Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu (»Narodne novine«, br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08 i 116/08) ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Namjena i područje uporabe
1) Ovaj pravilnik utvrđuje minimalne zahtjeve za zaštitu radnika od rizika za njihovu sigurnost i zdravlje, koje su, ili bi mogle biti posljedica utjecaja kemijskih tvari na radnom mjestu ili su rezultat bilo kakve djelatnosti koja uključuje kemijske tvari.
2) Odredbe ovog Pravilnika se ne primjenjuju za radove, pri kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi karcinogenim i/ili mutagenim tvarima osim u slučajevima kada odredbe ovog Pravilnika propisuju višu razinu sigurnosti i zdravlja na radu.
3) Ovaj pravilnik se ne primjenjuju, kada na radnom mjestu postoje ili bi mogle postojati opasne kemijske tvari, bez da se utječe na odredbe o kemijskim tvarima, za koje vrijede mjere za zaštitu od ionizirajućih zračenja u skladu s posebnim propisima.
4) Odredbe ovog Pravilnika se primjenjuju za prijevoz opasnih kemijskih tvari samo u slučajevima kada propisuju višu razinu sigurnosti i zdravlja na radu.
Članak 2.
Definicije
U ovom pravilniku jest:
(a) »kemijska tvar« bilo koji kemijski element ili spoj samostalan ili dodan, u prirodnom stanju ili dobiven, uporabljen ili oslobođen, također i oslobođen kao otpadak pri bilo kojoj djelatnosti, proizveden namjerno ili nenamjerno, stavljen na tržište ili ne;
(b) »opasna kemijska tvar«:
(i) svaka kemijska tvar, koja je po mjerilima za razvrstavanje opasna tvar, u skladu mjerilima prema posebnom propisu, bez obzira na to da li je ta tvar razvrstana u ovom pravilniku, osim onih tvari, koje odgovaraju samo mjerilima za razvrstavanje kao opasne za okoliš;
(ii) svaka kemijska tvar, koja je po mjerilima za razvrstavanje opasan pripravak u skladu s posebnim propisom bez obzira na to da li je ta tvar razvrstana u ovom pravilniku, osim onih pripravaka koji odgovaraju samo mjerilima za razvrstavanje kao opasne za okoliš;
(iii) svaka kemijska tvar, koja bi mogla, iako po mjerilima za razvrstavanje nije opasna tvar u skladu s (i) i (ii), zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih ili toksikoloških svojstava i načina, kako je upotrijebljena ili prisutna na radnom mjestu, predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje radnika, zajedno s kakvom kemijskom tvari, kojoj se u skladu s člankom 3) određuje granična vrijednost za profesionalnu izloženost:
(c) »djelatnost, koja uključuje kemijske tvari« bilo koja aktivnost pri kojoj se koriste ili namjeravaju koristiti u bilo kojem procesu u proizvodnju, pri rukovanju, skladištenju, prijevozu ili odstranjivanju i obradi, ili su posljedica takvog rada;
(d) »granična vrijednost za profesionalnu izloženost«, ukoliko nije drugačije određeno, vremenski proračunata granica prosječne koncentracije kemijske tvari u zraku unutar područja udisanja radnika glede na određeno referentno razdoblje;
(e) »biološka granična vrijednost« granica koncentracije u odgovarajućem biološkom gojilištu odgovarajuće tvari, njezina metabolita ili pokazatelj učinka;
(f) »zdravstveni nadzor« ocjena pojedinog radnika, kako bi se utvrdilo njegovo zdravstveno stanje u svezi s ispostavljenošću nekim kemijskim tvarima pri radu;
(g) »opasnost« bitno svojstvo kemijske tvari da može potencijalno štetno djelovati;
(h) »rizik« vjerojatnost štetnog djelovanja na ljudski organizam pod određenim uvjetima uporabe i/ili izloženosti.
Članak 3.
Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost i biološke granične vrijednosti
Obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost i biološke granične vrijednosti bit će propisane posebnim propisom.
OBVEZE POSLODAVCA
Članak 4.
Određivanje i ocjenjivanje rizika kojeg predstavljaju opasne kemijske tvari
1) Pri ispunjavanja obveza vezano za procjenu opasnosti te praćenja stanja zaštite na radu, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac mora najprije utvrditi, da li na radnom mjestu postoje opasne kemijske tvari. Ukoliko utvrdi prisutnost opasnih kemijskih tvari, mora ocijeniti rizik za sigurnost i zdravlje radnika zbog prisutnosti kemijskih tvari, pri čemu mora uzeti u obzir sljedeće:
– njihova opasna svojstva,
– podatke o sigurnosti i zdravlju, koji osigurava dobavljač (npr. odgovarajući sigurnosni list u skladu s odredbama posebnog propisa),
– razinu, vrstu i trajanje izloženosti,
– okolnosti pri radu, koje uključuju takve tvari, zajedno s njihovom količinom,
– granične vrijednosti za profesionalnu izloženost ili biološke granične vrijednosti,
– učinak preventivnih mjera, koje su ili će biti primijenjene,
– saznanja, koja su rezultat već uvedenog zdravstvenog nadzora radnika.
Poslodavac od dobavljača ili drugih dostupnih izvora dobiva potrebne podatke, koji su potrebni za procjenu rizika. Kada je to prikladno, ti podaci sadrže posebnu ocjenu rizika za korisnike, koja se utvrđuje na temelju posebnih propisa o kemijskim tvarima.
2) Poslodavac mora dati izraditi procjenu rizika u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene opasnosti te utvrditi mjere koje će biti poduzete u svrhu poboljšanja stanja u skladu s odredbama članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika. Procjena rizika se nadopunjuje u tijeku, posebno prilikom značajnih promjena, zbog kojih bi procjena mogla zastarjeti ili kada tako zahtijevaju rezultati zdravstvenog nadzora.
3) U procjenu rizika je potrebno uključiti sve aktivnosti unutar tvrtke ili ustanove (na primjer održavanje) u svezi s kojima je moguće očekivati veću izloženost ili bi zbog drugih razloga mogle uzrokovati štetne učinke na sigurnost i zdravlje, čak i nakon što su bile provedene sve tehničke mjere.
4) U djelatnostima s izloženošću više opasnih kemijskih tvari rizik se procjenjuje na temelju rizika koji predstavlja kombinacija svih prisutnih kemijskih tvari.
5) U slučaju započinjanja nove djelatnosti, koja obuhvaća opasne kemijske tvari, s radom se može početi tek kada se procjene rizici ove djelatnosti i provedu utvrđene preventivne mjere.
6. Praktične smjernice za utvrđivanje i procjenu rizika, njezinu reviziju i ako je potrebno njezino prilagođavanje, se izrađuju u skladu s člankom 12.
Članak 5.
Opća načela za sprečavanje rizika zbog izloženosti opasnim kemijskim tvarima i primjena ove pravilnike u svezi s procjenom rizika
1) Pri izvršavanju obveza za osiguranje zdravlja i sigurnosti pri bilo kojoj djelatnosti, koja uključuje opasne kemijske tvari, poslodavac poduzima potrebne preventivne mjere, koje su utvrđene odredbama Zakona o zaštiti na radu.
2) Rizici za zdravlje i sigurnost na radu, koji uključuje opasne kemijske tvari se otklanjaju odnosno smanjuju na najmanju moguću mjeru na sljedeće načine:
– planiranjem i organizacijom sustava rada na radnom mjestu,
– osiguranjem primjerene opreme za rad s kemijskim tvarima i provođenjem postupaka održavanja koji jamče sigurnost i zdravlje na radu,
– maksimalnim smanjenjem broja radnika koji su izloženi ili koji bi mogli biti izloženi,
– maksimalnim smanjenjem trajanja i intenziteta izloženosti,
– primjerenim higijenskim mjerama,
– maksimalno mogućim smanjenjem količine kemijskih tvari na radnom mjestu potrebnih za dotičnu vrstu poslova,
– odgovarajućim radnim postupcima, uključujući postupke za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih kemijskih tvari i otpadaka, koji sadrže takve kemijske tvari unutar tvrtke.
Praktične smjernice preventivnih mjera za nadzor rizika se izrađuju u skladu s člankom 12.
3) Ukoliko rezultati procjene iz stavka 1. članka 4. pokažu rizike za sigurnost i zdravlje radnika, primjenjuju se posebne sigurnosne i preventivne mjere te mjere za praćenje, utvrđene člancima 6., 7. i 10.
4) Kada rezultati procjene rizika iz stavka 1. članka 4. pokažu, da zbog količine opasne kemijske tvari na radnom mjestu postoji samo neznatan rizik za sigurnost i zdravlje radnika, te da su za smanjivanje rizika dovoljne mjere provedene u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članaka 6., 7. i 10.
Članak 6.
Posebne sigurnosne i preventivne mjere
1) Poslodavac osigurava da je rizik koji predstavlja opasna kemijska tvar otklonjen odnosno smanjen na minimum.
2) Pri primjeni stavka 1. prednost ima zamjena tvari što znači da poslodavac izbjegava uporabu opasne kemijske tvari, tako da je zamjeni kemijskom tvari ili procesom koji nije opasan odnosno koji je manje opasan za sigurnost i zdravlje radnika pod uvjetima u kojima se koristi.
Kada vrsta djelatnosti ne dozvoljava da se rizik odstrani zamjenom uzimajući u obzir djelatnost i procjenu rizika iz stavka 1. članka 4., poslodavac osigurava da se smanji rizik u najvećoj mogućoj mjeri primjenom sigurnosnih i preventivnih mjera, koje odgovaraju procjeni rizika u skladu s člankom 4.
Ove mjere po prioritetnom redu uključuju:
(a) planiranje odgovarajućih radnih procesa i tehničkih regulacijskih naprava te uporabu odgovarajuće opreme i materijala, da se izbjegne ili što više smanji oslobađanje opasnih kemijskih tvari, koje bi mogle biti opasne za sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu;
(b) primjena skupnih sigurnosnih mjera na izvoru rizika kao što su primjereno prozračivanje i primjerene organizacijske mjere;
(c) kada se izloženost ne može spriječiti drugim sredstvima, koriste se individualne sigurnosne mjere te osobna zaštitna oprema.
Praktične smjernice sigurnosnih i preventivnih mjera za nadziranje rizika izrađuju se u skladu s člankom 12.
3) U mjere iz stavka 2. ovoga članka, uključuje se i zdravstveni nadzor u skladu s člankom 10, ako je to primjereno glede na prirodu rizika.
4) Osim ako poslodavac drugim sredstvima vrednovanja jasno ne dokaže, da je u skladu sa stavkom 2. bila postignuta odgovarajuća zaštita, mora poslodavac redovito i u svakoj promjeni uvjeta, koji bi mogli utjecati na izloženost radnika kemijskim tvarima, provoditi potrebna mjerenja kemijskih tvari, koje bi mogle biti opasne za zdravlje radnika na radnom mjestu, posebice vezano za granične vrijednosti za profesionalnu izloženost.
5) Poslodavac mora uzimati u obzir rezultate postupaka navedenih u stavku 4. ovoga članka pri provedbi obveza koje utvrđuje članak 4. odnosno koje proizlaze iz njega.
Kadgod je prekoračena propisana granična vrijednost za profesionalnu izloženost, poslodavac odmah poduzima mjere, tako da pri izvođenju preventivnih i sigurnosnih mjera uzima u obzir poduzimanje mjera po prioritetu granične vrijednosti.
6) Na temelju cjelokupne ocjene i općih načela za sprečavanje rizika iz članaka 4. i 5. poslodavac poduzima tehničke i/ili organizacijske mjere koje odgovaraju vrsti postupka, uključujući skladištenje, postupanje i odvajanje nekompatibilnih kemijskih tvari, kako bi radnike zaštitio od opasnosti, koje uzrokuju fizikalno-kemijske karakteristike kemijskih tvari. Prije svega postupa po navedenim prioritetima, tako da se:
(a) spriječi prisutnost opasnih koncentracija zapaljivih tvari ili opasne količine kemijski nestabilnih tvari na radnom mjestu ili da se, kada vrsta poslova to ne dopuštaju;
(b) izbjegne izvore paljenja, koji bi mogli prouzročiti požar i eksploziju ili neugodne situacije koje bi mogle imati štetne fizikalne učinke na kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari; te
(c) ublaži štetne učinke za zdravlje i sigurnost radnika prilikom požara odnosno eksplozije zbog paljenja upaljivih tvari ili štetnih fizikalnih učinaka, koje uzrokuju kemijski nestabilne tvari ili smjese tvari.
Radna oprema i sigurnosni sustavi, koje osigurava poslodavac za zaštitu radnika moraju biti u skladu s posebnim propisima o projektiranju, proizvodnji i nabavi istih glede na zdravlje i sigurnost. Tehničke i/ili organizacijske mjere koje poduzima poslodavac, uzimaju u obzir i usklađenost s odredbama posebnog propisa za opremu i sigurnosne sustave namijenjene uporabi u potencijalno eksplozivnoj atmosferi.
Poslodavac će poduzeti mjere za odgovarajući nadzor pogona, opreme i strojeva ili nabavu opremu za sprečavanje eksplozija ili sustave za odušavanje prilikom eksplozije.
Članak 7.
Postupanje u slučaju nesreća, incidenata ili u žurnim slučajevima
1) Kako bi zajamčio zdravlje i sigurnost radnika mora poslodavac u slučaju nesreće, incidenta ili u žurnim slučajevima zbog opasnih kemijskih tvari na radnom mjestu, utvrditi postupke (planovi akcije), kojima se propisuje odgovarajuće djelovanje u takvim slučajevima. Takvo postupanje obuhvaća odgovarajuće vježbe, koje se moraju redovito izvoditi te osiguranje odgovarajućih mjera za pružanje prve pomoći.
2) Ukoliko dođe do događaja iz stavka 1., mora poslodavac bez odlaganja poduzimati mjere za ograničavanje njegovih posljedica i o njemu izvijestiti pogođene radnike.
Za ponovnu uspostavu normalnih odnosa je potrebno je sljedeće:
– poslodavac mora poduzeti mjere za što bržu sanaciju stanja,
– samo radnici bez kojih se ne mogu obavljati popravci i drugi žurni poslovi, smiju raditi na pogođenom području.
3) Radnicima, koji smiju raditi na pogođenom području mora biti osigurana odgovarajuća zaštitna odjeća te posebna sigurnosna i druga oprema, koju moraju koristiti, dok postoji takvo stanje. Takvo stanje ne smije postati stalno. Nezaštićenim osobama nije dozvoljeno zadržavanje na pogođenom području.
4) Poslodavac je dužan osigurati sustave za upozoravanje i komunikaciju u slučaju povećanog rizika za sigurnost i zdravlje, kako bi se omogućio odgovarajući odziv i hitna provedba odgovarajućih mjera evakuacije i spašavanja ako to bude potrebno.
5) Poslodavac mora osigurati dostupnost informacija o postupanju u slučaju nužde u svezi s opasnim kemijskim tvarima. Dostup do tih informacija moraju imati odgovarajuće unutarnje i vanjske službe koje djeluju u slučaju nesreće i u hitnim slučajevima. Ove informacije sadržavaju sljedeće:
– prethodnu obavijest o opasnostima na radu, mjere za utvrđivanje opasnosti, sigurnosne mjere i postupke, tako da službe za hitno postupanje mogu pripremiti svoje vlastite postupke za odziv i sigurnosne mjere; i
– bilo kakve dostupne podatke o specifičnoj opasnosti, koja će se pojaviti ili se po svoj vjerojatnosti može pojaviti u slučaju nesreće ili hitnog slučaja, kao i podatke o postupcima propisanim u skladu s ovim člankom.
Članak 8.
Obavještavanje i osposobljavanje radnika
1) Poslodavac osigurava da su radnici /ili njihovi povjerenici za zaštitu na radu:
– upoznati s podacima dobivenim na temelju procjene rizika iz članka 4. ovog pravilnike te obaviješteni kada veće promjene na radnom mjestu prouzroče promjene u tim podacima,
– obaviješteni o opasnim kemijskim tvarima, koje se pojavljuju na radnom mjestu, glede vrste tih tvari, rizika za sigurnost i zdravlje, odgovarajućih graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost i drugim propisima,
– osposobljeni i obaviješteni o odgovarajućim sigurnosnim mjerama i postupanju za njihovu zaštitu i zaštitu drugih radnika na radnom mjestu,
– obaviješteni o dostupu do bilo kojeg sigurnosnog lista kojeg je osigurao dobavljač;
i da se ti podaci:
– osiguraju tako, da odgovaraju rezultatu procjene rizika u skladu s člankom 4. ovoga Pravilnika. To se može različito provoditi, od usmene komunikacije do individualne obuke i osposobljavanja, uz potporu s pisanim materijalima, zavisno od vrste i stupnja rizika, kojega utvrdi procjena iz navedenog članka,
– u tijeku dopunjuje uzimanjem u obzir odnosa koji se mijenjaju.
2) U slučajevima kada posude i cijevi, koje se upotrebljavaju za opasne kemijske tvari nisu označene u skladu s odgovarajućim propisima o označavanju kemijskih tvari i sigurnosnim znakovima na radnom mjestu, poslodavac mora osigurati da je moguće jasno utvrditi sadržaj posuda i cijevi, vrstu sadržaja te s njom povezane opasnosti.
OSTALE ODREDBE
Članak 9.
Zabrane
1) Kako bi se spriječilo izlaganje radnika riziku po zdravlje zbog nekih kemijskih tvari i/ili djelatnosti, koje uključuju te tvari, zabranjuje se proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari te djelatnosti, koje su navedene u Prilogu III, u opsegu, koji je utvrđen.
2) Može se dozvoliti odstupanje od zahtjeva stavka 1. u sljedećim slučajevima:
– kada su jedina svrha znanstvena istraživanja i ispitivanja zajedno s analizom,
– za djelatnosti, koje su namijenjene odstranjivanju kemijskih tvari kao sporednih ili otpadnih proizvoda,
– za proizvodnju kemijskih tvari iz stavka 1. namijenjenih uporabi kao međuproizvodi, kao i za samu takvu uporabu.
Izlaganje radnika kemijskim tvarima, koje su navedene u stavku 1. sprječava se prije svega tako, da se proizvodnja i što brža uporaba takvih kemijskih tvari kao poluproizvoda izvodi u jedinstvenom zatvorenom sistemu, iz kojeg se mogu navedene tvari mogu osloboditi samo koliko je nužno za nadziranje procesa ili servisiranja sistema.
3) Kada je dozvoljeno odstupanje u skladu sa stavkom 2., nadležno tijelo inspekcije zatražit će od poslodavca da dostavi sljedeće podatke:
– razlog, zbog kojeg zahtjeva odstupanje,
– količinu kemijske tvari koja se koristi godišnje,
– uključene djelatnosti i/ili reakcije ili procese,
– broj radnika koji bi mogao na tome raditi,
– predviđene sigurnosne mjere za zaštitu zdravlja i sigurnost radnika,
– tehničke i organizacijske mjere za sprečavanje izloženosti radnika.
Članak 10.
Zdravstveni nadzor
1) U skladu s posebnim propisima, koji uređuju zaštitu zdravlja na radu poslodavac mora osigurati odgovarajući zdravstveni nadzor onih radnika, za koje su rezultati procjene rizika iz članka 4. ovoga Pravilnika ukazali na rizike po zdravlje zbog izloženosti kemijskim tvarima na radu. Ove mjere uključujući vođenje evidencija o zdravstvenom nadzoru izloženih radnika i njihovoj dostupnosti radnicima odnosno njihovim povjerenicima za zaštitu na radu. Zdravstveni nadzor čiji se rezultati uzimaju u obzir prilikom poduzimanja preventivnih mjera na nekom radnom mjestu, je odgovarajući:
– kada je izloženost radnika opasnim kemijskim tvarima takva, da se utvrđena bolest ili štetni utjecaj na zdravlje može pripisati izloženosti, i
– kada postoji vjerojatnost, da se bolest ili učinak pojavi pod posebnim uvjetima rada, i
– kada tehnika provjere predstavlja mali rizik za radnike.
Osim toga moraju postojati važeće tehnike za otkrivanje znakova bolesti ili djelovanja.
Tamo gdje je bila uvedena obvezujuća biološka granična vrijednost, kako navodi Prilog II, je obvezan zdravstveni nadzor pri radu s opasnim kemijskim tvarima u skladu s postupcima u ovom Prilogu. Radnici moraju biti obaviješteni prije nego li su određeni za zadaće koje uključuju rizike zbog izlaganja navedenim opasnim kemijskim tvarima.
2) Poslodavac mora za svakog radnika, za kojeg se vrši zdravstveni nadzor u skladu sa zahtjevima stavka 1., voditi i dopunjavati evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti kemijskim tvarima.
3) Evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti moraju sadržavati rezultate provedenog zdravstveni nadzor i druge prateće podatke o izloženosti pojedinca. Biološko praćenje i s tim povezani zahtjevi mogu biti dio zdravstvenog nadzora.
Evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti se čuvaju u takvom obliku, koji omogućuje kasniji uvid, uzimajući u obzir njihovu tajnost.
Izvodi odgovarajućih evidencija se na zahtjev dostavljaju nadležnom tijelu inspekcije. Pojedini radnik na svoj zahtjev ima pristup evidenciji o zdravstvenom stanju i izloženosti, koje se odnose na njega osobno.
Kada poslodavac prekine s obavljanjem djelatnosti dužan je nadležnom tijelu inspekcije dostaviti evidencije o zdravstvenom stanju i izloženosti radnika.
4) Kada se zdravstvenim nadzorom:
– utvrdi bolest radnika ili štetni učinci na njegovo zdravlje, koje su po mišljenju specijalista medicine rada posljedica izloženosti opasnim kemijskim tvarima na radu, ili
– se utvrdi, da je bila premašena obvezujuća biološka granična vrijednost, specijalist medicine rada obavještava radnika o rezultatima, koji se odnosi na njega osobno zajedno s podacima i savjetom, kakvu bi vrstu zdravstvenog nadzora trebao obavljati nakon završenom razdoblja izloženosti i
Poslodavac mora:
– provjeriti procjenu rizika, provedenu u skladu s člankom 4,
– ponovno razmotriti mjere predviđene za uklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člancima 5. i 6.,
– poštivati mišljenje ovlaštenog specijaliste medicine rada ili nadležnog tijela inspekcije pri provedbi bilo kakvih mjera koje su potrebne za otklanjanje ili smanjenje rizika u skladu s člankom 6., uključujući mogućnost preraspodjele radnika na drugo radno mjesto, na kojem nema rizika za daljnju izloženost, i
– osigurati stalni zdravstveni nadzor i liječničke preglede bilo kojeg radnika koji je bio izložen na sličan način. U takvim slučajevima može ovlašteni specijalist medicine rada ili nadležno tijelo inspekcije narediti, da izložene osobe obave liječnički pregled.
Članak 11.
Savjetovanje i suradnja s radnicima
Savjetovanje i suradnja s radnicima i/ili njihovim povjerenicima za zaštitu na radu o pitanjima, koja obrađuje ovaj pravilnik uključujući i priloge obavlja se u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Ministar nadležan za rad će u roku od godine dana od stupanja ovoga Pravilnika na snagu donijeti praktične neobvezujuće smjernice za:
– određivanje i procjenu rizika te reviziju iste,
– preventivne i sigurnosne mjere pri radu s opasnim kemijskim tvarima,
– sigurno rukovanje s pojedinim skupinama opasnih kemijskih tvari,
– zamjenu opasnih kemijskih tvari s manje opasnim ili bezopasnim.
Članak 13.
Svakih se pet godina mora izvještavati Komisiju o praktičnoj provedbi ovog Pravilnika uz priložena mišljenja predstavnika poslodavaca i radnika.
Članak 14.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se od 1. siječnja 2011. godine.
Klasa: 011-01/08-01/318
Urbroj: 526-08-04/1-08-2
Zagreb, 19. prosinca 2008.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec, dipl. ing., v. r.
PRILOG I.
POPIS OBVEZUJUĆIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST
Ime tvari | EINECS br. | CAS br. | Granična vrijednost za prof. izloženost od 8 sati ppm | Kratkotrajna granična vrijednost za profesionalnu izloženost ppm |
mg/m3 | ppm | mg/m3 | ppm |
anorgansko olovo i njegovi spojevi | 0,15 | | | |
PRILOG II.
OBVEZUJUĆE BIOLOŠKE GRANIČNE VRIJEDNOSTI I MJERE ZA ZDRAVSTVENI NADZOR
1. Olovo i njegovi ionski spojevi
1.1 Biološko praćenje mora uključivati mjerenje koncentracije olova u krvi (Pb) uporabom absorpcijske spektrometrije ili metode, koja daje jednakovrijedne rezultate. Obvezujuća biološka granična vrijednost je:
70 μg Pb/100 ml krvi
1.2 Zdravstveni nadzor se provodi ako:
– je izloženost koncentraciji olova u zraku veća od 0,075 mg/m3, izračunato kao vremenski proračunati prosjek u 40 sati tjedno, ili
– ako je kod pojedinih radnika izmjerena koncentracija u krvi veća od 40 μg Pb/100 ml krvi.
1.3 Praktične smjernice za biološko praćenje i nadziranje zdravlja treba izraditi u skladu s člankom 12. Moraju sadržavati preporuke za karakteristične biološke pokazatelje (npr. ALAU, ZPP, ALAD) i strategiju za biološko praćenje.
PRILOG III.
ZABRANE
Zabranjena je proizvodnja, izrada ili uporaba kemijskih tvari na radu i djelatnosti, koje uključuju dolje navedene kemijske tvari. Zabrana ne vrijedi ukoliko je kemijska tvar sastavni dio druge kemijske tvari ili otpadaka, ukoliko je koncentracija kemijske tvari niža od granične vrijednosti.
(a) Kemijske tvari
EINECS br. | CAS br. | Ime tvari | Granična koncentracija, koja je izuzeta |
202–080–4 | 91–59–8 | 2-naftilamin i njegove soli | 0,1 % w/w |
202–177–1 | 92–67–1 | 4-aminodifenil i njegove soli | 0,1 % w/w |
202–199–1 | 92–87–5 | benzidin i njegove soli | 0,1 % w/w |
202–204–7 | 92–93–3 | 4-nitrodifenil | 0,1 % w/w |
(b) Radne aktivnosti
Nijedna.