Izmjene iz NN 153/09 od 21.12.2009.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 11. prosinca 2009. godine.

Klasa: 011-01/09-01/722

Urbroj: 71-05-03/1-09-2

Zagreb, 17. prosinca 2009.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 117/08. i 74/09.), u članku 2. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Kreditna institucija je pravna osoba koja je od nadležnog tijela dobila odobrenje za rad, a čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.

(2) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom, osnovati kao: banka, štedna banka ili stambena štedionica.«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Članak 2.

U članku 5. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:

»7) platne usluge u skladu s posebnim zakonima,«.

U točki 9. iza riječi: »stavka,« dodaju se riječi: »a u skladu s posebnim zakonom,«.

U točki 15. iza riječi: »društvima« briše se veznik: »i« i stavlja se zarez.

Točka 16. mijenja se i glasi:

»16) izdavanje elektroničkog novca i«.

Iza točke 16. dodaje se točka 17. koja glasi:

»17) investicijske i pomoćne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se uređuje tržište kapitala, a koje nisu uključene u usluge iz točke 1. do 16. ovoga stavka.«.

U stavku 2. točki 3. ispred riječi: »usluge« dodaje se riječ: »druge«.

Članak 3.

Naslov iznad članka 7. mijenja se i glasi: »Nadležno tijelo, konsolidirajući supervizor i odobrenje za rad«.

U članku 7. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) U smislu ovoga Zakona, konsolidirajući supervizor je nadležno tijelo koje je nadležno za superviziju na konsolidiranoj osnovi nadređene kreditne institucije u EU ili kreditne institucije koju kontrolira nadređeni financijski holding u EU.«

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 4.

U članku 8. stavku 1. u uvodnoj rečenici iza riječi: »druge države članice« dodaju se riječi: »ako nije osnovala podružnicu i«.

Članak 5.

U članku 9. stavku 1. točki 2. brojka: »16.« zamjenjuje se riječima: »7., točke 9. i točke 11. do 17.«.

Članak 6.

U članku 21. iza riječi: »fizičke osobe i« riječ: »podređenog« briše se.

Članak 7.

U članku 24. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:

»2) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskoga i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne ili više drugih osoba.«.

Članak 8.

U članku 25. stavku 2. točki 2. riječ: »ili« zamjenjuje se zarezom.

U točki 3. na kraju rečenice točka se briše i dodaje se riječ: »ili«.

Iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:

»4) investicijski fond i društvo za upravljanje tim fondom.«.

Članak 9.

U članku 34. iza stavka 10. dodaju se stavci 11., 12. i 13. koji glase:

»(11) Dioničari kreditne institucije kod kojih nakon stjecanja dionica kreditne institucije nastane povezanost u skladu sa člankom 24. ili zajedničko djelovanje u skladu sa člankom 25. ovoga Zakona zbog koje oni kao grupa povezanih osoba, odnosno osobe koje djeluju zajednički postanu imatelji 10 posto, 20 posto, 30 posto, odnosno 50 posto udjela u kapitalu, odnosno glasačkim pravima u kreditnoj instituciji, dužni su podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u roku od 30 dana od nastanka takve povezanosti odnosno takvog djelovanja. U slučaju da to ne učine, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu s člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.

(12) Ako se udjel kvalificiranog imatelja poveća zbog smanjenja temeljnoga kapitala kreditne institucije ili zbog sličnog njezina djelovanja na način da prelazi 10 posto, 20 posto, 30 posto, odnosno 50 posto, kvalificirani imatelj dužan je podnijeti zahtjev za daljnje stjecanje dionica u kapitalu ili glasačkim pravima u roku od 30 dana od dana kada je saznao ili morao saznati da se njegov udjel povećao zbog djelovanja kreditne institucije. U slučaju da to ne učini, Hrvatska narodna banka postupit će u skladu sa člankom 40. stavkom 2. ovoga Zakona.

(13) Na imatelja kvalificiranog udjela iz stavka 11. i 12. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ove Glave Zakona.«.

Članak 10.

U članku 35. stavku 1. točki 1. pod a) iza riječi: »ovjerenoj preslici« dodaju se riječi: »ne stariji od tri mjeseca«.

U točki 2. pod c) riječ: »te« zamjenjuje se riječju: »niti«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. pod i) i točke 2. pod c) ovoga članka, Hrvatska narodna banka podatke o nekažnjavanju za kaznena djela za domaće fizičke osobe i podatke o nekažnjavanju za kaznena djela u Republici Hrvatskoj za fizičke osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske dobiva iz kaznene evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva.«.

U stavku 5. riječi: »stavka 2.« brišu se.

Članak 11.

U članku 36. stavku 1. riječi: »stavka 2.« brišu se.

Članak 12.

U članku 40. stavku 1. riječi: »stavka 2.« brišu se.

Članak 13.

U članku 41. stavku 2. riječi: »stavka 2.« brišu se.

Članak 14.

Iza naslova podglave »II.4. UPRAVA I NADZORNI ODBOR KREDITNE INSTITUCIJE« dodaje se članak 42.a i naslov iznad njega koji glasi:

»Uprava i nadzorni odbor kreditne institucije

Članak 42.a

Kreditna institucija mora imati upravu i nadzorni odbor.«.

Članak 15.

U članku 45. stavku 1. točki 9. ispred riječi: »Zakona« dodaju se riječi: »članka 239. stavka 2.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točke 7. i 9. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.«.

Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6.

Članak 16.

U članku 46. stavku 4. brojka: »5.« zamjenjuje se brojkom: »6.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Hrvatska narodna banka podatke o nekažnjavanju za domaće fizičke osobe, odnosno podatke o nekažnjavanju u Republici Hrvatskoj za fizičke osobe koje nisu državljani Republike Hrvatske dobiva iz kaznene i prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva.«.

Članak 17.

U članku 51. stavku 1. točki 3. riječ: »ili« zamjenjuje se zarezom.

U točki 4. na kraju rečenice točka se briše i dodaje se riječ: »ili«.

Iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:

»5) ako Hrvatska narodna banka donese odluku o uvođenju posebne uprave.«.

Članak 18.

U članku 59. stavku 1. riječi: »ili institucija za elektronički novac« brišu se.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Iznimno od stavka 3. i 5. ovoga članka, ako kreditna institucija namjerava pružati dodatnu financijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona, a za koju nije potrebno odobrenje u skladu s posebnim zakonom, može pružati tu uslugu bez dobivanja odobrenja za pružanje te dodatne financijske usluge kao i upisati pružanje te usluge u sudski registar.«.

Članak 19.

U članku 65. točki 4. brojka: »5.« zamjenjuje se brojkom: »6.«.

Članak 20.

U članku 67. stavku 4. riječi: »21 dan« zamjenjuje se riječima: »5 radnih dana«.

Članak 21.

U članku 93. stavku 5. riječ: »će« zamjenjuje se riječju: »može«.

Članak 22.

U članku 121. točka 3. mijenja se i glasi:

»3) uspostaviti sustave kontinuiranog upravljanja tekućim i očekivanim budućim novčanim priljevima i odljevima, te uzeti u obzir moguća pravna, supervizijska ili provedbena ograničenja u prijenosu likvidnih i slobodnih sredstava unutar i izvan Republike Hrvatske,«.

Članak 23.

U članku 122. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Kreditna institucija dužna je donijeti plan kontinuiteta poslovanja kojim se osigurava kontinuitet poslovanja i ograničavaju gubici u slučajevima znatnijeg narušavanja ili prekida poslovanja.«.

Članak 24.

Članak 129. mijenja se i glasi:

»Izloženost kreditne institucije je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i stavki izvan bilance.«.

Članak 25.

U članku 134. stavku 2. riječi: »kao ključnih elemenata u procjenjivanju stupnja vjerodostojnosti i transparentnosti njihovih kreditnih procjena.« zamjenjuju se riječima: »te ako su njihovi kreditni rejtinzi vjerodostojni i transparentni.«.

U stavku 4. riječ: »njihov« briše se.

Članak 26.

Članak 150. mijenja se i glasi:

»(1) Izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 25 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je kreditna institucija izložena prema drugoj kreditnoj instituciji ili investicijskom društvu i grupi s njima povezanih osoba, ta izloženost nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti veći od sljedeća dva iznosa:

– iznos od 25 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije ili

– iznos od 3 milijuna kuna.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ukupna izloženost prema dijelu grupe koji čine osobe koje nisu kreditna institucija ili investicijsko društvo nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 25 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije.

(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka ako je iznos od 3 milijuna kuna veći od 25 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije, iznos izloženosti prema drugoj kreditnoj instituciji ili investicijskom društvu i grupi s njima povezanih osoba nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti iznos od 100 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije, odnosno iznos od 3 milijuna kuna ovisno o tome koji je iznos manji.

(5) Iznimno od stavka 1. do 4. ovoga članka, izloženost prema osobi iz članka 153. ovoga Zakona nakon primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika ne smije prelaziti 10 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije.«.

Članak 27.

Članak 151. briše se.

Članak 28.

Članak 152. mijenja se i glasi:

»(1) Ograničenja propisana člankom 150. stavkom 5. i člankom 151. stavkom 2. ovoga Zakona ne odnose se na izloženost kreditne institucije prema njoj nadređenom društvu, njoj podređenim društvima i s njima povezanim osobama.

(2) Na ukupnu izloženost kreditne institucije prema njoj nadređenom društvu, njoj podređenim društvima i s njima povezanim osobama primjenjuju se ograničenja propisana člankom 150. stavcima 1. do 4. i člankom 151. stavkom 1. ovoga Zakona.«.

Članak 29.

U članku 153. stavku 1. točka 3. mijenja se i glasi:

»3) osobe koje s kreditnom institucijom imaju ugovor o radu čije odredbe impliciraju značajan utjecaj tih osoba na poslovanje kreditne institucije, odnosno koji sadrži odredbe kojima se određuje nagrada za rad tih osoba po posebnim kriterijima koji se razlikuju od kriterija za osobe koje imaju sklopljene standardne ugovore o radu, pod uvjetom da se ne radi o nekoj od osoba iz točke 1. ili 2. ovoga stavka i«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) U osobe u posebnom odnosu u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka, uključuju se i fondovi imatelji dionica kreditne institucije.«.

Članak 30.

U članku 154. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Za zaključivanje pojedinačnoga pravnog posla na temelju kojeg bi ukupna izloženost kreditne institucije mogla rezultirati velikom izloženošću kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost nadzornog odbora kreditne institucije. Prethodna suglasnost nadzornog odbora potrebna je i za zaključivanje pravnog posla zbog kojeg bi se velika izloženost kreditne institucije prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba povećala tako da postane jednaka ili da prijeđe 15 posto, odnosno 20 posto i svakih daljnjih 5 posto jamstvenoga kapitala kreditne institucije.«.

U stavku 2. iza riječi: »Zakona« dodaju se riječi: »odnosno za promjenu uvjeta pod kojima se pravni posao sklopio«.

Članak 31.

U članku 155. stavku 2. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

»Kreditna institucija koja za stavke u knjizi trgovanja izračunava kapitalne zahtjeve za pozicijske rizike, može prekoračiti najveću dopuštenu izloženost iz članka 150. ili 151. ovoga Zakona ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:«.

Članak 32.

U članku 160. stavku 1., 2. i 3. ispred riječi: »stječe« dodaje se riječ: »izravno«.

Članak 33.

U članku 161. stavku 1. točki 1. iza podstavka drugog dodaje se novi podstavak treći, koji glasi:

»– davanje prethodne suglasnosti,«.

Dosadašnji podstavak treći postaje podstavak četvrti.

U točki 3. iza podstavka šestog dodaje se novi podstavak sedmi koji glasi:

»– pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava,«.

Dosadašnji podstavak sedmi postaje podstavak osmi.

Točka 8. mijenja se i glasi:

»8) u vezi s izračunom velike izloženosti:

– način izračuna izloženosti, definiranje kriterija povezanosti te primjenu tehnika smanjenja kreditnog rizika,

– pravila o postupcima pri izračunavanju koncentracijskog rizika, uključujući i velike izloženosti te izloženost prema davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite,

– druga izuzeća od ograničenja iz članka 150. i 151. ovoga Zakona,

– metodologiju i odgovarajuće faktore izračuna kapitalnog zahtjeva za prekoračenja dopuštenih izloženosti,

– izvješćivanje o velikim izloženostima te izloženostima prema davateljima kolaterala i pružateljima nematerijalne kreditne zaštite,

– izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi;«.

Članak 34.

U članku 164. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) U smislu stavka 1. ovoga članka eksternalizacijom se ne smatra:

– nabava robe i radova;

– najam ili zakup;

– komunalne usluge.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 35.

U članku 165. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 3. riječi: »u primjerenom roku, a najkasnije 90 dana prije sklapanja ugovora s pružateljem usluga,« brišu se.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. brojka: »4.« zamjenjuje se brojkom: »3.«.

Članak 36.

U članku 166. točka 3. mijenja se i glasi:

»3. sadržaj dokumentacije uz obavijest i rokove za dostavu obavijesti iz članka 165. stavka 3. ovoga Zakona.«

Članak 37.

U članku 169. stavku 3. točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. i 9. postaju točke 7. i 8.

Dosadašnja točka 10. koja postaje točka 9. mijenja se i glasi:

»9) ako interesi ili obveze kreditne institucije ili klijenta zahtijevaju priopćavanje povjerljivih podataka u svrhu razjašnjenja međusobnog pravnog odnosa između kreditne institucije i klijenta u sudskom postupku, arbitražnom postupku ili postupku mirenja,«.

Dosadašnje točke 11. – 19. postaju točke 10. – 18.

U dosadašnjoj točki 20. koja postaje točka 19. riječ: »te« briše se i dodaje se zarez.

Iza dosadašnje točke 20. koja postaje točka 19. dodaje se nova točka 20. koja glasi:

»20) ako se povjerljivi podaci na temelju pisanog zahtjeva priopćavaju centrima za socijalnu skrb u okviru njihovih zakonskih ovlasti, a za potrebe poduzimanja mjera radi zaštite prava djece (osoba mlađih od 18 godina) i osoba pod skrbništvom i«.

U stavku 4. točka 2. mijenja se i glasi:

»2) odavanje javnih podataka iz jedinstvenog registra računa.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Kreditna institucija dužna je osigurati da potrošač pri zaključenju svakog pojedinog ugovora o pružanju bankovnih i/ili financijskih usluga pisanu suglasnost iz stavka 3. točke 1. ovoga članka daje u zasebnom dokumentu.«.

Članak 38.

U članku 186. stavku 5. iza riječi: »kreditne institucije« stavlja se točka, a ostatak rečenice briše se.

Članak 39.

U članku 191. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Revizorsko društvo dužno je za svaku kreditnu instituciju koja mu je povjerila obavljanje revizije do 31. listopada tekuće godine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja revizije za tu poslovnu godinu, iz kojeg se vide područja poslovanja koja će biti predmet revizije, opis sadržaja planirane revizije po pojedinim područjima i predviđeno trajanje revizije.«.

Članak 40.

U članku 192. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

»"(4) Reviziju financijskih izvještaja i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mora obavljati isto revizorsko društvo.

(5) Iznimno, u slučaju iz članka 196. stavka 4. točke 2. ovoga Zakona reviziju financijskih izvještaja i reviziju za potrebe Hrvatske narodne banke mogu obavljati različita revizorska društva.«.

Članak 41.

U članku 195. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Odbijanje revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja kreditne institucije ima za posljedicu odbijanje ocjene iz članka 196. ovoga Zakona.«.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka Hrvatska narodna banka neće sljedeće dvije kalendarske godine prihvaćati revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja koje je izdalo isto revizorsko društvo.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 42.

Članak 196. mijenja se i glasi:

»(1) Za potrebe Hrvatske narodne banke revizorsko društvo daje ocjenu o:

1) pridržavanju pravila o upravljanju rizicima,

2) obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije,

3) stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i

4) pravilnosti, točnosti i potpunosti izvješća koja se dostavljaju Hrvatskoj narodnoj banci.

(2) Ocjena iz stavka 1. ovoga članka opisna je i kreće su u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, djelomično zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, u potpunosti nezadovoljavajuće).

(3) Hrvatska narodna banka može od revizorskog društva zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da ocjena nije dana u skladu s ovim Zakonom, podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom supervizijom poslovanja kreditne institucije ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:

1) zahtijevati od revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili

2) odbiti ocjenu i zahtijevati od kreditne institucije da ocjenu daju ovlašteni revizori drugoga revizorskog društva, a na trošak kreditne institucije.

(5) Odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja kreditne institucije za tu godinu ako je revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja prihvaćeno od strane Hrvatske narodne banke.

(6) Hrvatska narodna banka može pobliže propisati sadržaj revizije za potrebe Hrvatske narodne banke, kao i razloge za odbijanje ocjene iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 43.

Članak 202. mijenja se i glasi:

»Hrvatska narodna banka može od članova uprave kreditne institucije zatražiti sastavljanje pisanog izvješća o pitanjima iz članka 163. ovoga Zakona ili davanje izjave o tim pitanjima. U zahtjevu za sastavljanje pisanog izvješća ili izjave Hrvatska narodna banka odredit će rok za izradu tih izvješća koji ne može biti kraći od tri dana.«.

Članak 44.

U članku 222. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Hrvatska narodna banka će pri provođenju supervizije, a osobito u izvanrednim situacijama, na temelju raspoloživih informacija voditi računa o mogućim učincima svojih odluka i postupaka na stabilnost financijskog sustava u relevantnim državama članicama.«.

Članak 45.

Iza članka 222. dodaju se članci 222.a, 222.b i 222.c i naslovi iznad njih koji glase:

»Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajući supervizor

Članak 222.a

(1) Hrvatska narodna banka može konsolidirajućem supervizoru ili nadležnim tijelima matične države članice uputiti zahtjev da podružnica kreditne institucije iz te države članice koja pruža usluge na području Republike Hrvatske, dobije status značajne podružnice.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka navest će razloge, a osobito:

1) drži li ta podružnica u Republici Hrvatskoj više od 2 posto ukupnih depozita određenih zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita,

2) može li privremeni ili trajni prestanak pružanja usluga utjecati na likvidnost tržišta i na platne sustave i sustave za kliring i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj i

3) veličinu i značaj podružnice, s obzirom na broj klijenata, za bankovni ili financijski sustav Republike Hrvatske.

(3) Pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice Hrvatska narodna banka surađivat će s konsolidirajućim supervizorom ili nadležnim tijelima matične države članice.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka je obvezujuća.

(5) Ako Hrvatska narodna banka i konsolidirajući supervizor ili nadležna tijela matične države članice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne donesu zajedničku odluku o značajnosti podružnice, Hrvatska narodna banka će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Hrvatska narodna banka vodit će računa o stavovima konsolidirajućeg supervizora ili nadležnih tijela matične države članice.

(6) Odluke iz stavka 3. i 5. ovoga članka moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se relevantnim nadležnim tijelima.

(7) Donošenje odluka iz stavka 3. ili 5. ovoga članka ne utječe na ovlasti nadležnog tijela dane ovim Zakonom.

Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor

Članak 222.b

(1) Ako Hrvatska narodna banka zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu kreditne institucije iz Republike Hrvatske koja pruža usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Hrvatska narodna banka surađivat će s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.

(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta odluka obvezujuća je i za Hrvatsku narodnu banku.

(4) Hrvatska narodna banka će nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 293. stavka 3. točke 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 287. točke 3. ovoga Zakona.

(5) Ako u kreditnoj instituciji iz stavka 1. nastane izvanredno stanje, Hrvatska narodna banka će bez odgađanja o tome obavijestiti osobe iz članka 225. stavka 1. točke 7. i 8. ovoga Zakona.

Osnivanje kolegija supervizora za značajne podružnice

Članak 222.c

(1) Ako kolegij supervizora iz članka 287.a ovoga Zakona nije osnovan, a kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Hrvatska narodna banka osnovat će kolegij supervizora i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člankom 222. i člankom 287. točkom 3. te razmjena informacija iz članka 293. stavka 3. točke 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Hrvatska narodna banka uredit će pisanim aktom osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka. Hrvatska narodna banka određivat će koja će od relevantnih nadležnih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih supervizorskih aktivnosti na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama.

(3) Hrvatska narodna banka pravodobno će i redovito obavještavati sve članove kolegija supervizora o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmet rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.«.

Članak 46.

U članku 225. stavku 1. točka 7. mijenja se i glasi:

»7) središnjim bankama članicama Europskog sustava središnjih banaka i drugim tijelima s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija važna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih uz provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za kliring i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava,«.

Članak 47.

U članku 261. stavku 2. riječi: »propisat će« zamjenjuju se riječima: »može propisati«.

Članak 48.

Naslov iznad članka 265. mijenja se i glasi: »Objava odluke o prisilnoj likvidaciji«.

Članak 265. mijenja se i glasi:

»(1) Hrvatska narodna banka će odluku o prisilnoj likvidaciji kreditne institucije dostaviti instituciji nadležnoj za osiguranje depozita, i to istoga dana kada je odluka i donesena.

(2) Odluku o pokretanju postupka prisilne likvidacije Hrvatska narodna banka objavit će u »Narodnim novinama« i najmanje dva dnevna lista koji izlaze u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 49.

Članak 268. mijenja se i glasi:

»Na zahtjev Hrvatske narodne banke likvidatori su dužni dostaviti izvješće o tijeku postupka likvidacije.«.

Članak 50.

Naslov iznad članka 270. mijenja se i glasi: »Primjena odredbi ovoga Zakona i Zakona o trgovačkim društvima tijekom provođenja prisilne likvidacije«.

Članak 270. mijenja se i glasi:

»(1) Na kreditnu instituciju nad kojom se provodi postupak prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima u dijelu kojim se uređuje likvidacija trgovačkih društava.

(2) Na kreditnu instituciju u postupku prisilne likvidacije na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona.

(3) Način primjene odredbi ovoga Zakona u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka može propisati Hrvatska narodna banka.«.

Članak 51.

U članku 272. riječi: »primjenjuje se Stečajni zakon« zamjenjuju se riječima: »primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona«.

Članak 52.

U članku 273. točki 1. riječi: »podmirivati svoje« zamjenjuju se riječju: »isplaćivati«.

Članak 53.

Članak 274. mijenja se i glasi:

»(1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad kreditnom institucijom osim ovlaštenih predlagatelja po odredbama Stečajnog zakona i posebnih zakona može podnijeti i Hrvatska narodna banka.

(2) Kada prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi Hrvatska narodna banka, u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navest će se činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje kojeg od stečajnih razloga.

(3) U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka Hrvatska narodna banka može predložiti postavljanje privremenoga stečajnog upravitelja kao i druge mjere osiguranja koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja kreditne institucije koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne.

(4) Ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio drugi predlagatelj, a ne Hrvatska narodna banka, stečajni sudac će prijedlog dostaviti i Hrvatskoj narodnoj banci.«.

Članak 54.

Naslov iznad članka 275. mijenja se i glasi: »Mjere osiguranja«.

Članak 275. mijenja se i glasi:

»(1) Kada zahtjev za određivanje mjera osiguranja podnosi Hrvatska narodna banka, stečajni sudac dužan je o predloženim mjerama osiguranja odlučiti u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva.

(2) Ako je Hrvatska narodna banka podnijela zahtjev za određivanje mjera osiguranja u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudac će istodobno dostaviti rješenje o predloženim mjerama osiguranja i zaključak kojim će pozvati Hrvatsku narodnu banku da uplati predujam za pokriće troškova prethodnog postupka.

(3) Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac će rješenjem ukinuti određene mjere osiguranja i obustaviti postupak.«.

Članak 55.

Naslov iznad članka 276. mijenja se i glasi: »Izjava o pristupanju dugu«.

Članak 276. mijenja se i glasi:

»Kada treća osoba tijekom prethodnog postupka daje izjavu o pristupanju dugu kreditne institucije u skladu s odredbama Stečajnog zakona, stečajni sudac je dužan zatražiti odgovarajuće jamstvo.«.

Članak 56.

Iza članka 276. dodaju se članci 276.a, 276.b, 276.c i 276.d i naslovi iznad njih koji glase:

»Ispitivanje gospodarsko-financijskoga stanja kreditne institucije

Članak 276.a

(1) Kada stečajni sudac odredi ispitivanje gospodarsko-financijskog stanja kreditne institucije, privremeni stečajni upravitelj odnosno imenovani vještak dužan je prije izrade izvješća, odnosno mišljenja zatražiti od Hrvatske narodne banke da u roku od 8 dana dostavi svoje mišljenje o gospodarsko-financijskom stanju kreditne institucije. Hrvatska narodna banka mišljenje dostavlja stečajnom sudu i privremenom stečajnom upravitelju, odnosno imenovanom vještaku.

(2) U slučaju neslaganja s mišljenjem Hrvatske narodne banke privremeni stečajni upravitelj odnosno imenovani vještak dužan je u svom izvješću odnosno mišljenju navesti razloge neslaganja.

Pozivanje Hrvatske narodne banke

Članak 276.b

Ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio vjerovnik kreditne institucije ili sama kreditna institucija, stečajni sudac će na sva ročišta u prethodnom postupku pozvati i Hrvatsku narodnu banku radi očitovanja te joj dostaviti sve donesene odluke.

Imenovanje stečajnog upravitelja

Članak 276.c

Stečajni će sudac prije imenovanja stečajnog upravitelja kreditnoj instituciji saslušati predstavnika Hrvatske narodne banke na okolnost osobe koja će biti imenovana za stečajnog upravitelja.

Sadržaj rješenja o otvaranju stečajnog postupka

Članak 276.d

U rješenju o otvaranju stečajnog postupka posebno će se navesti podaci o:

1. tvrtki, nazivu, predmetu poslovanja i sjedištu dužnika,

2. prezimenu, imenu i adresi stečajnog upravitelja i

3. datumu, satu i minuti otvaranja stečajnog postupka.«.

Članak 57.

Članak 279. mijenja se i glasi:

»Stečajni sudac rješenje o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom dostavlja i Hrvatskoj narodnoj banci.«.

Članak 58.

Članak 287. mijenja se i glasi:

»U slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor, Hrvatska narodna banka će osim ispunjavanja postojećih obveza iz ovoga Zakona, još i:

1) koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela koja su uključena u superviziju na konsolidiranoj osnovi u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih stanja,

2) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a osobito u vezi sa člankom 48. stavkom 3., člankom 111., člancima 176. do 179., člankom 197., člankom 236. i člankom 237. ovoga Zakona, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima u okviru redovitih aktivnosti i

3) planirati i koordinirati obavljanje supervizije, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i, ako je to potrebno, u suradnji sa središnjim bankama, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u kreditnim institucijama ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom. Planiranje i koordiniranje supervizije uključuje važnije mjere iz članka 293. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i obavještavanje javnosti.«.

Članak 59.

Iza članka 287. dodaje se članak 287.a i naslov iznad njega koji glase:

»Kolegij supervizora

Članak 287.a

(1) Kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor, osnovat će kolegij supervizora za provođenje obveza iz članka 287., 288., 290.a i 291. ovoga Zakona. Kada u trećoj državi postoji članica grupe ili članica grupe u trećoj državi ima podružnicu, Hrvatska narodna banka će, vodeći računa o odredbama članka 225. ovoga Zakona i usporedivosti zakonodavstava, osigurati suradnju i koordinirati aktivnosti s relevantnim nadležnim tijelom treće države.

(2) Hrvatska narodna banka i druga nadležna tijela preko kolegija supervizora:

1) razmjenjuju informacije,

2) dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno,

3) izrađuju programe supervizorskih aktivnosti na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija,

4) povećavaju djelotvornost supervizije otklanjanjem višestrukih istovjetnih supervizorskih zahtjeva, a osobito u vezi s dobivanjem informacija iz članka 293. stavka 4. i 5. ovoga Zakona,

5) dosljedno primjenjuju bonitetne zahtjeve u skladu s odredbama ovoga Zakona na sve članice grupe kreditnih institucija vodeći računa o nacionalnom zakonodavstvu drugih država članica u dijelu iskorištenih nacionalnih diskrecija u skladu s pravom Europske unije i

6) primjenjuju odredbe članka 287. točke 3. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje.

(3) Hrvatska narodna banka usko će surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija supervizora vodeći računa o ovlastima nadležnih tijela. Osnivanje i rad kolegija ne utječu na ovlasti nadležnih tijela propisanih ovim Zakonom.

(4) Hrvatska narodna banka će kao konsolidirajući supervizor na temelju članka 292. ovoga Zakona u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.

(5) Hrvatska narodna banka može u rad kolegija uključiti:

– nadležna tijela iz drugih država članica u kojima je sjedište neke od članica grupe kreditnih institucija iz RH,

– nadležna tijela iz drugih država članica u kojima kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice i

– središnje banke iz drugih država članica, ako je prikladno.

(6) Osim tijela iz stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može, kada je to prikladno i ako je prema mišljenju svih članica kolegija osigurano ispunjenje obveze čuvanja povjerljivih informacija istovjetno obvezi čuvanja povjerljivih informacija iz članka 225. ovoga Zakona, u rad kolegija uključiti i nadležna tijela iz trećih država.

(7) Hrvatska narodna banka predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima i/ili u pojedinim aktivnostima kolegija. Hrvatska narodna banka vodit će računa o tome da sve članice kolegija budu potpuno i na vrijeme obaviještene:

– o mjestu i vremenu održavanja sastanaka te o osnovnim pitanjima koja će biti predmet rasprave na tim sastancima i aktivnostima koje će se razmatrati te

– o aktivnostima i mjerama koje su poduzete.

(8) Hrvatska narodna banka vodit će računa o značaju planiranih supervizorskih aktivnosti za članice kolegija, a osobito o potencijalnom utjecaju tih aktivnosti na stabilnost njihova financijskog sustava te o obvezama iz članka 222.b stavka 4. i 5. ovoga Zakona.

(9) U skladu s odredbama ovoga Zakona vezanim uz povjerljivost informacija, Hrvatska narodna banka izvješćivat će o radu kolegija u normalnim i izvanrednim situacijama Europski odbor bankovnih supervizora (engl. Committee of European Banking Supervisors).«.

Članak 60.

Naslov iznad članka 288. mijenja se i glasi: »Odlučivanje o odobrenjima u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor«.

U članku 288. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

»(1) Radi zajedničkog donošenja odluke hoće li i pod kojim uvjetima izdati odobrenje Hrvatska narodna banka će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu kreditnih institucija u RH u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor te kada su nadređena kreditna institucija u EU i njoj podređene institucije ili kreditne institucije i druge institucije podređene nadređenom financijskom holdingu u EU zajedno podnijele zahtjev za izdavanje jednog od sljedećih odobrenja:«.

Članak 61.

Naslov iznad članka 289. mijenja se i glasi: »Odlučivanje o odobrenjima u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajući supervizor«.

Članak 62.

Iza članka 290. dodaju se članci 290.a i 290.b i naslovi iznad njih koji glase:

»Odlučivanje u slučajevima kada je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor

Članak 290.a

(1) Hrvatska narodna banka kao konsolidirajući supervizor i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu kreditnih institucija u EU surađivat će radi donošenja zajedničke odluke:

– iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidiranog jamstvenoga kapitala na razini grupe kreditnih institucija u EU koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti i

– o nalaganju veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala u skladu sa člankom 237. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u EU i na konsolidiranoj razini.

(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala grupe kreditnih institucija u EU nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu kreditnih institucija u EU, podnijeti izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u EU.

(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka bit će donesena u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja izvješća iz stavka 2. ovoga članka, pri čemu se u obzir uzima i procjena relevantnih nadležnih tijela drugih država članica o rizičnosti poslovanja članica grupe kreditnih institucija u EU u njihovoj nadležnosti. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Hrvatska narodna banka dostavit će ovu odluku nadređenoj kreditnoj instituciji u EU.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka do 31. prosinca 2012. zajednička odluka iz stavka 1. ovog članka bit će donesena u roku od šest mjeseci.

(5) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna je na zahtjev nadležnog tijela druge države članice zatražiti savjet od Europskog odbora bankovnih supervizora. Hrvatska narodna banka može i samostalno zatražiti savjet.

(6) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 3. ili stavka 4. ovoga članka, Hrvatska narodna banka sama će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka na konsolidiranoj razini vodeći računa o procjenama rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe kreditnih institucija u EU koje su izradila za njih nadležna tijela. Hrvatska narodna banka donijet će odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a vezano uz procjenu rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe kreditnih institucija u EU, te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ili stavka 4. ovoga članka. Ovaj dokument Hrvatska narodna banka dostavit će svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i nadređenoj kreditnoj instituciji u EU.

(8) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka pojedina nadležna tijela dužna su uzeti u obzir savjet Europskog odbora bankovnih supervizora i obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.

(9) Odluke iz stavka 3. ili 6. ovoga članka obvezuju sva tijela iz stavka 1. ovoga članka. Hrvatska narodna banka na temelju odluka iz stavka 3. ili 6. ovoga članka donijet će rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.

(10) Odluke iz stavka 3. ili 6. ovoga članka bit će preispitane najmanje jednom godišnje.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, odluka iz stavka 3. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na nalaganje veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka, bit će preispitana ako je nadležno tijelo druge države članice Hrvatskoj narodnoj banci podnijelo pisani i obrazloženi zahtjev. U postupku mogu sudjelovati samo Hrvatska narodna banka i nadležno tijelo koje je podnijelo zahtjev.

Odlučivanje u slučajevima kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajući supervizor

Članak 290.b

(1) Ako je za grupu kreditnih institucija u EU konsolidirajući supervizor nadležno tijelo druge države članice, Hrvatska narodna banka sudjelovat će u postupku donošenja zajedničke odluke:

– iz područja supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala, kako bi se utvrdila adekvatna visina konsolidiranoga jamstvenoga kapitala na razini grupe kreditnih institucija u EU koja odgovora njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti i

– o nalaganju veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala u skladu sa člankom 237. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe kreditnih institucija u EU i na konsolidiranoj razini.

(2) Hrvatska narodna banka će na temelju provedene supervizije i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala članice grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, sastaviti izvješće o procjeni rizičnosti njezina poslovanja te ga dostaviti konsolidirajućem supervizoru.

(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Hrvatska narodna banka će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo.

(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može podnijeti zahtjev konsolidirajućem supervizoru da zatraži savjet od Europskog odbora bankovnih supervizora.

(5) Ako zajednička odluka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajući supervizor podnio izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe kreditnih institucija u EU, Hrvatska narodna banka donijet će odluku iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Hrvatska narodna banka nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg supervizora.

(6) Kada je Europski odbor bankovnih supervizora, na zahtjev konsolidirajućeg supervizora, dao savjet vezan uz donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka dužna ga je uzeti u obzir pri donošenju odluke iz stavka 5. ovoga članka te obrazložiti svako značajno odstupanje od tog savjeta.

(7) Hrvatska narodna banka može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem supervizoru za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na nalaganje veće stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka.«.

Članak 63.

Članak 291. mijenja se i glasi:

»(1) Ako unutar grupe kreditnih institucija u EU za koju je Hrvatska narodna banka konsolidirajući supervizor nastupi izvanredno stanje koje bi moglo ugroziti likvidnost tržišta ili stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članice te grupe kreditnih institucija dobile odobrenje za rad ili u kojima značajne podružnice kreditne institucije iz Republike Hrvatske pružaju usluge, Hrvatska narodna banka odmah će o tome obavijestiti osobe iz članka 225. stavka 1. točke 7. i 8. ovoga Zakona i proslijediti im informacije koje su bitne za njihov rad.

(2) Kada Hrvatska narodna banka nije konsolidirajući supervizor, a u okviru svojih zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će o tome konsolidirajućeg supervizora u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja.«.

Članak 64.

U članku 293. stavku 3. točki 4. brojka: »237.« zamjenjuje se brojkom: »236.«.

Članak 65.

Članak 304. mijenja se i glasi:

»U smislu odredbi ovoga Zakona, potrošač je svaka fizička osoba koja je klijent kreditne institucije, a koja djeluje izvan područja svoje gospodarske djelatnosti ili slobodnog zanimanja.«.

Članak 66.

U članku 305. stavak 4. briše se.

Članak 67.

Iza članka 309. dodaje se članak 309.a i naslov iznad njega koji glasi:

»Izvansudsko rješavanje sporova

Članak 309.a

(1) U svim sporovima između potrošača koji je korisnik bankovnih i/ili financijskih usluga i kreditne institucije pružatelja bankovnih i/ili financijskih usluga koji nastanu u primjeni odredbi ovoga Zakona može se podnijeti prijedlog za mirenje Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore.

(2) Mirenje pred centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s Pravilnikom o mirenju Hrvatske gospodarske komore.

(3) Hrvatska gospodarska komora, uz suglasnost ministra financija, donijet će odluku o troškovima mirenja u potrošačkim sporovima, kojom će odrediti visinu naknada i nagrada te ostalih troškova postupka mirenja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Nagodba koja se sklopi u postupku mirenja pred centrom iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave.

(5) Sredstva za troškove mirenja pred centrom za mirenje iz stavka 1. ovoga članka osigurat će se u državnom proračunu.«.

Članak 68.

U članku 310. stavku 1. brojka: »309.« zamjenjuje se brojkom: »309.a«.

Članak 69.

U članku 323. stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Članak 70.

U članku 360. stavku 1. u uvodnoj rečenici riječi: »kreditna institucija« zamjenjuju se riječju: »banka«.

U stavku 2. riječi: »kreditne institucije« zamjenjuju se riječju: »banke«.

Članak 71.

U članku 361. stavku 1. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:

»6) ako ne osigura odvojeno davanje pisane suglasnosti u skladu s odredbom članka 169. stavka 5. ovoga Zakona,«.

Dosadašnje točke 6. do 18. postaju točke 7. do 19.

Dosadašnja točka 19. koja postaje točka 20. mijenja se i glasi:

»20) ako ne objavi opće uvjete poslovanja u skladu s odredbama članka 306. ovoga Zakona.«.

Članak 72.

U članku 363. stavku 1. točka 2. briše se.

Dosadašnje točke 3. i 4. postaju točke 2. i 3.

U stavku 2. točki 1. brojka: »10.« zamjenjuje se brojkom: »12.«

Članak 73.

U članku 364. iza stavka 8. dodaju se novi stavci 9., 10. i 11. koji glase:

»(9) Za prekršaj kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je pravna osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 34. stavka 11. i 12. ovoga Zakona novčanom kaznom od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.

(10) Za prekršaj kaznit će se odgovorna osoba pravne osobe koja počini prekršaj iz stavka 9. ovoga članka novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.

(11) Za prekršaj kaznit će se dioničar kreditne institucije koji je fizička osoba ako ne postupi u skladu s odredbom članka 34. stavka 11. i 12. ovoga Zakona novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.«

Dosadašnji stavci 9. do 14. postaju stavci 12. do 17.

Članak 74.

U članku 366. stavku 1. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. koja glasi:

»2) ako ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci plan obavljanja revizije u roku i na način propisan u članku 191. stavku 4. ovoga Zakona,«.

Dosadašnje točke 2. i 3. postaju točke 3. i 4.

U dosadašnjoj točki 4. koja postaje točka 5. brojka: »3.« zamjenjuje se brojkom: »6.«.

Članak 75.

U članku 369. stavku 4. podstavak osmi i podstavak dvanaesti brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Kreditne institucije dužne su najkasnije s 1. srpnjem 2010. započeti poslovanje u cijelosti usklađeno sa odredbom članka 122. stavka 3. ovoga Zakona kojom se uređuje donošenje plana kontinuiteta poslovanja.«.

Dosadašnji stavci 5. do 8. postaju stavci 6. do 9.

Članak 76.

U članku 373. stavak 1. mijenja se i glasi:

»1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o bankama (»Narodne novine«, br. 84/02. i 141/06.) osim odredbi članka 28. stavka 1. točke 3., članaka 62., 63., 65., 66., 68., 69., 70., 72., 74. do 78., 82., 83., 87., 128. stavka 1. i 2. i članka 132. stavka 2. točke 3. koje prestaju važiti 30. ožujka 2010. i članka 182.«.

Članak 77.

U cijelom tekstu Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 117/08. i 74/09.) riječi: »redovita likvidacija« u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: »redovna likvidacija« u odgovarajućem broju i padežu, a u uvodnoj rečenici članka 35. stavka 1., točki 1. pod g) i stavku 4. do 6., članku 36. i naslovu iznad njega, naslovu iznad članka 37., članku 38. i naslovu iznad njega, članku 39., naslovu iznad članka 40., članku 45. stavku 6. iza riječi: »izdavanje«, članku 46. stavcima 8. i 13. i naslovu iznad njega, članku 47. stavku 2. i naslovu iznad njega, članku 64., naslovu iznad članka 154., naslovu iznad članka 160. i članku 360. stavak 1. točka 29. riječ: »suglasnost« u određenom broju i padežu zamjenjuje se riječima: »prethodna suglasnost« u odgovarajućem broju i padežu.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Započeti postupci

Članak 78.

(1) Svi postupci u kojima je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a rješenje o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona koji je važio u vrijeme podnošenja prijedloga.

(2) Svi stečajni postupci otvoreni prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona koji je važio u vrijeme donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona

Članak 79.

Dioničari kreditne institucije dužni su uskladiti se s odredbama članka 9. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Prestanak važenja pojedinih odredbi Zakona na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju

Članak 80.

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u članku 150. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 119/08. i 74/09.) koji je izmijenjen člankom 26. ovoga Zakona stavak 5. prestaje važiti.

Stupanje na snagu

Članak 81.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim odredbi članka 1. i 18. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2011. i odredbi članka 20., 27., 45., 59. i 62. ovoga Zakona koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 450-05/09-01/03

Zagreb, 11. prosinca 2009.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebić, v. r.