Energetska učinkovitost poduzeća: zakonske obveze i novi Pravilnik o energetskim pregledima i gospodarenju energijom

 

Zakon o energetskoj učinkovitosti (NN 155/25), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026., donosi obveze koje poduzeća trebaju provjeriti prema vlastitoj potrošnji energije. Obveza energetskog pregleda ili uvođenja sustava gospodarenja energijom može obuhvatiti i poduzeće koje se prema računovodstvenim kriterijima ne smatra velikim poduzetnikom.

Zakon poduzeće određuje neovisno o njegovoj veličini, vlasničkoj strukturi ili sektoru djelovanja. Za obveze iz članaka 29. i 30. odlučujuća je prosječna godišnja krajnja potrošnja energije u prethodne tri godine. Stoga poduzeća trebaju provjeriti prelaze li zakonske pragove, uključujući ona koja dosad nisu bila obveznici energetskog pregleda.

Provedbu tih obveza pobliže uređuje novi Pravilnik o sustavnom gospodarenju energijom i energetskom pregledu poduzeća, objavljen u NN 106/26 od 21. rujna 2026. Pravilnik je stupio na snagu 29. rujna 2026., kada su se prestale primjenjivati odredbe dosadašnjeg Pravilnika o energetskim pregledima za velika poduzeća. Njime se razrađuju utvrđivanje potrošnje, provedba pregleda, sadržaj izvješća i akcijskih planova te izvještavanje i vođenje registara.

Što uređuje Zakon o energetskoj učinkovitosti?

Zakonom se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2023/1791 te uređuju mjere učinkovitog korištenja energije, ostvarivanje energetskih ušteda i prava potrošača. Ciljevi uključuju smanjenje negativnih utjecaja na okoliš, povećanje sigurnosti opskrbe i smanjenje ovisnosti o uvozu energije i fosilnih goriva.

Zakonski okvir obuhvaća nacionalno i lokalno planiranje, obveze javnog sektora, energetsku učinkovitost poduzeća, energetske usluge te praćenje i provjeru ušteda. Pritom se primjenjuje načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, kojim se mogućnosti učinkovitijeg korištenja energije uključuju u planiranje i investicijske odluke.

Dva praga potrošnje – dvije skupine obveza

Za poduzeća su posebno važni sljedeći pragovi:

Prag od 2,78 GWh odgovara potrošnji od 2.780.000 kWh godišnje, a prag od 23,61 GWh potrošnji od 23.610.000 kWh godišnje. Riječ je o prosjeku potrošnje svih energenata tijekom tri godine, a ne samo o potrošnji električne energije ili trošku računa za energiju.

Zato provjera obveze zahtijeva objedinjavanje podataka o različitim izvorima energije i mjestima potrošnje. Poduzeće koje koristi više poslovnica, proizvodnih pogona ili skladišta treba sagledati potrošnju na razini cijelog poduzeća, uz primjenu pravila o obuhvatu i isključenjima koja propisuje Pravilnik.

Koji su rokovi za ispunjavanje obveza?

Prijelazne odredbe Zakona utvrđuju posebno važne rokove:

11. listopada 2026. – prvi energetski pregled za obveznike koji ga nisu proveli prema prethodnom Zakonu;četiri godine od prethodnog pregleda – novi pregled za obveznike koji su ga već proveli;11. listopada 2027. – uvođenje certificiranog sustava gospodarenja energijom i dostava propisanog dokaza Ministarstvu za obveznike iz članka 29. Zakona.

Zakon uređuje i naknadno utvrđivanje obveznika. Ministarstvo sastavlja i godišnje ažurira njihovu listu te obavještava poduzeća o uvrštavanju. Članak 36. predviđa provedbu pregleda i izradu akcijskog plana u roku od godine dana od obavijesti, odnosno uvođenje sustava gospodarenja energijom u roku od dvije godine od obavijesti. Te rokove treba razlikovati od posebnih prijelaznih rokova za početnu primjenu Zakona.

Kako se utvrđuje potrošnja energije?

Pravilnik nalaže godišnje utvrđivanje ukupne krajnje potrošnje energije za prethodnu godinu i prosječne potrošnje za prethodne tri godine, izraženih u kWh. Za prvi ciklus primjene obveza u 2026. koriste se podaci iz 2023., 2024. i 2025. godine.

Potrošnja se utvrđuje zasebno za svako poduzeće, uključujući poduzeća unutar povezane skupine. Ako izračunani prosjek prelazi propisani prag, poduzeće je dužno obavijestiti Ministarstvo o svojoj prosječnoj potrošnji.

U obračun ulazi energija potrošena u zgradama, građevinama, postrojenjima, procesima i voznom parku koje poduzeće koristi. Uključuje se i energija proizvedena za vlastite potrebe, primjerice iz fotonaponskog sustava ili kogeneracije. Vlastita proizvodnja energije ne znači da se ta energija isključuje iz obračuna ako je poduzeće troši za svoje potrebe.

Ista količina energije smije se iskazati samo jednom, dok se energija predana u mrežu ili isporučena trećim osobama isključuje. Pravilnik predviđa i druga isključenja, među kojima su potrošnja pri privatnoj uporabi službenih vozila, radu od kuće te energenti korišteni isključivo kao sirovine.

Podaci se mogu temeljiti na računima dobavljača i opskrbljivača, obračunskim brojilima, internim mjernim sustavima, podacima o vlastitoj proizvodnji energije i stručnim analizama.

Za najveće potrošače obvezan je sustav gospodarenja energijom

Poduzeća iznad praga od 23,61 GWh moraju uvesti sustav gospodarenja energijom koji je certificiralo akreditirano neovisno tijelo. Time se praćenje potrošnje, određivanje ciljeva i poboljšavanje učinkovitosti uključuju u kontinuirano upravljanje poslovanjem.

Pravilnik određuje da sustav gospodarenja energijom zadovoljava normu HRN EN ISO 50001. Obveza se može ispuniti i sustavom upravljanja okolišem prema normi HRN EN ISO 14001, uz propisane uvjete: sustav mora biti proširen na energiju i energetsku učinkovitost te uključivati godišnji interni energetski pregled, ažuriranje podataka, određivanje ciljeva i praćenje poboljšanja.

Predviđena je i mogućnost ispunjenja obveze ugovorom o energetskom učinku, uz odredbe o sustavnom gospodarenju energijom na razini cijelog poduzeća. Moraju biti ispunjeni propisani uvjeti o obuhvatu energetskih troškovnih centara i cjelokupnog poslovnog procesa, a Ministarstvo može zatražiti dodatnu dokumentaciju radi njihove provjere.

Što obuhvaća energetski pregled poduzeća?

Energetski pregled obuhvaća građevine, tehničke i proizvodne sustave, potrošnju energije i vode te vozni park. Analiziraju se energetski tokovi, troškovi i povezanost potrošnje s proizvodnjom ili poslovnim procesima.

Pregled može uključivati sustave grijanja, hlađenja, ventilacije i klimatizacije, proizvodnje i distribucije pare, komprimiranog zraka, industrijske toplinske i rashladne sustave te druga trošila. Uključuje i razmatranje povezanosti potrošnje energije sa sirovinama, materijalima i otpadom, uz opseg analize razmjeran djelatnosti i složenosti poslovanja.

Na temelju nalaza utvrđuju se mogućnosti ušteda i tehnička i ekonomska opravdanost predloženih mjera. Primjenjuju se odgovarajuće norme iz skupine HRN EN 16247, za opće zahtjeve, zgrade, procese i transport. Sljedeći pregledi uključuju usporedbu s prethodnim stanjem i provjeru provedbe ranije preporučenih mjera.

Pregled provodi ovlaštena pravna osoba zajedno s ovlaštenim fizičkim osobama u stručnom timu. Ovlaštena fizička osoba ne može ga provesti samostalno.

Sam pregled poduzeća ne stvara obvezu izrade ili obnove energetskog certifikata zgrade. Posebne obveze certificiranja prema drugim propisima ostaju primjenjive, a podaci iz važećih certifikata i izvješća o pregledima zgrada mogu se koristiti pod uvjetima propisanima Pravilnikom.

Izvješće mora omogućiti provjeru rezultata

Izvješće o energetskom pregledu izrađuje se u elektroničkom obliku i elektronički potpisuje. Mora biti jasno strukturirano i dovoljno detaljno da omogućuje razumijevanje metodologije, rezultata i ponovljivost izračuna.

Sadrži, među ostalim, opis poduzeća i obuhvata pregleda, analizu tehničkih sustava, potrošnju energije i vode za posljednje tri kalendarske godine, analizu voznog parka i pokazatelje učinkovitosti. Preporuke uključuju procjenu ulaganja i ekonomskih učinaka mjera.

Osoba odgovorna za sustavno gospodarenje energijom dostavlja izvješće u Registar poduzeća u roku od 15 dana od njegova zaprimanja.

Nakon pregleda slijedi akcijski plan

Obveze poduzeća nastavljaju se nakon preuzimanja izvješća. Na temelju preporuka poduzeće mora izraditi akcijski plan, u kojem određuje tehnički i ekonomski izvedive mjere.

Plan se izrađuje u roku od 15 dana od preuzimanja izvješća, za razdoblje od četiri godine odnosno do sljedećeg obveznog pregleda. Poduzeće ga može izraditi samostalno ili angažirati osobu s odgovarajućim stručnim znanjima i iskustvom.

Uprava ga mora usvojiti i omogućiti njegovu provedbu u roku od 90 dana od izrade. Plan minimalno sadrži opis mjera, terminski plan s prioritetima, očekivane uštede krajnje i primarne energije te smanjenje emisija CO₂.

Plan se javno objavljuje u sklopu godišnjeg izvješća o radu, na mrežnim stranicama poduzeća, i dostavlja Ministarstvu unutar 15 dana od usvajanja.

Poduzeće u godišnjem izvješću prikazuje provedene mjere, potrošnju energije i vode te usporedbu s prethodne tri kalendarske godine. Podaci korišteni u energetskim pregledima moraju se trajno pohraniti i omogućiti povijesnu analizu i praćenje učinaka.

Registar poduzeća i godišnje izvještavanje

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) u ime Ministarstva uspostavlja Registar poduzeća u sklopu nacionalnog informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE).

U Registar se upisuju obveznici, a u njemu se prate potrošnja energije, provedeni pregledi, sustavi gospodarenja energijom te planirane i provedene mjere. Ministarstvo podatke za utvrđivanje obveznika prikuplja i od operatora energetskih sustava i distributera toplinske energije.

Uprava obveznika imenuje najmanje jednog zaposlenika odgovornog za sustavno gospodarenje energijom i dostavu podataka. Ta osoba i odgovorna osoba poduzeća odgovaraju za njihovu istinitost i točnost.

Godišnje izvještavanje provodi se do 30. lipnja za prethodnu godinu. Do uspostave Registra obrazac s podacima, izvješće o energetskom pregledu i poveznica na akcijski plan dostavljaju se Ministarstvu elektroničkom poštom.

Novčane kazne za neispunjavanje obveza

Za povrede obveza iz članka 61. Zakona propisane su novčane kazne od 2.650 do 66.360 eura za poduzeće, a od 260 do 1.990 eura za odgovornu osobu.

Prekršaji uključuju neprovođenje energetskog pregleda, neuvođenje propisanog sustava gospodarenja energijom, neizradu ili neobjavljivanje akcijskog plana, neupisivanje u Registar te angažiranje stručnjaka bez potrebnog ovlaštenja. Sankcionirano je i neispunjavanje obveza čuvanja podataka i njihova stavljanja na raspolaganje Ministarstvu.

Što poduzeća trebaju provjeriti?

Za poduzeće koje dosad nije razmatralo ove obveze prvi je korak prikupiti podatke o potrošnji svih energenata i izračunati trogodišnji prosjek. Za prvi ciklus primjene koriste se podaci iz 2023., 2024. i 2025. godine.

Nakon toga potrebno je utvrditi prelazi li poduzeće zakonske pragove, ima li već uveden odgovarajući sustav gospodarenja energijom, kada je proveden posljednji energetski pregled te jesu li izrađeni i objavljeni potrebni planovi i dostavljena dokumentacija.

Novi Pravilnik pruža detaljna pravila za tu provjeru i provedbu obveza. Za poduzeća koja su postala obveznici, a dosad nisu provela energetski pregled, posebno je važan zakonski rok 11. listopada 2026.

 

21.09.2026., Ante Borić, Zakon.hr