NN 75/2026 (13.7.2026.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku / tehničarka za brodsku elektrotehniku i elektroniku (042236) u sektoru Elektrotehnika i računarstvo
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih
896
Na temelju članka 8. stavka 11. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10, 22/13, 25/18 i 69/22), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU
O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU / TEHNIČARKA ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU (042236) U SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO
I.
Ovom Odlukom donosi se strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU / TEHNIČARKA ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO.
II.
Sastavni dio ove Odluke je strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU / TEHNIČARKA ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU u sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNARSTVO iz točke I. ove Odluke.
III.
Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2027./2028., za učenike II. razreda srednje škole od školske godine 2028./2029., za učenike III. razreda srednje škole od školske godine 2029./2030., a za učenike IV. razreda srednje škole od školske godine 2030./2031.
Klasa: 602-03/25-05/00024
Urbroj: 533-05-26-0002
Zagreb, 24. lipnja 2026.
Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.
STRUKOVNI KURIKUL ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU / TEHNIČARKA ZA BRODSKU ELEKTROTEHNIKU I ELEKTRONIKU
Popis kratica
CSVET – Croatian Credit System for Vocational Education and Training (Hrvatski bodovni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju)HROO – Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja
HKO – Hrvatski kvalifikacijski okvir
SIU – skup ishoda učenja
HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje
PDV – porez na dodanu vrijednost
CAD – program za projektiranje i vizualizaciju
A/D – analogno-digitalno
D/A – digitalno-analogno
AC – izmjenično
DC – istosmjerno
IKT – informacijska i komunikacijska tehnologija
RH – Republika Hrvatska
OPG – obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
PLC – programirljivi logički upravljač
A4 – oznaka za veličinu papira
A3 – oznaka za veličinu papira
LED – svjetleća dioda
BCD – binarno kodirani decimalni broj
ASCII – kodirani znak
RLC – spoj otpornika, zavojnice i kondenzatora
RC – spoj otpornika i kondenzatora
RL – spoj otpornika i zavojnice
CR – spoj kondenzatora i otpornika
LR – spoj zavojnice i otpornika
CR – spoj kondenzatora i otpornika
MUX – multipleksor
DEMUX – demultipleksor
RGB – aditivni model boja
PID – proporcionalno-integralno-derivacijski regulator
LCD – zaslon s tekućim kristalima
VF – visokofrekventno
IoT – internetske stvari
SCADA – računalni sustav za nadzor, mjerenje i upravljanje industrijskim sustavima
IT – informacijske tehnologije
UPS – neprekidno napajanje
GPS – globalni položajni sustav
PMS – sustav upravljanja energijom
VHDL – sklopni jezik za integrirane krugove
HDL – sklopni jezik za integrirane krugove
PCB – isprintana matična ploča
MAC – kontrolno-pristupna adresa
IPV6v – internetski protokol verzije 6
LAN – lokalna mreža
OSI – skup standarda sustava
TCP/IP – grupa protokola
DHCP – mrežni protokol
IoT – internetske stvari
SCADA – računalni sustav za nadzor, mjerenje i upravljanje industrijskim sustavima
PLD – programirljivi logički sklop
FPGA – programirljivi integrirani krug
ASIC – posebno dizajniran integrirani krug
HMI – sučelje između čovjeka i stroja
HDL – programski jezik za opis sklopova
GMDSS – globalni pomorski sustav za pomoć i sigurnost
RCK – regionalni centar kompetentnosti
HVSC – high voltage shore connection
SF6 – sumporov heksafluorid
AZIPOD – azimuthing Podded Drive (engl.) – brodska pogonska jedinica koja se sastoji od vijka pogonjenog elektromotorom montiranog u kućištu kojim je moguće upravljati
DSC – digital selective calling (engl.) – primarni sustav za uzbunjivanje
ARPA – automatic radar plotting aid (engl.) – kompjutorizirani radarski sustav za automatsko ucrtavanje i izbjegavanje sudara
MARPOL – međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova
STCW – Međunarodna konvencija o standardima obuke, izdavanja svjedodžbi i stražarenja pomoraca
IMO – Međunarodna pomorska organizacija koja je kao specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda odgovorna za reguliranje pomorskog prometa
NAVTEX – međunarodna automatizirana usluga izravnog ispisa srednje frekvencije za isporuku navigacijskih i meteoroloških upozorenja i prognoza, kao i hitnih informacija o pomorskoj sigurnosti brodovima
|
Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini. |
1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA
| OPĆE INFORMACIJE O STRUKOVNOM KURIKULU | |||
| Sektor | Elektrotehnika i računarstvo | ||
| Naziv kurikula strukovnog obrazovanja | Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku / tehničarka za brodsku elektrotehniku i elektroniku | ||
| Kvalifikacija koja se stječe završetkom strukovnog kurikula | tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku / tehničarka za brodsku elektrotehniku i elektroniku | ||
| Razina kvalifikacije prema HKO-u | 4.2 | ||
| Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET) | 244 CSVET | ||
|
Obujam ishoda učenja na razini ciklusa (CSVET) 62 CSVET |
4. ciklus | 5. ciklus | |
| 182 CSVET | |||
| Pokazatelji na temelju kojih je izrađen strukovni kurikul | |||
| Popis standarda zanimanja | Popis standarda kvalifikacije | Sektorski kurikul | |
|
Tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku https://hko.srce.hr/registar/standard-zanimanja/detalji/494 |
Tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/606 |
Elektrotehnika i računarstvo | |
| Uvjeti za upis strukovnog kurikula |
Kvalifikacija na 1. razini HKO-a Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva |
||
| Uvjeti stjecanja kvalifikacije (završetka strukovnog obrazovanja) | Stečenih najmanje 244 CSVET bodova, od čega je 145 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 99 bodova iz općeg obrazovanja te izrađen i obranjen završni rad. | ||
| Uvjeti i načini obrazovanja u okviru strukovnog kurikula |
Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine«, broj 63/08 i 90/10) i Pravilnikom o načinu organiziranja, izvođenju i praćenju nastave u strukovnim školama (»Narodne novine«, broj 140/09; 130/20 i 100/24) ili Zakonom o obrazovanju odraslih (»Narodne novine«, broj 144/21) i Pravilnikom o standardima i normativima za izvođenje programa obrazovanja odraslih (»Narodne novine«, broj 14/23 i 71/24). U drugi, treći odnosno četvrti razred učenik prelazi nakon pozitivno ocijenjenih svih skupova ishoda učenja/modula u prvom, drugom odnosno trećem razredu. Obrani završnog rada učenik pristupa nakon što je pozitivno ocijenjen iz svih skupova ishoda učenja/modula u četvrtom razredu. Obrazovanje za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku usmjereno je na: – ostvarenje ishoda učenja neophodnih za stjecanje kompetencija odnosno kvalifikacija za rad – razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina te jačanje samostalnosti i odgovornosti za postupanja u određenim situacijama – razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika. Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, na provođenju projektnih zadataka te stjecanju kompetencija u stvarnom radnom procesu. Kod učenika se potiče asertivnost i razvijanje suradničkih odnosa s ostalim učenicima u zajedničkom radu, ali i razvijanje samostalnosti i odgovornosti za donošenje odluka. Od učenika se očekuje aktivno sudjelovanje u procesu učenja i poučavanja kao i u procesu vrednovanja i samovrednovanja postignutih ishoda učenja te redovito pohađanje svih oblika nastave. |
||
| Od nastavnika se očekuje da bude kreator procesa učenja te da prihvati odgovornost za ostvarivanje ishoda učenja, da koristi nove tehnologije kako bi kompetentno mogao voditi proces učenja u skladu sa stvarnim potrebama tržišta rada. Jednako tako, nastavnik treba prepoznati potrebe i mogućnosti učenika te im prilagođavati sadržaje, metode i oblike rada kako bi na učinkovit način ostvarili ishode učenja odnosno kako bi učenici stekli kompetencije izabrane kvalifikacije primjereno svojim mogućnostima i darovitosti. | |||
| Horizontalna prohodnost (preporuke) |
Općeobrazovni nastavni predmeti tijekom obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku na razini su 4 te je omogućena prohodnost u drugu kvalifikaciju iste ili niže razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju. Učenici koji upišu strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije razine 4.2 u sektoru elektrotehnike imaju isti ili gotovo isti sadržaj prvog razreda te određene sadržaje drugog, trećeg i četvrtog razreda. Na takav način omogućena je prohodnost u drugu kvalifikaciju iste razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju. |
||
| Vertikalna prohodnost (mogućnost obrazovanja na višoj razini) |
Učenici koji završe strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku imaju mogućnost nastavka obrazovanja za stjecanje kvalifikacija viših razina, ne samo u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Također, mogu nastaviti usavršavati svoje vještine i kompetencije raznim oblicima neformalnog i informalnog učenja u području elektrotehnike, elektronike i elektroenergetike. Vertikalna prohodnost omogućuje učenicima da se razvijaju u svojoj karijeri, napreduju u sektoru te postignu viši profesionalni status. Također, pruža fleksibilnost u odabiru karijernih putova te omogućuje učenicima da se usmjere prema specifičnim interesima ili potrebama svijeta rada čime se promovira kontinuirano učenje i profesionalni napredak. |
||
| Oblici učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikula |
Učenje temeljeno na radu provodi se u dva oblika, odnosno integrirano u strukovni kurikul radom na situacijskoj i problemskoj nastavi u školskim specijaliziranim prostorima (simuliranim objektima) i učenjem na radnome mjestu kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti. Kroz učenje na radnome mjestu kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti učenici se postupno uvode u posao te u ograničenom obujmu sudjeluju u radnom procesu u kontroliranim |
||
| uvjetima uz mentora i/ili nastavnika. Rad na radnome mjestu ili u Regionalnom centru kompetentnosti dio je programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji vodi do formalne kvalifikacije. | |||
| Specifični materijalni uvjeti i okruženje za učenje koji su potrebni za izvedbu kurikula |
https://hko.srce.hr/registar/standard-kvalifikacije/detalji/606 Materijalni uvjeti: – standardna učionica s računalom i osiguranim pristupom internetu te oprema za održavanje nastave (interaktivna ploča, projektor, projektno platno) – specijalizirane učionice/praktikumi s odgovarajućom opremom za izvođenje specifičnih vježbi iz elektrotehnike, elektronike i radnih situacija. Potrebno je razredni odjel dijeliti u odgojno-obrazovne skupine kako bi se učenicima osigurao rad na siguran način te uvjeti za ostvarenje propisanih ishoda učenja. Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja uključuje širok spektar mogućnosti koje se prilagođavaju potrebama učenika i kvalifikacija. To okruženje može obuhvaćati licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti (gdje je primjenjivo), školsku učionicu, specijaliziranu učionicu ili praktikum, kao i učenje temeljeno na radu kod poslodavca. Ishodi učenja ostvaruju se kroz različite oblike aktivnosti, a oni vezani za učenje temeljeno na radu izvan škole usklađuju se između škole i poslodavca. |
||
|
Ciljevi strukovnog kurikula (15 – 20) Učenici će moći: |
|||
|
1. izraditi i popuniti tehničku dokumentaciju uporabom računalnih programa 2. odabrati alate, mjerne instrumente i materijale za održavanje brodskih sustava i uređaja 3. izvršiti postavljanje instalacija brodskih električnih sustava 4. provesti postupak montiranja brodskih električnih strojeva i generatora 5. izvršiti ugradnju dijelova u sustav brodskog sustava automatske regulacije 6. održavati brodske električne strojeve i generatore 7. koristiti mjerne instrumente za dijagnosticiranje i servis brodskih električnih strojeva i sustava 8. izvršiti popravak kvara na sustavu automatske brodske regulacije 9. održavati sustave elektro i hibridne propulzije i pomoćnih strojeva 10. održavati sustav distribucije električne energije na brodu 11. održavati operacijske sustave i aplikacije na brodskim računalima 12. izvršiti konfiguriranje brodske računalne mreže i mrežne protokole |
|||
|
13. izvršiti ispitivanje ispravnosti uređaja za radio i satelitsku komunikaciju na brodu 14. ispitati ispravnost rada brodskih uređaja elektroničke navigacije 15. zbrinjavati otpad, opasne tvari i tvari štetne za okoliš na brodu 16. izvršiti kontrolu ispravnosti instalacija brodskih električnih sustava 17. komunicirati s članovima posade i pomorskim službama korištenjem pomorske terminologije i protokola 18. koristiti zaštitnu opremu i sredstva na ispravan način |
|||
| Preporučeni načini praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula |
Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja. Mogu se provoditi u kombinaciji: – hibridnog vrednovanja kroz pisane provjere znanja i vještina učenika, gdje ustanova osigurava dostupnost sadržajno i metodološki provjerenih zadataka i ispita iz određenih cjelina, a nastavnici koriste pojedine skupine zadataka ili cijele ispite radi dobivanja povratnih informacija o rezultatima učenja učenika – unutarnjeg vrednovanja koje se provodi u ustanovi i u radnom okruženju tijekom cjelokupnog strukovnog obrazovanja, a provode ga nastavnici i mentori te učenici kroz samovrednovanje svoj rada. Kriteriji za vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja određeni su strukovnim kurikulom, a vrednovanje provode nastavnik u ustanovi i mentor kod poslodavca koji o tome vode propisane evidencije te učenici kroz postupke vrednovanja za učenje i kao učenje. Podaci o praćenju napredovanja učenika temelje se na provjeri postignuća ishoda učenja s pomoću procjena razvoja odgovornosti, samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje. Potrebno je koristiti različite pristupe vrednovanju kako bi se dobila raznolika slika napretka učenička. U procesu praćenja kvalitete i uspješnosti strukovnog kurikula mogu se primijeniti sljedeće aktivnosti: |
||
|
– istraživanje i anonimno anketiranje učenika o izvođenju nastave, literaturi i resursima za učenje, strategijama podrške učenicima, izvođenju i unapređenju procesa učenja i poučavanja, radnom opterećenju učenika (CSVET), provjerama znanja, komunikaciji s nastavnicima kako bi se spoznalo o zadovoljstvu učenika i njihovim potrebama – istraživanje i anketiranje nastavnika o istim pitanjima kao u prethodnoj stavci – analiza uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera znanja i ostvarenosti ishoda učenja – analiza materijalnih i kadrovskih uvjeta potrebnih za izvođenje procesa učenja i poučavanja. Nastavnici pomoću ankete mogu procjenjivati svoj odnos prema procesu učenja i poučavanja, radnoj okolini i učenicima (samoevaluacija). Područja procjene mogu se osobito odnositi na: – uvjete održavanja nastave i radnog procesa kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti |
|||
|
– stanje postojeće opreme i potrebe za novom opremom i odgovarajućom literaturom – uspješnost ostvarenja ishoda učenja – utjecaj metoda i oblika rada na razine ostvarenosti ishoda učenja – redovitost pohađanja nastave |
|||
|
– aktivnosti i angažiranosti učenika u procesu učenja i poučavanja. Usporedbom rezultata anketa među učenicima i nastavnicima može se dobiti pregled uspješnosti izvedbe strukovnog kurikula, a nastavnici uvid u procjenu kvalitete svoga rada. Potrebno je i održavati uspješnu suradnju s roditeljima i skrbnicima kako bi ih se informiralo o napretku njihove djece te kako bi se dobile njihove povratne informacije i podrška. Važan segment praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kurikula je i ispitivanje poslodavaca koji sudjeluju u obrazovanju učenika te bivših učenika kako bi se dobile povratne informacije o njihovoj pripremljenosti za svijet rada, nastavak obrazovanja i uspješnosti općenito. |
|||
4. ZAVRŠNI RAD
Završni rad provodi se na temelju Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22, 155/23, 156/23), Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine«, broj 118/09) i Nacionalnog kurikula za strukovno obrazovanje (»Narodne novine«, broj 62/18).
Strukovni kurikul kojim se stječe kvalifikacija tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku / tehničarka za brodsku elektrotehniku i elektroniku završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti. Provjera se provodi izradom i obranom završnoga rada. Za kvalifikaciju razine 4.2 završni rad uključuje praktični rad te provjeru ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula.
Završni rad projektni je zadatak u kojemu učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnoga obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za brodsku elektrotehniku i elektroniku / tehničarka za brodsku elektrotehniku i elektroniku.
| Dio NN: Službeni |
| Vrsta dokumenta: Odluka |
| Izdanje: NN 75/2026 |
| Broj dokumenta u izdanju: 896 |
| Stranica tiskanog izdanja: 7 |
| Donositelj:Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih |
| Datum tiskanog izdanja: 13.7.2026. |
| ELI: /eli/sluzbeni/2026/75/896 |