PRESTAO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!

Objavljeno u NN 37/08 od 31.03.2008.:

 

DRŽAVNA GEODETSKA UPRAVA

Na temelju članka 83. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine« br. 16/07) ravnatelj Državne geodetske uprave u suglasnosti s ravnateljem Državnog zavoda za statistiku, donosi

 

PRAVILNIK O REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuje se sadržaj registra prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: registar), način osnivanja i vođenja registra, te sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka registra Državnom zavodu za statistiku.

Članak 2.

Registar se osniva u svrhu stvaranja službene osnove za prikupljanje, evidentiranje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka. Podaci registra su osnova i čine sastavni dio informacijskog sustava koji se osniva u svrhu izvršenja poslova određenih Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Podaci registra osnova su za izvorne evidencije naselja, ulica i kućnih brojeva u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadležnim za geodetske poslove.

Članak 3.

Registar se sastoji od središnjeg i područnih registara prostornih jedinica. Središnji registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: središnji registar) osniva se za područje cijele države. Područni registri prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: područni registri) osnivaju se kao županijski, gradski i općinski registri.

Članak 4.

Središnji registar osniva se i vodi u Središnjem uredu Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: Središnji ured), a županijski, gradski i općinski registri u područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave i njihovim ispostavama, te u tijelu nadležnom za katastarske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi).

II. SADRŽAJ REGISTRA 1. Sastavni dijelovi registra Članak 5.

Sastavni dijelovi registra jesu: 1. grafički dio registra 2. popisi prostornih jedinica 3. zbirka isprava.

Članak 6.

Grafički dio registra sastoji se od grafičkih osnova, grafičkih podataka registra i podataka iz popisa prostornih jedinica koji se, kao grafički podaci, prikazuju na kartografskim prikazima. U grafičkom dijelu registra vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica. Grafički dio registra vodi se u elektroničkom obliku. Do prevođenja grafičkog dijela registra u digitalni oblik, ovaj se dio može voditi i na grafičkim osnovama izrađenim u analognom obliku (na kartama i planovima izrađenim na papiru, foliji i sl.).

Članak 7.

Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice. Popisi prostornih jedinica vode se u elektroničkom obliku. Do prevođenja popisa prostornih jedinica u digitalni oblik, ovaj se dio registra može voditi u obliku analognih popisa.

Članak 8.

Zbirka isprava sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva. Uz zbirku isprava vodi se dnevnik promjena koji se sastoji od dnevnika promjena na prostornim jedinicama i dnevnika promjena na kućnim brojevima.

2. Vrste prostornih jedinica Članak 9.

U registru se vode podaci za sljedeće vrste prostornih jedinica: država (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 1. razine), prostorna jedinice za statistiku 2. razine, županija i Grad Zagreb (ujedno i prostorna jedinica za statistiku 3. razine), grad, općina, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinice mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt, područje mjesnog odbora), zaštićena i štićena područja, katastarska općina, katastarsko područje na moru, statistički krug, popisni krug, ulica, trg i zgrada s pripadajućim kućnim brojevima. U registru se vode i podaci o područjima mjesne nadležnosti katastarskih ureda, kao i podaci o područjima mjesne nadležnosti općinskih sudova. U registru se vode podaci i o drugim vrstama prostornih jedinicama kada je to određeno posebnim propisima. Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 1.).

Članak 10.

U gradskim i općinskim registrima vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz stavka 1. članka 9. ovog Pravilnika, za područje grada ili općine. U gradskim i općinskim registrima ne vode se podaci o katastarskim područjima na moru, podaci o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine te podaci o zaštićenim i štićenim područjima.

Članak 11.

U županijskim registrima vode se podaci, koji po sadržaju odgovaraju podacima središnjeg registra, za područje županije, osim podataka o prostornim jedinicama za statistiku 1., 2. i 3. razine.

Članak 12.

U središnjem registru vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. ovog Pravilnika, za područje cijele države, osim podataka o zgradama i pripadajućim kućnim brojevima. Za popisne krugove, te ulice i trgove, u središnjem registru vode se popisi prostornih jedinica.

3. Vrste podataka Članak 13.

U registru se vode podaci kojima se prikazuje područje i granice prostorne jedinice, izvornici podataka o granicama, podaci o vrsti, imenu i identifikatorima prostorne jedinice, podaci o vezama među prostornim jedinicama, te posebni podaci (status, sjedište i dr.). Podaci o promjenama prostornih jedinica sadrže redni broj i godinu promjene, podatke o vrsti promjene, datumima njenog nastanka, te podatke o tijelu i aktu tijela kojim je promjena nastala (izvor promjene). U registru se vode i drugi podaci koji omogućuju vođenje registra u elektroničkom obliku.

4. Grafičke osnove registra Članak 14.

Grafičke osnove registra izrađuju se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 2. Zakona. Grafičke osnove registra su službene državne karte, topografske i kartografske baze podataka, digitalni ortofotoplan, te analogni ili digitalni katastarski plan i pregledne katastarske karte.

5. Grafički podaci registra Članak 15.

Grafičke podatke registra čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, slovčane šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućuju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, linije ulica (kada se grafički dio registra vodi u elektroničkom obliku) te podaci o kućnim brojevima.

Članak 16.

Granice prostornih jedinica prikazuju se njihovim lomnim toč­kama i povezujućim linijama. Granicama prostornih jedinica definiraju se položaj, oblik i površina prostornih jedinica. Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica, a iznimno i sredinom prirodnih ili izgrađenih stalnih objekata (vodotoci, prometnice i sl.). Granice prostornih jedinica vođene u elektroničkom obliku vode se kao topološki obrađeni zatvoreni poligoni. U registru se vode podaci o granicama države, prostornim jedinicama za statistiku 2. razine, županija, Grada Zagreba, gradova i općina, naselja, jedinica mjesne samouprave, zaštićenih i štićenih područja, katastarskih općina, katastarskih područja na moru, statističkih i popisnih krugova. Uz granice prostornih jedinica u registru se vodi podatak o izvorniku iz kojeg su granice preuzete (npr. karta mjerila 1:5000, katastarski plan i sl.). U svrhu iskazivanja pripadnosti otoka, otočića i hridi jedinicama lokalne samouprave u grafičkom dijelu registra prikazuju se linije iz kojih ova pripadnost postaje očevidna. Pripadnost otoka, otočića i hridi ostalim prostornim jedinicama prikazuje se pridruživanjem slovčane šifre vrste i jedinstvenog identifikatora poligonima koje tvore obalna linija i granice prostornih jedinica. Linije iz stavka 6. ovog članka nisu granice jedinica lokalne samouprave na moru.

Članak 17.

Identifikatori prostornih jedinica jesu koordinatni identifikatori i jedinstveni identifikatori koji se preuzimaju iz popisa prostornih jedinica. Jedinstveni identifikatori se na kartografskim prikazima prikazuju zajedno sa slovčanom šifrom vrste prostorne jedinice.

Članak 18.

Imena prostornih jedinica preuzimaju se iz popisa prostornih jedinica, a na kartografskim prikazima prikazuju u punom obliku.

Članak 19.

Granice prostornih jedinica i koordinatni identifikatori vode se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 2. Zakona. Način prikazivanja granica i drugih linija grafičkog dijela registra, kao i opis granica i drugih podataka koji se vode u grafičkom dijelu registra detaljno su prikazani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 2.).

6. Kartografski prikazi prostornih jedinica Članak 20.

Kartografski prikazi prostornih jedinica sastoje se iz grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

Članak 21.

Kartografski prikazi prostornih jedinica jesu osnovni, pregledni i skupni. Kartografski prikazi prostornih jedinica izrađuju se za državu, te po županijama, za Grad Zagreb, i po gradovima i općinama. Iznimno, u slučaju nepostojanja primjerenih grafičkih osnova ili kada je grafička osnova digitalni katastarski plan, osnovni kartografski prikazi se mogu izrađivati i po naseljima.

Članak 22.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1:5000 (grafička osnova je Hrvatska osnovna karta ili pregledna katastarska karta), te u krupnijim mjerilima (grafička osnova je u digitalnom obliku ili analogni katastarski plan). Kada se osnovni kartografski prikazi izrađuju na osnovi aerofotogrametrijskih snimaka, izrađuju se u mjerilima iz stavka 1. ovog članka i u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 9. stavka 2. Zakona.

Članak 23.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilu 1:25000 ili u mjerilu 1:50000.

Članak 24.

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima pogodnim za prikazivanje cijele države ili pojedinih jedinica lokalne samouprave (mjerilo 1: 100000 i krupnije).

Članak 25.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se za gradske i općinske registre. Pregledni i skupni prikazi izrađuju se za područne i središnji registar. Izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, ovisno o grafičkim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrađuju moraju biti u skladu s tehničkim specifikacijama koje izdaje Središnji ured.

7. Popisi prostornih jedinica Članak 26.

Popisi prostornih jedinica jesu: popis jedinica područne (regionalne) samouprave, popis gradova i općina, popis jedinica mjesne samouprave, popis naselja, popis dostavnih područja poštanskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti općinskih sudova, popis zaštićenih i štićenih područja, popis katastarskih općina i katastarskih područja na moru, popis prostornih jedinica za statistiku 2. razine, popis statističkih krugova, popis popisnih krugova, popis ulica i trgova i popis zgrada. U registru vode se i podaci popisnog kruga – obrazac PK.

Članak 27.

U popisima prostornih jedinica, vođenim u elektroničkom obliku vode se podaci o vrsti, jedinstvenom identifikatoru, imenu, površini, koordinatnom identifikatoru, sjedištu i statusu, vezama među prostornim jedinicama kao i podaci o brojevima promjena na prostornim jedinicama.

Članak 28.

Podaci o imenima vode se za one prostorne jedinica za koje je posebnim propisima određeno da imaju ime. Podaci o sjedištu vode se za županije, gradove i općine, te za jedinice mjesne samouprave. Pod sjedištem se podrazumijeva naselje u kojem se nalazi sjedište jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice mjesne samouprave. Pod sjedištem se, za jedinice mjesne samouprave, može voditi i dio naselja s posebnim imenom. Podaci o statusu vode se za gradove i općine, jedinice mjesne samouprave, zaštićena i štićena područja, katastarske urede i njihove ispostave, katastarske općine i katastarska područja na moru, te za službene odnosno privremene kućne brojeve. Popisi prostornih jedinica i obrazac PK detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 3.).

8. Vrste promjena Članak 29.

Promjene na prostornim jedinicama mogu biti promjene područja i granica, promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama, te tehnički ispravci. Promjene mogu biti posljedica odluka nadležnih tijela, te promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja sa stanjem na terenu.

Članak 30.

Promjene kod kojih dolazi do promjene područja i granica su pripajanje, izdvajanje, dijeljenje, spajanje, pripajanje dijela i korek­cija granica. Promjena područja uvijek ima za posljedicu promjenu granice i obrnuto. Promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama su imenovanje, promjena imena, određivanje, ukidanje, promjena pripadnosti i promjena posebnih podataka. U registru se osim navedenih promjena mogu provoditi tehnički ispravci pogrešno unesenih podataka o granicama, kao i ispravci pogrešno objavljenih i pogrešno upisanih podataka. Promjene prostornih jedinica, datumi koji se odnose na promjene, šifarnik vrsta promjena i šifarnik izvora promjena na prostornim jedinicama detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 4.).

9. Zbirka isprava Članak 31.

Zbirka isprava u središnjem i županijskim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena. Zbirka isprava u gradskim i općinskim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

Članak 32.

Zbirka elaborata promjena u središnjem registru vodi se po jedinicama područne (regionalne) samouprave, po gradovima i općinama, te po rednom broju i godini promjene. Zbirka elaborata promjena u županijskim registrima vodi se po gradovima i općinama, te po rednom broju i godini promjene. Zbirka elaborata promjena u gradskim i općinskim registrima vodi se po rednom broju i godini promjene. Zbirka rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja vodi se za grad ili općinu po rednom broju i godini.

Članak 33.

Dnevnici promjena vode se za područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda, za županijski i za središnji registar. Dnevnici promjena vode se na način koji omogućava praćenje i izvještavanje o promjenama prema datumu njihovog stupanja na snagu kao i prema datumu evidentiranja promjena u registru.

Članak 34.

Elaborati promjena sastoje se, ovisno o vrsti promjene, od odluke nadležnog tijela, kopije objave odluke, kartografskih prikaza na kojima je vidljivo stanje prije i nakon promjene, obrasca za iskazivanje promjene (obrazac RPJ-PROM), promijenjenih popisa prostornih jedinica, skica statističkih i popisnih krugova i obrazaca PK. Elaborati promjena, obrazac za iskazivanje promjene i obrasci za vođenje dnevnika promjena detaljno su opisani u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 5).

Članak 35.

Na rješenja o kućnim brojevima se, prije provođenja promjena u registru, upisuje službena zabilježba iz koje je vidljiva pripadnost kućnog broja statističkom i popisnom krugu, te eventualni do tada upisani kućni broj koji se zamjenjuje. Iz rješenja o kućnim brojevima mora biti vidljiva i pripadnost kućnog broja ulici, trgu, naselju, katastarskoj općini i katastarskoj čestici. Ukoliko iz rješenja o kućnim brojevima nisu vidljive činjenice navedene u stavku 2. ovog članka, službena zabilježba iz stavka 1. ovog članka će se dopuniti tim činjenicama.

10. Sustav identifikatora prostornih jedinica Članak 36.

Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica jesu redni, matični i kombinirani brojevi. Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji s brojčanom šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

Članak 37.

Matični brojevi unose se u registar prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovim pravilnikom. Matični broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11. 1. Matični broj jedinice lokalne samouprave (grada i općine) peteroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja grada odnosno općine u okviru države (prve četiri znamenke) – od kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka). 2. Matični broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru države (prve četiri znamenke) – od kontrolnog broja po moduli 11 (peta znamenka). 3. Matični broj naselja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja naselja u okviru države (prvih pet znamenaka) – od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka). 4. Matični broj katastarske općine i katastarskog područja na moru šesteroznamenkasti je broj i sastoji se: – od broja 3 (tri) kao broja koji označava da je riječ o katastarskoj općini ili katastarskom području na moru (prva znamenka); – od rednog broja katastarske općine ili katastarskog područja na moru u okviru države (druga do peta znamenka) – od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka). 5. Matični broj statističkoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja statističkoga kruga u okviru države (prvih šest znamenaka); – od kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka). 6. Matični broj područja mjesne nadležnosti općinskog suda četveroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja općinskog suda u državi (prve tri znamenke); – od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka). 7. Matični broj područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda četveroznamenkasti je broj i sastoji se: – od rednog broja područnog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke); – od kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka). 8. Matični broj zaštićenog i štićenog područja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se: – od broja 2 (dva) kao broja koji označava da je riječ o zaštićenom i štićenom području (prva znamenka); – od rednog broja zaštićenog i štićenog područja (druga do peta znamenka); – od kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka). Primjer određivanja kontrolnog broja, zajedno s primjerom određivanja matičnog broja detaljno je opisan u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 6).

Članak 38.

Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s ovim pravilnikom. Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice. Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati. 1. Redni broj županija i Grada Zagreba unosi se u registar onakav kakav je objavljen u Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj i ima dvije znamenke. 2. Redni broj popisnoga kruga određuje se unutar statističkoga kruga. Matični broj statističkoga kruga zajedno s rednim brojem popisnoga kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima tri znamenke. 3. Redni broj ulice odnosno trga određuje se unutar naselja. Matični broj naselja, zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja čini jedinstveni identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima četiri znamenke. 4. Redni broj zgrade određuje se unutar naselja. Matični broj naselja zajedno s rednim brojem zgrade u naselju čini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj zgrade u naselju ima šest znamenaka. 5. Broj zgrade (kućni broj) određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj zgrade ima četiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovčani dodatak broju zgrade i tri znamenke za brojčani dodatak broju zgrade. Dodaci broju zgrade odjeljuju se međusobno i od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.

Članak 39.

Identifikatore dostavnih područja poštanskih ureda određuju Hrvatske pošte.

Članak 40.

Šifre vrsta prostornih jedinica jesu slovčane i brojčane. Slovčane šifre vrsta koriste se u grafičkom dijelu registra. Brojčane šifre vrsta koriste se prilikom vođenje popisa prostornih jedinica u elektroničkom obliku. Slovčane i brojčane šifre vrsta prostornih jedinica opisane su u šifarniku vrsta prostornih jedinica u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 7).

III. OSNIVANJE REGISTRA Članak 41.

Registar se osniva na temelju podataka sadržanih u jedinstvenoj evidenciji prostornih jedinica i registru prostornih jedinica Državnog zavoda za statistiku vođenim po dosadašnjim propisima, te podataka tehničke dokumentacije o prostornim jedinicama izrađene za potrebe popisa i anketnih istraživanja. Podaci o granicama države na kopnu i na moru, kao i o granici epikontinentalnog pojasa preuzimaju se iz evidencije o državnoj granici koja se vodi u središnjem uredu.

Članak 42.

Registar se osniva sukladno programima Državne geodetske uprave te planovima katastarskih ureda. Programi i planovi iz stavka 1. ovog članka su programi i planovi održavanja središnjeg registra, osnivanja područnih registara, kao i programi podizanja navedenih registara na višu tehnološku razinu.

IV. VOĐENJE REGISTRA Članak 43.

Podaci o prostornim jedinicama unose se u registar na temelju službenih dokumenata tijela koja o prostornim jedinicama donose odluke i druge akte.

Članak 44.

Tijela nadležna za donošenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama dužna su o tim odlukama i aktima obavijestiti tijela nadležna za vođenje registra. Donošenje odluka i drugih akata, tijela nadležna za vođenje registra prate uvidom u službene glasnike tijela koje donose odluke i na drugi način.

Članak 45.

Na temelju dostavljenih odluka i drugih akata uredi nadležni za vođenje općinskih i gradskih registara izrađuju elaborat promjene. Elaborati promjena obavezno se izrađuju u slučajevima u kojima je došlo do promjene područja i granica prostornih jedinica, kao i u slučajevima uvođenja uličnog sustava u naselje. Elaborati promjena izrađuju se u svim slučajevima kada promjena iz odluke ili drugog akta ima za posljedicu promjene na prostornim jedinicama niže razine. Kada je za izradu elaborata promjena potrebno odrediti matične brojeve prostornim jedinicama, dodjeljivanje ovih brojeva zatražiti će se od Središnjeg ureda. Redne brojeve određuje ured nadležan za vođenje gradskog odnosno općinskog registra.

Članak 46.

Promjena se u registru provodi na temelju elaborata promjene. Promjene vezane uz kućne brojeve provode se temeljem odgovarajućeg rješenja o kućnom broju, a rješenja se ulažu u zbirku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja. Promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja kućnih brojeva sa stanjem na terenu, provode se po utvrđivanju tog stanja, a na temelju promijenjenih i ispravljenih skica i obrazaca PK. Promijenjene i ispravljene skice i obrasci PK ulažu se u zbirku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja sa službenom zabilježbom da je na osnovi njih promijenjeno stanje kućnih brojeva u registru.

Članak 47.

Promjene se na odgovarajući način provode u grafičkom dijelu registra i popisima prostornih jedinica. Provođenje promjena o granicama u grafičkom dijelu registra obavlja se uz naznačavanje izvornika grafičkih podataka koji su uneseni.

Članak 48.

Kada su odluke i akti iz članka 43. ovog Pravilnika manjkavi, odnosno takvi da njihovo provođenje u registru nije moguće, ured nadležan za vođenje registra pismeno će obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta o manjkavosti i nemogućnosti provedbe u registru. Ukoliko tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta ne zamjeni svoju odluku ili drugi akt službenim dokumentom na osnovi kojeg je provođenje promjene u registru moguće, u roku od 60 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovog članaka, ured nadležan za vođenje registra će pismeno obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta da isti nije proveden u registru, te da se podaci iz odluke ili drugog akta ne mogu koristiti za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje prostornih podataka.

Članak 49.

O promjenama provedenim u općinskim i gradskim registrima obavještavaju se županijski i središnji registar, te Državni zavod za statistiku. Obavještavanje se provodi dostavom elaborata promjena, dostavom kopija rješenja o kućnim brojevima i dostavom listi dodijeljenih kućnih brojeva. U obavještavanju iz stavka 2. ovog članka vodi se računa o sadržaju podataka županijskog i središnjeg registra.

V. IZDAVANJE PODATAKA Članak 50.

Podaci registra su javni, i svatko ima pravo uvida u podatke sadržane u registru.

Članak 51.

Podaci se izdaju na zahtjev zainteresirane stranke. Podaci o promjenama koji imaju utjecaj na sadržaj izvornih evidencija naselja, ulica i kućnih brojeva u upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave nadležnim za geodetske poslove, izdaju se ovim tijelima po službenoj dužnosti.

Članak 52.

Iz registra se izdaju podaci o prostornim jedinicama upisanim u registru, popisi prostornih jedinica, kartografski prikazi, kao i podaci o promjenama na prostornim jedinicama. Izdavanje alfanumeričkih podataka u elektroničkom obliku obavlja se sukladno razmjenskom XML formatu određenom u dodatku koji je sastavni dio ovog pravilnika (Prilog 8).

Članak 53.

Podaci se izdaju uz plaćanje upravne pristojbe i u skladu sa Pravilnikom iz članka 148. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine« br. 16/07).

VI. SADRŽAJ, OBLIK I NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA DRŽAVNOM ZAVODU ZA STATISTIKU Članak 54.

Državna geodetska uprava dostavlja Državnom zavodu za statistiku podatke o promjenama na prostornim jedinicama po službenoj dužnosti.

Članak 55.

Podaci iz članka 54. ovog Pravilnika dostavljaju se u elektroničkom obliku. Medij i učestalost dostave podataka Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku određuju dogovorno. Dok podaci registra ne postanu raspoloživi u elektroničkom obliku, tijela nadležna za vođenje registra dostavljaju Državnom zavodu za statistiku podatke o promjenama prostornih jedinica u obliku elaborata promjena. Elaborati promjena koji se dostavljaju Državnom zavodu za statistiku, po svom su sadržaju identični elaboratima na temelju kojih se održavaju općinski i gradski registri. Podaci o pojedinačnom određivanju, mijenjanju odnosno ukidanju kućnog broja dostavljaju se jednim primjerkom rješenja na kojem je, u obliku službene zabilješke, iskazana pripadnost kućnog broja statističkom i popisnom krugu, te eventualni do tada upisani kućni broj. Podaci o kućnim brojevima mogu se dostavljati i na listama dodijeljenih kućnih brojeva. Lista dodijeljenih kućnih brojeva opisana je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 9.). Elaborati promjena, rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva, te liste dodijeljenih kućnih brojeva dostavljaju se putem Središnjeg ureda.

Članak 56.

Kartografski prikazi prostornih jedinica dostavljaju se Državnom zavodu za statistiku iz središnjeg registra. Kartografski prikazi dostavljaju se u elektroničkom obliku. Oblik zapisa, medij i učestalost dostave podataka Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku određuju dogovorno. Za vrijeme dok kartografski prikazi ne postanu raspoloživi u elektroničkom obliku, Središnji ured dostavlja Državnom zavodu za statistiku kartografske prikaze u analognom obliku.

Članak 57.

Državna geodetska uprava izrađuje, po posebnim programima koji su sastavni dio programa statističkih istraživanja, tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja. Za potrebe provođenja svakog popisa stanovništva izrađuje se tehnička dokumentacija prema posebnim uputama za izradu tehničke dokumentacije koje donosi ravnatelj Državne geodetske uprave uz suglasnost ravnatelja Državnog zavoda za statistiku. U okviru izrade tehničke dokumentacije usklađuje se stanje upisano u registar sa stanjem na terenu. Način izrade tehničke dokumentacije opisan je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 10.).

Članak 58.

Tehničku dokumentaciju čine skice statističkih i popisnih krugova, podaci o popisnom krugu – obrazac PK i pregledni kartografski prikazi po županijama, gradovima i općinama. Skice statističkih i popisnih krugova izrađuju se iz osnovnih kartografskih prikaza u pogodnom mjerilu ovisno o veličini i izgrađenosti kruga. Primjer skice statističkog kruga dan je u dodatku koji je sastav­ni dio ovog Pravilnika (Prilog 11.). Primjer skice popisnog kruga dan je u dodatku koji je sastavni dio ovog Pravilnika (Prilog 12.).

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 59.

Do izdavanja novih tehničkih specifikacija iz članka 25. ovog pravilnika na izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, kao i vanjskih opisa kartografskih prikaza u okviru provođenja programa osnivanja registra ovisno o grafičkim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrađuju odgovarajuće se primjenjuju postojeća pravila.

Članak 60.

Do prevođenja grafičkih osnova registra, granica prostornih jedinica i koordinatnih identifikatora u ravninsku kartografsku projekciju iz stavka 2. članka 9. Zakona, isti se mogu izrađivati u Gauss-Krügerovoj projekciji meridijanskih zona.

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o registru prostornih jedinica (»Narodne novine« br. 75/2000).

Članak 62.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 023-05/07-01/18 Urbroj: 541-01/1-08-9 Zagreb, 20. ožujka 2008.

Ravnatelj prof. dr. sc. Željko Bačić, v. r.

PRILOG 1. OPIS PROSTORNIH JEDINICA KOJE SE VODE U REGISTRU 1. OPĆENITO

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehničkim i drugim načelima. Općenito se prostorne jedinice dijele: • na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz političke volje; njihova su područja određena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veličinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomično, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima, i • na stručne (ili funkcionalne odnosno tehničke) prostorne jedinice definirane prema stručnim zahtjevima; njihova su područja određena primjenom geodetsko-katastarskih, statističkih i drugih stručnih kriterija.

2. KLASIFIKACIJA PROSTORNIH JEDINICA U REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA

S obzirom na navedene kriterije, propise koji uređuju ustroj prostornih jedinica, upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, u registru razlikujemo sljedeće vrste jedinica: 1. upravne prostorne jedinice • država • županija i Grad Zagreb 2. prostorne jedinice lokalne samouprave • županija i Grad Zagreb • grad • općina 3. prostorne jedinice mjesne samouprave • gradski kotar • gradska četvrt • mjesni odbor 4. sudske prostorne jedinice • područje mjesne nadležnosti općinskog suda 5. katastarske prostorne jedinice • područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda • katastarska općina • katastarsko područje na moru 6. statističke prostorne jedinice • država – prostorna jedinica za statistiku 1. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica • prostorna jedinica za statistiku 2. razine • županija i Grad Zagreb – prostorna jedinica za statistiku 3. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica • grad i općina • naselje • statistički krug • popisni krug 7. adresne prostorne jedinice • dostavno područje poštanskog ureda • naselje • ulica • zgrada s pripadajućim brojevima zgrade (kućnim brojevima) 8. prostorne jedinice zaštićenih i štićenih područja • strogi rezervat • nacionalni park • posebni rezervat • park prirode • regionalni park • spomenik prirode • značajni krajobraz • park-šuma • spomenik parkovne arhitekture • štićeno područje Prostorne jedinice iste razine za koje se vode podaci o granicama pokrivaju cjelokupno kopneno ili ukupno područje Republike Hrvatske, osim prostornih jedinica zaštićenog i štićenog područja.

3. DEFINICIJE PROSTORNIH JEDINICA Država (HR)

Država je u registru prostorna jedinica najviše razine. U registru vodi se ime i podaci o granicama države. Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu oznaku HRV i troznamenskastu brojčanu oznaku 191. Država je prostorna jedinica za statistiku 1. razine.

Županija (ŽU)

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave. Područje županije predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Područje županije definirano je područjima pripadajućih gradova i općina. U registru vode se podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama županije, te podaci o promjenama. Županija je prostorna jedinica za statistiku 3. razine.

Grad Zagreb (GZ)

Grad Zagreb je jedinica područne (regionalne) samouprave. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Područje Grada Zagreba definirano je područjem pripadajućih naselja. U registru vode se podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama Grada Zagreba, te podaci o promjenama. Grad Zagreb je prostorna jedinica za statistiku 3. razine. Županija i Grad Zagreb jesu prostorne jedinice iste razine.

Grad (GR)

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika. Iznimno se gradom može zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Područje grada definirano je područjem pripadajućih naselja. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama grada, te podaci o promjenama.

Općina (OP)

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva. Područje općine definirano je područjem pripadajućih naselja. U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama općine, te podaci o promjenama. Grad i općina jesu prostorne jedinice iste razine.

Mjesni odbor (MO)

Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama mjesnog odbora, te podaci o promjenama.

Gradski kotar (GK)

Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje grada koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu a koje je povezano zajedničkim interesima građana. U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradskoga kotara, te podaci o promjenama.

Gradska četvrt (GČ)

Gradska četvrt je poseban oblik mjesne samouprave u Gradu Zagrebu. U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradske četvrti, te podaci o promjenama. Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u registru od cijelih popisnih krugova.

Naselje (NA)

Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obilježavanja zgrada u okviru naselja ili u okviru uličnog sustava u naselju. Naselje može pripadati samo jednoj općini odnosno gradu. Na području jedne općine, odnosno grada, dva ili više naselja ne mogu imati isto ime. U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama, te podaci o promjenama.

Katastarska općina (KO)

Katastarska općina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednoga naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja). Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja). U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarske općine, te podaci o promjenama.

Katastarsko područje na moru (KP)

Katastarsko područje na moru je prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat a koja obuhvaća obalno more (unutarnje morske vode i teritorijalno more), epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i onaj dio morske obale koji je u režimu pomorskog dobra. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarskog područja na moru, te podaci o promjenama. Katastarska općina i katastarsko područje na moru jesu prostorne jedinice iste razine.

Prostorna jedinica za statistiku 2. razine

Prostorne jedinice za statistiku 2. razine sastoji se od 3 neadministrativne jedinice nastale grupiranjem županija kao administrativ­nih jedinica niže razine U registru se vode podaci o oznakama, imenu, granicama te podaci o promjenama. Podaci o oznakama prostornih jedinica za statistiku 1., 2. i 3. razine unose se iz Nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (»Narodne novine« br. 35/2007).

Statistički krug (SK)

Statistički krug je statistička prostorna jedinica. Statistički krugovi nastali godine 1959., a revidirani dijeljenjem pri svakom dosadašnjem popisu stanovništva, predstavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske. U registru vode se podaci o matičnom broju i granicama statističkoga kruga, te podaci o promjenama. Područje statističkoga kruga sastoji se od jednog ili više pripadajućih popisnih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naselju i samo jednoj katastarskoj općini. Ukoliko statistički krug ne pripada samo jednoj katastarskoj općini, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. To načelo može se uspostaviti i korekcijom granica statističkoga kruga ukoliko se radi o nenaseljenom području. Promjena područja i granica statističkoga kruga moguća je, osim u navedenim slučajevima, i pri promjeni područja i granica viših prostornih jedinica.

Popisni krug (PK)

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koju ne sijeku granice viših prostornih jedinica. U registru se vode podaci o rednom broju popisnoga kruga u okviru statističkoga kruga i granicama popisnoga kruga, te podaci o promjenama. Područja i granice popisnih krugova određeni su za Popis stanovništva, domaćinstava, poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi čine stalnu mrežu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske. Popisni krug može pripadati samo jednom statističkom krugu. Područje i granice popisnih krugova mogu se mijenjati dijeljenjem i korekcijom granica pod sljedećim uvjetima: 1. Dijeljenje popisnih krugova moguće je: − zbog promjene granica viših prostornih jedinica − zbog dijeljenja popisnih krugova po kriteriju broja pripadajućih kućanstava (broj kućanstava u popisnom krugu može biti do 130) prilikom izrade tehničke dokumentacije. 2. Korekcija granica popisnih krugova moguća je u slučaju korekcije granica viših prostornih jedinica (moguće samo kada se radi o nenaseljenom području) i ukoliko se na postojećoj granici popisnoga kruga izgradi zgrada kojoj se određuje broj zgrade (kućni broj). To posljednje pravilo primjenjuje se na odgovarajući način i za korekciju granica statističkih krugova.

Ulica i trg

(cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, šetalište, stube, skaline, skale, obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat, stubište, ogranak, jarak, obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, prečac, vidikovac itd.) Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna površina unutar građevinskog područja naselja. Područje ulice odnosno trga obuhvaća javno-prometnu površinu i pripadajuće katastarske čestice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na području naselja ne mogu biti dvije ili više ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naselja. U registru vode se podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno trga u naselju, prikaz ulica i trgova, te podaci o promjenama. Ukoliko postojećoj ulici ili trgu još nije određeno ime, prilikom izrade tehničke dokumentacije podaci o toj ulici ili trgu unose se u registar s oznakom »nema imena«. Uz tu oznaku navodi se i uobičajeno ime za područje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Zgrada i pripadajući brojevi zgrada (kućni brojevi)

Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji su trajnoga karaktera, a stalno se ili povremeno koriste. U registru vode se podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima), prikaz zgrada, te podaci o promjenama. Na području ulice ili trga odnosno naselja bez uličnog sustava ne mogu biti dvije ili više zgrada s istim kućnim brojem. Brojevi zgrada (kućni brojevi) iznimno mogu biti i privremeni. Privremenim kućnim brojevima smatraju se oni kućni brojevi o kojima nadležno tijelo nije donijelo odgovarajuće rješenje, već postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kućnih brojeva. Podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima) unose se u registar iz rješenja nadležnih tijela državne uprave odnosno iz ažurnog plana dodjeljivanja kućnih brojeva koje se izrađuje, a time i koristi kao službeni podatak samo pri izradi tehničke dokumentacije i provođenju popisa i anketnih istraživanja.

Dostavno područje poštanskog ureda (PU)

Pod dostavnim područjem poštanskog ureda podrazumijeva se područje na kojemu poštanski ured obavlja prijam i uručenje poštanskih pošiljaka. U registru vode se podaci o poštanskom broju i imenu poštanskog ureda, podaci o dostavnom području, te podaci o promjenama. Podaci o dostavnim područjima poštanskih ureda unose se u registar na temelju podjele područja koju određuju HP.

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda (OS)

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda je istodobno i područje mjesne nadležnosti zemljišnoknjižnog suda. U registru vode se podaci o matičnom broju i imenu općinskih sudova po županijama, te podaci o promjenama. Podaci o području mjesne nadležnosti općinskog suda unose se u registar iz zakona.

Područje mjesne nadležnosti katastarskih ureda (KU)

Područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda definirana su područjima katastarskih općina i katastarskih područja na moru za koje su katastarski uredi mjesno nadležni. U registru vode se podaci o matičnom broju, imenu i statusu katastarskih ureda, te podaci o promjenama. Podaci o području mjesne nadležnosti katastarskih ureda unose se u registar iz uredbe Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata. Zaštićena područja su područja koja su definirana Zakonom o zaštiti prirode (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture), a proglašena su zaštićenima od tijela utvrđenih tim Zakonom i upisana su u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, statusu, godini proglašenja, granicama zaštićenog područja, te podaci o promjenama. Podaci o zaštićenim područjima unose se u registar na temelju akta o proglašenju zaštićenog područja koje dostavlja ministarstvo nadležno za zaštićena područja.

Strogi rezervat (SR)

Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode, te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa.

Nacionalni park (NP)

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti.

Posebni rezervat (PR)

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene.

Park prirode (PP)

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima.

Regionalni park (RP)

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Spomenik prirode (SP)

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Značajni krajobraz (ZK)

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno ovome Zakonu.

Park-šuma (PŠ)

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji.

Spomenik parkovne arhitekture (SA)

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno- -povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost.

Štićena područja (ŠP)

Štićena područja su područja koje se štite sukladno propisima o zaštiti prirode a koja nisu razvrstana u zaštićena područja. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, statusu, godini proglašenja, granicama štićenog područja, te podaci o promjenama. Strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture i štićeno područje jesu prostorne jedinice iste razine.

PRILOG 2. NAČIN PRIKAZIVANJA GRANICA I DRUGIH LINIJA

U kartografskim prikazima granice se prikazuju različitim bojama (ukoliko se prikazi vode u elektroničkom obliku), odnosno ekvivalentnim kartografskim znakovima za prikaze vođene na grafičkim osnovama izrađenim u analognom obliku. Kartografski znaci za granice:  

Ukoliko se granice vode u elektroničkom obliku, prikazuju se samo vanjskom rubnom linijom poligona u odgovarajućoj boji, bez korištenja kartografskih znakova. Obalna linija se prikazuje svijetloplavom bojom. Granice se prikazuju na takav način da se uvijek prikazuje samo granica više prostorne jedinice po hijerarhiji. Granice naselja i jedinica mjesne samouprave uvijek završavaju na granicama jedinica lokalne samouprave. Granice katastarskih općina evidentiraju se uvijek u cijelosti bez obzira na to poklapaju li se ili ne poklapaju s višom prostornom jedinicom, osim u slučaju državne granice kad se ne evidentiraju zasebno. Granice katastarskih područja na moru evidentiraju se također u cijelosti osim u slučaju državne granice na moru odnosno granice epikontinentalnog pojasa kada se ne evidentiraju zasebno. Granice naselja, katastarskih općina i jedinica mjesne samouprave mogu se podudarati unutar jedinica lokalne samouprave, pa se stoga i evidentiraju u elektroničkom obliku tako da za isti tijek granice mogu postojati dvije ili tri linije, a u vođenju podataka na klasičan način korištenjem kombinacije kartografskih znakova. Koordinatni identifikatori prostornih jedinica smještaju se unutar poligona koji zatvaraju granice prostornih jedinica. Koordinatni identifikatori određuju položaj imena, slovčanih šifra vrste i matičnih i rednih brojeva prostornih jedinica, a koriste se i za prikazivanje sjedišta određenih prostornih jedinica. Na kartografskim prikazima prikazuju se imena prostornih jedinica, te njihovi matični odnosno redni brojevi, s time da se ispred matičnog odnosno rednog broja prikazuje i slovčana šifra vrste prostorne jedinice. Kada se podaci registra vode u elektroničkom obliku, istim bojama određenim za granice prikazuju se i imena i redni i matični brojevi, te slovčane šifre vrsta prostornih jedinica. Matični i redni brojevi, slovčane šifre vrsta prostornih jedinica, te imena prostornih jedinica u pravilu se prikazuju uspravnim slovima visine 5 mm. Matični brojevi prikazuju se u svom konačnom (punom) obliku. Imena ulica i trgova i kućni brojevi prikazuju se crnom bojom. Imena ulica i trgova prikazuju se uspravnim slovima visine 2 – 3 mm, dok se brojevi zgrada (kućni brojevi) prikazuju uspravnim brojevima visine 1 – 1,5 mm. Privremeni kućni brojevi evidentiraju se zelenom bojom.  

PRILOG 3. POPISI PROSTORNIH JEDINICA I OBRAZAC PK  

PRILOG 4. PROMJENE PROSTORNIH JEDINICA

1. OPIS PROMJENA Pripajanje

Jedna ili više prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prjena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se područjranice prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila. Slika 1.

Izdvajanje

Od postojeće prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili više dijelova. Svaki pojedinačni dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadržava identifikator i ime, a promijenilo mu se područje i granice. Slika 2.

Dijeljenje

Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili više dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje postojati prostorna jedinica A. Slika 3.

Spajanje

Dvije ili više prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, ime i područje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C. Slika 4.

Pripajanje dijela

Dio prostorne jedinice A (jedan ili više popisnih krugova) priključio se susjednoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne jedinice (A, B), već se mijenjaju područja i granice prostornih jedinica (A, B).

Izdvajanje dijela

Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela. Slika 5.

Korekcija granica

Korekcija granica moguća je: 1. kad su granice nejednoznačno prikazane u registru; 2. kad se unose podaci o koordinatama granica iz točnijeg izvornika (izvornika krupnijeg mjerila); 3. kod statističkih i popisnih krugova na način propisan ovim pravilnikom.

Imenovanje

Ova vrsta promjene moguća je samo pri određivanju imena novoizgrađenim ulicama i uvođenju uličnog sustava u naselju. Imenovanje kojem prethodi promjena područja i granica smatra se promjenom koja je posljedica promjena područja i granica

Promjena imena

Kod ove vrste promjene mijenja se samo ime prostorne jedinice, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Određivanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači dodjeljivanje novog ili promjenu postojećeg broja zgrade (kućnog broja).

Ukidanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za ulice i brojeve zgrada (kućne brojeve), a posljedica je prestanka postojanja ulice odnosno zgrade.

Promjena pripadnosti

Promjena pripadnosti nastaje kad niža prostorna jedinica promijeni pripadnost hijerarhijski višoj prostornoj jedinici. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena statusa

Kad se za jedinice vode podaci o statusu, može doći do promjene statusa. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena sjedišta

Kad se za jedinice vode podaci o sjedištu, moguća je promjena sjedišta. Mijenja se samo sjedište, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

2. DATUMI PROMJENA

Za svaku vrstu promjene vodi se i datum promjene. Za promjene koje se provode na temelju akata nadležnih tijela u registar unosi se kao datum promjene datum stupanja na snagu akta kojim je utvrđena promjena. Za promjene koje se provode na temelju usklađivanja sa stanjem na terenu kao datum promjene datum kad je promjena provedena u registru. Osim datuma promjene u registru se vode podaci o datumu unošenja promjene u registar.

3. ŠIFARNIK VRSTA PROMJENA  

 

NUMBER(X) – brojčani tip podatka duljine x. VARCHAR2(X) – alfanumerički tip podatka duljine x. DATE – datumski tip podatka. DD.MM.YYYY označava format u kojem se datum prikazuje, a navedena maska prikazuje datum u obliku 01.01.2008. Popunjenost pojedinih polja XML dokumenta ovisi o vrsti prostorne jedinice i o tome koliko ima neposredno nadređenih prostornih jedinica. Drugu nadređenu prostornu jedinicu imaju samo statistički krugovi, popisni krugovi i zgrade s pripadajućim kućnim brojevima.  

PRILOG 9. LISTA DODIJELJENIH KUĆNIH BROJEVA

REPUBLIKA HRVATSKA ___________________ (naziv nadležnog tijela)  

 U_______________________, _ _/_ _/_ _ _ _                                                                         IZRADIO:                                                                                        M.P. ___________________                                                                                                                                                                         Str. _ _

 

PRILOG 10. IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

U okviru izrade tehničke dokumentacije za svaki statistički i popisni krug izrađuje se skica. U skici moraju biti jasno vidljiva imena ulica i trgova i kućni brojevi. Granice statističkog odnosno popisnoga kruga za koji se skica izrađuje, treba na skici istaknuti i jasno označiti (žutom bojom). U gornjem lijevom kutu skice statističkog kruga upisuje se ime i matični broj naselja, matični broj statističkog kruga i broj popisnih krugova u statističkom krugu, a u gornjem lijevom kutu skice popisnog kruga upisuje se ime i matični broj naselja te matični broj statističkog i redni broj popisnog kruga. U donjem desnom kutu skice upisuje se ime i prezime osobe koja je izradila skicu i datum izradbe skice. Ukoliko popisni krug ima neizgrađenog područja koje nije evidentirano na skici, područje prema nenaseljenom dijelu markira se isprekidanom linijom. Obrasci PK izrađuju se na temelju djelomično ispunjenih obrazaca PK s posljednjim stanjem u RPJ, bilo unošenjem promjena, bilo izradbom novog obrasca PK. Ako je u obrascu PK iskazani broj kućanstava veći od 130, ili ukoliko je uvidom na terenu utvrđeno da je broj kućanstava u popisnom krugu veći od tog broja, u okviru izrade tehničke dokumentacije je takav popisni krug potrebno podijeliti s time da se granice novih popisnih krugova formiraju u skladu s ovim Pravilnikom i na način da broj kućanstava u novim popisnim krugovima bude približno jednak. Redni broj i ime ulice/trga upisuje se u obrasce PK iz prethodno provjerenog i ažuriranog popisa ulica u naselju, a kućni brojevi iz ažuriranoga osnovnoga kartografskog prikaza. Prazni obrasci PK koriste se u slučaju da je došlo do dijeljenja popisnih krugova. U tom je slučaju potrebno poništiti postojeće obrasce PK za te popisne krugove, i na njih upisati na koje su novoosnovane popisne krugove dosadašnji podijeljeni. Izradbi skica i dopuni obrazaca statističkih i popisnih krugova u sklopu izradbe tehničke dokumentacije obavezno prethodi terenski obilazak svakoga popisnoga kruga radi prikupljanja i notiranja podataka o zgradama koje su obilježene kućnim brojevima, kao i onima koje to nisu, a trebale bi biti. Svaku takvu zgradu treba unijeti u osnovni kartografski prikaz s oznakom određenoga kućnog broja, a zgradama kojima kućni broj nije određen, treba dodijeliti privremeni kućni broj. Privremeni kućni brojevi evidentiraju se u skladu s ovim Pravilnikom. Unošenje svih zgrada u osnovne kartografske prikaze i određivanje svih privremenih kućnih brojeva smatra se izradbom plana dodjeljivanja kućnih brojeva. Skice statističkih i popisnih krugova i obrasci PK izrađuju se u tri primjerka.  

PRILOG 11. PRIMJER SKICE STATISTIČKOG KRUGA

 

PRILOG 12. PRIMJER SKICE POPISNOG KRUGA