U „Narodnim novinama“ broj 86/2026 od 7. kolovoza 2026. objavljen je novi Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
Zakon stupa na snagu 15. kolovoza 2026., odnosno osmoga dana od dana objave. Njegovim stupanjem na snagu prestaje važiti istoimeni Zakon iz 2010. godine, koji je od donošenja bio osam puta mijenjan i dopunjavan.
Novi Zakon donosi cjelovit i preglednije strukturiran pravni okvir za suradnju hrvatskih sudova, državnih odvjetništava i drugih nadležnih tijela s pravosudnim tijelima država članica Europske unije. Uz objedinjavanje dosadašnjih pravila, Zakon se usklađuje s primjedbama Europske komisije o europskom uhidbenom nalogu te uvodi provedbene odredbe potrebne za primjenu Uredbe (EU) 2024/3011 o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima.
Oblici pravosudne suradnje
Zakon uređuje izdavanje, priznanje i izvršavanje najvažnijih instrumenata pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, i to:
- europskog uhidbenog naloga i postupka predaje
- europskog istražnog naloga
- naloga za osiguranje imovine
- odluka o oduzimanju imovine ili predmeta
- odluka o novčanim kaznama
- presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili druga mjera koja uključuje oduzimanje slobode
- presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije
- odluka o mjerama opreza
- europskog naloga za zaštitu.
Zakonom se uređuju i usporedni kazneni postupci u više država članica, prijenos kaznenih postupaka, zajednički istražni timovi, suradnja putem Eurojusta i Europske pravosudne mreže u kaznenim stvarima te prekogranično provođenje određenih posebnih dokaznih radnji.
Temelj ovih oblika suradnje jest načelo uzajamnog priznavanja, prema kojem se odluke pravosudnih tijela jedne države članice, uz propisane pretpostavke, priznaju i izvršavaju u drugoj državi članici bez provođenja novog postupka o samoj osnovanosti odluke.
Nadležna tijela i neposredna komunikacija
Zakon detaljnije određuje domaća tijela nadležna za izdavanje, prosljeđivanje, zaprimanje i izvršavanje pojedinih naloga i odluka.
Ovisno o vrsti instrumenta, te poslove obavljaju sudovi, državna odvjetništva i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Za zaprimanje zahtjeva za prijenos kaznenog postupka u Republiku Hrvatsku nadležno je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa zadržava položaj koordinativnog tijela. Ono pomaže domaćim pravosudnim tijelima i tijelima drugih država članica u uspostavljanju kontakata i provedbi pravosudne suradnje te dostavlja podatke nadležnim tijelima Europske unije.
Pravosudna tijela u pravilu neposredno komuniciraju s odgovarajućim tijelima drugih država članica. Ako nadležno tijelo nije poznato, pomoć se može zatražiti od kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže ili nacionalnog člana Republike Hrvatske u Eurojustu.
Nalozi i odluke koji se izvršavaju u Republici Hrvatskoj moraju biti prevedeni na hrvatski jezik. U hitnim slučajevima može se prihvatiti prijevod na engleski jezik, pod uvjetom uzajamnosti.
Obostrana kažnjivost i katalog kaznenih djela
Pri odlučivanju o priznanju i izvršenju stranog naloga ili odluke domaće pravosudno tijelo u pravilu provjerava je li predmetno ponašanje kažnjivo i prema hrvatskom pravu.
Iznimno, za katalog od 32 skupine kaznenih djela, uz ispunjenje zakonskih pretpostavki, nalog ili odluka izvršavaju se bez provjere obostrane kažnjivosti. U katalog su, među ostalim, uključeni:
terorizam i sudjelovanje u zločinačkom udruženjutrgovanje ljudima i spolno iskorištavanje djecekorupcija i pranje novcaprijevare na štetu financijskih interesa Europske unijekibernetički kriminalitetnezakonita trgovina drogom, oružjem i ljudskim organimaubojstvo, silovanje, otmica i uzimanje talacarasizam i ksenofobijaorganizirana ili oružana pljačkakaznena djela protiv okolišakaznena djela iz nadležnosti Međunarodnoga kaznenog suda.Europski uhidbeni nalog
Europski uhidbeni nalog sudska je odluka kojom jedna država članica zahtijeva od druge države članice uhićenje i predaju određene osobe radi vođenja kaznenog postupka ili izvršenja kazne zatvora odnosno druge mjere oduzimanja slobode.
Novi Zakon zadržava podjelu na razloge zbog kojih sud mora odbiti izvršenje naloga i razloge zbog kojih ga može odbiti.
Izvršenje se mora odbiti, među ostalim:
ako je djelo u Republici Hrvatskoj obuhvaćeno amnestijom, a postoji nadležnost domaćeg sudaako je osoba u državi članici već pravomoćno osuđena za isto djelo, a sankcija je izvršena, izvršava se ili se više ne može izvršitiako tražena osoba u vrijeme počinjenja djela nije navršila 14 godina.Izvršenje se, ovisno o okolnostima, može odbiti zbog nepostojanja obostrane kažnjivosti, vođenja postupka u Republici Hrvatskoj za isto djelo, zastare, pravomoćno okončanog postupka u drugoj državi ili zbog toga što je djelo u cijelosti ili djelomično počinjeno u Republici Hrvatskoj.
Posebno se uređuju i presude donesene u odsutnosti. Predaja radi izvršenja takve presude može se odbiti ako traženoj osobi nisu bila osigurana odgovarajuća postupovna jamstva, osim u slučajevima izričito propisanim Zakonom.
Prava tražene osobe
Osoba uhićena na temelju europskog uhidbenog naloga mora odmah biti pisano poučena o svojim pravima.
Tražena osoba ima, među ostalim, pravo:
na branitelja tijekom cijelog postupka u Republici Hrvatskojzatražiti imenovanje branitelja i u državi koja je izdala nalogslobodno, neometano i povjerljivo komunicirati s braniteljemna tumačenje i prevođenjeuskratiti iskazrazgledati spis predmeta prije ispitivanja pred državnim odvjetnikomna hitnu medicinsku pomoćobavijestiti osobu koju sama odredi odnosno nadležno konzularno tijelo o oduzimanju slobode.Tražena osoba mora biti obaviještena o sadržaju i osnovi naloga, mogućnosti pristanka na predaju te značenju i posljedicama odricanja od načela specijalnosti.
Ako je nalog izdan radi izvršenja presude donesene u odsutnosti koja joj nije bila osobno uručena, tražena osoba može prije predaje zatražiti dostavu te presude.
Postupak predaje je hitan. Ako osoba nije pristala na predaju, odluka se u pravilu mora donijeti u roku od 60 dana od uhićenja odnosno prvog ispitivanja. Kada to zbog opravdanih razloga nije moguće, rok se može produljiti za dodatnih 30 dana, uz obavještavanje tijela koje je izdalo nalog.
Europski istražni nalog
Europski istražni nalog izdaje se kada je za potrebe kaznenog ili prekršajnog postupka potrebno provesti određenu dokaznu ili istražnu radnju na području druge države članice.
Nalog mogu izdati sud i državno odvjetništvo, a za dokazne radnje u prekršajnim postupcima koje vode upravna tijela izdaje ga nadležni prekršajni sud na prijedlog tijela koje vodi postupak.
Europski istražni nalog smije se izdati samo ako je:
nužan i razmjeran svrsi postupkatraženu radnju moguće odrediti i u usporedivom domaćem postupkupribavljen nalog suca istrage kada ga domaće pravo zahtijeva.Izdavanje europskog istražnog naloga mogu predložiti i okrivljenik te njegov branitelj, u skladu s pravilima domaćega postupovnog prava.
Putem europskog istražnog naloga mogu se, među ostalim, pribavljati podaci i dokazi, ispitivati osobe, privremeno premještati osobe kojima je oduzeta sloboda, provoditi saslušanja videokonferencijom ili telekonferencijom, pribavljati podaci o bankovnim računima i financijskim transakcijama te provoditi nadzor telekomunikacija.
Prijenos kaznenog postupka
Važna novost odnosi se na provedbu Uredbe (EU) 2024/3011 o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima, koja će se primjenjivati od 1. veljače 2027.
Prijenos postupka omogućuje da se kazneni postupak, kada je to u interesu učinkovitog i pravilnog kaznenog progona, vodi u državi članici koja je s predmetom bliže povezana. Time se nastoji izbjeći istodobno vođenje više postupaka zbog istih činjenica i omogućiti koncentracija postupka u jednoj državi.
Zahtjev za prijenos u drugu državu članicu može izdati pravosudno tijelo koje vodi postupak, i to tijekom prethodnog postupka ili rasprave.
Ako nadležno državno odvjetništvo prihvati zahtjev druge države članice za prijenos postupka u Republiku Hrvatsku, donosi rješenje o preuzimanju postupka. Protiv tog rješenja osumnjičenik, okrivljenik i žrtva mogu podnijeti žalbu u roku od tri dana od njegova primitka, a o žalbi odlučuje sudac istrage.
Usporedni postupci i zabrana ponovnog suđenja
Ako državno odvjetništvo utvrdi da se u drugoj državi članici protiv iste osobe i zbog istih činjenica vodi usporedni postupak, mora uspostaviti kontakt s nadležnim tijelom te države radi postizanja dogovora o tome u kojoj će se državi postupak nastaviti.
Ako dogovor nije moguće postići neposrednom komunikacijom, može se zatražiti posredovanje Eurojusta.
Kada je postupak u drugoj državi članici pravomoćno okončan, državni odvjetnik odbacit će kaznenu prijavu, obustaviti istragu ili odustati od kaznenog progona ako su ispunjene pretpostavke povezane s izvršenjem izrečene sankcije. Time se ostvaruje načelo zabrane ponovnog suđenja za isto djelo.
Zajednički istražni timovi i prekogranične dokazne radnje
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može s nadležnim tijelima jedne ili više država članica osnovati zajednički istražni tim radi provođenja opsežnih ili složenih istraga odnosno kada okolnosti zahtijevaju usklađeno djelovanje više država.
Dokazi koje pribavi strano pravosudno tijelo u okviru zajedničkog istražnog tima smatraju se zakonitim dokazima, osim ako bi njihova uporaba bila protivna temeljnim načelima hrvatskoga pravnog poretka.
Zakon uređuje i prekogranično provođenje nadziranog prijevoza i isporuke predmeta kaznenog djela te tajnog praćenja i tehničkog snimanja osoba i predmeta. Za nastavak takve radnje na području Republike Hrvatske potrebno je odobrenje Županijskog suda u Zagrebu, osim posebno uređenog postupanja u iznimno žurnim slučajevima.
Priznanje sankcija, mjera i odluka
Zakon uređuje i postupke priznanja i izvršenja:
odluka o novčanim kaznamaodluka i naloga o oduzimanju imovine ili predmetapresuda kojima je izrečena kazna zatvora ili druga mjera oduzimanja slobodeprobacijskih mjera i alternativnih sankcijamjera opreza kao alternative istražnom zatvorueuropskih naloga za zaštitu.Cilj tih instrumenata jest omogućiti da se kazne, mjere i sudske odluke učinkovito izvršavaju i kada se osuđena, okrivljena ili zaštićena osoba nalazi u drugoj državi članici.
Europskim nalogom za zaštitu omogućuje se nastavak zaštite žrtve ili druge zaštićene osobe nakon preseljenja ili boravka u drugoj državi članici.
Prijelazne odredbe
Postupci pravosudne suradnje koji su već u tijeku 15. kolovoza 2026. dovršit će se prema odredbama dosadašnjeg Zakona.
Ministar nadležan za poslove pravosuđa mora u roku od šest mjeseci donijeti pravilnike kojima će se detaljnije urediti kontaktne točke Europske pravosudne mreže te nacionalni član i nacionalni sustav koordinacije s Eurojustom.
Iako je riječ o novom cjelovitom Zakonu, najveći dio postojećih instrumenata pravosudne suradnje sadržajno se nastavlja primjenjivati. Najvažnije promjene odnose se na tehničko i sadržajno usklađivanje europskog uhidbenog naloga s pravom Europske unije, osuvremenjivanje odredbi o Eurojustu te stvaranje domaćih postupovnih pretpostavki za primjenu europskog sustava prijenosa kaznenih postupaka.
11.08.2026. Ante Borić, Zakon.hr