Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-371/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca, Adele Turkalj predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani Posavčić, odvjetnici u Kutini, protiv tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupan po punomoćnicima mr. sc. VB, Dejanu Kuhariću i Meliti Kuharić, odvjetnicima u Ludbregu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-66/2023-49 od 27. veljače 2026., u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba d.d., Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-66/2023-49 od 27. veljače 2026. u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 29.412,53 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate, u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.061,78 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate te u dijelu točke III. izreke kojim je naloženo tuženiku naknaditi trošak parničnog postupka tužiteljici u iznosu od 6.912,60 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom 27. veljače 2026. do isplate.

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Kutini poslovni broj Pn-66/2023-49 od 27. veljače 2026. u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 2.179,27 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate, u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.592,67 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate te u dijelu točke III. izreke kojim je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka u iznosu od 855,50 eur (preko iznosa od 6.912,60) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate i za navedeno sudi:

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice ŠB za isplatom iznosa od 2.179,27 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate s osnove štete na objektu i za isplatom iznosa od 1.592,67 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate s osnova štete na stvarima kao i zahtjev za naknadu troška postupka u iznosu od 855,50 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2026. do isplate.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 1.133,54 eur.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

"I Nalaže se tuženiku Zavarovalnici Sava, Zavarovalna društva d.d. Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9 isplatiti tužiteljici ŠB iz [adresa] na ime štete na objektu iznos od 31.591,80 € (trideset i jedna tisuća petsto devedeset i jedan eur i osamdeset cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 27.2.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Zavarovalnici Sava, Zavarovalna društva d.d. Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, Roberta Frangeša Mihanovića 9 isplatiti tužiteljici ŠB iz [adresa] na ime štete na stvarima iznos od 2.654,45 € (dvije tisuće šesto pedeset i četiri eur i četrdeset i pet cent), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom računajući ovu od 27.2.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 7.768,10 € , zajedno sa zakonskom zateznom računajući ovu od 27.2.2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana."

2. Navedenu presudu žalbom pobija tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi u bitnome ističe kako prvostupanjski sud nije pravilno primijenio Uvjete za osiguranje stambenog objekta i stvari kućanstava te je slijedom navedenog dosudio iznose preko iznosa ugovorenog pokrića štete. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, podredno predlaže ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Potražuje i trošak žalbenog postupka u iznosu od 1.133,54 eur.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu nastale joj štete na imovini koju od tuženika potražuje temeljem zaključene police osiguranja imovine od 19. siječnja 2018., smatrajući kako joj je tuženik temeljem navedenog ugovora obvezan pored nesporno isplaćenog iznos od 25.000,00 kn isplatiti cjelokupno nastalu štetu, kako na samom objektu (kući) tako i na stvarima kućanstva. Tuženik je osporio potraživanje tužiteljice ističući kako je šteta tužiteljici isplaćena u skladu s ugovorenim opsegom pokrića u mirnom postupku.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tuženika, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tuženik. U postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se presuda može ispitati.

6. Neosnovano tuženik ističe i počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 13. ZPP navodeći kako je tužena tijekom postupka, a nakon zaključenja prethodnog postupka preinačila dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na stvari, jer potražuje naknadu štete u iznosu od 2.654,45 eur, iako je prvotno od tuženika potraživala štetu u iznosu od 517,62 eur, jer iz sadržaja tužbe jasno proizlazi kako je tužiteljica u istoj postavila i zahtjev za isplatom štete na stvarima u iznosu od 20.000,00 kn (sada 2.654,45 eur), koji iznos joj je prvostupanjski sud bio i dosudio presudom poslovni broj Pn-26/2020-21 od 8. ožujka 2023., koja presuda je u navedenom dijelu bila ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Slijedom navedenog i u pobijanoj presudi prvostupanjski sud je pravilno ponovo odlučivao i o tom dijelu tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi od 12. ožujka 2020.

7. Neosnovano tuženik osporava pravilnost i potpunost utvrđenja činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud u postupku izveo sve po strankama predložene dokaze.

8. Prvostupanjski sud u postupku utvrđuje da:

- među strankama nije sporno kako je tužiteljica imala kod tuženika sklopljenu Policu osiguranja imovine br: 08 0072662 za period osiguranja 9.2.2007. do 9.2.2020., osiguranje obiteljske kuće i etažnog vlasništva (kuća) kojom je ugovorena svota osiguranja od 300.000,00 kn (sada 39.816,84 eur), osiguranje kućanstva (stvari kućanstva), kojom je ugovorena svota osiguranja od 80.000,00 kn (sada 10.617,83 eur) i dopunsko osiguranje sastavnih dijelova građevinskog objekta kojom je ugovorena svota osiguranja od 20.000,00 kn (sada 2.654,46 eur);

- da je 26.12.2018. na obiteljskoj kući u vlasništvu tužiteljice izbio požar koji je uzrokovao štetu, kako na samoj kući tako i na stvarima u istoj;

- da je proveden postupak osiguranja dokaza pred Općinskim sudom u Kutini poslovni broj: R1-51/19 kojim su utvrđena oštećenja odnosno da je u potpunosti izgorjela drvena nosiva konstrukcija krovišta, da su izgorjele elektroinstalacije tavana, da je oštećena stropna obloga kupaonice, da je uslijed curenja vode došlo do oštećenja zidova i stropova u uglu radne sobe, uglu spavaće sobe, strop spavaće sobe, zidovi i strop kuhinje, da je došlo do otpadanja dijela žbuke stropa u dnevnom boravku, da je oštećena drvena fiksna stijena sa plastičnom roletom u dnevnom boravku, da je u cijelosti izgorjela prostorija ostave, iznad trijema lamperija, obloga krovišta, da je oštećena fasada trijema i dvorišna fasada, podne keramičke pločice trijema, u cijelosti je izgorjela kotlovnica zajedno sa svim instalacijama i opremom, te se uslijed temperature rastopila cerada prekrivena preko kampera;

- da je među strankama nesporno da je tuženik na ime naknade štete na kući tužiteljici isplatio tužiteljici iznos od 25.000,00 kn odnosno 3.318,07 eur, kao nesporan iznos štete;

- da je izvedenim dokazom građevinskim vještačenjem u ovome postupku građevinski vještak GB utvrdio visinu štete na kući tužiteljice umanjenu za vrijednost amortizacije na dan vještačenja visine štete na kući tužiteljice umanjena za vrijednost amortizacije iznosi 34.909,87 eura, na koji nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora.

9. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje kako obveza tuženika za isplatu štete po zaključenom ugovoru o osiguranju proizlazi iz odredbe čl. 921. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) kojim ugovorom o osiguranju se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja, te obvezu tuženika umanjuje za iznos koji je tuženik s te osnove isplatio tužiteljici u mirnom postupku po njezinu odštetnom zahtjevu.

10. No, osnovano tuženik u žalbi ističe kako prvostupanjski sud opseg njegove odgovornosti za isplatom štete prema zaključenom ugovoru o osiguranju s obzirom na istaknute prigovore u postupku s tog osnova nije u cijelosti cijenio uz primjenu pripadajućih Uvjeta za osiguranje stambenog objekta i stvari kućanstava koji su sastavni dio zaključenog ugovora o osiguranju.

11. Prije svega, osnovano tuženik ističe kako je neosnovano dosuđena naknade štete za izgorjelu ceradu kojom je bio prekriven kamper u dvorištu u iznosu od 154,90 eur, jer ista nije osigurana stvar prema ugovorenoj polici osiguranja.

12. Osnovano tuženik ističe i kako su prema odredbi članka 18. stavak 3. Uvjeta, stvari kućanstva na tavanu, u podrumu, šupi i garaži te na terasi, osigurane ukupno po događaju do iznosa od 10% svote osiguranja za stvari kućanstva (ugovoreno 80.000,00 kn odnosno sada 10.617,83 eur), ukoliko nije drukčije ugovoreno, kako to pravilno utvrđuje prvostupanjski sud te je s te osnove tužiteljici trebala biti dosuđena naknada štete na stvarima u iznosu od 1.061,78 eur, a ne iznos od 2.654,45 eur koji je prvostupanjski sud utvrdio na temelju iskaza tužiteljice i uz primjenu odredbe čl. 233. ZPP.

12.1. No, neosnovano tuženik u žalbi tvrdi da bi šteta na kotlu za grijanje bila obuhvaćena ranije navedenom odredbom članka 18. stavak 3. Uvjeta i da je kao takva dva puta priznata nalazom građevinskog vještaka pod točkom 12. u iznosu od 1.301,10 eur, a potom pod štetom na stvarima izgorenim u štetnom događaju, jer iz Uvjeta jasno proizlazi kako je u posebnim odredbama u točci 1. c) predmet osiguranja navedeno da je zaseban predmet osiguranja ugrađena oprema (dizalo, uređaji za grijanje, prozračivanje i klimatizaciju), dok su stvari kućanstva opisane pod točkom 2. a), slijedom čega je tužiteljici pravilno u skladu s odredbom točke 1. c) dosuđen iznos utvrđen vještačenjem.

13. Nadalje, osnovano tuženik ističe kako je prema odredbi članka 19. stavak a) točka 2. Uvjeta decidirano ugovoreno kako su osigurani troškovi spremanja, raščišćavanja, rušenja i odvoza otpada do najbližeg odlagališta, ali do visine 3% od ugovorene svote osiguranja, slijedom čega je s te osnove tužiteljici trebala biti dosuđena naknada štete u iznosu od 1.194,54 eur, a ne iznos od 3.218,88 eur koji je prvostupanjski sud utvrdio samo na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka.

14. No, neosnovano tuženik u žalbi po prvi puta osporava visinu iznosa koji je vještačenjem utvrđen po osnovu krečenja zidova i stropova u iznosu od 2.247,00 eur za čak 464,85 m2 prostora, jer u navedenom dijelu vještačenja nije imao primjedaba do zaključenja glavne rasprave, slijedom čega navedeno predstavlja iznošenje novih činjenica što nije dopušteno u smislu odredbe čl. 352. st. 1. ZPP.

15. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, djelomično je odbijena kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda na način kako je navedeno u točci I. izreke ove drugostupanjske presude, dok je temeljem odredbe čl. 373. t. 3. ZPP preinačena prvostupanjska presuda na način kako je navedeno u točci II. izreke ove drugostupanjske presude.

16. Kako je zbog uspjeha tuženika sa žalbom došlo i do promjene omjera uspjeha stranaka u sporu, to je temeljem odredbe čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP u svezi s odredbom čl. 166. st. 2. ZPP valjalo preinačiti i odluku o trošku postupka. Prvostupanjski sud trošak postupka u odnosu na tužiteljicu je utvrdio u iznosu od 7.768,10 eur, a što tuženik i ne pobija u svojoj žalbi (osim kroz stav da je neosnovano usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice u pogledu dosuđene visine glavnog potraživanja).

17. Utvrđujući u smislu odredbe čl. 154. st. 2. ZPP omjer uspjeha stranaka u sporu utvrđeno je kako je tužiteljica uspjela u pogledu osnova svog zahtjeva u cijelosti, a u pogledu visine s 89% (189 : 2 = 94,50), što daje uspjeh tužiteljice u sporu od 94,50%. Tuženik nije uspio osporiti osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice, dok je u pogledu visine uspio s 11,00% (11,00 : 2 = 5,50), što u konačnici daje uspjeh tuženika u sporu od 5,50%

18. U skladu s utvrđenim omjerom uspjeha tužiteljice u sporu od 89% (94,50 - 5,50) parnični trošak utvrđen tužiteljici od 7.768,10 eur umanjen je razmjerno njezinu uspjehu u sporu pa je prvostupanjska presuda u dijelu rješenja o trošku potvrđena za iznos od 6.912,60 eur, dok je u preostalom dijelu zahtjev s te osnove u iznosu od 855,50 eur odbijen kao neosnovan.

19. Slijedom svega navedenog, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, djelomično je odbijena kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda na način kako je navedeno u točci I. izreke ove drugostupanjske presude, dok je temeljem odredbe čl. 373. t. 3. ZPP preinačena prvostupanjska presuda na način kako je navedeno u točci II. izreke ove drugostupanjske presude.

20. Zahtjev tuženika za naknadom troška sastava žalbe odbijen je temeljem odredbe čl. 154. st. 5. ZPP, jer tuženik sa žalbom nije uspio osporiti osnovanost cjelokupnog potraživanja tužiteljice, dok je u pogledu visine uspio s razmjerno neznatnim djelom, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

U Velikoj Gorici 7. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Adela Turkalj