Poslovni broj: R1 Ob-231/2025-11
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Merlin Božičković u pravnoj stvari predlagateljice ČT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Marku Samaržiji, odvjetniku iz Zagreba, protiv I. protustranke LT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. protustranke JT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. protustranke CT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i IV. protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 7. svibnja 2026. godine,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica, ČT, OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pok. KT, rođen **.**.1942. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 31. siječnja 1973. pa do njegove smrti 28. siječnja 1996.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela ovom sudu prijedlog 30. siječnja 2025. godine u kojem predlaže da sud utvrdi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. KT. Ističe kako su bili u braku od 07. rujna 1963. godine do 31. siječnja 1973. godine, u kojem braku je rođeno dvoje djece, JT i CT. Od razvoda braka, 31. siječnja 1973. godine, do smrti pok. KT živjeli su, neprekidno, izvanbračnoj zajednici, u zajedničkom kućanstvu te je između njih postojala ekonomska i emotivna zajednica. U izvanbračnoj zajednici rođena je i zajednička kćer LT. Predlaže da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice radi utvrđenja prava na obiteljsku mirovinu.
2. I. – III. protustranke su, podneskom od 30. travnja 2025. godine, naveli kako su suglasni s činjeničnim navodima iz prijedloga te potvrđuju da su predlagateljica i pok. KT živjeli u izvanbračnoj zajednici od 31. siječnja 1973. godine pa do njegove smrti, 28. siječnja 1996. godine.
3. IV. protustranka, HZMO, opreza radi protivi se prijedlogu dok se ne provedu dokazi u postupku.
4. Tijekom postupka sud izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu te je proveo dokaz saslušanjem predlagateljice, I i II protustranke i svjedokinja HT i DT.
5. Odredbom čl. 551 st. 2 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19; dalje: ObZ) propisano je da se danom stupanja na snagu toga zakona, a to je 01. studeni 2015. godine, ne mijenjaju prava i dužnosti stečeni po prijašnjim propisima. Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" 51/89, 11/78, 45/89) ne daje definiciju izvanbračne zajednice ali odredbom čl. 7. propisuje da vanbračna zajednica žene i muškarca stvara obavezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obaveze pod uvjetima određenim tim zakonom. Odredbom čl. 3 Obiteljskog zakona ("Narodne novine" 162/98) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Odredbom čl. 3 ObZ-a propisano je da se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju i na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
6. U Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne Novine" broj 96/25) propisano je, i to u čl. 25., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U st. 3 istog članka propisano je da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1 toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.
7. Uvidom u izvadak iz Matice rođenih za JT, CT i LT utvrđeno je da su isti djeca ČT i KT. LT rođena je nakon razvoda braka i to 1979. godine.
8. Uvidom u izvadak iz Matice rođenih za pok. KT utvrđeno je da nije evidentirana činjenica sklapanja braka, a uvidom u izvadak iz Matice rođenih za predlagateljicu utvrđeno je da ista nakon razvoda braka sa KT novi brak nije zaključivala.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu utvrđeno je da ista od 30. svibnja 1980. godine ima prijavljeno prebivalište u [adresa], a da je pok. KT imao prijavljeno prebivalište na istoj adresi od 17. studenog 1981. godine do 28. siječnja 1996. godine.
10. Uvidom u izvadak iz Matice vjenčanih utvrđeno je da su ČT i KT zaključili brak 07. rujna 1963. godine koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu poslovni broj P2-2705/1971 od 31. siječnja 1973. godine.
11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 1584/96 od 29. veljače 1996. godine utvrđeno je da se iza pok. KT, umrlog **.**.1996., nije vodila ostavinska rasprava obzirom isti nije imao imovine.
12. Iz iskaza predlagateljice, I. i II. protustranaka i svjedokinja HT i DT, koje iskaze je sud prihvatio jer su isti iskazivali suglasno u bitnim činjenicama te su njihovi iskazi u skladu s dokumentacijom koja prileži spisu, te su svjedoci HT i GT osobe koje nisu zainteresirane za uspjeh stranaka u postupku, utvrđeno je da su predlagateljica i pok. KT zaključili brak 07. rujna 1973. godine te da su se formalno razveli 31. siječnja 1973. kako bi ona ostvarila pravo od KBC na stjecanje stana. Nadalje, utvrđeno je da zajednica nije bila prekidana te da su i nakon razvoda nastavili jednako živjeti kao i prije razvoda te da prekida zajednice nije bilo sve do njegove smrti. U zajednici je rođeno troje zajedničke djece, oboje su bili zaposleni, dijelili su financije i donosili odluke o upotrebi novaca te su zajedno obavljali kućanske poslove i brinuli o djeci. U slobodno vrijeme odlazili su na izlete te su se družili s prijateljima, susjedima i rođacima. Radilo se o emotivnoj zajednici, dobro su se slagali, međusobno su se poštivali te su spavali zajedno u bračnom krevetu. Pok. KT se razbolio, obolio je od karcinoma pluća, te mu je pomagala predlagateljica, odlazila je kod liječnika, po lijekove, te su i djeca pomagala u brizi o njemu. Ona je financirala nadgrobni spomenik na kojem je navedeno i njezino ime. Nisu zaključivali novi brak jer je smatrala da su u braku obzirom su bili vjenčani u Crkvi. II. protustranka navodi kako nije niti znao da su mu roditelji rastavljeni. I. protustranka rođena je nakon što su roditelji rastavili brak, 1979. godine te također navodi da nije znala da su roditelji rastavljeni. Iz iskaza svjedokinje DT, susjede, utvrđeno je da su predlagateljica i pok. KT od 1978. godine stanovali na adresi [adresa], da nije imala saznanja da su razvedeni te potvrđuje da su cijelo vrijeme živjeli zajedno i da prekida zajednice nije bilo, a njihov odnos opisuje skladnim. Svjedokinja HT, susjeda, također navodi da su predlagateljica i pok. KT živjeli zajedno, da prekida zajednice nije bilo, nije bilo svađa, normalno su se slagali te je pok. KT znao njoj držati instrukcije iz matematike.
11. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. KT bili u izvanbračnoj zajednici od 31. siječnja 1973. godine pa do njegove smrti, da nije bilo prekida zajednice, da su zajedno živjeli u stanu na adresi [adresa]. Isti su imali zajednicu koja odgovara bračnoj zajednici jer se radi o emotivnoj i ekonomskoj zajednici izvanbračnih partnera. Naime, predlagateljica i pok. KT nisu niti prekidali zajednicu, nakon formalnog razvoda braka nastavili su živjeti zajedno sve do njegove smrti. Njihova zajednica bila je emotivnog i intimnog karaktera na što ukazuje činjenica da je 1979. godine rođena zajednička kćer. Utvrđeno je da su imali zajedničke financije, da su zajedno brinuli o kućanstvu, donosili financijske odluke, zajedno brinuli o djeci te su bili emotivno povezani i predlagateljica je pomagala pok. KT u vrijeme narušenog zdravstvenog stanja.
12. Slijedom navedenog, a kako je sud iz provedenog dokaznog postupka utvrdio da su predlagateljica i pok. KT bili u izvanbračnoj zajednici koja je neprekinuto trajala od 31. siječnja 1973. godine pa do smrti pok. KT **.**.1996., to je temeljem utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi sud odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 7. svibnja 2026. godine
Sutkinja:
Ana Merlin Božičković
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.
Dna:
pun. predlagateljice
I. protustranka
II. protustranka
III. protustranka
IV. protustranka
