NN 32/2026 (27.3.2026.), Odluka o donošenju Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2026. – 2028.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

380

Na temelju članka 7. stavka 3. Zakona o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.) i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16., 116/18., 80/22. i 78/24.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. ožujka 2026. donijela

ODLUKU

O DONOŠENJU SMJERNICA POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA ZA RAZDOBLJE 2026. – 2028.

I.

Donose se Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2026. – 2028., koje se nalaze u prilogu ove Odluke i njezin su sastavni dio.

II.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o donošenju Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2025. – 2027. (»Narodne novine«, broj 64/25.).

III.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/26-04/99
Urbroj: 50301-05/31-26-5
Zagreb, 26. ožujka 2026.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

SMJERNICE POLITIKE DRŽAVNIH POTPORA ZA RAZDOBLJE 2026. – 2028.

1. UVOD

Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, 1. srpnja 2013., Zakonom o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 72/13. i 141/13.) uvedena je u sustav državnih potpora u Republici Hrvatskoj politika državnih potpora kao novi mehanizam kojim će, u određenom, trogodišnjem razdoblju, biti postavljeni prioritetni ciljevi pri dodjeli državnih potpora i svrha učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna. Politika državnih potpora sastavni je dio i važećeg Zakona o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.). Smjernicama politike državnih potpora, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, trebaju se voditi davatelji državnih potpora (osim davatelja državnih potpora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) pri planiranju i izradi novih prijedloga državnih potpora.

Kao i Zakon o državnim potporama, ove Smjernice odnose se samo na državne potpore industriji i uslugama, a ne na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu.

2. DRŽAVNE POTPORE U REPUBLICI HRVATSKOJ U PRETHODNOM RAZDOBLJU

U Republici Hrvatskoj u 2024. godini dodijeljen je ukupan iznos državnih potpora od 1,45 milijardi eura. Od predmetnog iznosa na sektor industrije i usluga koji podliježe primjeni Zakona o državnim potporama odnosi se iznos od 1,32 milijarde eura, što predstavlja udjel od 91,2 % u ukupno dodijeljenim državnim potporama u 2024. godini.

U odnosu na prethodne godine, iznos dodijeljenih državnih potpora sektoru industrije i usluga je niži, konkretno, u 2023. godini dodijeljen je iznos od 1,97 milijardi eura što predstavlja smanjenje za 646,3 milijuna eura ili 32,9 %, dok je u 2022. godini sektoru industrije i usluga dodijeljen iznos od 2,05 milijardi eura što predstavlja smanjenje za 728,5 milijuna eura ili 35,5 %. Predmetni podaci pokazuju pozitivan trend smanjenja dodijeljenih iznosa državnih potpora.

Sektorske državne potpore, kao sastavni dio potpora dodijeljenih sektoru industrije i usluga i koje su usmjerene prema konkretnim sektorima gospodarstva te zbog toga u znatnoj mjeri utječu na tržišno natjecanje i smatraju se »nepoželjnim« državnim potporama, u 2024. godini dodijeljene su u iznosu od 802,6 milijuna, a njihov udjel u potporama u sektoru industrije i usluga iznosi 60,8 %. Iznimka u okviru sektorskih potpora odnosi se na potpore za zaštitu okoliša i energiju putem kojih se ostvaruju ciljevi utvrđeni u Komunikaciji Komisije o Europskom zelenom planu usmjereni prema zaštiti okoliša, klimatskoj neutralnosti i energetskoj tranziciji (u daljnjem tekstu: Europski zeleni plan) i koji su temeljem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 (»Europski zakon o klimi«) (SL L 243, 9. 7. 2021.) integrirani u zakonodavni okvir Europske unije (u daljnjem tekstu: EU).

U okviru sektorskih državnih potpora, u odnosu na prethodne godine, konkretno u odnosu na 2023. godinu kada je dodijeljeno 849,4 milijuna eura ovih državnih potpora, iznos dodijeljen u 2024. godini od 802,6 milijuna eura predstavlja smanjenje za 36,8 milijuna eura, dok u odnosu na 2022. godinu kada je dodijeljeno 604 milijuna eura, predmetni iznos predstavlja povećanje za 198,6 milijuna eura.

U okviru sektorskih potpora, na državne potpore za zaštitu okoliša i energiju kojima se ostvaruju ciljevi iz Europskog zelenog plana, u 2024. godini dodijeljeno je ukupno 172,1 milijun eura ili 21,5 %, odnosno 13,9 milijuna eura manje u odnosu na 2023. godinu kada je dodijeljeno 186 milijuna eura, te za 1,4 milijuna eura više u odnosu na 2022. godinu kada je dodijeljeno 170,7 milijuna eura.

U razdoblju od 2022. do 2024. godine primjetan je značajan pad dodijeljenih državnih potpora za industriju i usluge, također je primjetan i manji pad dodijeljenih sektorskih državnih potpora u 2024. godini u usporedbi s 2023. godinom, ali ti iznosi su i dalje viši od sektorskih državnih potpora dodijeljenih u 2022. godini, neovisno od državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju koje se smatraju poželjnim potporama u okviru sektorskih državnih potpora.

Za razliku od sektorskih državnih potpora, horizontalne državne potpore dodjeljuju se poduzetnicima u svim gospodarskim sektorima nevezano za sektor u kojem djeluju. Zbog sektorske neutralnosti imaju manji učinak na narušavanje tržišnog natjecanja te su usmjerene prema ostvarenju »poželjnih« horizontalnih ciljeva kao što su regionalni razvoj, istraživanje, razvoj i inovacije i sl.

U 2024. godini dodijeljeno je ukupno 515,8 milijuna eura horizontalnih državnih potpora (uključujući regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) što predstavlja udjel od 39,05 % u ukupno dodijeljenim državnih potporama za industriju i usluge.

U odnosu na prethodne godine, ovaj iznos u ukupno dodijeljenim državnim potporama sektoru industrije i usluga za 2023. godinu kada je dodijeljen iznos od 561,2 milijuna eura, s udjelom od 28,53 %, predstavlja smanjenje dok u odnosu na 2022. godinu kada je dodijeljeno 335,2 milijuna eura horizontalnih državnih potpora, s udjelom od 16,36 %, predstavlja povećanje u ukupno dodijeljenim državnim potporama za industriju i usluge.

U međusobnoj usporedbi horizontalnih državnih potpora (uključujući horizontalne ciljeve, regionalne potpore i potpore na lokalnoj razini) iznos od 515,8 milijuna eura dodijeljen u 2024. godini predstavlja smanjenje za 45,4 milijuna eura ili 8,1 % u odnosu na 2023. godinu kada su iznosile 561,2 milijuna eura, te predstavlja povećanje za 180,6 milijuna eura ili 53,9 % u odnosu na 2022. godinu, kada su iznosile 335,2 milijuna eura.

Za horizontalne državne potpore i državne potpore za zaštitu okoliša u 2024. godini dodijeljeno je ukupno 520,5 milijuna eura državnih potpora, dok je 2023. godine dodijeljen iznos od 604,9 milijuna eura, a 2022. godine iznos od 375,6 milijuna eura.

Osim sektorskih i horizontalnih državnih potpora, u okviru državnih potpora za industriju i usluge, dodijeljene su državne potpore za suzbijanje učinka COVID-a i ruske agresije na Ukrajinu u iznosu od 2,5 milijuna eura što predstavlja značajno smanjenje od 554,1 milijun eura ili 99,6 % u odnosu na 2023. godinu, kada su iznosile 556,6 milijuna eura, te također predstavlja značajno smanjenje od gotovo 1,1 milijardu eura ili 99,8 % u odnosu na 2022. godinu kada su iznosile 1,11 milijardi eura.

Ministarstvo financija je tijekom 2025. godine, temeljem Zakona o državnim potporama, ocijenilo usklađenim sa Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2025. – 2027. prijedloge državnih potpora usmjerene prema horizontalnim ciljevima što uključuje i horizontalne potpore u užem smislu (istraživanje, razvoj i inovacije, kultura, mali i srednji poduzetnici i zapošljavanje), regionalne potpore te državne potpore za zaštitu okoliša i energiju.

Dodjela ovih državnih potpora utjecat će i na buduće promjene u strukturi dodijeljenih državnih potpora, tj. odnosa sektorskih (uz izuzetak državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju) i horizontalnih državnih potpora, a u korist horizontalnih državnih potpora i državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju. Time bi se trebala nastaviti tendencija rasta udjela horizontalnih državnih potpora u odnosu na sektorske (uz izuzetak državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju) čiji bi udjel u ukupno dodijeljenim državnim potporama trebao biti sve manji.

Međutim, potrebno je istaknuti kako su u odnosu na 2022. godinu i 2023. godinu, prikazani iznosi dodijeljenih državnih potpora za industriju i usluge u 2024. godini značajno manji zbog vrlo niskog iznosa državnih potpora dodijeljenih za suzbijanje učinka COVID-a i ruske agresije na Ukrajinu dodijeljenih tijekom 2024. godine koje se dodjeljuju temeljem posebnih privremenih pravila od državnim potporama. S obzirom na mali iznos navedenih dodijeljenih državnih potpora u odnosu na prethodnu 2022. i 2023. godinu, struktura dodijeljenih državnih potpora u 2024. godini, pruža realniju sliku stvarnog stanja i smjera politike državnih potpora.

3. POLITIKA DRŽAVNIH POTPORA EUROPSKE UNIJE

3.1. Dopuštene državne potpore

Državne potpore, kako to proizlazi iz članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL C 202, 7.6.2016., pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ugovor) smatraju se nespojivima s unutarnjim tržištem EU i samim Ugovorom. Međutim, prema članku 107. stavcima 2. i 3. Ugovora, u odnosu na određene ciljeve smatraju se spojivima sa zajedničkim tržištem te je njihova dodjela dopuštena.

Pritom treba istaknuti kako se sredstva koja se dobivaju od Europske unije (npr. iz strukturnih fondova) ili od Europske investicijske banke ili Europskog investicijskog fonda odnosno temeljem drugih međunarodnih i bilateralnih programa (poput Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora), od međunarodnih financijskih institucija, poput Međunarodnog monetarnog fonda ili Europske banke za obnovu i razvoj, smatraju državnim sredstvima ako nacionalna tijela imaju diskrecijsko pravo odlučivanja o upotrebi tih sredstava (posebice o odabiru korisnika) i posljedično tome predstavljaju državne potpore ako se dodjeljuju poduzetnicima za obavljanje gospodarske djelatnosti, odnosno ukoliko su ispunjeni svi uvjeti iz članka 107. Ugovora. Suprotno tome, ako takva sredstva izravno dodjeljuje Europska unija, Europska investicijska banka ili Europski investicijski fond bez ikakvog diskrecijskog prava nacionalnih tijela, ona ne predstavljaju državna sredstva i ne sadrže elemente državne potpore iz članka 107. stavka 1. Ugovora (npr. financijska sredstva dodijeljena izravnim upravljanjem na temelju okvirnog programa Obzor 2020. ili EU Programa za konkurentnost poduzetnika te malih i srednjih poduzetnika (COSME) te sredstva transeuropske prometne mreže (TEN-T)).

U skladu s člankom 107. stavkom 2 Ugovora, sljedeće kategorije državnih potpora spojive su s unutarnjim tržištem:

– potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potrošačima ako se to čini bez diskriminacije u odnosu na podrijetlo predmetnih proizvoda

– potpore za otklanjanje štete nastale zbog prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih događaja.

U skladu s člankom 107. stavkom 3. Ugovora, sljedeće kategorije državnih potpora se mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem:

– potpore za promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji velika podzaposlenost

– potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke države članice Europske unije

– potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

– potpore za promicanje kulture i očuvanje baštine ako takve potpore ne utječu na trgovinske uvjete i tržišno natjecanje u Europskoj uniji u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu

– druge vrste potpora koje Vijeće Europske unije odredi svojom odlukom koju donosi na prijedlog Europske komisije.

Također, posebne odredbe prema kojima se mogu dodijeliti određene državne potpore sadržane su i u zasebnim člancima Ugovora: članku 93. (državne potpore sektoru prometa) i članku 106. (državne potpore za usluge od općega gospodarskog interesa).

Vrste državnih potpora koje je moguće dodijeliti u skladu s pravilima o državnim potporama su:

– regionalne potpore

– državne potpore za male i srednje poduzetnike

– državne potpore za zapošljavanje

– državne potpore za usavršavanje

– državne potpore za klimu, zaštitu okoliša i energiju

– državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije

– državne potpore za rizično financiranje

– državne potpore uključene u financijske proizvode koji se financiraju sredstvima fonda InvestEU

– državne potpore za promicanje rizičnih financijskih ulaganja

– državne potpore za sanaciju i restrukturiranje

– državne potpore za kulturu i očuvanje baštine, uključujući audiovizualna djela

– državne potpore za radiodifuzijske usluge

– državne potpore za poštanske usluge

– državne potpore za razvoj širokopojasne mreže

– državne potpore sektoru prometa

– državne potpore financijskom sektoru

– državne potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa

– državne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija

– državne potpore za infrastrukturu

– državne potpore u slučaju određenih prirodnih katastrofa

– državne potpore za europsku teritorijalnu suradnju

– državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa te

– državne potpore kojima se podupire plan za čistu industriju.

Navedene državne potpore obuhvaćene su pravilima o državnim potporama čiji je sadržaj uvjetovan činjenicom radi li se o državnim potporama koje su izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji ili se radi o državnim potporama o kojima ocjenu o spojivosti sa zajedničkim tržištem donosi Europska komisija.

3.2. Državne potpore u Europskoj uniji
u prethodnom razdoblju

U državama članicama EU u 2024. godini dodijeljeno je ukupno 168,23 milijarde eura državnih potpora čija je dodjela bila usmjeren na ostvarivanje prioriteta EU te na suzbijanje učinaka krize.

Državne potpore usmjerene na ostvarivanje prioriteta EU, a koje nemaju krizni karakter u 2024. godini dodijeljene su u iznosu od 151,90 milijardi eura i odnose se u glavnom na sljedeće:

– zaštitu okoliša i energiju (68,82 milijarde eura)

– regionalni razvoj (13,42 milijarde eura)

– istraživanje razvoj i inovacije (14,16 milijardi eura).

Iznos državnih potpora od 168,23 milijarde eura dodijeljen u 2024. godini u odnosu na 2023. godinu viši je za 56,23 milijarde eura, kada je dodijeljeno 112 milijardi eura za potpore koje nemaju krizni karakter. U okviru navedenih državnih potpora, najveće povećanje u odnosu na 2023. godinu odnosi se na državne potpore za zaštitu okoliša i energiju kada je dodijeljeno 41,51 milijarda eura, odnosno 85,07 milijarde eura manje u odnosu na 2024. godinu u kojoj je dodijeljeno 96,13 milijardi eura. Za državne potpore za regionalni razvoj u 2023. godini dodijeljeno je 13,91 milijarda eura, što predstavlja povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada je dodijeljeno 13,42 milijarde eura, ali je za istraživanje, razvoj i inovacije u 2023. godini dodijeljen iznos od 12,69 milijardi eura, dok je u 2024. godini dodijeljen iznos od 14,16 milijardi eura.

Državne potpore za suzbijanje učinaka krize dodijeljene u 2024. godini u ukupnom iznosu od 16,33 milijarde eura odnose se na:

– suzbijanje učinaka ruske agresije na Ukrajinu (14,06 milijardi eura) te

– suzbijanje učinaka krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 (2,27 milijardi eura).

U odnosu na 2023. godinu kada je za ove vrste državnih potpora dodijeljeno 76,65 milijardi eura, iznos dodijeljen u 2024. godini od 16,33 milijarde eura predstavlja značajno smanjenje od 60,32 milijarde eura, odnosno 67 % u odnosu na prethodnu 2023. godinu. U strukturi ovih potpora u 2024. godini, prevladavaju državne potpore za suzbijanje učinaka ruske agresije na Ukrajinu čiji udjel u ovim potporama iznosi 86 % (14,06 milijardi eura), dok udjel državnih potpora za suzbijanje učinaka krize uzrokovane pandemijom COVID-a 19 iznosi 14 % (2,27 milijardi eura).

4. CILJEVI I PRIORITETI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE U PODRUČJU DRŽAVNIH POTPORA U RAZDOBLJU
2026. – 2028.

4.1. Opće mjere

Sve kategorije državnih potpora nemaju isti učinak na tržišno natjecanje. Horizontalne državne potpore usmjerene prema ostvarenju opće željenog cilja mogu predstavljati pozitivan instrument državnih gospodarskih programa, dok sektorske državne potpore uz izuzetak državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju mogu predstavljati značajno narušavanje tržišnog natjecanja te bi se trebale izbjegavati.

Osnovni cilj politike državnih potpora u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2026. – 2028. je smanjiti udio sektorskih državnih potpora, uz izuzetak spomenutih državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju u ukupno dodijeljenim državnim potporama, te usmjeriti dodjelu državnih potpora prema horizontalnim ciljevima.

4.2. Ciljevi dodjele državnih potpora
u razdoblju 2026. – 2028.

Davatelji državnih potpora u Republici Hrvatskoj trebaju osigurati da su državne potpore koje namjeravaju dodijeliti dobro osmišljene, te da narušavaju tržišno natjecanje u najmanjoj mogućoj mjeri.

Potiču se davatelji državnih potpora da sredstva koja namjeravaju dodijeliti kao državne potpore budu posebno namijenjena:

– zaštiti okoliša i uštedi energije

– istraživanju, razvoju i inovacijama

– usavršavanju

– zapošljavanju

– ulaganjima, posebno u obliku regionalnih potpora

– projektima od zajedničkog europskog interesa

– čistoj industriji.

Jedan od najpoželjnijih ciljeva državnih potpora je zaštita okoliša i ušteda energije. Posebna pozornost trebala bi se usmjeriti na smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, provedbi mjera energetske učinkovitosti, posebno energetske učinkovitosti zgrada, kao i ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, učinkovitu uporabu resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo, za ulaganja za zbrinjavanje štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, za čistu mobilnost koja obuhvaća ulaganje u nabavu čistih vozila ili vozila s nultim emisijama za cestovni promet, željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima i pomorski promet te ulaganje u prilagodbu vozila, ulaganja u infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom te ulaganja u infrastrukturu pomorskih luka i luka unutarnjih plovnih putova te za ulaganja u čistu industriju u cilju postizanja dekarbonizacije.

Državne potpore dane poduzetnicima s ciljem usavršavanja njihovih zaposlenika, kao i državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije predstavljaju podlogu za daljnji znanstveni i tehnološki razvoj svih država članica i u konačnici EU te jačanje konkurentnosti gospodarstva, a njihova dodjela doprinosi i realizaciji projekata od zajedničkog europskog interesa. Promicanje istraživanja, razvoja i inovacija EU jedno je od prioriteta EU. Članak 179. Ugovora određuje kako je cilj EU jačati svoje znanstvene i tehnološke temelje ostvarivanjem europskog istraživačkog prostora u kojem će istraživači, znanstvene spoznaje i tehnologija slobodno cirkulirati, i poticati je kako bi postala konkurentnija, uključujući u svojoj industriji, te istodobno promicati sve istraživačke djelatnosti koje se na temelju ostalih poglavlja Ugovora smatraju potrebnima. Povrh toga, određene kategorije radnika u nepovoljnom položaju (primjerice osobe bez radnog staža) ili radnika s invaliditetom mogu imati teškoća s pristupom na tržište rada, stoga bi se određene mjere državnih potpora trebale usmjeriti na ove skupine radnika.

Dodatno, radi ostvarenja kohezije, regionalne potpore bit će od velikog značaja. Regionalne potpore pomažu razvoju nerazvijenijih područja podržavanjem ulaganja i otvaranjem radnih mjesta na održiv način. Time se po gospodarskom rastu ujednačuju različiti dijelovi države te osigurava stabilnost i na mikroekonomskoj razini. Regionalne potpore dodjeljuju se u skladu s maksimalnim intenzitetima određenima Kartom regionalnih potpora za razdoblje 2022. – 2027. godine koja se primjenjuje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2027., a koju je odobrila Europska komisija. Pritom je potrebno istaknuti kako su intenziteti regionalnih potpora odobreni u prvotnoj karti regionalnih potpora dodatno povećani za područja koja su utvrđena za potporu u okviru Fonda za pravednu tranziciju te za ulaganja obuhvaćena Uredbom (EU) 2024/795 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. veljače 2024. o uspostavi Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ te uredaba (EU) 2021/1058, (EU) 2021/1056, (EU) 2021/1057, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) 2021/1060, (EU) 2021/523, (EU) 2021/695, (EU) 2021/697 i (EU) 2021/241 (SL L 2024/795, 29. 2. 2024.).

U skladu s ciljevima dodjele državnih potpora iz pravila EU o državnim potporama, primarni ciljevi čijem bi ostvarenju davatelji državnih potpora osobito trebali težiti prilikom planiranja i dodjele pojedine vrste državne potpore (kako vrsta čija se dodjela potiče tako i onih za koje se savjetuje smanjenje sredstava) su za:

1. regionalne potpore:

– povećanje broja novozaposlenih kod korisnika

– početno ulaganje, odnosno početno ulaganje u korist nove gospodarske djelatnosti

– urbani razvoj

2. državne potpore za male i srednje poduzetnike:

– ulaganje

– povećanje broja novozaposlenih kod korisnika

– savjetodavne usluge

– sudjelovanje na sajmovima

– pristup financiranju, uključujući rizično financiranje, kao i rizično financiranje u obliku poreznih poticaja za privatne ulagače koji su fizičke osobe

– troškovi malih i srednjih poduzetnika koji sudjeluju u projektima CLLD-a

– pomoć mikropoduzetnicima u obliku javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom

– pomoć malim i srednjim poduzetnicima u obliku privremenih javnih intervencija koje se odnose na opskrbu električnom energijom, plinom ili toplinskom energijom proizvedenom iz prirodnog plina ili električne energije kako bi se ublažio učinak povećanja cijena nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu

3. državne potpore za zapošljavanje:

– zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju, uključujući troškove pomoći

– zapošljavanje radnika s invaliditetom, uključujući dodatne troškove zapošljavanja

4. državne potpore za usavršavanje:

– mjere usavršavanja

5. državne potpore za klimu, zaštitu okoliša i energiju:

– ulaganje u zaštitu okoliša, uključujući dekarbonizaciju

– ulaganje u infrastrukturu za punjenje ili opskrbu gorivom

– ulaganje u nabavu čistih vozila ili vozila s nultim emisijama i prilagodbu vozila

– ulaganje u mjere energetske učinkovitosti, uključujući energetske učinkovitosti zgrada (posebno i u obliku financijskih instrumenata)

– olakšavanje sklapanja ugovora o energetskom učinku

– ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora, obnovljivog vodika i visokoučinkovite kogeneracije

– operativne potpore za promicanje električne energije iz obnovljivih izvora u malim projektima i zajednicama obnovljive energije (uključujući i vodik iz obnovljivih izvora)

– ulaganje za zbrinjavanje štete u okolišu, oporavak prirodnih staništa i ekosustava, zaštitu ili obnovu bioraznolikosti i provedbu prirodnih rješenja za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje

– ulaganje u energetski učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje

– ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i za podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo

– troškovi studije ili savjetodavnih usluga o pitanjima klime, zaštite okoliša i energije

– izgradnja ili nadogradnja energetske infrastrukture

– nadoknada zbog povećanja cijena električne energije koje je posljedica uključivanja troškova emisija stakleničkih plinova povezanih sa sustavom trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova u EU

– mjere povezane s prijelaznom besplatnom dodjelom emisijskih jedinica za modernizaciju energetskog sektora

– smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova

– kupnja i leasing čistih vozila (za potrebe zračnog, cestovnog i željezničkog prijevoza te prijevoza unutarnjim plovnim putovima i pomorskog prijevoza) i čiste mobilne opreme za usluge te za naknadno opremanje vozila i mobilne opreme za usluge

– učinkovita uporaba resursa i podupiranje prelaska na kružno gospodarstvo

– sprječavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima

– sigurnost opskrbe električnom energijom

– smanjenja naknada za električnu energiju za velike potrošače energije

– zatvaranje elektrana u kojima se upotrebljava ugljen, treset ili naftni škriljevac i obustava rudarskih djelatnosti povezanih s vađenjem ugljena, treseta ili naftnog škriljevca

6. državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije:

– projekti istraživanja i razvoja

– inovacijski klasteri

– inovacije za male i srednje poduzetnike

– inovacije procesa i organizacije poslovanja

– za male i srednje poduzetnike projekti istraživanja i razvoja te studije izvedivosti kojima je dodijeljena oznaka kvalitete »pečat izvrsnosti« u okviru programa Obzor 2020. ili programa Obzor Europa

– aktivnosti Marie Sklodowska-Curie i aktivnosti u okviru Provjere koncepta Europskog istraživačkog vijeća (ERC-a) kojima je dodijeljena oznaka kvalitete »pečat izvrsnosti« u okviru programa Obzor 2020. ili programa Obzor Europa

– sufinancirani projekt istraživanja i razvoja ili studija izvedivosti koje provode najmanje tri države članice ili dvije države članice i barem jedna pridružena zemlja, a odabiru se na temelju evaluacije i rangiranja što ga provode neovisni stručnjaci na temelju transnacionalnih poziva u skladu s pravilima programa Obzor 2020. ili programa Obzor Europa

– sufinancirane aktivnosti udruživanja koje uključuju najmanje dvije države članice i koje se odabiru na temelju evaluacije i rangiranja što ga provode neovisni stručnjaci na temelju transnacionalnih poziva u skladu s pravilima programa Obzor 2020. ili programa Obzor Europa

– sufinancirani projekti istraživanja i razvoja koji se financiraju iz Europskog fonda za obranu ili Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane i koji su ocijenjeni, rangirani i odabrani u skladu s pravilima Europskog fonda za obranu ili Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane

– izgradnja ili nadogradnja istraživačke infrastrukture

– izgradnja ili nadogradnja infrastruktura za testiranje ili eksperimentiranje

– studije izvedivosti povezane s projektima istraživanja, razvoja i inovacija

– inovacijske aktivnosti

7. državne potpore uključene u financijske proizvode koji se financiraju sredstvima fonda InvestEU:

– potpora partnerima u provedbi, financijskim posrednicima ili krajnjim korisnicima

8. državne potpore za promicanje rizičnih financijskih ulaganja:

– mjere rizičnog financiranja

9. državne potpore za sanaciju i restrukturiranje:

– održanje likvidnosti (potpora za sanaciju)

– ponovna uspostava dugoročne održivosti poduzetnika u teškoćama (potpora za restrukturiranje)

– pomoć za likvidnost radi pružanja potpore restrukturiranju poduzetnika (privremena potpora za restrukturiranje)

10. državne potpore za kulturu i očuvanje baštine:

– ulaganje, posebno infrastrukturno

– pretprodukcija, produkcija i distribucija audiovizualnih djela

11. državne potpore za radiodifuzijske usluge:

– pružanje radiodifuzijskih usluga od strane korisnika državnih potpora, s osobitim koristima za krajnje korisnike

12. državne potpore za poštanske usluge:

– pružanje univerzalnih poštanskih usluga krajnjim korisnicima

13. državne potpore za širokopojasne mreže:

– potpora za uvođenje širokopojasnih mreža

– ulaganje u uvođenje fiksne širokopojasne mreže

– mjere za mobilne mreže 4G i 5G

– projekti od zajedničkog interesa u području transeuropske infrastrukture za digitalno povezivanje, uključujući projekte koji su dobili oznaku kvalitete »pečat izvrsnosti«

– programi bonova za povezivanje radi lakšeg rada na daljinu, obrazovanja putem interneta i pružanja usluge osposobljavanja, kao i za male i srednje poduzetnike

– uvođenje prijenosne mreže

– povećanje upotrebe širokopojasne usluge

– pružanje usluga od općeg gospodarskog interesa krajnjim korisnicima

14. državne potpore sektoru prometa:

– koordinacija prometa

odnosno ako se dodjeljuju poduzetnicima posebno u sektoru željezničkog prometa:

– postizanje interoperabilnosti, sigurnosti i razvoja visokobrzinske željeznice

– održanje konkurentnosti željezničkog prometa u odnosu s drugim oblicima prometa koji uzrokuju veća zagađenja ili veće vanjske troškove

– ograničenje učinka željezničkog prometa na okoliš

– poboljšanje sigurnosti željezničkog prometa

ako se posebno dodjeljuju društvima za upravljanje brodovima:

– upravljanje posadom

– tehničko upravljanje

ako se dodjeljuju posebno sektoru pomorskog prometa:

– sigurnost, učinkovitost, pouzdanost i ekološku prihvatljivost pomorskog prometa

– upis brodova u hrvatski upisnik brodova i povrat brodova pod hrvatsku zastavu

– konsolidacija pomorskog prometa

– održavanje i poboljšavanje pomorskog know-how-a

– zaštita i promicanje zaposlenosti europskih pomoraca

– promicanje novih usluga u području kratkopružnog pomorskog prijevoza

– pomorske luke

ako se dodjeljuju posebno sektoru prometa na unutarnjim plovnim putovima:

– luke unutarnjih plovnih putova

ako se dodjeljuju posebno sektoru zračnog prometa:

– zračne luke (uključujući regionalne zračne luke) za ulaganja, posebno infrastrukturna

– zračni prijevoznici za otvaranje novih zračnih linija ili novih voznih redova s češćim letovima, čime se povećava povezivanje regije

15. državne potpore financijskom sektoru:

– osiguranje financijske stabilnosti tj. sprječavanje velikih negativnih učinaka prelijevanja na ostatak bankarskog sustava koji bi mogli proizaći iz propasti kreditne institucije te osiguranje kontinuiranog, odgovarajućeg kreditiranja realnog gospodarstva od strane bankarskog sustava u cjelini

16. državne potpore za usluge od općeg gospodarskog interesa:

– osiguranje nesmetanog pružanja usluga od općeg gospodarskog interesa krajnjim korisnicima

17. državne potpore za prijevoz stanovnika udaljenih regija:

– troškovi karata zračnog ili pomorskog prijevoza putnika udaljenih regija

18. državne potpore za sportske, višenamjenske rekreativne, te lokalne infrastrukture:

– ulaganje u sportske i višenamjenske rekreativne infrastrukture

– ulaganje u lokalne infrastrukture

19. državne potpore u slučaju određenih prirodnih katastrofa:

– troškovi šteta nastalih kao izravna posljedica određenih prirodnih katastrofa, primjerice potresa, snježnih lavina, odrona tla, poplava i šumskih požara prirodnog podrijetla

20. državne potpore za europsku teritorijalnu suradnju:

– troškovi poduzetnika koji sudjeluju u projektima europske teritorijalne suradnje

21. državne potpore za podupiranje plana za čistu industriju:

– ubrzavanje uvođenja čiste energije i podupiranje troškova električne energije u skladu s ciljevima Plana za čistu industriju

– dekarbonizacija industrije

– osiguravanje dostatnih proizvodnih kapaciteta za čiste tehnologije

– specifični projekti inovacijskog fonda

– smanjenje rizika privatnih ulaganja povezanih s ciljevima Plana za čistu industriju.

Osim »poželjnih« horizontalnih državnih potpora, u iznimnim slučajevima i ne odstupajući od strogih pravila kojima su uređene, davatelj državne potpore mogao bi dodijeliti i druge vrste državnih potpora. Državne potpore financijskom sektoru mogle bi se dodjeljivati samo u iznimnim okolnostima u kojima je cjelokupna financijska stabilnost u opasnosti, a s ciljem sprječavanja većih asimetrija u državama članicama EU koje bi mogle dodatno rascjepkati jedinstveno tržište i izazvati njegovu financijsku nestabilnost. Također i potpore za sanaciju i restrukturiranje poduzetnicima u teškoćama, potpore za koje se smatra da spadaju među vrste državnih potpora koje najviše narušavaju tržišno natjecanje, trebale bi se dodjeljivati samo u nužnim situacijama i pod strogo određenim uvjetima, te bi kao posljedicu trebale imati dugoročnu održivost poduzetnika u pitanju. Načelo jednokratne dodjele ostaje osnovno za dodjelu ove vrste državnih potpora, a restrukturiranje bi trebalo biti usmjereno reorganizaciji i racionalizaciji djelatnosti poduzetnika na učinkovitiji način, što obično uključuje napuštanje djelatnosti koje uzrokuju gubitke, restrukturiranje postojećih djelatnosti koje ponovno mogu postati konkurentne te diversifikaciju u smjeru novih i održivih djelatnosti. Povrh toga, iz navedenih razloga, potonje državne potpore, odnosno državne potpore za financijski sektor i državne potpore za sanaciju i restrukturiranje moguće je dodijeliti jedino ako je prethodno odluku o njihovoj spojivosti sa zajedničkim tržištem usvojila Europska komisija. U tom je kontekstu nužno postupno smanjivati i dodjelu sektorskih državnih potpora koje osobito narušavaju tržišno natjecanje uz iznimku državnih potpora za zaštitu okoliša i energiju koje su sastavni dio sektorskih potpora.

Određene državne potpore opravdane su i uzimajući u obzir sveukupne napore koje države članice ulažu u rješavanje izazova koji proizlaze iz geopolitičke situacije, stoga je Europska komisija 2025. godine usvojila Okvir za mjere državne potpore kojima se podupire plan za čistu industriju (SL C/2025/3602, 4.7.2025.; u daljnjem tekstu: Okvir) koji poduzetnicima omogućuje dugoročnu predvidljivost i zamjenjuje Komunikaciju Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu (SL C 101, 17.3.2023.). Okvir pojednostavljuje pravila o državnim potporama u pet glavnih područja: uvođenje energije iz obnovljivih izvora i niskougljičnih goriva, privremene olakšice u pogledu cijena električne energije za velike potrošače energije kako bi se osigurao prijelaz na jeftiniju čistu električnu energiju, dekarbonizacija postojećih proizvodnih postrojenja, razvoj kapaciteta za proizvodnju čistih tehnologija u EU-u i smanjenje rizika ulaganja u čistu energiju, dekarbonizaciju, čistu tehnologiju, energetske infrastrukturne projekte i projekte kojima se podupire kružno gospodarstvo. Okvir je u primjeni do 31. prosinca 2030.

4.3. Postupanje davatelja državnih potpora

Najvažniju ulogu u ostvarenju zadanih ciljeva imaju sami davatelji državnih potpora, koji prilikom izrade prijedloga državnih potpora trebaju voditi računa te iskazivati u prijedlozima državnih potpora koje dostavljaju Ministarstvu financija na mišljenje, u skladu sa Zakonom o državnim potporama:

(i) usklađenost glavnih ciljeva dodjele državne potpore s ciljevima odgovarajuće kategorije državnih potpora iz ovih Smjernica

(ii) jasno određenje pokazatelja učinkovitosti državne potpore

(iii) ako je moguće, brojčani prikaz očekivanih ostvarenja nakon dodjele državnih potpora te mjerljivih pokazatelja učinkovitosti

(iv) procjenu potrebnih i raspoloživih proračunskih sredstava (po izvorima financiranja) za mjere državnih potpora, odnosno procjenu utjecaja na prihode državnog proračuna u slučajevima u kojima je primjenjivo

(v) ako je moguće, opis učinkovitosti dodijeljenih državnih potpora u prethodnim godinama u svrhu izbjegavanja dodjele državnih potpora kojima se ne ostvaruju željeni učinci.

Prilikom planiranja bilo koje mjere državnih potpora, davatelji državnih potpora trebaju se voditi sljedećim općim smjernicama:

1. Dodjela državnih potpora, u pravilu, ne bi smjela predstavljati zamjenu privatnom financiranju, već nadopunu. Svaka državna potpora mora imati poticajni učinak, odnosno mora, u načelu, navesti korisnika na aktivnosti koje ne bi poduzeo bez primanja državne potpore, te poduzetnik ne smije započeti rad na projektu prije podnošenja zahtjeva za potporu.

2. Državna potpora trebala bi predstavljati instrument uspješnog i učinkovitog raspolaganja javnim sredstvima.

3. Davatelji državnih potpora trebaju osobito oprezno postupati pri odlučivanju o dodjeli državnih potpora koje, po svojoj prirodi, imaju negativniji učinak na tržišno natjecanje. To su sektorske državne potpore, za koje iznos i učestalost dodjele u razdoblju 2026. – 2028. treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.

4. Davatelji državnih potpora trebali bi nastojati planirati dodjelu državnih potpora temeljem programa državnih potpora (a u što manjoj mjeri pojedinačnih državnih potpora), posebno onih izrađenih u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014.), Uredbom Komisije (EU) 2017/1084 od 14. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u vezi s potporama za infrastrukture luka i zračnih luka, pragova za prijavu potpora za kulturu i očuvanje baštine i za potpore za sportsku i višenamjensku rekreativnu infrastrukturu te regionalnih operativnih programa potpora za najudaljenije regije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 702/2014 u vezi s izračunavanjem prihvatljivih troškova (SL L 156, 20.6.2017.), Uredbom Komisije (EU) 2020/972 оd 2. srpnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (SL L 215, 7.7.2020.), Uredbom Komisije (EU) 2021/1237 od 23. srpnja 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 270, 29.7.2021.) te Uredbom Komisije (EU) 2023/1315 оd 23. lipnja 2023. o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora i Uredbe (EU) 2022/2473 o proglašenju određenih kategorija potpora poduzetnicima koji se bave proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 167, 30.6.2023.), koje su izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji ako ispunjavaju sve uvjete iz navedenih uredbi što utvrđuje Ministarstvo financija mišljenjem.

5. ZAKLJUČNO

Državne potpore instrument su čijom se pravilnom i pametnom upotrebom može u značajnoj mjeri doprinijeti jačanju gospodarstva Republike Hrvatske. Stoga je nužno pomno planirati dodjele državnih potpora, izabrati najučinkovitije mjere te pratiti njihovu provedbu i ostvarenje prethodno postavljenih ciljeva.

Slijedeći ove Smjernice i postupajući u skladu s njima u sljedećem trogodišnjem razdoblju, davatelji državnih potpora će prilikom planiranja i izrade prijedloga državnih potpora, a Ministarstvo financija prilikom davanja mišljenja na prijedloge državnih potpora, moći osigurati prijeko potrebnu pravilnu i razumnu upotrebu državnih potpora.

Najveća odgovornost ostaje na davateljima državnih potpora koji u svrhu ostvarenja ciljeva zadanih ovim Smjernicama, a pazeći na ograničenja proračunskih sredstava, moraju uložiti napore radi pravilnog određenja intenziteta i usmjerenja pojedinih državnih potpora k postavljenim ciljevima.

Provedba politike državnih potpora u Republici Hrvatskoj, usklađena s politikom državnih potpora Europske unije, trebala bi omogućiti ostvarenje krajnjeg cilja – promjene u strukturi državnih potpora povećanjem udjela horizontalnih državnih potpora uz istodobno smanjenje sektorskih državnih potpora.

Stupanjem na snagu Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2026. – 2028. prestaje primjena Smjernica politike državnih potpora za razdoblje 2025. – 2027.