Novi Zakon o slobodnim zonama objavljen je u „Narodnim novinama“ broj 69/2026, a na snagu je stupio 7. srpnja 2026. Njime je zamijenjen Zakon koji je, uz više izmjena i dopuna, uređivao slobodne zone još od 1996. godine.
Novi Zakon uređuje osnivanje i upravljanje slobodnim zonama te obavljanje gospodarskih djelatnosti u njima. Najvažnije promjene odnose se na:
- ujednačavanje pravnog položaja kopnenih i lučkih slobodnih zona
- napuštanje koncesijskog modela
- pojednostavnjenje postupka osnivanja zone
- blaže uvjete za produženje suglasnosti.
Slobodna zona je posebno ograđeni i označeni dio državnog područja u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete. Može se osnovati:
- na području morske ili zračne luke
- na području riječnog pristaništa
- uz međunarodnu prometnicu
- na drugom području na kojem postoje uvjeti za njezin rad.
U Hrvatskoj posluje šest slobodnih zona:
- Zagreb
- Bakar
- Pula
- Rijeka
- Split
- Ploče.
Prema podacima iz obrazloženja Konačnog prijedloga Zakona, tijekom 2024. godine u njima je poslovalo 48 korisnika koji su zapošljavali 1.464 radnika. Broj slobodnih zona postupno se smanjivao nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. S 14 zona u 2013. godini njihov se broj do 2026. godine smanjio na šest, ponajprije zbog promjena u carinskom i gospodarskom okruženju te činjenice da se najveći dio hrvatske robne razmjene odvija s drugim državama članicama.
Prema dosadašnjem sustavu kopnene slobodne zone osnivale su se na temelju koncesije, dok su se zone na lučkom području osnivale na temelju suglasnosti. Novi Zakon napušta takvu podjelu i za sve slobodne zone uvodi jedinstven status nositelja suglasnosti.
Zahtjev za osnivanje zone Ministarstvu gospodarstva može podnijeti jedna ili više pravnih osoba osnovanih u Hrvatskoj. Zahtjevu se, među ostalim, prilažu:
- podaci o podnositelju zahtjeva te njegovoj vlasničkoj i upravljačkoj strukturi
- prikaz i opis područja zone
- dokaz o usklađenosti djelatnosti zone s važećim prostornim planovima
- prikaz obuhvata zone u strojno čitljivom formatu pogodnom za geoinformacijske računalne alate
- suglasnost jedinice lokalne samouprave na čijem se području planirana zona nalazi
- analiza gospodarske opravdanosti osnivanja zone.
O osnivanju odlučuje Vlada Republike Hrvatske davanjem suglasnosti na rok do 30 godina. Suglasnost se ne može prenijeti na drugu pravnu osobu.
Nositelj suglasnosti nakon toga donosi odluku o osnivanju zone i s Ministarstvom sklapa ugovor kojim se uređuju njihova međusobna prava i obveze.
Zona mora započeti s radom najkasnije u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu Vladine odluke o davanju suglasnosti. Za početak rada potrebna je i posebna suglasnost Ministarstva, koja se izdaje nakon što povjerenstvo utvrdi da su ispunjeni prostorni, sigurnosni i carinski uvjeti.
Suglasnost se može produžiti tako da njezino ukupno trajanje iznosi najviše 50 godina. Zahtjev za produženje mora se podnijeti najkasnije 120 dana prije isteka postojeće suglasnosti.
Važna novost odnosi se na dokazivanje gospodarske opravdanosti nastavka poslovanja. Korisnici zone moraju tijekom tri godine prije podnošenja zahtjeva ostvariti najmanje 33 % ukupnih prihoda poslovanjem izvan Hrvatske. Prema prethodnom Zakonu tražilo se najmanje 50 % takvih prihoda.
Snižavanjem praga želi se olakšati nastavak rada postojećih zona i prilagoditi uvjete sadašnjoj strukturi djelatnosti njihovih korisnika.
Zonom upravlja nositelj suglasnosti. Upravljanje zonom ili njezinim odvojenim dijelom može se, uz suglasnost Ministarstva, prenijeti na drugu pravnu osobu osnovanu u Hrvatskoj.
Nositelj suglasnosti mora donijeti pravilnik o unutarnjem redu kojim se uređuju:
- radno vrijeme zone
- kretanje osoba i vozila
- promet robe
- uvjeti korištenja zone
- mjere zaštite na radu
- prava i obveze korisnika u odnosu na nositelja suglasnosti i upravitelja zone.
Pravilnik se mora donijeti u roku od 30 dana od donošenja odluke o osnivanju zone i dostaviti Ministarstvu u roku od 15 dana od njegova donošenja.
Zona ili njezin odvojeni dio mora biti posebno ograđen, označen i uređen tako da se promet robe, vozila i osoba može odvijati samo kroz određene ulaze i izlaze. Nositelj suglasnosti na ulazu u zonu i izlazu iz zone mora osigurati i prostorije za rad carinske službe.
Naziv i oznaku „slobodna zona“ smije koristiti samo nositelj suglasnosti i samo tijekom razdoblja njezina važenja.
Korisnik zone može biti pravna ili fizička osoba registrirana u Hrvatskoj za obavljanje odgovarajuće gospodarske djelatnosti. Djelatnost se obavlja na temelju ugovora s nositeljem suglasnosti.
Prije sklapanja ugovora korisnik nositelju suglasnosti mora dostaviti:
- naziv i adresu sjedišta
- OIB
- podatke o osnivaču i odgovornoj osobi
- podatke o vlasničkoj i upravljačkoj strukturi.
Korisnik je dužan voditi odvojeno knjigovodstvo za dio poslovanja koji obavlja u zoni i na zahtjev nositelja suglasnosti dostavljati podatke o tom poslovanju.
U slobodnoj zoni mogu se obavljati:
- proizvodnja robe
- oplemenjivanje robe
- skladištenje robe
- aktivnosti poslovne podrške
- pružanje usluga
- trgovina i posredovanje u trgovini.
Nije dopušteno obavljanje:
- bankarskih i drugih novčanih poslova
- usluga osiguranja i reosiguranja imovine i osoba
- trgovine na malo, osim Zakonom propisane iznimke.
Iznimno je dopuštena prodaja napitaka i jednostavnih jela u originalnom pakiranju putem automata, za konzumaciju u poslovnom prostoru korisnika zone. Takva prodaja mora biti predviđena ugovorom s nositeljem suglasnosti, a na temelju nje se ne mogu ostvarivati pogodnosti povezane s poslovanjem u slobodnoj zoni.
Unos, smještaj i postupanje s robom u zoni te njezino iznošenje uređuju se carinskim propisima. Isporuke robe u zonu, unutar zone i između zona obavljaju se prema poreznim propisima.
Slobodne zone zato ostaju značajne ponajprije poduzetnicima usmjerenima na:
- međunarodnu trgovinu
- skladištenje robe
- proizvodnju i doradu robe prije puštanja u slobodan promet
- izvoz robe u treće zemlje.
Sam status korisnika zone ne znači automatsko oslobođenje od poreznih ili carinskih obveza izvan pogodnosti koje proizlaze iz primjenjivih poreznih i carinskih propisa.
Ministarstvo u travnju tekuće godine nositelju suglasnosti dostavlja zahtjev za podatke potrebne za izradu izvješća o poslovanju zona u prethodnoj godini. Nositelj suglasnosti podatke mora dostaviti do kraja lipnja. Ministarstvo zatim do kraja studenoga Vladi podnosi objedinjeno izvješće o poslovanju svih slobodnih zona, a Vlada ga do kraja prosinca podnosi Hrvatskome saboru.
Za nositelje suglasnosti propisane su novčane kazne od 1.900 do 10.000 eura, ovisno o prekršaju. Kažnjivo je, među ostalim:
- nepridržavanje odluke o davanju suglasnosti, odluke o osnivanju zone ili ugovora o poslovanju
- neovlašteno korištenje naziva i oznake „slobodna zona“
- nedonošenje pravilnika o unutarnjem redu ili njegovo nedostavljanje Ministarstvu
- početak rada zone prije izdavanja suglasnosti Ministarstva
- nedostavljanje podataka o poslovanju
- sklapanje ugovora s korisnikom prije pribavljanja propisanih podataka
- neusklađivanje akata o osnivanju zone.
Za korisnika zone propisana je novčana kazna od 1.300 do 5.900 eura ako:
- prije sklapanja ugovora ne dostavi propisane podatke
- ne vodi odvojeno knjigovodstvo za poslovanje u zoni
- ne dostavi tražene podatke nositelju suglasnosti ili nadležnoj carinarnici.
Za pojedine prekršaje kažnjavaju se i odgovorne osobe nositelja suglasnosti i korisnika zone.
Vlada je u roku od 120 dana od stupanja Zakona na snagu dužna:
- donijeti novu odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Zagreb
- donijeti novu odluku o davanju suglasnosti za osnivanje Slobodne zone Luka Rijeka – Škrljevo
- uskladiti postojeće odluke za slobodne zone luka Rijeka, Split, Pula i Ploče.
Nositelji suglasnosti svoje akte o osnivanju zona moraju uskladiti s novim Zakonom u roku od 90 dana od njegova stupanja na snagu.
Postupci započeti prije 7. srpnja 2026. dovršit će se prema odredbama ranijeg Zakona.
Novi Zakon ne mijenja osnovnu gospodarsku svrhu slobodnih zona, ali uspostavlja jedinstveniji i pregledniji sustav njihova osnivanja i rada. Njegov praktični učinak ponajprije će ovisiti o tome hoće li blaži uvjeti za produženje suglasnosti omogućiti održavanje postojećih zona i privući nove korisnike usmjerene na međunarodno poslovanje.
07.08.2026. Ante Borić, Zakon.hr