Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Kž-108/2024-5

Šibenik, Stjepana Radića 81

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Šibeniku, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Branka Ivića, kao predsjednika vijeća, Dubravke Škalabrin i Nives Nikolac, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Marijane Lokas, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene JZ i optuženog ŠZ, zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 - dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika i ooštećenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku od 18. prosinca 2023. poslovni broj: K-85/2018, u sjednici vijeća održanoj 7. svibnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. U povodu žalbi državnog odvjetnika i oštećenika, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred potpuno izmijenjenim vijećem.

II. Uslijed odluke pod I, žalbe državnog odvjetnika i oštećenika su bespredmetne.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Dubrovniku od 18. prosinca 2023. poslovni broj: K-85/2018, na temelju čl. 453. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 - dalje: ZKP/08) optužena JZ i optuženi ŠZ oslobođeni su optužbe zbog kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11.

1.1. Temeljem čl. 158. st. 3. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09., 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17,126/19, 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08) oštećeni se sa svojim imovinskopravnim zahtjevom u iznosu od 250.000,00 kuna/ 33.180,70 eura na ime naknade imovinske štete uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 11. 07. 2016 do 31. 12. 2016 po stopi od 7,88% godišnje, od 01. 01. 2017. do 30. 06. 2017. po stopi od 7,68% godišnje, od 01. 07. 2017. do 31. 12. 2017. po stopi od 7,41% godišnje, od 01.01. 2018. do 30. 06. 2018. po stopi 7,09% godišnje, te od 01. 07. 2018. po stopi od 6,82% godišnje, a u slučaju promjene kamatne stope uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve do isplate, i u iznosu od 250.000,00kuna/ 33.180,70 eura na ime naknade neimovinske štete uvećan za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od 11. 07. 2016 do 31. 12. 2016. po stopi od 7,88% godišnje, od 01. 01. 2017. do 30. 06. 2017. po stopi od 7,68% godišnje, od 01. 07. 2017. do 31. 12. 2017. po stopi od 7,41% godišnje, od 01 .01. 2018. do 30. 06. 2018. po stopi 7,09% godišnje, te od 01. 07. 2018. po stopi od 6,82% godišnje, a u slučaju promjene kamatne stope uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, sve do isplate upućuju u parnicu

1.2. Temeljem odredbe čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. ZKP/08, te nužni izdaci i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

2. Protiv te presude žalbe su podnijeli državni odvjetnik i oštećeni JZT po punomoćniku Lovri Vitlovu, odvjetniku iz Zadra.

2.1. Državni se odvjetnik žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. st. 3. ZKP/08, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu na ponovno odlučivanje.

2.2. Oštećeni JZT se žali zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu čl. 467. st. 1. t. 4. ZKP/08 s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženike proglasi krivima te usvoji imovinskopravni zahtjev oštećenika, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

3. Na žalbe državnog odvjetnika i oštećenika optuženici su podnijeli odgovor na žalbu, s prijedlogom da se žalbe odbiju kao neosnovane.

4. U smislu čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. - dalje u tekstu ZKP/08.) spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku na razgledanje nakon čega je državni odvjetnik uz podnesak broj KŽ-DO-129/2024 od 11. travnja 2024. vratio spis.

5. Žalbe državnog odvjetnika i oštećenika su bespredmetne.

6. Drugostupanjski sud, je ispitujući pobijanu presudu u povodu žalbi, u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. točka 1. ZKP/08., utvrdio da je pobijanom presudom ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točka 11. ZKP/08 na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, jer je izreka presude proturječna razlozima presude i u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su izneseni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni.

7. Naime, u izreci pobijane presude prvostupanjski sud oslobađa optuženu JZ iz osnove sadržane u čl. 453. toč. 3. ZKP/08, s obrazloženjem da je u postupku utvrđeno da su se pred Općinskim sudom u Dubrovniku Stalnoj službi u Korčuli vodili parnični postupci između JZ i RZ kako zbog smetanja posjeda tako i zbog prava vlasništva nad navedenim čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], te da je JZ uknjižena kao vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je ĆZ, J, Š, [adresa] posjednik katastarske čestice [katastarska čestica], te da građevine izgrađene na zem. ... nisu legalizirane. S obzirom na navedeno sud je zaključio kako nije postojala namjera optužene JZ u pravcu uništenja i oštećenja tuđe stvari već je očito riječ o imovinsko pravnim odnosima između optužene s jedne strane i RZ s druge strane.

7.1. Sama činjenica da postoje imovinsko pravni sporovi između optužene s jedne strane i RZ s druge strane u pogledu zemljišta na kojem je izgrađena nekretnina, ne može biti dostatna za zaključak u pogledu namjere optužene JZ kada se radilo o rušenju nekretnine koju su izgradili i koristili supružnici RZ za koju su i podnijeli zahtjev za legalizaciju. Osim toga iz formulacije koju koristi sud "ne postupa s namjerom" a u nedostatku valjanog obrazloženja nije potpuno jasno iz kojih zapravo razloga sud oslobađa optuženu (namjera nije dokazana ili ne postupa s namjerom). Naime, kada se smatra da okrivljenik ne postupa s namjerom propisano je u materijalnom pravu, pa tako čl. 30. KZ//11 propisuje da "ne postupa s namjerom" tko u vrijeme počinjena djela nije svjestan nekog njegovog zakonskog obilježja što bi bila zabluda o protupravnosti i potpuno drugi zakonski osnov za oslobođenje. U svakom slučaju sud nije iznio dostatne razloge za svoje zaključke u pogledu odgovornosti optužene JZ za kazneno djelo za koje se tereti, a oni koji su izneseni očito su manjkavi, nejasni i u proturječju.

8. Nadalje u pobijanoj presudi je izostala analiza i ocjena iskaza ispitnih svjedoka, Naime u postupku je bilo sporno je li optuženi ŠZ dao nalog radnicima obrta [obrt] da se ruši kuća. Obrazlažući zbog čega nije našao dokazanim da bi optuženi počinio kazneno djelo prvostupanjski sud navodi kako optuženik ŠZ negira da je dao nalog radnicima obrta [obrt] da se ruši kuća, ističući da je nalog za rušenje dala odvjetnica. Međutim, svjedokinja ŠZT, punomoćnica prvookrivljene JZ je u svom iskazu navela kako nije razgovarala sa radnicima niti im dala nalog za rušenje. Iskaz svjedoka AZ koji je iskazao da mu je optuženik dao nalog za rušenje sud je cijenio neuvjerljivim, kontradiktornim, neživotnim i nelogičnim ne dajući pritom razloge za takav zaključak, kao ni razloge zašto poklanja vjeru iskazima svjedoka OZ i ŠZT, te što iz njihovih iskaza proizlazi.

8.1. Kod takvog stanja stvari nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a razlozi koji su izneseni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Sud je u obrazloženju presude u smislu čl. 459. st. 5. ZKP/08 dužan izložiti zbog kojih razloga sporne činjenice nije našao dokazanima te pri tome dati ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. Dužnost suda je da svaki iskaz podvrgne temeljitoj analizi i ocjeni, i to ne samo s aspekta povezanosti pojedine osobe s postupkom koji se vodi i njene zainteresiranosti za ishod tog postupka, nego i analizirajući sadržajno takav iskaz i uspoređujući ga s ostalim iskazima i drugim dokazima u postupku.

9. Radi navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, presuda se nije mogla ispitati to je povodom istaknute žalbe pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uslijed čega su žalbe državnog odvjetnika i oštećenika postale bespredmetne.

10. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti navedene bitne povrede odredaba kaznenog postupka i izbjeći pogreške na koje je upozoren ovom odlukom. Pri pripremanju rasprave vodit će računa da se osigura nazočnost osoba čija je prisutnost po zakonu obvezna i izvest će potrebne dokaze koje će razložno raščlaniti te donijeti novu odluku koju će pravilno obrazložiti. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavak 1. ZKP/08., trebalo je ukinuti prvostupanjsku presudu te predmet uputiti na ponovno suđenje i odluku, pred posve izmijenjenim vijećem, na način kako je navedeno u izreci ovog rješenja.

Šibenik, 7. svibnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Branko Ivić