Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Prekršajni odjel
Poslovni broj Pp-1570/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Lejli Rašidkadić, uz sudjelovanje Ivane Džafić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljene ĆČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. točke 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022, dalje: ZZNO) i drugookrivljenog NČ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. stavka 1. točke 1. ZZNO-a u povodu optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave primorsko-goranske, I. policijske postaje Rijeka, klasa: 211-07/23-5/10071, urbroj: 511-09-23-23-1 od 27. travnja 2023., nakon glavne rasprave održane 05. svibnja 2026. u prisutnosti drugookrivljenika, objavivši u odsutnosti stranaka i sudionika, dana 07. svibnja 2026. godine
p r e s u d i o j e
I Drugookrivljeni NČ, sin Ć i N rođ.L, rođ. **.**.1952. u [adresa], državljanin RH, OIB [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], umirovljenik SSS, s mjesečnim primanjima od cca 500,00 eura, oženjen, otac 1 punoljetnog djeteta, prekršajno kažnjavan, kazneno neosuđivan – prema vlastitoj izjavi, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni ili prekršajni postupak,
na temelju članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22; dalje: PZ)
kriv je
što je
dana 06. travnja 2023. u 18:20 sati, u mjestu Viškovo na adresi [adresa], počinio fizičko nasilje u obitelji na način da nakon što se ĆČ NČ tijekom dana dovela u alkoholizirano stanje od 1,49 g/kg. te ušla u sobu gdje je okrivljenik spavao i počela se svađati oko struje i oko uključivanja radijatora, ju udario, prilikom čega je ista pala na krevet i udarila glavom u naslon od kreveta, kojom prilikom na istoj nije bilo vidljivih ozljeda. Nakon međusobnog udaranja isti su se počeli međusobno vrijeđati raznim pogrdnim riječima.
dakle, počinio fizičko nasilje prema prvookrivljenoj ĆČ na način da je primijenio fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
čime je počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. podstavka 1. ZZNO-a,
pa mu se na temelju članka 22. stavka 1. uz primjenu čl. 37. st. 3. PZ-a
i z r i č e
novčana kazna u iznosu od 210,00 eura (dvjesto deset eura i nula centi),
Na temelju članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.
Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.
Na temelju članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi s članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura (trideset eura i nula centa) u roku od 1 (jednog) mjeseca od pravomoćnosti presude.
Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.
II Prvookrivljena ĆČ, kći K, rođena u [adresa], Federaciji Bosne i Hercegovine, s prebivalištem u [adresa], rođena **.**.1958., državljanka Republike Hrvatske, OIB [osobni identifikacijski broj], prekršajno i kazneno neosuđivana, protiv koje se ne vode drugi kazneni i prekršajni postupci,
se na temelju članka 182. točke 3. PZ
oslobađa od optužbe
da bi
dana 06. travnja 2023. u 18:20 sati, u mjestu [adresa], počinila fizičko nasilje u obitelji na način da se okrivljenica tijekom dana dovela u alkoholizirano stanje od 1,49 g/kg. te ušla u sobu gdje je NČ spavao te se s istim
počela svađati oko struje i oko uključivanja radijatora. Kada je NČ odlučio uključiti radijator jer mu je bilo zima, okrivljenica ga je u jednom trenutku udarila šakom u glavu a da bi potom NČ zbog navedenog udario ĆČ šakom u glavu kojom prilikom je ista pala na krevet i udarila glavom u naslon od kreveta kojom prilikom na istoj nije bilo vidljivih ozljeda . Nakon međusobnog udaranja isti su se počeli međusobno vrijeđati raznim pogrdnim riječima.
dakle, da je počinila fizičko nasilje prema drugookrivljenom NČ na način da je primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda
pa da je
prvookrivljena ĆČ počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. podstavka 1. ZZNO-a.
IV Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. PZ troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. PZ u odnosu na dio presude kojim se prvookrivljena ĆČ oslobađa od optužbe, padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Optužnim prijedlogom Prve policijske postaje Rijeka okrivljenici se terete za prekršaj iz članka 22. stavka 1. u svezi članka 10. podstavka 1.-a ZZNO-a.
1. Od počinjenja prekršaja ZZNO je izmijenjen Zakonom o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 36/24) koji za predmetni prekršaj u čl. 22. st. 1. koji je sud primijenio, propisuje novčanu kaznu od najmanje 300,00 eura ili kaznu zatvora u trajanju do 90 dana, a koja novčana kazna je viša od ranije propisane kazne pa je primjenom članka 3. stavka 2. PZ sud prema drugoookrivljeniku primijenio taj zakon kao blaži za počinitelja.
2. Drugookrivljeni je iznio svoju obranu na glavnoj raspravi dana 05. svibnja 2026. godine dok uredno pozvana prvookrivljenica nije pristupila ročištu za glavnu raspravu niti dostavila sudu pisanu obranu.
2. U svoju obranu drugookrivljenik je naveo sudu kako se ne smatra krivim te kako je bio doma i njegova supruga je počela galamiti da zašto nema struje u zamrzivaču. On je došao do zamrzivača, vidio da ima struje te je počela svađa i on je nju gurnuo na krevet kojom prilikom se malo udarila u glavu. Nakon toga je došla policija i oboje ih odvela u postaju. Navodi da ona njega nije udarila šakom, a nije niti on nju. Na poseban upit suda zašto sada iskazuje drugačije nego na policiji okrivljenik je naveo sudu da se ne sjeća. Također navodi da je bila uhićena jer je bila pijana
2.2. U dokaznom postupku su zatim pročitani: zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 5 spisa), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika NČ (list 8-9 spisa), izvješće o uhićenju (list 10-11 spisa), izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 22-24 spisa), službena zabilješka – odlomci 2 i 4 (list 25 spisa), te izvodi iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za prvookrivljenicu i drugookrivljenika od 05. svibnja 2026. (list 30-33 spisa).
2.3. Drugookrivljenik nije imao primjedbe na pročitane isprave niti daljnje dokazne prijedloge.
2.4. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 5 spisa) proizlazi da je prvookrivljenica bila alkoholizirana u koncentraciji alkohola od 1,30 g/kg.
2.5. Iz zapisnika o ispitivanju osumnjičenika NČ (list 8-9 spisa) proizlazi kako se sa prvookrivljenicom svađao oko struje i uključivanja radijatora, a zatim ga je prvookrivljenica udarila šakom u glavu na što je onda i on nju udario šakom u glavu. Zatim ga je počela vrijeđati da je idiot pa joj je on rekao da je kravetina.
2.6. Iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji (list 22-24 spisa) proizlazi kako je intervenciju zatražila prvookrivljenica, a policijski službenici su je zatekli bez ozljeda i u alkoholiziranom stanju.
2.7. Iz službene zabilješke, odlomaka 2 i 4 (list 25 spisa) proizlazi kako drugookrivljenik alkotestiran te nije bio u alkoholiziranom stanju. Isto proizlazi iz zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (lista 27 spisa)
2.8. Iz izvoda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za prvookrivljenicu i drugookrivljenika od 05. svibnja 2026. (list 30-33 spisa) proizlazi kako prvookrivljenica nije prekršajno kažnjavana, a drugookrivljeni jeste, ali ne za prekršaje po ZNNO-u.
3. U odnosu na dio presude kojim je prvookrivljen NČ proglašen krivim.
4. Iz članka 10. podstavka 1. ZZNO slijedi kako je fizičko nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, dok podstavak 3. propisuje kako je psihičko nasilje ono koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Sud je iz činjeničnog opisa izostavio dio kojim se opisuje postupanje okrivljenika koje je utuženo kao psihičko nasilje s obzirom da u činjeničnom opisu nigdje nisu navedene riječi koje su okrivljenici jedno drugome uputili niti da bi iste riječi kod istih prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
4.1. Iz članka 22. stavka 1. ZZNO slijedi da će se onaj tko počini nasilje iz članka 10. ZZNO kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
5. Na temelju provedenih dokaza sud smatra utvrđenim da je drugookrivljenik NČ inkriminiranog dana protivno članku 10. podstavku 1. ZZNO-u počinio fizičko nasilje prema prvookrivljenoj supruzi ĆČ. Drugookrivljenik je sudu sam u svojoj obrani naveo kako ju je odgurnuo prilikom čega je ona pala na krevet i udarila se glavom. Iako okrivljenik poriče da je suprugu udario šakom, samo odguravanje supruge prilikom čega ona pada i udara se u glavu ima obilježja fizičkog nasilja. Odgurivanje supruge, pri čemu ona gubi ravnotežu, pada na krevet i udara se glavom, predstavlja namjernu primjenu fizičke sile prema članu obitelji u smislu čl. 10. toč. 1. ZNNO-a. Radnja odgurivanja nije neutralna fizička radnja, ona je usmjerena prema tijelu žrtve i dovodi do gubitka ravnoteže i pada. To je upravo onaj intenzitet namjernog tjelesnog nasrtaja koji je potreban za ostvarenje bića ovog prekršaja. S obzirom da je u drugookrivljenik prema supruzi primijenio fizičku silu na način da je, padom na krevet, udarila glavom, to ukazuje na intenzitet koji premašuje puki fizički dodir iako možda i nije bio izveden "udarcem šakom". Stoga sud utvrđuje da je drugookrivljenik NČ inkriminiranog dana, kao bračni drug prvookrivljene, prema njoj primijenio fizičku silu na način da ju je odgurnuo, pri čemu je ona pala na krevet i udarila se glavom, a pritom nisu nastupile tjelesne ozljede, čime je ostvario sva zakonska obilježja prekršaja iz čl. 22. st. 1. u svezi s čl. 10. toč. 1. ZNNO-a te je sud takvu fizičku silu uzeo kao "udarac" kako je to tužitelj i naveo iako je usvojio obranu okrivljenika da se nije radilo o "šaci" i stoga ju izostavio iz činjeničnog opisa.
5.1. Okrivljenik je stoga kriv za prekršaj jer je kao i svaka prosječna osoba bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno.
6. Odabirući vrstu sankcije sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.
6.1. Također je u smislu članka 11. stavka 2. ZZNO Imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.
6.2. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da drugookrivljenik nije prekršajno kažnjavan, a u smislu čl. 37. PZ-a temeljem kojeg je drugookrivljeniku ublažio kaznu, imao u vidu i to da je prvookrivljenica bila pod utjecajem alkohola te započela svađu.
6.3. Imajući u vidu navedeno i vrstu prekršaja za koji se okrivljenik tereti te način počinjenja, sud smatra da je okrivljeniku potrebno izreći ublaženu novčanu kaznu u iznosu od 210,00 eura. Pritom je sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se izrečenom kaznom može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno da se okrivljenika odvrati od daljnjeg činjena prekršaja, a posebno da se spriječi ponovno počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja.
6.6. Okrivljeniku ostaje i mogućnost platiti u roku koji je određen za plaćanje, dvije trećine izrečene novčane kazne, a čime će se smatrat da je novčana kazna u cijelosti plaćena.
7. Odluka o troškovima donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju okrivljenika je paušalni iznos izračunat primjenom odredbi Rješenja o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog
postupka (Narodne novine broj 18/13), sve uz primjenu odredbe članka 92. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22).
8. U odnosu na dio presude kojim je prvookrivljena ĆČ oslobođena od optužbe.
9. Člankom 182. točkom 3. PZ određeno je da će sud presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe izreći ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za koje se optužuje.
10. Prvookrivljenica je bila upozorena o svojim pravima u smislu članka 109.a stavka 1. točaka 2. do 8. Prekršajnog zakona. Okrivljenik je u pozivu za ročište je, između ostalog, upozorena da će se, ukoliko se pozivu ne odazove, a njegova nazočnost i ispitivanje nisu potrebni i ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude, postupak provesti i donijeti presuda bez njegove nazočnosti, sve sukladno članku 128. stavku 2. točki 7. i članku 167. stavku 3. Prekršajnog zakona. Stoga je Sud, utvrdivši da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez ispitivanja okrivljenika, ocijenio da su se stekli uvjeti za provođenje glavne rasprave bez nazočnosti uredno pozvanog okrivljenika.
12. Naime, prvookrivljenica pisanu obranu nije dostavila sudu, a sam drugookrivljenik, kojeg je prema optužnom prijedlogu navodno udarila šakom, naveo je na raspravi kako ga prvookrivljenica nije udarila. Sud je navedeni iskaz drugookrivljenika cijenio kao vjerodostojan, a kako u spisu nema drugih zakonitih dokaza koji bi potvrdili optužbu, nije dokazano da je prvookrivljenica počinila djelo koje joj se stavlja na teret, pa ju je valjalo osloboditi temeljem čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona. U odnosu na psihičko nasilje, kao i kod drugookrivljenika sud je utvrdio da je u činjeničnom opisu optužnog prijedloga nisu navedene riječi koje su okrivljenici jedno drugome uputili niti da bi iste riječi kod istih prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
12.1. Zbog svega navedenog sud smatra da nije dokazano da je prvookrivljenica počinila prekršaje za koje se tereti pa je okrivljenicu valjalo osloboditi od optužbe.
13. Odluka o troškovima prekršajnog postupka u odnosu na prvookrivljenu ĆČ, temelji se na članku 140. stavku 1. i 2. PZ.
14. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.
U Rijeci 07. svibnja 2026.
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Džafić, v.r.
Lejla Rašidkadić, v.r.
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU
Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.
DNA:
1. ovlašteni tužitelj
2. drugookrivljenik NČ uz uplatnicu
3. prvookrivljena ĆČ
4. Hrvatski zavod za socijalni rad – po pravomoćnosti
5. u spis
