U „Narodnim novinama“ broj 86/2026 od 7. kolovoza 2026. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, a pročišćeni tekst potom na Zakon.hr ovdje: Prekršajni zakon 2026.
Izmjene uglavnom stupaju na snagu 15. kolovoza 2026., odnosno osmoga dana od dana objave. Odredbe o obveznom tonskom snimanju glavne rasprave u prekršajnom postupku pred sudom primjenjivat će se od 1. srpnja 2027.
Glavni su ciljevi izmjena digitalizacija prekršajnog postupka, smanjenje priljeva predmeta sudovima i učinkovitija naplata novčanih kazni. Uvodi se obvezna elektronička komunikacija za određene sudionike, uređuje elektronička dostava, propisuje tonsko snimanje glavne rasprave, povećavaju novčani pragovi za pojednostavnjene oblike postupanja te ukida mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene sudskom presudom.
Obvezna elektronička komunikacija
Podnesci se sudu mogu podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, zajedno s prilozima koji postoje u elektroničkom obliku.
Elektroničko podnošenje postaje obvezno za:
državna tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave državno odvjetništvo pravne osobe odvjetnike sudske vještake sudske tumače.Podnesak u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom i smatra se vlastoručno potpisanim. Trenutak u kojem informacijski sustav potvrdi primitak podneska smatra se trenutkom njegove predaje sudu.
Ako podnesak nije prikladan za obradu, sud će o tome obavijestiti podnositelja i naložiti mu da ga podnese u odgovarajućem obliku.
Osobe koje nisu obveznici elektroničke komunikacije moći će tijelu koje vodi postupak podneske podnositi i elektroničkom poštom ili drugim odgovarajućim telekomunikacijskim sredstvom. Podnesak se smatra zaprimljenim kada sustav tijela postupka potvrdi njegov primitak. Ako pošiljatelj ne primi potvrdu, dužan je o tome obavijestiti primatelja, a ne primi li potvrdu ni u dodatno ostavljenom roku, smatra se da podnesak nije podnesen.
Zaštita rokova u slučaju kvara informacijskog sustava
Izmjenama se posebno uređuju posljedice pogrešnog rada informacijskog sustava.
Ako je podnositelj pravodobno poduzeo potrebnu radnju, neće se smatrati da je propustio rok ako informacijski sustav nije potvrdio primitak podneska ili ako zbog pogrešnog rada sustava nije zaprimio potvrdu suda, pod uvjetom da za kvar nije znao.
Time se rizik tehničkog problema sustava ne prebacuje u cijelosti na sudionika postupka koji je pravodobno pokušao podnijeti podnesak.
Elektronička dostava sudskih pismena
Sud će državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne samouprave, državnom odvjetništvu, pravnim osobama, odvjetnicima, sudskim vještacima i sudskim tumačima sudske odluke i dopise dostavljati putem informacijskog sustava.
Fizičkim osobama i drugim sudionicima koji nisu obveznici elektroničke dostave pismena se tim putem mogu dostavljati samo ako na to pristanu. Suglasnost se može dati pisano ili usmeno na zapisnik te povući u bilo kojem trenutku tijekom postupka.
Elektronička dostava obavlja se slanjem odluke ili dopisa u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja. Sustav istodobno šalje informativnu poruku na njegovu adresu elektroničke pošte i upozorava ga na posljedice nepreuzimanja pismena.
Primatelj može preuzeti pismeno u roku od osam dana. Ako u tom roku ne potvrdi primitak, dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana kada je pismeno zaprimljeno u sigurni elektronički pretinac.
Elektronička dostava smatra se neposrednom dostavom.
Ako elektronička dostava nije moguća ili okolnosti pojedinog slučaja opravdavaju drukčije postupanje, sud će pismeno dostaviti na drugi zakonom dopušten način.
Elektronička dostava prethodne obavijesti pravnim osobama
Državni odvjetnik, tijelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima mogu pravnoj osobi za koju postoji sumnja da je počinila prekršaj prethodnu pisanu obavijest dostaviti u korisnički pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu.
Riječ je o obavijesti koja se počinitelju dostavlja prije podnošenja optužnog prijedloga, a sadržava podatke o prekršaju i pouku o njegovim postupovnim pravima.
Dostava se smatra obavljenom kada primatelj potvrdi primitak, a najkasnije istekom osmoga dana od dana kada je obavijest zabilježena na poslužitelju za primanje poruka. Takva dostava ima učinak osobne dostave.
Obvezno tonsko snimanje glavne rasprave
Od 1. srpnja 2027. glavne rasprave u prekršajnim postupcima pred sudom obvezno će se snimati uređajem za audiosnimanje.
Zapisnik o glavnoj raspravi sastojat će se od:
audiosnimke rasprave pisanog zapisnika o tijeku rasprave.Strankama se mora odmah omogućiti preuzimanje audiosnimke. Zapisniku će se priložiti i transkript izrađen automatskom transkripcijom, ali on ima značenje pomoćnog sredstva uz audiosnimku.
Sudac može odrediti izradu ovjerenog prijepisa audiosnimke kada za to postoje opravdani razlozi, a mora ga izraditi kada to zatraži okrivljenik koji nema branitelja. Prijepis se u pravilu izrađuje u roku od pet radnih dana, uz mogućnost produljenja za dodatnih deset radnih dana.
Pisani zapisnik više neće sadržavati cjelovit tijek rasprave, nego podatke o sudu, strankama i sudionicima, predmetu postupka, izvedenim dokazima, prijedlozima stranaka, odlukama suda i drugim bitnim radnjama.
U zapisnik se unosi potpuna izreka presude, uz naznaku je li javno objavljena. Izreka unesena u zapisnik predstavlja izvornik presude.
Pravila o tonskom snimanju, kao ni pravila o sudskom sustavu elektroničke komunikacije i dostave, ne primjenjuju se na prekršajne postupke koje vode tijela državne uprave.
Ukida se plaćanje dvije trećine kazne izrečene presudom
Najvažnija promjena za okrivljenike odnosi se na pogodnost prema kojoj se uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u ostavljenom roku smatralo da je kazna plaćena u cijelosti.
Ta se pogodnost više neće primjenjivati na:
presudu kojom se okrivljenik proglašava krivim presudu kojom se odbija prigovor i potvrđuje prekršajni nalog.Ako okrivljenik uloži prigovor protiv prekršajnog naloga, a sud nakon provedenog postupka donese osuđujuću presudu ili prigovor odbije i potvrdi nalog, morat će platiti puni iznos novčane kazne.
Zbog toga prekršajni nalog mora sadržavati upozorenje da okrivljenik u slučaju podnošenja prigovora gubi mogućnost plaćanja samo dvije trećine kazne ako postupak završi jednom od navedenih presuda.
Pogodnost se, dakle, ne ukida u cijelosti. Ona i dalje ostaje povezana s pravodobnim plaćanjem kazne izrečene prekršajnim ili obveznim prekršajnim nalogom ako okrivljenik nalog ne osporava, kao i s pojedinim odlukama tijela državne uprave.
Nova pravila ne primjenjuju se na postupke u kojima je do 15. kolovoza 2026. već podnesen prigovor protiv prekršajnog ili obveznog prekršajnog naloga odnosno žalba protiv prvostupanjske presude. Ti će se postupci do pravomoćnog završetka voditi prema dosadašnjim pravilima o plaćanju dvije trećine kazne.
Viši prag za obvezni prekršajni nalog
Gornja granica novčane kazne do koje se fizičkoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi može izdati obvezni prekršajni nalog povećava se sa 663,61 eura na 1.000,00 eura.
Povećanje praga omogućit će izdavanje obveznog prekršajnog naloga za veći broj prekršaja. Time se želi smanjiti broj optužnih prijedloga i neposredni priljev novih predmeta prekršajnim sudovima.
Ako okrivljenik ne podnese prigovor, moći će u ostavljenom roku platiti dvije trećine kazne izrečene obveznim prekršajnim nalogom, čime će se kazna smatrati plaćenom u cijelosti.
Novi prag primjenjuje se i na prekršaje počinjene prije 15. kolovoza 2026. ako ovlašteni tužitelj do tog dana nije pokrenuo postupak podnošenjem optužnog prijedloga niti izdao prekršajni nalog.
Viši prag za naplatu kazne na mjestu počinjenja prekršaja
Povećava se i najviši propisani iznos novčane kazne za prekršaj za koji se kazna može naplatiti na mjestu počinjenja.
Dosadašnji prag od 265,45 eura povećava se na 390,00 eura.
Time se proširuje krug prekršaja za koje ovlaštena službena osoba može počinitelju na mjestu počinjenja ponuditi plaćanje polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa novčane kazne.
Ako počinitelj takvu kaznu plati na mjestu počinjenja prekršaja, ne vodi se prekršajni postupak, kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a osoba se ne smatra osuđenom za prekršaj.
Upozorenje za prekršaje s kaznom do 300 eura
Povećava se i prag do kojeg se počinitelju, pod zakonskim pretpostavkama, može izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje.
Dosadašnji iznos od 132,72 eura povećava se na 300,00 eura.
Time se omogućuje primjena upozorenja na veći broj lakših prekršaja, osobito kada je prekršaj neznatne društvene opasnosti, počinitelj ga nije ranije činio, a svrha postupanja može se postići bez izricanja novčane kazne.
Povećanje pragova za obvezni prekršajni nalog, naplatu na mjestu počinjenja i upozorenje ne predstavlja opće povećanje novčanih kazni propisanih za pojedine prekršaje. Mijenjaju se prvenstveno postupovni iznosi koji određuju kada se može primijeniti pojednostavnjeni način postupanja.
Proširenje prava na prigovor
Krug osoba ovlaštenih za podnošenje prigovora protiv prekršajnog naloga proširuje se na ovlaštenog tužitelja koji je podnio optužni prijedlog.
Time se tužitelju omogućuje osporavanje prekršajnog naloga koji je sud izdao na temelju njegova optužnog prijedloga ako smatra da odluka ne odgovara činjeničnim ili pravnim navodima optužbe odnosno predloženoj sankciji.
Stupanje na snagu i provedbeni propis
Najvažniji datumi primjene izmjena jesu:
15. kolovoza 2026. – stupanje na snagu većine izmjena u roku od 60 dana od stupanja Zakona na snagu – rok za donošenje pravilnika o elektroničkim podnescima, elektroničkoj dostavi i funkcioniranju informacijskog sustava 1. srpnja 2027. – početak primjene obveznog tonskog snimanja glavnih rasprava pred prekršajnim sudovima.Izmjene predstavljaju značajan korak prema digitalizaciji prekršajnog postupka. Istodobno se kombiniraju mjere rasterećenja sudova – šira primjena obveznog prekršajnog naloga, naplate kazne na mjestu počinjenja i upozorenja – s financijski nepovoljnijim položajem okrivljenika koji ospori prekršajni nalog, ali u sudskom postupku ne uspije.
12.11.2026, Ante Borić, Zakon.hr