ZAKON O IZVLAŠTENJU
Članak 1.
GLAVA I. OSNOVNE ODREDBE
Nekretnina se može izvlastiti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, kada je to potrebno radi izgradnje objekata ili izvođenja radova u interesu Republike Hrvatske i kada se ocijeni da će se korištenjem nekretnine, za koju se namjerava predložiti izvlaštenje, u novoj namjeni postići veća korist od one koja se postizala korištenjem te nekretnine na dosadašnji način.
Nekretnina se u smislu stavka 1. ovoga članka može izvlastiti radi izvođenja radova ili izgradnje objekata gospodarske infrastrukture (prometna, telekomunikacijska, vodoprivredna, energetska), zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, industrijskih, energetskih, prometnih i telekomunikacijskih objekata, objekata za potrebe hrvatskog pravosuđa, vojske i policije te istraživanja i eksploatacije rudnog i drugog blaga.
Članak 2.
Izvlaštenje se može provesti u korist fizičke ili pravne osobe (u daljnjem tekstu: korisnik izvlaštenja). Izvlaštenjem korisnik izvlaštenja stječe pravo koristiti nekretninu u svrhu radi koje je izvlaštenje izvršeno.
Članak 3.
Izvlaštenjem nekretnina postaje vlasništvo korisnika izvlaštenja (potpuno izvlaštenje).
Potpunim izvlaštenjem prestaju pored prava vlasništva prijašnjeg vlasnika i druga prava na toj nekretnini.
Potpuno izvlaštenje zemljišta obuhvaća i zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.
Članak 4.
Nepotpunim izvlaštenjem ograničava se pravo vlasništva na nekretnini (služnost i zakup).
Nepotpunim izvlaštenjem može se ustanoviti služnost na zemljištu ili zgradi.
Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže, ima koristiti samo ograničeno vrijeme, a najviše do 5 godina u svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korištenja kamenoloma, vađenja gline, pijeska i šljunka i sl.
Ako se uslijed korištenja zemljišta na temelju zakupa uništi kultura zemljišta tako da se ono ne može koristiti na dosadašnji način vlasnik može zahtijevati da se izvrši potpuno izvlaštenje.
Taj zahtjev može postaviti u roku od mjesec dana po prestanku zakupa.
Članak 5.
Susjedno zemljište koje je potrebito za smještaj radnika, materijala, strojeva i drugog radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od interesa za Republiku može se privremeno uzeti u posjed.
Privremeno uzimanje u posjed ukinut će se čim prestane potreba zbog koje je određeno, odnosno do završetka radova na glavnom objektu.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izvlaštenje nekretnina primjenjuju se i na privremeno uzimanje u posjed zemljišta, ako pojedinim odredbama ovoga Zakona nije drugačije određeno.
Članak 6.
Nekretnina se može izvlastiti nakon što je na način određen ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili izvođenje drugih radova.
Izgradnja objekta, odnosno izvođenje radova treba biti u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Članak 7.
Ako se prilikom potpunog izvlaštenja dijela nekretnine utvrdi da vlasnik nema gospodarskog interesa koristiti preostali dio, na njegov zahtjev izvlastit će se i taj dio.
Zahtjev u smislu stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.
Članak 8.
Za izvlaštenu nekretninu vlasniku pripada naknada u visini tržišne vrijednosti nekretnine.
Članak 9.
GLAVA II. UTVRÐIVANJE INTERESA REPUBLIKE HRVATSKE
Odluku da je izgradnja objekta ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog korisnika izvlaštenja, po prethodno pribavljenom mišljenju skupštine županije odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba na čijem se području namjerava graditi ili izvoditi radove, u skladu s detaljnim planom uređenja, odnosno pravomoćnom lokacijskom dozvolom.
Skupština županije odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, je mišljenje iz stavka 1. ovoga članka dužna dati u roku od 60 dana od dana postavljenog zahtjeva.
Smatra se da je interes Republike Hrvatske utvrđen ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja određenih objekata ili izvođenje radova u interesu Republike Hrvatske.
Odluku o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske izvan slučajeva predviđenih člankom 1. stavkom 2. ovoga Zakona donosi Vlada Republike Hrvatske uz prethodno mišljenje odbora Hrvatskog sabora u čijem je djelokrugu područje promicanja uređenja prostora u svrhu učinkovitijeg korištenja i odbora u čijem je djelokrugu područje usklađivanja i unapređivanja gospodarskog života.
Odluka o utvrđivanju interesa Republike Hrvatske objavljuje se u "Narodnim novinama".
Članak 10.
Brisan.
Članak 11.
Brisan.
Članak 12.
GLAVA III. PRIPREMNE RADNJE U SVRHU IZVLAŠTENJA
Korisnik izvlaštenja može zahtijevati da mu se radi izrade investicijskih elaborata, podnošenja prijedloga za utvrđivanje interesa Republike Hrvatske ili podnošenja prijedloga za izvlaštenje, dopusti da na određenoj nekretnini izvrši potrebite pripremne radnje, kao što su ispitivanje zemljišta, premjeravanje i slično.
Članak 13.
U prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji mora se naznačiti svrha radi koje se namjerava predložiti izvlaštenje, nekretnina na kojoj korisnik izvlaštenja namjerava obavljati pripremne radnje, vlasnik te nekretnine, priroda, opseg i svrha radnji, kao i vrijeme njihova trajanja.
O prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji rješava županijski ured, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: ured državne uprave).
Članak 14.
Ako podnositelj prijedloga za odobrenje obavljanja pripremnih radnji učini vjerojatnim da su mu takve radnje potrebite u svrhu određenu ovim Zakonom, ured državne uprave odobrit će takve pripremne radnje.
Prilikom donošenja rješenja o odobrenju obavljanja pripremnih radnji ured državne uprave vodit će računa o tome da se te radnje ne vrše u vrijeme nepogodno za vlasnika nekretnine s obzirom na kulturu zemljišta i na svrhu za koju on nekretninu koristi.
U rješenju o odobrenju obavljanja pripremnih radnji moraju se uz ostalo navesti pripremne radnje koje predlagatelj može obavljati kao i rok do kojeg ih ima obaviti.
Tim rješenjem ne može se odobriti izvođenje građevinskih ili njima sličnih radova.
Članak 15.
Protiv rješenja donesenog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji može se izjaviti žalba.
Žalba protiv rješenja donijetog o prijedlogu za odobrenje obavljanja pripremnih radnji ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 16.
Pravna ili fizička osoba u čiju je korist odobreno obavljanje pripremnih radnji dužna je vlasniku nekretnine na kojoj su odobrene takve radnje platiti naknadu.
Odredbe ovoga Zakona o naknadi za privremeno uzimanje u posjed i o postupku za određivanje visine te naknade primjenjuju se i u slučaju odobrenja obavljanja pripremnih radnji.
Članak 17.
GLAVA IV. POSTUPAK IZVLAŠTENJA
Prijedlog za izvlaštenje može podnijeti korisnik izvlaštenja tek pošto je po odredbama ovoga ili posebnoga zakona utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekta ili za izvođenje radova.
Članak 18.
Prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem ureda državne uprave, osigurati dokaze o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (nalaz i mišljenje vještaka i dr.).
Prijedlog za izvlaštenje može se podnijeti u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu odluke iz članka 9. ovoga Zakona.
Članak 19.
U prijedlogu za izvlaštenje nekretnina moraju biti naznačeni: 1. korisnik izvlaštenja, 2. nekretnina za koju se predlaže izvlaštenje, 3. vlasnik i posjednik nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i njegovo prebivalište ili sjedište, 4. objekt, odnosno radovi radi kojih se predlaže izvlaštenje.
Članak 20.
Uz prijedlog za izvlaštenje mora se podnijeti:
1. dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine (pismena ponuda, javni oglas i sl.),
2. izvod iz zemljišnih ili drugih javnih knjiga u kojima se upisuje vlasništvo na nekretninama, koji sadrži podatke o nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje, odnosno katastarske i druge podatke ako takve knjige ne postoje ili se stanje iz zemljišnih knjiga ne slaže s postojećim posjedovnim stanjem,
3. izvod iz posjedovnog lista,
4. dokaz o utvrđenom interesu Republike za izgradnju objekta ili izvođenje radova na toj nekretnini,
5. dokaz u smislu članka 18. stavka 1. ovoga Zakona,
6. dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena kod banke, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i troškove postupka, odnosno dokaz o osiguranoj drugoj odgovarajućoj nekretnini,
7. pravomoćna lokacijska dozvola za izvođenje radova za koje se predlaže izvlaštenje te potvrđen parcelacijski elaborat.
Osiguranje posebnih sredstava iz stavka 1. točke 6. ovoga članka može se izvršiti sukladno propisima o obveznim odnosima i deviznom poslovanju.
Članak 21.
Na osnovi prijedloga za izvlaštenje izvršit će se po službenoj dužnosti zabilježba postupka izvlaštenja u zemljišnim ili drugim javnim knjigama o čemu će ured državne uprave pismeno izvijestiti vlasnika nekretnine.
Otuđenje nekretnine glede koje je stavljena zabilježba postupka izvlaštenja, kao i promjena drugih odnosa na nekretnini koja može biti od utjecaja na obveze korisnika izvlaštenja, nema pravnog učinka prema korisniku izvlaštenja.
Članak 21.a
O izvlaštenju u prvom stupnju odlučuje ured državne uprave nadležan za imovinskopravne poslove u županiji, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za imovinskopravne poslove (u daljnjem tekstu: ured državne uprave), a u drugom stupnju odlučuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Sudska zaštita u postupku izvlaštenja osigurava se pred mjesno nadležnim upravnim sudom.
Postupci izvlaštenja su hitni.
Članak 22.
Ured državne uprave dužan je poučiti vlasnika nekretnine da može podnijeti zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela nekretnine u smislu članka 7. ovoga Zakona i ovu pouku obvezno unosi u zapisnik.
Ako je u postupku vlasništva utvrđeno kao neprijeporno i ako se vlasnik nekretnine ne protivi izvlaštenju, ured državne uprave mora istovremeno održati i raspravu za sporazumno određivanje naknade za nekretninu koja je predmetom izvlaštenja.
Članak 23.
Korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine mogu do donošenja rješenja iz članka 25. ovoga Zakona sklopiti nagodbu.
Nagodba sadrži poglavito: oblik i visinu naknade i rok do kojeg je korisnik izvlaštenja dužan ispuniti obvezu u pogledu naknade.
Nagodba se unosi u zapisnik, koji mora sadržavati sve podatke neophodne za ispunjenje obveze korisnika izvlaštenja.
Nagodba o naknadi ili dijelu naknade je sklopljena kad obje strane potpišu zapisnik u koji je nagodba unijeta.
Nagodba ima snagu izvršne isprave.
Ako korisnik izvlaštenja i vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka sklope nagodbu, vlasnik nekretnine ne plaća porez na promet nekretnina, kao ni ostale pristojbe vezane u svezi nagodbe.
Članak 24.
Ako su uz prijedlog za izvlaštenje podnijete isprave iz članka 20. ovoga Zakona i ako su tim ispravama utvrđene potrebite činjenice, ured državne uprave, nakon provedene rasprave i izvođenja dokaza radi utvrđivanja činjenica potrebitih za utvrđivanje naknade, prihvatit će prijedlog za izvlaštenje.
Članak 25.
Rješenje kojim se prihvaća prijedlog za izvlaštenje, pored ostalog sadrži:
1. naznačenje akta kojim je utvrđen interes Republike Hrvatske,
2. naznačenje korisnika izvlaštenja,
3. naznačenje nekretnine koja se izvlašćuje, uz navođenje zemljišno-knjižnih podataka, a ako nekretnina nije upisana u zemljišnoj ili drugoj javnoj knjizi ili takva na postoji, uz navođenje katastarskih podataka,
4. naznačenje vlasnika i posjednika izvlaštene nekretnine i njegovo prebivalište ili sjedište,
5. naznačenje objekta ili radova radi čije se izgradnje, odnosno izvođenja radova nekretnina izvlašćuje,
6. obvezu vlasnika nekretnine da ju je dužan predati u posjed kao i rok predaje u posjed,
7. obvezu korisnika izvlaštenja glede naknade za izvlaštenu nekretninu: bliža oznaka odgovarajuće nekretnine (članak 32.) odnosno novčani iznos tržišne vrijednosti s određivanjem roka predaje u posjed, odnosno isplate koji ne može biti duži od 15 dana od pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ili naznačenje nagodbe u smislu članka 23. ovoga Zakona, ukoliko je sklopljena,
8. obvezu korisnika izvlaštenja na isplatu zakonske zatezne kamate, tekuću od dana donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju pa do isplate,
9. nalog za upis zabilježbe zabrane raspolaganja izvlaštenom nekretninom unutar roka od pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno do dana pravomoćnosti rješenja o pravodobno podnesenom zahtjevu za poništenje pravomoćnog rješenja o izvlaštenju.
Članak 26.
Brisan.
Članak 27.
Troškove postupka izvlaštenja snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troškova postupka nastalih povodom žalbe vlasnika nekretnine koja nije uvažena.
Članak 28.
Korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ukoliko je do tada prijašnjem vlasniku isplatio naknadu utvrđenu u smislu članka 33. stavka 1. i članka 35. ovoga Zakona, odnosno predao u posjed drugu odgovarajuću nekretninu, a u protivnom danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovarajuće nekretnine, ukoliko se prijašnji vlasnik i korisnik izvlaštenja drukčije ne sporazume.
Iznimku, na zahtjev korisnika izvlaštenja u kojem je iznio razloge za potrebu hitnog stupanja u posjed nekretnine i uz zahtjev podnio dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada utvrđena u smislu članka 33. stavka 1. i članka 35. ovoga Zakona, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik pismeno pozvan, ali je odbio primiti isplatu utvrđene naknade.
Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da mu se ta nekretnina preda u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ako utvrdi da je to neophodno zbog hitnosti slučaja ili da bi se otklonila znatnija šteta.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve kada je predmet izvlaštenja stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlaštenja nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu.
Članak 29.
Ako je korisnik izvlaštenja stupio u posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, a prijedlog za izvlaštenje bude u daljnjem postupku odbijen, korisnik izvlaštenja dužan je nadoknaditi štetu koju je vlasniku nanio stupanjem u posjed nekretnine.
Rješenje o odbijanju prijedloga za izvlaštenje sadrži i obvezu korisnika izvlaštenja za vraćanje nekretnine u posjed vlasniku u roku 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja.
Članak 30.
Korisnik izvlaštenja može do izvršnosti rješenja o izvlaštenju odustati od prijedloga za izvlaštenje u cjelini ili djelomično.
Korisnik izvlaštenja može djelomično odustati od prijedloga za izvlaštenje ukoliko se s tim suglasi prijašnji vlasnik.
Izvršno rješenje o izvlaštenju poništit će se ili zamijeniti ako to korisnik izvlaštenja i prijašnji vlasnik zajednički zahtijevaju.
Članak 31.
Na zahtjev prijašnjeg vlasnika izvlaštene nekretnine pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništit će se ako korisnik izvlaštenja u roku dvije godine od dana pravomoćnosti rješenja odnosno od dana stupanja u posjed nije započeo građenjem objekta ili izvođenjem radova radi kojih je nekretnina izvlaštena, ili ako izvlaštenu nekretninu ne koristi sukladno članku 2. stavka 2. ovoga Zakona ali ne po isteku pet godina od dana pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, odnosno od dana stupanja u posjed.
Rok iz stavka 1. ovoga članka ne teče za vrijeme trajanja više sile (poplava i dr.).
Ako su u slučaju iz stavka 1. ovoga članka izvlaštene nekretnine bile u suvlasništvu, pravomoćno rješenje o izvlaštenju poništit će se, ako zahtjev za poništenje rješenja podnesu suvlasnici većeg dijela izvlaštene nekretnine.
Ukoliko korisnik izvlaštenja unutar roka iz stavka 1. ovoga članka nije započeo s građenjem objekta ili izvođenjem radova, a stupio je u posjed izvlaštene nekretnine i namjerava je otuđiti trećoj osobi, na prijedlog novog korisnika izvlaštenja ta će se nekretnina izvlastiti.
O zahtjevu za poništenje rješenja o izvlaštenju rješava ured državne uprave. Rješenjem kojim se odlučuje o poništenju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju odlučuje se i o predaji posjeda kada o tome ne postoji spor, a u slučaju spora o predaji posjeda i o imovinskim odnosima između korisnika izvlaštenja i vlasnika nekretnine rješava sud.
Članak 32.
GLAVA V. NAKNADA ZA IZVLAŠTENU NEKRETNINU
Naknada za izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, davanjem na ime naknade druge odgovarajuće nekretnine koja odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti uvjeti korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu.
Vlasnik građevine nema pravo na naknadu za građevinu koja je izgrađena bez akta na temelju kojega se može graditi prema posebnom propisu.
Postupak uklanjanja građevine iz stavka 2. ovoga članka je prethodno pitanje u odnosu na postupak izvlaštenja zemljišta.
Ako se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka u postupku izvlaštenja utvrdi da ne postoji izvršno rješenje o uklanjanju građevine ured državne uprave koji vodi postupak izvlaštenja prekinut će postupak izvlaštenja i zatražiti od nadležne građevinske inspekcije pokretanje postupka radi razrješenja prethodnog pitanja prema posebnom propisu. Prekinuti postupak nastavit će se nakon što rješenje doneseno o tom pitanju bude izvršeno.
Odredba stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine.
Članak 33.
Ako vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje, ne prihvati na ime naknade drugu odgovarajuću nekretninu ili ako korisnik izvlaštenja ne može osigurati takvu nekretninu, naknada se određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju, odnosno u vrijeme sklapanja nagodbe.
Tržišna vrijednost je vrijednost izražena u cijeni koja se za određenu nekretninu može postići na tržištu i koja ovisi o odnosu ponude i potražnje u vrijeme njezinog utvrđivanja.
Članak 34.
Prijašnji vlasnik nema pravo na naknadu troškova za ulaganje u zemljište i zgrade koje je izvršio nakon što je pismeno obaviješten od ureda državne uprave o podnijetom prijedlogu za izvlaštenje, osim onih troškova koji su bili neophodni za korištenje nekretnine.
Članak 35.
Vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje može se s korisnikom izvlaštenja sporazumjeti o naknadi i u nekom drugom obliku koji nije protivan Ustavu i zakonima Republike Hrvatske.
Članak 36.
Prijašnji vlasnik izvlaštenog zemljišta ima pravo sabrati usjeve i skupiti plodove koji su sazreli u vrijeme stupanja u posjed korisnika izvlaštenog zemljišta.
Ako stupanjem u posjed korisnika izvlaštenja prijašnji vlasnik neće biti u mogućnosti sabrati usjeve i skupiti plodove, pripada mu pravo na naknadu za usjeve po odbitku potrebitih troškova koje bi imao do žetve ili berbe.
Ukinut.
Članak 37.
U slučaju ustanovljenja služnosti naknada se određuje u iznosu za koji je uslijed ustanovljene služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine.
Članak 38.
U slučaju ustanovljenja zakupa, naknada se određuje u visini zakupnine koja se postiže na tržištu.
Naknada se može odrediti u obliku jednokratnog iznosa za cijelo vrijeme trajanja zakupa ili u povremenim davanjima koja se plaćaju u jednakim vremenskim razmacima.
Naknada se računa od dana kada je korisnik izvlaštenja stupio u posjed zemljišta.
Za eventualnu štetu nastalu ustanovljenjem zakupa, zakupoprimac odgovara vlasniku zemljišta po općim propisima o odgovornosti za štetu.
Članak 39.
Naknada za privremeno uzimanje u posjed zemljišta određuje se u visini i na način kako je to ovim
Zakonom određeno za naknadu u slučaju ustanovljenja zakupa.
Članak 40.
Ako je riječ o nekretnini izvlaštenjem koje bi se znatan broj stanovnika morao iseliti iz područja u kojem se izvlaštene nekretnine nalaze, posebnim će se zakonom urediti posebni oblici i uvjeti naknade, kao i uređenje svih odnosa vezanih uz preseljenje prijašnjih vlasnika i njihovih obitelji.
Korisniku izvlaštenja ne može se izvlaštena nekretnina predati u posjed dok prema prijašnjim vlasnicima ne ispuni obveze određene na temelju posebnog zakona iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 41.
Danom pravomoćnosti rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenim nekretninama prestaju hipoteka, služnost i druga stvarna prava.
Ako je na izvlaštenoj nekretnini postojala hipoteka, pravo plodouživanja ili neko drugo stvarno pravo, korisnik izvlaštenja dužan je odgovarajući iznos naknade položiti kod banke na poseban račun, osim u slučajevima kada je vlasniku izvlaštene nekretnine opterećene hipotekom dana na ime naknade druga nekretnina u kojem slučaju hipoteka prelazi na tu nekretninu.
Stvarna prava iz stavka 1. ovoga članka brišu se u zemljišnim knjigama na prijedlog korisnika izvlaštenja ukoliko je prethodno kod banke položio odgovarajući iznos naknade.
U slučaju iz stavka 2. ovoga članka banka će isplatiti naknadu vlasniku izvlaštene nekretnine, odnosno naknadu nositelju stvarnog prava samo na temelju njihovog pismenog sporazuma ovjerenog od ureda državne uprave ili na temelju sudske odluke.
Članak 42.
Uknjižba prava vlasništva i drugih stvarnih prava na izvlaštenoj nekretnini, kao i na nekretnini koja je data na ime naknade prijašnjem vlasniku, izvršit će se na temelju pravomoćnog rješenja o izvlaštenju i dokaza o isplaćenoj naknadi ukoliko je tim rješenjem određena naknada u novcu odnosno dokaza o stjecanju prava vlasništva prijašnjeg vlasnika na drugoj odgovarajućoj nekretnini, a na zahtjev korisnika izvlaštenja ili prijašnjeg vlasnika izvlaštene nekretnine.
Članak 43.
GLAVA VI. KAZNENE ODREDBE
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se korisnik izvlaštenja za prekršaj, ako uz prijedlog za izvlaštenje podnese netočne ili neistinite podatke o tome da ima osigurana posebna sredstva potrebna za davanje naknade i troškove postupka (članak 20. točka 6.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna.
Članak 44.
Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj osoba ako:
1. ometa ili ne dopušta izvršenje rješenja o odobrenju vršenja pripremnih radnji (članak 12.),
2. ometa ili ne dopušta izvršenje rješenja o izvlaštenju (članak 28.).
Članak 45.
Brisan.
Članak 46.
GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na započete postupke eksproprijacije u kojima nije, do stupanja na snagu ovoga Zakona, donijeto konačno rješenje i postupke određivanja naknade u kojima nije donijeta pravomoćna odluka ili ako ta rješenja, odnosno odluke budu poništene ili ukinute.
Članak 47.
Odredbe ovoga Zakona glede određivanja naknade za izvlaštene nekretnine odgovarajuće će se primijeniti i u slučajevima kada je izvlaštenje izvršeno na temelju propisa o eksproprijaciji koji su bili na snazi do 22.ožujka 1978. godine, ako naknada nije isplaćena do stupanja na snagu ovoga Zakona, s time što zakonske zatezne kamate teku od dana donošenja odluke o određivanju naknade. Naknada iz stavka 1. ovoga članka tereti korisnika eksproprijacije, odnosno njegovog pravnog sljednika. Prijašnji vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za određivanje naknade u smislu stavka 1. ovoga članka u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 48.
Brisan.
Članak 49.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78., 5/80., 30/82., 46/82. - prečišćeni tekst, 28/87., 39/88. i 73/91.).
Članak 50.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Članak 15.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 79/06
Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o izvlaštenju (»Narodne novine«, br. 9/94., 35/94., 112/00. i 114/01.).
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se odredbe ovoga Zakona i neće se poništiti pravomoćno rješenje o eksproprijaciji, odnosno izvlaštenju:
- u slučaju ako je treća osoba na temelju valjane pravne osnove stekla pravo vlasništva eksproprirane, odnosno izvlaštene nekretnine odnosno ako joj je ta nekretnina na temelju valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva predana u posjed;
- u slučaju ako je korisnik eksproprijacije odnosno izvlaštenja prije podnošenja zahtjeva prijašnjeg vlasnika za poništenje pravomoćnog rješenja o eksproprijaciji odnosno izvlaštenju priveo nekretninu drugoj namjeni od one za koju je eksproprirana odnosno izvlaštena ako je ta prenamjena u skladu s dokumentima prostornoga uređenja.
Članak 16.
Odredbe ovoga Zakona o reviziji primijenit će se na one sudske odluke koje su postale pravomoćne nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 4.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 34/12:
Županijski sudovi će zaprimljene predmete koji se odnose na postupke izvlaštenja, a nisu pravomoćno dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, bez odgađanja ustupiti nadležnom upravnom sudu.
Predmete iz stavka 1. ovoga članka mjesno nadležni upravni sud će dovršiti po odredbama Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, br. 20/10.).
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.