REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-307/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1976.), zastupana po punomoćniku Dražanu Gunjači, odvjetniku u Puli, protiv protustranke NA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (datum rođenja: **.**.1972.), radi priznanja strane sudske odluke, bez održavanja ročišta, 7. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog od 28. travnja 2026. za priznanje strane sudske odluke Bosne i Hercegovine – presude Općinskog suda u Livnu, Odjeljenje suda u Tomislavgradu, Bosna i Hercegovina, Broj: 68 2 P 011885 17 P od 24. ožujka 2017., kao nedopušten.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 28.04.2026. podnio ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke Bosne i Hercegovine – presude Općinskog suda u Livnu, Odjeljenje suda u Tomislavgradu, Bosna i Hercegovina, Broj: 68 2 P 011885 17 P od 24.03.2017.

2. Prijedlog za priznanje strane sudske odluke je nedopušten.

3. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl.2. (Narodne novine broj: 101/2017 i 67/2023 – ZMPP) propisuje da se navedeni zakon primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, između ostalog priznanje i ovrha stranih sudskih odluka, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj.

3.1. Strana sudska odluka izjednačuje se s odlukom suda Republike Hrvatske i ima pravni učinak u Republici Hrvatskoj samo ako je prizna sud Republike Hrvatske (čl.66.st.1. ZMPP).

3.2. Stranom sudskom odlukom smatra se i nagodba sklopljena pred sudom – sudska nagodba (čl.66.st.2. ZMPP).

3.3. Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog tijela koja je u državi u kojoj je donesena izjednačena sa sudskom odlukom, odnosno sudskom nagodbom, ako su njezin predmet odnosi iz čl.1. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (čl.66.st.3. ZMPP).

3.4. Zakon o međunarodnom privatnom pravu primjenjuje na odnose kojima se uređuju pojedina pitanja iz čl.1. Zakona, ako nisu uređeni pravno obvezujućim aktima Europske unije, međunarodnim ugovorima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj i drugim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj (čl.2. ZMPP).

4. S obzirom da se u ovoj pravnoj stvari traži priznanje sudske odluke Bosne i Hercegovine primjenjuje se Sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima od 26.02.1996. (Narodne novine – Međunarodni ugovori broj: 12/1996, 3/2008, 5/2003 i 4/2008 – Sporazum).

4.1. Države ugovornice pod uvjetima iz Sporazuma na svojem teritoriju priznaju i izvršavaju sudske odluke u građanskim stvarima, te sudske nagodbe u takvim predmetima, donesene i sklopljene pred sudom druge države ugovornice (čl.20. Sporazuma).

4.2. Molbu za priznanje i izvršenje može podnijeti svatko, tko ima pravni interes za takvo priznanje i izvršenje (čl.23.st.2. Sporazuma).

5. Uvidom u prijedlog za priznanje strane sudske odluke utvrđeno je da predlagateljica nije navela razlog (svrhu) zbog kojeg traži priznanje strane sudske odluke. Predlagateljica je (putem punomoćnika) navela da je državljanka Republike Hrvatske te da je "prijedlog istovjetan ovom već podnijela" u predmetu poslovni broj: R1-6/2026, a koji prijedlog je odbačen jer prilikom podnošenja nije imenovala punomoćnika za primanje pismena. Predlagateljica je navela da "neće ponovno obrazlagati prijedlog za priznanje predmetne strane sudske odluke jer se svi potrebni dokazi nalaze u već spomenutom spisu".

6. Da bi stranka (predlagatelj) uopće mogla pred sudom istaknuti pravozaštitni zahtjev (prijedlog za priznanje strane sudske odluke) mora imati postupovnu legitimaciju (legitimatio ad processum), tj. ovlaštenje voditi određeni postupak (postupak radi priznanja strane sudske odluke) protiv određene osobe (protustranke). U tom smislu stranka mora učiniti barem vjerojatnim da je ovlaštena istaknuti točno određeni pravozaštitni zahtjev protiv protustranke, tj. mora učiniti vjerojatnim postojanje vlastitog pravnog interesa. Primjerice, da joj je priznanje strane sudske odluke nužno radi upisa činjenice razvoda braka u matične knjige ili radi prisilnog ostvarenja (ovrhe) odluke stranog suda o uzdržavanju i / ili troškova postupka ili dr. 7. S obzirom da predlagateljica nije navela iz kojeg razloga traži priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari, sud ocjenjuje da u ovoj pravnoj stvari ne postoji postupovna legitimacija, tj. pravni interes predlagateljice za pokretanje i vođenje sudskog postupka radi priznanja strane sudske odluke.

8. S obzirom da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje procesne legitimacije, tj. ovlaštenja pokrenuti i voditi sudski postupak radi priznanja strane sudske odluke protiv protustranke, sud je na temelju čl.23.st.2. Sporazuma odbacio prijedlog za priznanje strane sudske odluke kao nedopušten.

9. Odbacivanje prijedloga za priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari ne priječi predlagatelja u podnošenju novog prijedloga u kojem će navesti svoj pravni interes i time omogućiti sudu ocjenu postoji li isti ili ne, na način da navede razlog / razloge zbog kojih traži priznanje strane sudske odluke u ovoj pravnoj stvari.

9.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 7. svibnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.72.st.2. ZMPP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku

2. U spis