) Za potrebe Alfanumeričke baze podataka, za objekte iz naslova 2. ovoga Priloga vodi se zbirka podataka o objektima na javnim cestama.

(2) Za objekte iz naslova 2. ovoga Priloga podaci se osiguravaju dokumentacijom, koja obuhvaća investicijsku i projektnu dokumentaciju (izvedbeni projekt na novom, rekonstruiranom ili obnovljenom objektu), izvješćima o stanju objekata na opisnim obrascima za cestovne objekte i fotografskom dokumentacijom o objektima.

(3) Za postojeće objekte za koje prilikom stupanja na snagu ovoga Pravilnika nije na raspolaganju investicijska i projektna dokumentacija iz prethodnog stavka mora se izraditi skica objekta, koja obuhvaća poprečni i uzdužni presjek, te tlocrt objekta.

(4) Dokumentacija iz stavaka 2. i 3. ovoga naslova sastavni je dio zbirke podataka o objektima na javnim cestama.

(5) Zbirka podataka o objektima na javnim cestama, čiji svijetli raspon iznosi 5 metara ili više, obuhvaća najmanje:

– podatke iz naslova 2. stavka 1. ovoga Priloga,

– podatke o arhivima investicijske, projektne i druge dokumentacije iz stavaka 2. i 3. ovoga naslova,

– kartografski prikaz lokacije objekta za cestu na kojoj se objekt nalazi (DOF5 1:5000),

– izvješća o obnovama objekta,

– izvješća o pregledima objekata, iskazanim na obrascu, koji određuju Hrvatske ceste d.o.o.

(6) Zbirka podataka o objektima na javnim cestama, čiji čisti pravokutni raspon iznosi od 3 metra do manje od 5 metara, obuhvaća najmanje:

– podatke iz naslova 2. stavka 2. ovoga Priloga,

– podatke o arhivima investicijske, projektne i druge dokumentacije iz stavaka 2. i 3. ovoga naslova.