ZAKON O GRAĐENJU
Članak 1.
I. OPĆE ODREDBE
(1) Ovaj Zakon uređuje građenje, izradu projekata (u daljnjem tekstu: "projektiranje"), održavanje građevine te određuje tehnička svojstva kojima moraju udovoljavati građevine:
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na građenje odgovarajuće se primjenjuju na rekonstrukciju i na uklanjanje građevine ili njezinog dijela.
(3) Za određene vojne građevine ili građevine od posebnog značenja za obranu države, u postupku izdavanja građevne dozvole, uporabne dozvole i nadzora propisanim ovim Zakonom, mogu se poduzeti posebne mjere radi zaštite povjerljivih podataka, ukoliko je to propisano posebnim zakonom.
(1) Građenjem, u smislu ovoga Zakona smatra se izvođenje pripremnih radova, građevinskih radova (uključujući građevinsko-završne i građevinsko-instalaterske radove) te ugradnja i montaža opreme, gotovih građevinskih elemenata i konstrukcija.
(2) Građevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt na određenoj lokaciji koji se sastoji od građevinskog dijela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu.
(3) Privremenom građevinom u smislu ovoga Zakona, smatra se građevinski objekt izgraden ili postavljen privremeno na određenoj lokaciji za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, kao i za organiziranje sajmova, javnih manifestacija i sl.
(4) Građevinskim dijelom iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, smatra se dio građevine izgrađen od građevinskih materijala i proizvoda s građevinskim instalacijama i građevinsko-završnim radovima.
(5) Opremom u smislu ovoga Zakona, smatraju se ugrađena postrojenja, uređaji, strojevi, procesne instalacije i drugi ugrađeni proizvodi koji su u sklopu tehnološkog procesa.
(6) Pripremnim radovima, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova i građenje pomoćnih građevina privremenog karaktera koji se izvode za potrebe organiziranja gradilišta i primjene odgovarajuće tehnologije građenja.
(7) Rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, smatra se izvođenje radova na postojećoj građevini (adaptacija, nadogradnja, dogradnja, sanacija, izmjena opreme, izmjena tehnološkog procesa, modernizacija, promjena namjene i sl.) ako se tim radovima utječe na tehnička svojstva građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona ili ako se tim radovima mijenjaju uvjeti utvrđeni na toj lokaciji temeljem posebnih zakona.
(8) Ne smatraju se rekonstrukcijom, u smislu ovoga Zakona, radovi na zamjeni, dopuni i popuni opreme ako je to u skladu s namjenom građevine kao i radovi koji su posebnim zakonom utvrđeni kao radovi na održavanju građevine.
(9) Održavanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se praćenje stanja građevine i poduzimanje mjera nužnih za sigurnost i pouzdanost građevine te život i zdravlje ljudi.
(10) Uklanjanjem građevine, u smislu ovoga Zakona, smatra se rušenje ili demontaža građevine i odvoženje preostalog materijala, opreme i drugih elemenata.
(11) Građevinski proizvodi, u smislu ovoga Zakona, smatraju se proizvedeni građevinski materijali prefabrikati, elementi i industrijski proizvedene konstrukcije.
Članak 3.
(1) Projektiranje, građenje i održavanje građevine obavlja se prema odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju zakona, hrvatskim normama kao i prema pravilima struke.
II. TEHNlČKA SVOJSTVA BITNA ZA GRAĐEVINU
Članak 4
Pouzdanost
(1) Građevina mora biti pouzdana u cjelini kao i u svakom njezinom dijelu i elementu.
(2) Pouzdanost, u smislu ovoga Zakona, je sposobnost građevine da izdrži sva predvidiva djelovanja koja se javljaju pri normalnoj uporabi te da zadrži odgovarajuća svojstva u predviđenom vremenu trajanja.
(3) Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti pouzdanost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.
Mehanička otpornost i stabilnost
Članak 5.
(I) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da tijekom građenja i korištenja predvidiva djelovanja ne prouzroče :
- rušenje građevine ili njezinog dijela;
- deformacije nedopuštenog stupnja;
- oštećenja građevinskog dijela ili opreme uslijed deformacije nosive konstrukcije ili
- nesrazmjerno velika oštećenja u odnosu na uzrok zbog kojih su nastala.
Članak 6.
Sigurnost u slučaju požara
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena da se u slučaju požara:
- očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđenog posebnim propisom;
- spriječi širenje vatre i dima unutar građevine;
- spriječi širenje vatre na susjedne objekte;
- omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu odnosno da se omogući njihovo spašavanje;
- omogući zaštita spasilaca.
Zaštita života i zdravlja
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da udovoljava uvjetima zaštite života i zdravlja građana te da ne ugrožava radni i životni okoliš posebice uslijed:
- oslobađanja opasnih plinova, para i drugih štetnih tvari (zagađivanje zraka i sl.),
- opasnih zračenja,
- udara struje,
- eksplozije,
- zagađivanja voda i tla,
- neodgovarajućeg rješenja postupanja s otpadom,
- vibracija i buke.
Zaštita od ozljeda
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da se tijekom njenog korištenja izbjegnu moguće ozljede korisnika građevine koje mogu nastati od poskliznuća, pada, sudara, opekotina,.
Zaštita od buke i vibracije.
Članak 9.
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da razina buke u građevini i njenom okolišu ne prelazi dopuštene vrijednosti određene posebnim zakonom.
Članak 10.
Ušteda energije i toplinska zaštita
(1) Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se smanji gubitak topline, odnosno smanji zagrijavanje unutrašnjosti građevine uslijezi vanjskog utjecaja.
Zaštita od korozije
(1) Građevina mora biti projektirana, izgrađena i održavana na način da se zaštiti od štetnog djelovanja okoliša.
Odstupanje od tehničkih svojstava građevine
(1) U slučaju rekonstrukcije građevine koja je spomenik kulture nulte i prve kategorije, može se odstupiti od nekog od tehničkih svojstava iz ovog poglavlja.
(2) Suglasnost za odstupanje iz stavka 1. ovoga članka daje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (u daljnjem tekstu: "Ministarstvo") u suradnji s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine.
Posebni propisi
Članak 13.
(1) Radi postizanja tehničkih svojstava bitnih za građevinu ministar graditeljstva i zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: "ministar") donosi tehničke propise i određuje obveznu primjenu određenih hrvatskih normi.
III. GRAĐEVINSKI PROIZVODI I OPREMA
Dokazivanje kvalitete
(1) Građevinski proizvodi i oprema mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo ako je njihova kvaliteta dokazana ispravom proizvođača ili certifikatom sukladnosti prema posebnom zakonu.
(2) Ministar propisuje koji građevinski proizvodi ili oprema moraju imati certifikat sukladnosti.
Novi proizvodi
Članak 15.
(1) Građevinski proizvodi i oprema koji nisu provjereni u praksi, odnosno za koje nije donesen odgovarajući propis ili hrvatska norma, mogu se upotrebljavati, odnosno ugrađivati samo na temelju odobrenja ministra.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na temelju potvrde ovlaštene institucije za certifikaciju da građevinski proizvod, odnosno oprema unutar granica, svoje namjene udovoljava zahtjevima glede osiguranja tehničkih svojstava bitnih za građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona..
(3) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka, izdaje se na određeni rok koji ne može biti dulji od pet godina. Ako se u tom roku ne donese hrvatska norma ili odgovarajući propis odobrenje se može produljiti za daljnjih pet godina.
(4) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka može se ukinuti prije isteka roka važnosti ako se utvrdi da novi proizvođ više ne odgovara zahtjevima iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 16.
IV. SUDIONICI U GRAĐENJU
(1) Sudionici u građenju jesu:
- investitor,
- projektant,
- izvoditelj,
- nadzorni inženjer,
- ovlašteni revident
Investitor
(1) Investitor, prema ovom Zakonu, je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina.
(2) Projektiranje, građenje i nadzor nad građenjem investitor mora povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti.
(3) Investitor je dužan osigurati stručni nadzor nad građenjem.
(4) Investitor koji građi u svoje ime a za račun nepoznatog kupca (stanovi i dr. građevine za tržište), mora stručni nadzor povjeriti drugoj pravnoj osobi registriranoj za nadzor.
(5) Kada je investitor fizička osoba, koja gradi za svoje potrebe ili potrebe svoje obitelji građevinu iz stavka 6. ovoga članka, može i sam projektirati i provoditi stručni nadzor ako ispunjava uvjete propisane člankom 18. stavkom 8. i člankom 20. stavkom 3. ovoga Zakona.
(6) Za stambenu zgradu korisne površine do 350 m2 i poslovnu zgradu površine do 150 m2 i raspona konstrukcije do 6 m u kojima se ne obavlja djelatnost štetna po ljude i okoliš, stručni nadzor provodi se samo nad građenjem konstruktivnih dijelova i instalacija, te u pogledu toplinske zaštite i zaštite od buke i vibracija.
(7) Investitor nije dužan osigurati stručni nadzor za jednostavne građevine iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona.
(8) Investitor je dužan najkasnije do dana početka radova pribaviti elaborat iskolčenja građevine iz članka 44. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.
(9) Investitor je dužan tijelu graditeljstva najkasnije na dan početka radova prijaviti početak građenja.
(10) U slučaju prekida radova investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina i površina.
(11) Ako se u tijeku građenja promijeni investitor, o nastaloj promjeni novi investitor mora obavijestiti tijelo graditeljstva u roku od 8 dana od nastale promjene.
Projektant
(1) Projektirati, prema ovom Zakonu, može samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova projektiranja.
(2) Pravna osoba koja projektira, imenuje jednog ili više projektanata koji su odgovorni za ispravnost i kvalitetu projekta ili dijela projekta.
(3) Projektant je odgovoran da projekt ili dio projekta za čiju je izradu imenovan, udovoljava zahtjevima iz poglavlja II. i III. ovoga Zakona te da je izvedbeni projekt u skladu s glavnim projektom.
(4) Ako u izradi glavnog, izvedbenog projekta ili projekta uklanjanja građevine sudjeluje više projektanata, pravna osoba kojoj je povjerena izrada projekta imenuje projektanta voditelja.
(5) Projektant voditelj odgovoran je ukoliko se uslijed međusobne neusklađenosti dijelova projekta ili nepotpunosti projekta ne udovolji zahtjevima glede projektiranja iz poglavlja II. ovoga Zakona.
(6) Ako u izradi projekta sudjeluju dvije ili više pravnih osoba, investitor je dužan imenovati koordinatora projekta, odnosno odrediti osobu koja će imenovati tog koordinatora.
(7) Na koordinatora projekta odgovarajuće se primjenjuje odredba iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Projektant, projektant voditelj i koordinator projekta može biti samo osoba s radnim iskustvom u projektiranju od tri godine kao diplomirani inženjer, odnosno s radnim iskustvom u projektiranju od pet godina kao inženjer ili viši tehničar u struci, s položenim stručnim ispitom.
Izvoditelj
(I) Graditi ili izvoditi pojedine radove na građevini, prema ovom Zakonu, može pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje te djelatnosti (u daljnjem tekstu: "izvoditelj").
(2) Ako u građenju sudjeluju dva ili više izvoditelja, investitor je dužan imenovati izvoditelja odgovornog za međusobno usklađivanje radova.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka investitor fizička osoba može sam graditi kada, isključivo za svoje potrebe, gradi stambenu zgradu, manji gospodarski i pomoćni objekt
(4) Izvoditelj je dužan:
- graditi u skladu s građevnom dozvolom;
- radove izvoditi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona;
- ugrađivati materijale, opremu i proizvode u skladu s poglavljem III. ovoga Zakona;
- osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbama ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta.
(5) Izvoditelj iz stavka 1. ovoga članka imenuje voditelja građenja, a u slučaju da izvodi samo pojedine radove imenuju voditelja tih radova. Voditelj građenja odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu stavka 3. ovoga članka.
(6) Voditelj građenja i voditelj pojedinih radova može biti diplomirani inženjer s tri godine radnog iskustva odnosno inženjer ili viši tehničar s pet godina radnog iskustva, na poslovima građenja i položenim stručnim ispitom. Za građevine i radove prema članku 17. stavku 6. ovoga Zakona, voditelj može biti i osoba s odgovarajućom srednjom stručnom sprernom i osam godina radnog iskustva na poslovima građenja.
Nadzorni inženjer
(1) Stručni nadzor nad građenjem u ime investitora, prema ovom Zakonu, može obavljati samo pravna osoba registrirana za obavljanje poslova nadzora.
(2) Pravna osoba koja provodi stručni nadzor imenuje nadzornog inženjera. Akt o imenovanju nadzornog inženjera dužna je dostaviti tijelu graditeljstva.
(3) Nadzorni inženjer može biti samo diplomirani inženjer odgovarajuće struke s tri godine radnog iskustva, odnosno inženjer odgovarajuće struke s pet godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, građenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom.
(4) Za obavljanje nadzora nad građenjem građevina iz članka 17 stavka 6. i članka 19. stavka 3 ovoga Zakona, može biti imenovana osoba odgovarajuće srednje stručne spreme s osam godina radnog iskustva na poslovima gradenja ili stručnog nadzora i položenim stručnim ispitom.
(5) U provođenju stručnog nadzora nadzorni inženjer dužan je:
- utvrditi usklađenost iskolčenja građevine s elaboratom o iskolčenju građevine i projektom,
- voditi računa da se gradi u skladu s građevnom dozvolom i ovim Zakonom,
- voditi računa o tome da je kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te da je ta kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima.
(6) Nadzorni inženjer odgovoran je za provedbu stavka 5. ovoga članka.
Ovlašteni revident
(1) Kontrolu projekta može obavljati samo ovlašteni diplomirani inženjer s najmanje deset godina radnog iskustva u struci, zaposlen kod pravne osobe registrirane za obavljanje poslova projektiranja, koji se istakao kod projektiranja značajnijih građevina i radova ili je na drugi način dao značajniji doprinos tehničkoj struci.
(2) Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekta stručnjaku iz stavka I. ovoga članka (u daljnjem tekstu: "ovlašteni revident") daje ministar. Popis ovlaštenih revidenata objavljuje se u "Narodnim novinama".
(3) Kriterije za davanje ovlaštenja utvrdit će ministar posebnim propisom.
(4) Ovlašteni revident ne može obaviti kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili djelomično izradila pravna osoba u kojoj je zaposlen.
(5) Revident i pravna osoba kod koje je zaposlen, odgovorni su da projekt ili dio projekta za koji je obavljena kontrola udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona.
Stručni ispiti
Članak 22.
(1) Stručnim ispitom provjerava se poznavanje propisa iz područja graditeljstva.
(2) Program, uvjete i način polaganja stručnog ispita utvrdit će ministar posebnim propisom.
(3) Troškove stručnih ispita snosi pravna osoba koja je uputila kandidata na polaganje stručnih ispita ili kandidat sam.
V. GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT
Glavni projekt
(1) Glavni projekt, u smislu ovoga Zakona, je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevina
(2) Glavni projekt sadrži lokacijsku dozvolu i posebne uvjete, a ovisno o tehničkoj strukturi građevine može sadržavati više vrsta projekata:
- arhitektonski projekt,
- građevinski projekt,
- projekt instalacija,
- projekt ugradnje opreme i
- druge potrebne vrste projekata.
(3) Projekti iz stavka 2. ovoga članka, ovisno o vrsti građevine, sadrže:
1. nacrte,
2. tehnički opis,
3. podatke o geotehničkim i drugim istražnim radovima koji su poslužili kao podloga za izradu projekta,
4. proračun statike, hidraulike, energetike, fizikalnih svojstava i dr kojima se dokazuje da je građevina projektirana prema odredbama poglavlja II ovoga Zakona,
5. program kontrole i osiguranja kvalitete,
6. projekt uredenje okoliša,
7. elaborat postupanja s otpadom ako se radi o opasnom otpadu,
8. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, a za građevine koje se grade na većem području situacija građevine može se prikazati na osnovnoj državnoj karti odnosno na geodetskoj podlozi odgovarajućeg mjerila,
9. posebni tehnički uvjeti građenja.
(4) Za gotove konstrukcije i opremu koja posjeduje certifikat sukladnosti ili za koje je na drugi propisani način dokazano da su proizvedeni prema odredbama poglavlja II i lIl. ovoga Zakona, u projektu nije potrebno to ponovo dokazivati.
(5) Ako je glavni projekt izrađen na stranom jeziku, mora sadržavati i prijevod na hrvatskom jeziku.
Izvedbeni projekt
Članak 24.
(1) Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.
Označavanje projekta
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi (tehnički opis, proračuni, svaki list nacrta i dr.) moraju imati naznačenu tvrtku koja ih je izradila, naziv građevine, ime ili naziv investitora, oznaku ili broj projekta, odnosno njegovog dijela, datum izrade te ime i potpis projektanta i projektanta voditelja.
(2) Glavnom projektu koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevne dozvole mora biti uložen izvod iz sudskog registra o registraciji pravne osobe za obavljanje poslova projektiranja te akt o imenovanju projektanta i projektanta voditelja a za projektanta iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona dokaz o ispunjavanju propisanih uvjeta.
(3) Projekti i njihovi dijelovi moraju biti uvezani na način da se onemogući zamjena sastavnih dijelova.
Čuvanje projekta
Članak 26.
(1) Glavni projekt koji je sastavni dio građevne dozvole zajedno s dozvolom trajno čuva tijelo graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu.
(2) Glavni i izvedbeni projekt građevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama dužan je čuvati investitor, odnosno pravni sljednik građevine za sve vrijeme dok građevina postoji.
Članak 27.
VI. GRAĐEVNA DOZVOLA
(1) Građenju nove i rekonstrukciji postojeće građevine može se pristupiti samo na temelju građevne dozvole.
Građenje bez građevne dozvole
Građevna dozvola nije potrebna za:
- radove na postojećoj građevini koji se prema ovom Zakonu ne smatraju rekonstrukcijom,
- građenje grobnice,
- ograđivanje parcele,
- uređenje okućnice,
- montažni objekt do 12 m2, kiosk i sl.,
- vrtni paviljon,
- dječje igralište,
- nadstrešnica za sklanjanje ljudi u javnom prometu,
- reklamni pano.
Posebni slučajevi građenja
Članak 29.
(1) U slučaju neposredne opasnosti od velikih prirodnih nepogoda ili ratnih i drugih razaranja, tijekom tih događaja, odnosno neposredno nakon njihovog prestanka, bez građevne dozvole mogu se graditi one građevine koje služe sprečavanju djelovanja tih događaja, odnosno otklanjanju štetnih posljedica.
(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka mora se ukloniti kada prestane potreba njezinog korištenja. Ako je potrebno da ta građevina ostane kao stalna, za nju se mora naknadno ishoditi građevna dozvola.
(3) U slučaju oštećenja građevine zbog djelovanja događaja iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o stupnju oštećenja, građevina se može vratiti u prvobitno stanje bez građevne dozvole, u skladu s građevnom dozvolom na temelju koje je izgrađena. Tijelo graditeljštva dužno je u tu svrhu organizirati stručnu pomoć i kontrolu radova.
Državna tijela nadležna za izdavanje građevne dozvole
(1) Građevnu dozvolu izdaje nadležni županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba na čijem se podrućju građevina gradi, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(2) Ako se građevina, za koju građevnu dozvolu izdaje županijski ured ili ured Grada Zagreba, gradi na području dvije ili više županija građevnu dozvolu izdaje nadležni županijski ured ili ured Grada Zagreba kojem je investitor podnio zahtjev za izdavanje građevne dozvole, a u suglasnosti sa županijskim uredima ostalih županija ili uredom Grada Zagreba na području kojih se građevina gradi.
(1) Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i stanovanja izdaje građevnu dozvolu za sljedeće građevine:
GRAĐEVINE PROMETA I VEZA
1. magistralnu cestu i autocestu s pripadajućim objekti ma (mostovi, vijadukti, tuneli, galerije, odvodnja),
2. željezničku prugu s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, pogonska mreža, signalni uređaji, odvodnja i sl.), kolodvore i pružna postrojenja na kolodvorima, osim industrijskih kolosijeka, kolodvorskih i pogonskih zgrada,
3. aerodrome za međunarodni i unutarnji promet, namijenjene za zrakoplove najveće dopuštene uzletne mase iznad 5,7 tona, osim zgrada,
4. građevinu medumjesnih i međunarodnih telekomunikacijskih kapaciteta i objekte radija i televizije na državnoj razini,
5. morsku luku otvorenu za javni promet i morsku luku posebne namjene prema posebnom zakonu,
6. luku na unutarnjem plovnom putu,
7. međunarodni granični prijelaz.
ENERGETSKE GRAĐEVINE
8. elektranu instalirane snage preko 20 MW; 9. dalekovod 110 kV i više s trafo-stanicama i rasklopnim postrojenjima na tom dalekovodu,
10. međunarodni i magistralni naftovod i plinovod, s pripadajućim, uređajima i postrojenjima.
VODOPRIVREDNE GRAĐEVINE
11. zaštitne vodoprivredne građevine na graničnim i prekograničnim vodnim tokovima, međudržavnim jezerima te unutrašnjim vodotocima i vodama; oteretne kanale, akumulacije, retencije i obodne kanale, od značenja za Republiku Hrvatsku;
12. pregrađne građevine na vodotocima, jezerima, akumulacijama i retencijama koji ispunjavaju kriterije za velike brane,
13. posebne objekte za korištenje voda i zaštitu voda od zagađivanja na graničnim i prekograničnim vodama i međudržavnim jezerima, unutrašnjim vodama i vodotocima od značenja za Republiku Hrvatsku,
14. hidromelioracijske sustave sa građevinama ukupne površine preko 2.000 hektara i vodne površine uz uzgoj riba preko 500 hektara.
INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE
15. građevinu bazične kemijske industrije, građevinu prerade i obrade otpada, proizvodnju obojenih metala, nemetalnih minerala, crne metalurgije, koksa, cementa, stakla i celuloze, rafineriju nafte, brodogradilište za građnju metalnih brodova, građevinu u čijem se tehnološkom procesu pojavljuje opasni otpad i građevine za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih stvari iznad 1000 kg.
(2) U slučaju građnje pojedinačne građevine ili rekonstrukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može prenijeti nadležnost izdavanja građevne dozvole nadležnom županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba.
Zahtjev za građevnu dozvolu
(1) Zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnosi investitor.
(2) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole prilaže se:
1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine ili ugovor, odnosno akt nadležnog državnog tijela na temelju kojeg je investitor stekao pravo građenja;
2. tri primjerka glavnog projekta;
3. pisano izvješće o obavljenoj kontroli glavnog projekta prema članku 36. ovoga Zakona;
4. suglasnosti, potvrde ili mišljenja nadležnih tijela ili poduzeća na glavni projekt, kada je to određeno posebnim zakonom;
5. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
(3) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za građevinu ili njezin dio kada se gradi do određenog stupnja dovršenosti nije potrebno priložiti projekte uređenja unutar prostora pojedinih stambenih ili poslovnih jedinica (pregradni zidovi, podovi, obrada zidova).
(4) Za privođenje konačnoj namjeni poslovnog prostora građevine ili njezinog dijela iz stavka 3. ovoga članka potrebno je ishoditi posebnu građevnu dozvolu.
Zahtjev za građevnu dozvolu za jednostavnu građevinu
(1) Zahtjevu za izdavanje građevne dozvole za jednostavnu građevinu, prilaže se:
1. dokaz o pravu vlasništva zemljišta, odnosno građevine ili ugovor, odnosno akt nadležnog državnog tijela na temelju kojeg je investitor stekao pravo građenja;
2. crtež građevine s naznačenim mjerama a po potrebi i proračun statike iz članka 23. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona;
3. izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama;
4. opis radova;
5. odgovarajući akti prema članku 35. ovoga Zakona;
6. drugi prilozi određeni posebnim zakonom.
(2) Jednostavna građevina, prema ovom Zakonu, je:
- gospodarski objekt površine do 20 m2 i visine sljemena do 4 m,
- pomoćni objekt površine do 30 m2 (garaža, spremiš te, drvarnica i sl.) koji se gradi na zemljištu koje služi za redovnu upotrebu stambene ili poslovne zgrađe za koju je izdana građevna dozvola,
- objekt protugrađne obrane, objekt za sigurnost plovidbe (objekt signalizacije) i objekt koji služi snabdijevanju i održavanju objekata za sigurnost plovidbe (mol, pristanište, prilazni put, kućica za agregat, spremište za čamce i dr.),
- cesta koja služi za eksploataciju šume, naftonosnog polja i druge eksploatacije,
- kabelski i zračni priključak na niskonaponsku mrežu i pt. mrežu kao i vodovi kojima se postojeća građevina priključuje na komunalne instalacije (vodovod, kanalizacija, plinovod, parovod).
Dokaz vlasništva
(1) Dokazom vlasništva zemljišta, odnosno građevine smatra se :
- izvadak iz zemljišne knjige ili akt nadležnog organa, na temelju kojeg je investitor stekao pravo vlasništva.
Usklađivanje glavnog projekta s posebnim zakonima
(1) Tijelo graditeljstva dužno je na zahtjev investitora ili projektanta priopćiti od kojih tijela i poduzeća je potrebno prema odredbama posebnih zakona, pribaviti:
- uvjete u skladu s kojima mora bitl izrađen glavni projekt, odnosno crtež građevine,
- odgovarajuće isprave (suglasnost, potvrda, mišljenje i sl.), o usklađenosti glavnog projekta, odnosno crteža građevine s lokacijskom dozvolom i posebnim uvjetima.
(2) Glavni projekt, odnosno crtež građevine mora biti usklađen s odredbama posebnih zakona, odnosno s pribavljenim uvjetima iz stavka 1. ovoga članka prije podnošenja zahtjeva za građevnu dozvolu.
Kontrola projekata
Članak 36.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o vrsti građevine, mora se obaviti glede:
1. mehanićke otpornosti i stabilnosti,
2. zaštite od buke i vibracija, 3. uštede energije i toplinske zaštite.
(2) Kontrolu glavnog projekta investitor može povjeriti samo ovlaštenom revidentu iz članka 21. ovoga Zakona.
(3) Ovlašteni revident koji je obavio kontrolu projekta dužan je o tome sastaviti pisano izvješće i ovjeriti dijelove projekta prema propisu iz stavka 7. ovoga članka.
(4) U izvješću o obavljenoj kontroli ovlašteni revident može zahtijevati od investitora da:
- prije početka izvođenja određenih radova, obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi na te radove;
- obavi pregled izvedenih radova u određenoj fazi građenja.
(5) O obavljenoj kontroli, odnosno pregledu prema stavku 4. ovoga članka ovlašteni revident dužan je sastaviti pisano izvješće.
(6) Ako je glavni projekt izraden u inozemstvu, ovlašteni revident mora obaviti kontrolu kojom se utvrđuje da je izraden u skladu s ovim Zakonom i hrvatskim normama.
(7) Sadržaj i način obavljanja kontrole projekta način ovjere projekta, način nadoknade (pristojbe i troškovi) za obavljenu kontrolu, te za koje građevine, odnosno radove je obvezna kontrola projekata propisat će ministar posebnim propisom.
Postupak izdavanja građevne dozvole
Članak 37.
(1) Ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom, tijelo graditeljstva dužno je izdati građevnu dozvolu u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Građevnom dozvolom utvrđuje se da je glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova izrađen u skladu s utvrđenim i propisanim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni uvjeti iz članka 32. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Glavni projekt, odnosno crtež građevine s opisom radova sastavni je dio građevne dozvole, što na projektu, odnosno crtežu građevine mora biti naznačeno i dvjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva koje je tu dozvolu izdalo.
(4) Kada tijelo graditeljstva utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za izdavanje građevne dozvole, pisano će odrediti investitoru rok za ispunjenje tih uvjeta.
(5) Ukoliko investitor u određenom roku ne ispuni sve uvjete, tijelo graditeljstva odbit će rješenjem zahtjev za izdavanje građevne dozvole.
Izdavanje građevne dozvole po dijelovima građevine
Članak 38.
(1) Građevna dozvola izdaje se za građenje cijele građevine.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na zahtjev investitora građevna dozvola može se izdati i po dijelovima građevine.
(3) Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevne dozvole prema odredbi stavka 2. ovoga članka, investitor je dužan ishoditi načelnu dozvolu za cijelu građevinu.
Načelna dozvola
(1) Načelnom dozvolom, po zahtjevu investitora, određuju se dijelovi građevine za koje će se izdavati građevna dozvola.
(2) Na osnovu načelne dozvole može se započeti s pripremnim radovima, ali se ne može započeti s izvođenjem radova na građevini.
(3) Zahtjevu za izdavanje načelne dozvole prilaže se:
1. tri primjerka izvatka iz idejnog projekta,
2. načelne suglasnosti nadležnih tijela ili poduzeća kada to, ovisno o vrsti građevine, odredi tijelo graditeljstva,
3. popis dijelova građevine za koje će se izdavati građevne dozvole i redoslijed podnošenja zahtjeva.
(4) Izvadak iz idejnog projekta iz stavka 3. točke 1. ovoga članka, sadrži:
- nacrte osnovnih tehničkih rješenja građevine s objektima infrastrukture,
- uvjete uređenja prostora,
"- lokacijsku dozvolu i posebne uvjete,
- shemu tehnološkog procesa s naznakom opreme i njezinim svojstvima,
- način napajanja građevine energijom i potrebne količine energije i dr.
(5) Izvadak iz idejnog projekta sastavni je dio načelne dozvole što na njemu mora biti naznačeno i ovjereno potpisom djelatnika i pečatom tijela graditeljstva.
(6) Na postupak izdavanja načelne dozvole odgovarajuće se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak izdavanja građevne dozvole.
Građevna dozvola za pripremne radove
(1) Pripremni radovi za potrebe gradilišta izvode se na temelju građevne ili načelne dozvole za građevinu.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevna dozvola potrebna je za privremene građevine i pripremne radove koji mogu biti opasni po život i zdravlje ljudi, promet, okoliš, kao za:
- asfaltnu bazu, separaciju agregata, tvornicu betona i sl. koja će se koristiti za građenje više građevina kroz duže vremensko razdoblje,
- dalekovod i transformatorsku stanicu koju je potrebno graditi radi napajanja gradilišta električnom energijom,
- prijenosne spremnike za smještaj, čuvanje ili držanje eksplozivnih tvari,
- složenije radove koji mogu utjecati na život i zdravlje ljudi ili na stabilnost građevine.
(3) Građevnom dozvolom iz stavka 2. ovoga članka mora se odrediti rok u kome se privremena građevina mora ukloniti.
(1) Građevine za potrebe sajmova i javnih manifestacija, privremeni montažni objekti mogu se postavljati na temelju građevne dozvole za privremene građevine.
(2) Građevnom dozvolom iz stavka 1. ovoga članka mora se odrediti rok u kome se privremena građevina mora ukloniti.
Izmjena i dopuna građevne dozvole
(1) Investitor je dužan ishoditi izmjenu ili dopunu građevne dozvole ukoliko tijekom građenja namjerava na građevini izvršiti izmjene ili dopune kojima se može utjecati na bilo koje tehničko svojstvo građevine prema poglavlju II. ovoga Zakona ili te izmjene nisu u skladu s uvjetima iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Brisan.
Prestanak važenja građevne dozvole
Članak 42.
(1) Građevna dozvola prestaje važiti ako se s radovima na građevini za koju je građevna dozvola izdana ne započne u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti građevne dozvole.
(2) Važenje građevne dozvole može se, po zahtjevu investitora, produžiti za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona ili ako se nisu promijenila tehnička svojstva prema poglavlju II. ovoga Zakona, u skladu s kojima je izdana građevna dozvola.
VII. GRADILIŠTE
Uređenje gradilišta
(1) Gradilište mora biti ograđeno radi sprečavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište.
(2) Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) dijelovi gradilišta koji se ne mogu ograditi moraju biti zaštićeni određenim prometnim znakovima ili označeni na drugi način.
(3) Uz javno-prometne površine zabranjeno je ograđivati gradilište bodljikavom žicom ili na drugi način koji bi mogao ugrožavati prolaznike. Na određenim gradskim područjima može se odrediti poseban vanjski izgled ograde.
(4) Pripremni radovi za građenje mogu se izvoditi na zemljištu koje nije vlasništvo investitora samo ako je investitor prethodno ishodio suglasnost vlasnlka tog zemljišta.
(5) Investitor ili izvoditelj dužni su, za privremeno zauzimanje susjednog, odnosno obližnjeg zemljišta za potrebe gradilišta, postupati prema odredbama posebnih zakona.
(6) Za privremeno zauzimanje javno-prometnih površina za potrebe gradilišta investitor ili izvoditelj dužan je ishoditi odobrenje nadležnog tijela općine ili Grada, odnosno poduzeća određenog posebnim zakonom.
(7) Izgrađene privremene građevine i postavljena oprema gradilišta moraju biti stabilni i odgovarati propisanim uvjetima zaštite od požara i eksplozije, zaštite na radu i svim drugim mjerama zaštite radi sprečavanja ugrožavanja života i zdravlja ljudi.
(8) Sve privremene građevine izgradene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. moraju biti uklonjeni a zemljište na području gradilišta kao i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje prije izdavanja uporabne dozvole.
Dokumentaaja na gradilištu
(1) Izvoditelj na gradilištu mora imati:
1. rješenje o upisu u registar djelatnosti;
2. akt o postavljenju voditelja građenja, odnosno pojedinih radova;
3. građevnu dozvolu;
4. projekte na osnovi kojih je izdana građevna dozvola;
5. izvedbenie projekte sa svim izmjenama i dopunama;
6. građevinski dnevnik;
7. dokumentaciju o ispitivanju ugrađenog materijala, proizvoda i opreme prema progx'amu ispitivanja iz projeke. elaborat o iskolčenju građevine izrađen od fizičke ili pravne osobe registrirane za obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu.
(2) U slučaju kada je investitor fizička osoba koji gradi za svoje potrebe građevinu iz članka 19. stavak 3. ovoga Zakona, izvoditelj na gradilištu ne mora imali dokumentaciju iz stavka 1. točke 1., 2., 6. i 7. ovoga članka.
(3) Uvjete, način i obrazac vodenja građevinskog dnevnika na gradilištu propisat će ministar posebnim propisom.
Članak 45.
VIII. UPORABNA DOZVOLA
(1) Izgrađena građevina smije se početi koristiti odnosno staviti u pogon nakon što tijelo graditeljstva izda dozvolu za njezinu uporabu (u daljnjem tekstu: "uporabna dozvola").
(2) Uporabna dozvola za izgrađenu građevinu izdaje se nakon izvršenog tehničkog pregleda.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole investitor ili osoba koja je na temelju valjanog pravnog posla ili nasljeđivanjem stekla od investitora pravo vlasništva podnosi tijelu graditeljstva koje je izdalo građevnu dozvolu za građenje građevine.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati broj i datum građevne dozvole, naziv i vrstu građevine te mjesto građenja i podatke o sudionicima u građenju.
Tehnički pregled
(1) Tijelo graditeljstva dužno je u roku 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva obaviti tehnički pregled građevine.
(2) O mjestu, danu i satu obavljanja tehničkog pregleda tijelo graditeljstva dužno je obavijestiti investitora. Investitor je dužan osigurati nazočnost sudionika u građenju tehničkom pregledu.
(3) Tehnički pregled obavlja komisIja koju osniva tijelo graditeljstva iz članka 46. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Tijelo graditeljstva imenuje predsjednika komisije i određuje tijela i poduzeća koja upućuju svog predstavnika kao člana komisije.
(5) Članovi komisije su stručni djelatnici tijela graditeljstva i predstavnici onih tijela i poduzeća koji su izdali odgovarajuće isprave prema članku 35. stavku 1. ovoga Zakona.
(6) Tehničkim pregledom utvrđuje se da li je građevina izgrađena u skladu s građevnom dozvolom, tehničkim propisima i tehničkim normama za određenu građevinu.
(7) Za građevine iz članka 33. stavak 2. ovoga Zakona, tehnički pregled obavlja samo stručni djelatnik tijela graditeljstva.
(8) O izvršenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se unosi i mišljenje članova komisije o tome da li se izgradena građevina može koristiti ili se moraju prethodno otkloniti utvrđeni nedostaci ili se ne može izdati uporabna dozvola, ·
(9) Predsjednik komisije za tehnički pregled, odnosno stručni djelatnik, koji je obavio tehnički pregled, dužan je nakon obavljenog tehničkog pregleda zapisnik iz stavka 8. ovoga članka dostaviti tijelu graditeljstva.
Dužnost investitora u postupku
(1) Investitor je dužan, najkasnije na dan tehničkog pregleda, komisiji za tehnički pregled dati na uvid:
- dokumentaciju iz članka 44. ovoga Zakona
- situacioni nacrt građevine kao dio geodetskog elaborata ovjerenog po tijelu za katastar i geodetske poslove izrađenog od fizičke ili pravne osobe registrirane na obavljanje te djelatnosti po posebnom propisu te
- dokaze o postignutoj kvaliteti radova, građevinskih proizvoda i opreme
- izvješća ovlašteriih revidenata o obavljenoj kontroli prema članku 36. stavku 5. ovoga Zakona
- završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine.
(2) U slučaju kada je investitor fizička osoba, koji je sagradio za svoje potrebe građevinu iz članka 19. stavka 3. ovoga Zakona, komisiji za tehnički pregled ne prilaže se dokumentacija iz članka 44. stavka 1. točke 1., 2., 6. i 7. ovoga Zakona, ali se prilaže rješenje o imenovanju nadzornog inženjera.
"(3) U slučaju kada je investitor sagradio građevinu iz članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, komisiji za tehnički pregled ne prilaže se dokumentacija iz članka 44. stavka 1. točke 1., 2., 5. i 7. ovoga Zakona.
Postupak izdavanja uporabne dozvole
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole odbit će se:
- ako je građevina izgrađena bez građevne dozvole;
- ako su tijekom gradenja izvršene izmjene i dopune na građevini za koje nije ishođena izmjena ili dopuna građevne dozvole;
- ako se u ostavljenom roku nisu otklonili nedostaci koji bitno utječu na pouzdanost i sigurnost građevine.
(2) Ako su tehničkim pregledom utvrđeni nedostaci koje je potrebno otkloniti, a ti nedostaci ne utječu na tehnička svojstva bitna za građevinu prema poglavlju II. ovoga Zakona, može se izdati uporabna dozvola i odrediti rok u kojem se moraju uočeni nedostaci otkloniti.
(3) Ako postoji potreba ispitivanja tehničkih svojstava građevine putem probnog rada, investitor je obvezan početak probnog rada prijaviti nadležnim tijelima koja su izdala isprave iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.
Uporabna dozvola za dio građevine
Članak 50.
(1) Uporabna dozvola može se na zahtjev investitora izdati i za dio građevine prije dovršetka građenja cijele građevine :
- kada je to potrebno radi nastavka i dovršenja gradnje (npr: korištenja mosta za pristup gradilištu, trafostanice i dalekovoda za snabdijevanje energijom i dr.);
- kada se odredeni dio građevine može privesti svojoj namjeni prije dovršenja cijele građevine.
Troškovi postupka
Članak 51.
(1) Ako se tehnički pregled obavlja izvan mjesta u kojem se nalazi sjedište tijela graditeljstva, investitor je dužan naknaditi tom tijelu putne troškove i dnevnice članova komisije.
(2) Ako je za člana komisije imenovan predstavnik stručnog tijela ili poduzeća koje nije izdalo ispravu o usklađenosti projekta s utvrđenim uvjetima, investitor je dužan tijelu graditeljstva nadoknaditi troškove prema posebnom propisu koji se odnosi na vještake.
Članak 51 a. (NN 33/95)
(1) Sud će građevinu upisati u zemljišne knjige ako je za istu izdana uporabna dozvola.
(2) Sud će građevinu upisati u zemljišne knjige i bez uporabne dozvole, ali će po službenoj dužnosti u zemljišnoj knjizi u teretnom listu (list C) zabilježiti da ta dozvola nije priložena.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovog članka, radi osiguranja potraživanja, glede troškova pripreme zemljišta i troškova izgrađnje komunalnih objekata i uređaja sukladno posebnim propisima, tražitelj ima zakonsko založno pravo (hipoteka) na građevini.
Članak 52.
IX. KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE GRAĐEVINE
(1) Građevina se može koristiti samo na način sukladan njezinoj namjeni:
(2) Vlasnik građevine dužan je održavati građevinu na način da se u predviđenom vremenu njezinog trajanja očuvaju tehnička svojstva bitna za građevinu iz poglavlja II. ovoga Zakona.
(3) Za građevnu, konstrukciju ili opremu čija pouzdanost ovisi o redovnom održavanju, tehničke propise kojima se propisuje način održavanja donosi ministar.
X. UKLANJANJE GRAĐEVINE
(1) Vlasnik smije ukloniti građevinu samo kada tijelo graditeljstva općine ili Grada izda dozvolu za uklanjanje.
(2) Zahtjevu za uklanjanje građevine prilaže se:
- dokaz o pravu vlasništva građevine,
- projekt uklanjanja građevine,
- suglasnosti nadležnih tijela ako se tim uklanjanjem može ugroziti javni interes (npr. zaštita spomenika kulture, zaštita komunalnih i drugih instalacija i dr.).
(3) Projekt uklanjanja građevine sadrži:
- nacrte,
- tehnički opis uklanjanja građevine i
- proračune stabilnosti konstrukcije ili njenih djelovanja tijekom uklanjanja, odnosno demontaže.
(4) Projekt uklanjanja građevine iz članka 17. stavka 6. i članka 33. stavka 2. ovoga Zakona sadrži samo tehnički opis uklanjanja građevine.
XI. INSPEKCIJSKI NADZOR
(1) Inspekcijski nadzor, prema ovom Zakonu, provode u drugom stupnju građevinski inspektori ivrste zvanja u Ministarstvu, a u prvom stupnju građevinski inspektori I. vrste zvanja i građevinski nadzornici (u daljnjem tekstu nadzornik) u nadležnom Županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba. Građevinski nadzornici imaju položaj građevinskog inspektora II. i III vrste zvanja u Županij skom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba
(2) Građevinski inspektor i nadcornik svoj identitet dokazuju službenom iskaznicom.
(3) Način izdavanja, sadržaj i oblik službene iskaznice propisat će ministar posebnim propisom.
(1) Za građevinskog inspektora u Ministarstvu može se postaviti samo diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u građenju. Iznimno, poslove građevinske inspekcije mogu obavljati i drugi državni službenici Ministarstva, na temelju posebnog ovlaštenja ministra.
(2) Za građevinskog inspektora u županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba može se postaviti diplomirani inženjer građevinske ili arhitektonske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u građenju. Iznimno, poslove građevinske inspekcije u županijskom uredu, odnosno uredu Grada Zagreba, mogu obavljati i drugi državni službenici županijskog ureda odnosno ureda Grada Zagreba, na temelju posebnog ovlaštenja župana.
(3) Za nadzornika u županijskom uredu odnosno uredu Grada Zagreba može se postaviti inženjer ili viši tehničar građevinske ili arhitektonske struke s najmanje tri godine radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u građenju ili osoba srednje stručne spreme arhitektonske odnosno građevinske struke s najmanje pet godina radnog iskustva i položenim stručnim ispitom za obavljanje određenih poslova u građenju".
(4) Osim uvjeta iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, građevinski inspektori i nadzornici moraju ispunjavati i uvjete iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih funkcija ("Narodne novine", br. 74/94.).
(1) Građevinski inspektor u Ministarstvu provodi nadzor kod građenja za koje građevnu dozvolu izdaje Ministarstvo, a županijski građevinski inspektor ili nadzornik provodi nadzor kod građenja građevina za koje građevnu dozvolu izdaje županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba.
(2) Građevinski inspektor u Ministarstvu može neposredno postupati u predmetima iz nadležnosti županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba.
(3) Građevinski inspektor provodi nadzor nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine te kvalitete građevinskih proizvoda, glede primjene ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona kao i propisa iz područja normizacije, ukoliko posebnim zakonom nije drugačije određeno.
(4) Nadzornik provodi nadzor nad radom sudionika u građenju i održavanju građevine glede primjene ovoga Zakona kao i proopisa iz područja normizacije u odnosu na građevinu iz članka 17. slavka 6. i članka 33. stavka 2. ovoga Zakona, kao i nad izvođenjem radova za koje nije potrebna građevna dozvola.
(5) Građevinske proizvode koji se upotrebljavaju u građenju nad kojim nadzor kvalitete provodi građevinski inspektor u Ministarstvu odnosno u županijskom uredu i uredu Grada Zagreba, odredit će ministar posebnim propisom.
Članak 54c. (NN 33/95)
Sudionici u građenju, vlasnik odnosno korisnik građevine dužni su građevinskom inspektoru ili nadzorniku omogućiti provođenje nadzora te dati na uvid svu dokumentaciju, omogućiti pregled građevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom.
Članak 54d (NN 33/95)
Kada građevinski inspektor ili nadzornik utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, dužan je po službenoj dužnosti pokrenuti postupak i poduzeti odgovarajuće mjere u skladu sa zakonom.
Članak 54e. (NN 33/95)
Kada građevinski inspektor ili nadzornik utvrdi povredu propisa čije izvršavanje nadzire, rješenje se može donijeti i bez saslušanja stranaka.
(1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ili nadzornik ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti otklanjanje nepravilnosti, obustavu građenja, uklanjanje građevine i izricati upravne mjere.
(2) Građevinski inspektor u Ministarstvu rješava žalbe u drugostupanjskom inspekcijskom upravnom postupku.
(3) U provođenju nadzora građevinski inspektor ili nadzornik mogu postupati u smislu stavka 1. ovog članka i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige a u istima je izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole.
Otklanjanje nepravilnosti
(1) U provođenju nadzora građevinski inspektor ili nadzornik ima pravo i dužnost sudionicima u građenju narediti da u primjerenom roku otklone nepravilnosti koje utvrdi.
(2) U provođenju nadzora građevinski inspektor ili nadzornik ima pravo i dužnost narediti vlasniku postojeće građevine da otkloni nedostatke na građevini koji su nastali ili su uočeni tijekom njezinog korištenja, ako utvrdi da ti nedostaci mogu ugroziti stabilnost građevine ili susjednih građevina, život i zdravlje ljudi.
Članak 56a. (NN 33/95)
(1) Ako građevinski inspektor u provođenju nadzora nad kvalitetom građevinskog proizvoda utvrdi nepravilnosti, dužan je donijeti rješenje o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti.
(2) Ako građevinski inspektor utvrdi da građevinski proizvod ne odgovara propisima te da zbog toga postoji opasnost za život i zdravlje ljudi i okoliš, donijet će rješenje o zabrani ugradbe takvog proizvoda.
Obustava građenja
(1) Građevinski inspektor ili nadzornik ima pravo i dužnost narediti da se obustavi daljnje građenje odnosno izvođenje pojedinih radova:
- ako se građevina gradi, odnosno rekonstruira protivno građevnoj dozvoli, te odrediti primjereni rok za usklađivanje izvedenog stanja s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno ishođenje izmjene ili dopune građevne dozvole,
- ako se nakon zaključka kojim se dopušta postupak Obnove građevne dozvole nastavi s izvođenjem radova,
- ako se građevina gradi odnosno rekonstruira a da u roku određenom rješenjem iz članka 56. stavka 1. ovoga Zakona nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci,
- ako utvrdi nedostatke i nepravilnosti u projektu ili izvođenju radova koji mogu ugroziti tehnička svojstva bitna za građevinu propisana poglavljem II. ovoga Zakona te odrediti primjereni rok za otklanjanje tih nedostataka,
- ako utvrdi da se radovi izvode na način da je ugroze na pouzdanost susjedsih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr. te narediti hitne mjere zaštite.
(2) U slučaju iz stavka 1. alineje 2. i 5. ovoga članka građevinski inspektor ili nadzornik naredit će na licu mjesta i zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.
(3) Način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta odnosno građevine propisat će ministar posebnim propisom.
Uklanjanje građevine
(1) Građevinski inspektor ili nadzornik ima pravo i dužnost narediti da se građevina ili njezin dio ukloni, odnosno uspostavi prijašnje stanje:
- ako se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole,
- ako se gradi protivno građevinskoj dozvoli, a u određenom roku se nije uskladilo izvedeno stanje s odobrenim projektom ili crtežom građevine, odnosno nije se ishodila izmjena ili dopuna građevne dozvole (članak 57. stavak 1 alineja 1.),
- ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nedostatke zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine ili stabilnost okolnih građevina ili su na drugi način ugroženi životi ljudi ili okoliš. Građevinski inspektor naredit će, kada je to potrebno, i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga,
- narediti vlasniku građevine da ukloni građevinu ili njezin dio ako utvrdi da je uslijed dotrajalosti ili većih oštećenja neposredno ugrožena stabilnost građevine ili njezinog dijela, te ona predstavlja opasnost za susjedne građevine i život ljudi, a ta se opasnost ne može na drugi način otkloniti. Građevinski inspektor ujedno naređuje i hitne mjere osiguranja do izvršenja naloga (npr.: podupiranje konstrukcije, sklanjanje ljudi i sl.).
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ili nadzornik će prije donošenja rješenja narediti na licu mjesta zatvaranje gradilišta posebnom oznakom.
(3) Ako se u skladu sa člankom 43. stavkom 8. ne uklone privremene građevine izgrađene na gradilištu u okviru pripremnih radova (baraka, nadstrešnica, instalacije, skladište, zajednička naslamba i dr. građevine i uređaji), građevinski inspektor ili nadzornik naredit će uklanjanje tih građevina.
(4) Ako se građevina iz stavka 1. alineje 4. ovoga članka nalazi u naseljima ili dijelovima naselja, koja su upisana u registru spomenika kulture kao urbanistička cjelina, ili je građevina spomenik kulture ili se nalazi na zaštićenom dijelu prirode, rješenje o uklanjanju ne može se donijeti bez suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Postupak davanja suglasnosti kod tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturne i prirodne baštine je hitan.
(5) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor, odnosno vlasnik građevine ne postupi po rješenju građevinskog inspektora ili nadzornika o uklanjanju građevine ili njezinog dijela, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak izvršenika.
(6) Način izvršenja rješenja određuje građevinski in spektor ili nadzornik.
(7) Način izvršenja rješenja, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, određuje građevinski inspektor ili nadzornik uz suglasnost nadležnog tijela državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine.
Članak 58a. (NN 33/95)
(1) Iznimno od odredbe članka 58. stavka 1. alineje 1. ovoga žakona, u slučaju rekonstrukcije građevine bez građevne dozvole koja je registrirana kao spomenik kulture građevinski inspektor ima pravo i dužnost na licu mjesta narediti da se obustavi daljnje građenje, odnosno izvođenje pojedinih radova te narediti uspostavu prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine. Građevinski inspektor ujedno naređuje i zatvaranje gradilišta posebnom oznakom, kao i hitne mjere osiguranja ukoliko je to potrebno.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka ujedno se naređuje investitoru da od nadležnog tijela državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine zatraži određivanje načina uspostave prijašnjeg stanja, odnosno popravak građevine.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor dužan je dostaviti nadležnom tijelu državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine i nadležnoj policijskoj upravi.
(4) Nadležno tijelo državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine dužno je nalaz i mišljenje o uspostavi prijašnjeg stanja, odnosno popravku spomenika kulture dostaviti građevinskom inspektoru.
Upravne mjere
(1) Ako se u slučajevima iz članka 56. stavka 2., članka 56a., članka 57. stavka 1. alineja 1., 3., 4. i 5. i članka 58a. ovoga Zakona ne postupi po rješenju građevinskog inspektora ili nadzornika, investitor, odnosno vlasnik građevine će se na izvršenje prisiliti upravnom mjerom u visini desetorostruke prosječne plaće u Republici Hrvatskoj u proteklom tromjesečju. Svaka kasnija upravna mjera izriče se u istom iznosu.
(2) Ukoliko investitor, odnosno vlasnik građevine ne izvrši rješenje doneseno na temelju odredbe članka 5s. stavka 2., članka 57. stavka 1. alineje 3., 4., i 5. i članka 58a. ovoga Zakona i nakon tri izrečene upravne mjere iz stavka 1. ovoga članka, rješenje će se izvršiti putem druge osobe na trošak izvršenika.
(3) Ukoliko investitor, odnosno vlasnik građevine ne izvrši rješenje doneseno na temelju odredbe članka 57. stavka 1. alineje 1. ovoga Zakona i nakon tri izrečene upravne mjere iz stavka 1. ovog članka, građevinski inspektor ili nadzornik naredit će uklanjanje građevine ili njezinog dijela.
(4) Iznos naplaćenih upravnih mjera iz stavka 1. ovoga članka prihod su proračuna Republike Hrvatske.
(5) Troškovi uklanjanja građevine putem druge osobe do naplate od investitora, odnosno vlasnika građevine namirit će se iz proraćuna korisnika naplaćenih upravnih mjera.
Članak 59a. (NN 33/95)
Kada građevinski inspektor u Ministarstvu postupa u predmetima iz nadležnosti županijskog ureda odnosno Grada Zagreba, poslove administrativnog izvršenja rješenja obavlja taj ured.
Inspekcijsko rješenje
(1) Rješenjem o obustavi građenja investitor se ujedno upozorava da će se narediti uklanjanje građevine ili njenog dijela koji se izgradi za vrijeme dok je na snazi obustava daljnjeg građenja.
(2) Mjere iz članka 56., 56.a 57. i 58. i 58.a ovoga Zakona građevinski inspektor ili nadzornik naređuje pismenim ili usmenim rješenjem.
(3) Kada je doneseno usmeno rješenje, pismeni otpravak mora se otpremiti stranci u roku od osam dana od dana kada je priopćeno.
(4) Obveza izvršenja usmenog rješenja počinje teći od trenutka kada je rješenje priopćeno stranci.
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja građevinskog inspektora ili nadzornika ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 60a. (NN 33/95)
(1) Ako je investitor građevine koja se gradi protivno propisima nepoznat ili nepoznatog boravišta, rješenje i zaključak o dozvoli izvršenja oglasit će se na oglasnoj ploči županijskog ureda, odnosno ureda Grada Zagreba. Obavijest o tome ostavlja se i na gradilištu, odnosno građevini.
(2) Obveza izvršenja akata iz stavka 1. ovoga članka počinje teći od prvog narednog dana od dana oglašavanja.
Članak 60b. (NN 33/95)
Ako u provođenju inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ili nadzornik utvrdi da je građevinom odnosno uporabnom dozvolom koje su konačne u upravnom postupku povrijeđen ovaj Zakon predložit će Ministarstvu da takovu dozvolu poništi ili ukine po pravu nadzora.
XII. UPRAVNI NADZOR
(1) Ako se u provodenju nadzora utvrdi da su građevnom dozvolom koja je konačna u upravnom poštupka povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu poništiti po pravu nadzora.
(2) Ako se u provođenju nadzora utvrdi da su uporabnom dozvolom koja je konačna u upravnom postupku povrijeđene odredbe ovoga Zakona, Ministarstvo će takvu dozvolu po pravu nadzora ukinuti.
(3) Rješenje o poništenju, odnosno ukidanju može se donijeti u roku dvije godine od dana konačnosti građevne odnosno uporabne dozvole.
XII. KAZNENE ODREDBE
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba u svojstvu investitora osim investitora građevine iz stavka 3. ovoga članka, ako:
1. projektiranje, građenje ili provođenje stručnog nadzora povjeri osobi koja nije registrirana za obavljanje tih djelatnosti (članak 17. stavak 2.),
2. ne osigura stručni nadzor nad građenjem (članak 17. stavak 3 i 6.),
2a do dana početka radova ne pribavi elaborat iskolčenja građevine (članak 17. stavak 8.),
3 ne prijavi početak građenja u propisanom roku (članak 17. stavak 9.),
4. u slučaju prekida radova ne osigura građevinu koju gradi i okoliš (članak 17. stavak 10.),
5. ne prijavi promjenu investitora u propisanom roku (članak 17. stavak 11.),
6. pristupi građenju nove ili rekonstrukciji postojeće građevine bez građevne dozvole (članak 27.),
7. kontrolu projekta povjeri osobi koja nema ovlaštenje ministra (članak 36. stavak 2.),
8. građi protivno građevnoj dozvoli, a nije ishodio izmjenu ili dopunu građevne dozvole (članak 41.),
9. za potrebe gradilišta zauzme susjedno, odnosno obližnje zemljište bez valjanog pravnog osnova (članak 43. stavak 5.),
10. zauzme za potrebe gradilišta javno-prometnu površinu bez odobrenja nadležnog tijela odnosno poduzeća (članak 43. stavak 6.),
11. po završetku građenja ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš (članak 43 stavak 8.),
13. koristi građevinu ili njezin dio bez uporabne dozvoIe (članak 45.),
12. u određenom roku ne otkloni nedostatke utvrđene tehničkim pregledom (članak 49. stavak 2.),
14. ukloni građevinu bez dozvole za uklanjanje (članak 53 stavak 1.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga člana kaznit će se i od govorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 800 do 1.500 kuna
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu investitora građevine iz članka 17. stavka 6., članka 33, stavka 2 i članka 40a. stavka 1. ovoga zakona:
1. za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka,
2. ako provodi nadzor, projektira ili gradi, odnosno izvodi pojedine radove a ne ispunajva za to propisane uvjete (članak 17. stavak 5.)
3. ako u određenom roku ne ukloni privremenu građevinu (članak 40a. stavak 2.).
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba koja gradi za račun nepoznatog kupca ako stručni nadzor ne povjeri drugoj pravnoj osobi registriranoj za obavljanje stručnog nadzora (članak 17. stavak 4.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja provodi stručni nadzor nad građenjem ako:
1. nije registrirana za obavljanje poslova stručnog nad zora (članak 20. stavak 1.)
2. imenuje nadzornog inženjera koji ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona (članak 20. stavak 3.),
3. ne poduzme mjere da se radovi obavljaju u skladu s građevnom dozvolom odnosno s izvedbenim projektom (članak 20. stavak 5. alineja 2.),
4. ne poduzme mjere da tehnička svojstva građevine ispune uvjete iz poglavlja II ovoga Zakona (članak 20. stavak 5. alineja 2.)
5. ne poduzme mjere da kvaliteta radova, ugrađenih proizvoda i opreme bude u skladu sa zahtjevima projekta i da bude dokazana odgovarajućim ispitivanjima i dokumentinla (članak 20. stavak 5. alineja 3.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kazrrurn u iznosu od 800 do 1.500 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i nadzorni inženjer novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna".
(4) Za prekršaj iz stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga članka kaznit će se investitor fizička osoba koja provodi stručni nadzor nad građenjem građevine za svoje potrebe iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna.
(1) Novčanom kaznom u iznosik od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba kao vlasnik građevine ako:
1. koristi građevinu suprotno njezinoj namjeni (članak 52. stavak 1.)
2. ne održava građevinu, njezinu konstrukciju ili opre mu (članak 52. stavak 2.)
3. pristupi uklanjanju ili ukloni građevinu ili njezin dio bez dozvole tijela graditeljstva (članak 53. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba vlasnika građevine novčanom kaznom u iznosu od 800 do 1.500 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka -. ovoga članka kaznit će se i vlasnik građevine fizička osoba novčanom kaznom u izno su od 1.000 do 3.000 kuna.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja projektira ako:
1. nije registrirana za projektirinje (članak 18. stavak 2. se tijekom građenja utvrdi da nije u propisanoj mjeri ostvareno neko od tehničkih svojstava građevine iz poglavlja II. ovoga Zakona zbog nedostatka u projektu ili zbog ne usklađenosti pojedinih projekata (članak 18. stavak 3., 5. i 7.),
3. imenuje projektanta, projektanta voditelja ili koordinatora projekta koji ne ispunjava propisane uvjete (članak 18. stavak 8.),
4. nije izvedbeni projekt izrađen u skladu s glavnim projektom (članak 24.)
5. ne označi i uveže projekt i njegove dijelove na propisani način (članak 25 ).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točka 1., 3. i 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 800 do 1.500 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točka 2. ovoga članka kaznit će se i projektant, projektant voditelj i projektant koordinator novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka t. točke 4. ovoga članka kaznit će se i projektant ili investitor u svojstvu projektanta iz članka 17. stavka 5. ovoga Zakona novčanom kaznom u iz nosu od 1000 do 3.000 kuna.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 25.000 kuna kaznit če se za prekršaj izvoditelj kao pravna osoba odnosno fizička osoba registrirana za građenje ako:
1. tijekom građenja ne poduzme mjere radi sprečavanja ugrožavanja pouzdanosti okolnlih građevina, komunalnih i drugih instalacija i stabilnosti okolnog zemljišta (članak 4. stavak 3.),
2. ne gradi u skladu s tehničkim propisima i hrvatskim normama s obveznom primjenorn (članak 13.),
3. nije registriran za obavljanje djelatnosti (članak 19 stavak 1.),
4 ne gradi u skladu s građevnom dozvolom (članak 19. stavak 4. alineja 1.),
5. radove ne izvodi tako da tehnička svojstva građevine odgovaraju zahtjevima iz poglavlja II. ovoga Zakona (članak 19. stavak 4. alineja 2.)
6. ne ugrađuje proizvode i opremu u skladu s odredbama poglavlja III. ovoga Zakona (članak 19. stavak 4. alineja 3.),
7. ne dokaže kvalitetu radova i ugrađenih proizvoda i opreme prema odredbanka ovoga Zakona i zahtjevima iz projekta (članak 19. stavak 4. alineja 4.),
8. imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova koji ne ispunjava propisane uvjete, odnosno ne imenuje voditelja građenja ili voditelja pojedinih radova (članak 19. stavak 5.),
9. pristupi građenju nove ili rekonstrukciji postojeće građevine bez građevne dozvole (članak 27.)
10. ne ogradi odnosno zaštiti ili označi gradilište u skladu s odredbom članka 43. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona,
11. koristi susjedno odnosno obilžnje zemljište bez valjane pravne osnove (članak 43. stavak 5.)
12. koristi javno-prometnu površinu za potrebe gradilišta bez odobrenja nadležnog tijela ili poduzeća (članak 43. stavak 6.),
13. ne raščisti i uredi gradilište i neposredni okoliš po završetku građenja (članak 43. stavak 8.),
14. na gradilištu nema propisanu dokumentaciju (članak 44. stavak 1.),
15. ne vodi građevinski dnevnik u skladu s posebnim propisom (članak 44. stavak 2.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točke 2., 8. i 13. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 800 do 1.500 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točke 1., 3. do 7., 9. do 12., 14. i 15 ovoga članka kaznit će se i voditelj građenja odnosno pojedinih radova novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna.
Članak 67a. (NN 33/95)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 25.000 do 400.000 kuna kaznit će se za prekršaj investitor i izvoditelj ako nastavi graditi, odnosno izvoditi pojedine radove nakon zatvaranja gradilišta posebnom oznakom (članak 57. stavak 2., članak 58. stavak 2. i članak 58a. stavak 1.)
Članak 67b. (NN 33/95)
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.500 do 25.000 kuna kaznit će se za prekršaj sudionici u građenju i vlasnik, odnosno korisnik građevine koji građevinskom inspektoru i nadzorniku onemogući provođenje nadzora ili mu ne da na uvid svu traženu dokumentaciju ili mu onemogući pregled građevine i proizvoda kao i obavljanje drugih radnji u svezi s nadzorom (članak 54c.).
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 3.000 kuna kaznit će se za prekršaj ovlašteni revident ako:
1. prilikom kontrole projekta propusti uočiti nedostatke koji mogu znatnije utjecati na tehnička svojstva građevine utvrđena poglavljem II. ovoga Zakona,
2. ako obavi kontrolu projekta kojeg je u cijelosti ili pojedini dio izradila pravna osoba kod koje je zaposlen (članak 21. stavak 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i pravna osoba kod koje je ovlašteni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 15.000 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kod koje je ovašteni revident zaposlen novčanom kaznom u iznosu od 800 do 1500 kuna.
(4) Uz kaznu za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka ovlaštenom revidentu može se izreći zaštitna mjera oduzimanja ovlaštenja za kontrolu projekata u trajanju od šest mjeseci do godine dana, a za prekršaje pučinjene drugi put uz novčanu kaznu izreći će se navedena mjera u trajanju od jedne do tri godine.
Članak 68a. (NN 33/95)
Za prekršaj iz članka 64 stavka 1. točke 4. članka 66. stavka 1. točke 2., članka 67. stavka 1. točke 4. i 9. ovoga Zakona počinjen drugi put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju do šest mjeseci, a za prekršaj počinjen treći put uz novčanu kaznu izreći će se i mjera oduzimanja dozvole za obavljanje djelatnosti u trajanju od tri do pet godina.
Članak 69.
XIII. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
(1) Upravni postupak pokrenut po članku 28., 32., 33., 43., 85., 96., 101., 104., 105.,106. i 110. Zakona o izgradnji objekata ("Narodne novine" br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86, proćišćeni tekst, 18/87., 42/88., 29/89., 33/89. i 34/91). do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se po odredbama toga zakona.
(1) Propise iz članka 21. stavak 3., članka 22. stavak 2., članka 36. stavak 7. i članka 44. stavak 2. donijet će ministar najkasnije u roku šest mjeseei od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka ostaju na snazi
- Pravilnik o vođenju građevinskog dnevnika ("Narodne novine", br. 43/78.);
- Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnih ispita za obavljanje poslova u izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 23/89.).
- Pravilnik o određivanju objekata za koje se obavlja kontrola tehničke dokumentacije ("Narodne novine", br. 36/83.).
Članak 71.
1) Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost projektiranja po dosadašnjim propisima, mogu nastaviti obavljati tu djelatnost ako u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona registriraju obavljanje te djelatnosti kao pravna osoba.
Članak 72.
(1) Do okončanja postupka pretvorbe i ustanovljavanja vlasništva fizičkih i pravnih osoba na nekretninama, dokazom vlasništva smatra se i akt nadležnog organa na temelju kojeg je investitor stekao pravo korištenja zemljišta, odnosno pravo raspolaganja objektom.
Članak 73.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o izgradnji objekata ("Narodne novine", br. 52/81., 12/82., 47/86., 54/86. - pročišćeni tekst, 18/87, 42/88., 29/89., 33/89.i 34/91.), dok će se odredbe članka 34., 35. i 37. toga zakona primjenjivati do donošenja propisa iz članka 70. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 74.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Članak 148.
Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje (NN 26/93)
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Članak 55.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 33/95
Upravni postupak pokrenut po članku 31., 32., 33., 57., 58. i 61. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92. i 26/93.) do stupanja na snagu ovoga Zakona, nastavit će se po odredbama toga zakona.
Članak 56.
Za građevinu sagrađenu po dosadašnjim propisima, u postupku izdavanja uporabne dozvole, pokrenutom nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, utvrđuje se je li građevina sagrađena u skladu s građevnom dozvolom i propisima koji su vrijedili u vrijeme njezinog građenja.
Članak 57.
(1) Osobe koje su prije stupanja na snagu Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92. i 26/93.) radile na poslovima odgovornog projektanta, voditelja građenja ili voditelja radova, a nisu diplomirani inženjeri, odnosno inženjeri ili viši tehničari, mogu do 1. siječnja 1996 godine biti imenovane za projektanta, voditelja građenja ili voditelja radova ako imaju položen stručni ispit.
(2) Poslove nadzornog inženjera mogu nastaviti obavljati i osobe, kojima je priznat šesti stupanj stručne spreme, a koje su do stupanja na snagu Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92. i 26/93.) bile imenovane za obavljanje tih poslova.
Članak 58.
Propise iz članka 52. stavka 3. Zakona o građenju ("Narodne novine", br. 77/92., 82/92. i 26/93.) te članka 33., članka 34. i članka 38. ovoga Zakona, donijet će ministar najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Članak 59.
(1) Pravne osobe, sudionici u građenju dužni su uskladiti s odredbama ovoga Zakona registraciju obavljanja određenih poslova u građenju do 1. siječnja 1996. godine.
(2) Pravnim osobama iz stavka 1. ovoga članka koje ne ušklade svoju registraciju u roku određenom stavkom 1. ovoga članka zabranit će se obavljanje poslova u građenju
Članak 60.
Građevine koje su sagrađene bez građevinske dozvole do 15. veljače 1968. godine smatraju se izgrađene na temelju građevne dozvole.
Članak 61.
Rješenja o zadržavanju objekta u prostoru donesena na temelju Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje ("Narodne novine", br. 33/92.) smatraju se lokacijskom dozvolom u postupku ishođenja građevne dozvole, ako je zahtjev za izdavanje građevne dozvole podnesen u roku pet godina od dana konačnosli rješenja o zadržavanju objekta u prostoru.
Članak 62.
Državni službenici koji su do sada imali zvanje građevinskog inspektora, u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, prevode se na temelju ovoga Zakona u zvanja prema stručnoj spremi koju posjeduju.
Članak 63.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o građevinsko-urbanističkoj inspekciji ("Narodne novine", br. 18/80., 27/87., 47/89. i 26/93.).
Članak 64.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske da utvrdi i izda pročišćeni tekst ovoga Zakona.
Članak 65.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".