Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž-16/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca, Brankice Malnar predsjednice vijeća, Tajane Polić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari u pravnoj stvari tužitelja ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mariju Vrnoga, odvjetniku iz Ploča, protiv tuženika pod 1. ON pok. Š iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. DN pok. O iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Željko Knežević odvjetnik u Dubrovniku, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe , odlučujući o 2. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1121/19 od 25. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe 2. tuženika ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj P-1121/19 od 25. listopada 2023. u točkama I i III izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskom je presudom suđeno:

„ I Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnina označenih prema preglednom nacrtu od 22. studenog 2022. godine vještaka Mija Penda i to čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obojano plavom bojom koji predstavlja dio zgrade i dio iscrtan zelenom bojom koji predstavlja prolaz i dvorište, koji je sastavni dio ove presude,

pa je temeljem ove presude tužitelj ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena DN pok. O iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama na ime: ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik preostalog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (osim dijela obojano plavom bojom koji predstavlja dio zgrade i dio iscrtan zelenom bojom koji predstavlja prolaz i dvorište,koji je sastavni dio ove presude,) pa je temeljem ove presude tužitelj ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena DN pok. O iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na tim nekretninama na ime: ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Posl.br. 12. P-1121/2019

III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka od 1.940, 78 eura/ 14.622,80 kuna s kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

2. Presudu žalbom pobija 2. tuženik pozivajući se na sve žalbene razloge propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22, dalje: ZPP) i predlaže da se žalba uvaži te tužbeni zahtjev odbije, a podredno da se presuda ukine.

3. Tužitelj je u odgovoru na žalbu predložio njezino odbijanje jer su pobijanom presudom činjenično stanje i materijalno pravo pravilno primijenjeni.

4. Žalba 2. tuženika je osnovana.

5. Predmet spora predstavlja zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na čest. zgr. [katastarska čestica] i dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u naravi kuća s okućnicom koji se prema tvrdnjama tužitelja prenosio nasljeđivanjem, dok 2. tuženik (u daljnjem tekstu tuženik) oponira zahtjevu tvrdnjom da je sporazumom prednika stranaka došlo do diobe kuće na način da ista pripada u vlasništvo tužitelja, osim stolarske radionice u prizemlju u površini od 33,97 m2 koja pripada u vlasništvo tuženiku. Tuženik tužitelju dakle priznaje pravo vlasništva na većem dijelu kuće (osim na stolarskoj radionici) koja je izgrađena na više katastarskih čestica odnosno na dijelu kč. br. [katastarska čestica] te na dijelovima dvije kč. br. [katastarska čestica] koje su predmetom ovog spora. Tuženik priznaje da je tužitelj vlasnik još jednog dijela kč. br. [katastarska čestica] koji uključuje prilaz kući i zemljište za redovnu uporabu zgrade. Nekretnina označena kao kč. br. [katastarska čestica] bila je obuhvaćena tužbom no kako je u odnosu na 1. tuženika donesena presuda zbog ogluhe kojom je usvojen taj dio tužbenog zahtjeva i koja je postala pravomoćna, predmetna nekretnina nije predmetom ovog žalbenog postupka.

6. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je prvog stupnja utvrdio kako je pok. AN (baka stranaka) dosjelošću stekla pravo vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] te je tako stečeno izvanknjižno pravo preneseno rešenjem o nasljeđivanju iz 1978. majci tužitelja pok. KN radi izgradnje kuće, koja je povrh toga i na dijelu kč. br. [katastarska čestica] pravo vlasništva stekla dosjelošću, pa zahtjev tužitelja kao njihovog sljednika prema odredbi čl. 159., te čl. 120 i 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/0, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) usvaja jer utvrđuje kako je posjed bio samostalan i miran preko 80 godina. Tvrdnje tuženika da bi stekao pravo vlasništva na dijelu zgrade (stolarskoj radionici) sukladno usmenom dogovoru pravnih prednika stranaka prilikom gradnje kuće sud otklanja kao nedokazane.

7. Tuženik žalbu koncentrira na pobijanje pravilnosti utvrđenog činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava u odnosu na kč. br. [katastarska čestica], dok u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] ne iznosi konkretnih žalbenih prigovora, iako žalbom pobija cijelu točku I izreke prvostupanjske presude.

8. Međutim, nisu ostvareni uvjeti za meritorno odlučivanje o žalbi u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] jer je izreka presude nerazumljiva čime je ostvarena apsolutno bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP zbog čega se presuda ne može ispitati. Naime, usvajajući dio tužbenog zahtjeva da je tužitelj vlasnik „dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obojano plavom bojom koji predstavlja dio zgrade i dio iscrtan zelenom bojom koji predstavlja prolaz i dvorište, prema preglednom nacrtu od 22. studenog 2022. godine vještaka Mija Penda koji je sastavni dio ove presude, pa da je temeljem presude tužitelj ovlašten zatražiti i postići uknjižbu brisanja prava vlasništva s imena DN na svoje ime“ nije određen, pa kao takav ne bi mogao poslužiti postupku provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina sukladno odredbi čl. 72. Zakona o državnoj izmjeri i katastru („Narodne novine“ broj 112/18, 39/22 i 152/24) temeljem odluke nadležnog tijela (u ovom slučaju suda) o stjecanju prava vlasništva, a što je pretpostavka za uknjižbu vlasništva stečenog pravomoćnom presudom. Naime, nalaz vještaka Mija Pende u preglednom nacrtu ne sadrži lomne točke niti njihove oznake, ne sadrži ni površinu dijela kč. br. [katastarska čestica] u odnosu na koju sud usvaja tužbeni zahtjev pa takva neodređena sudska odluka ne služi pravilnom utvrđivanju novonastalih čestica u postupku parcelacije. Stoga je u nastavku postupka potrebno upotpuniti dokazni postupak provođenjem dopunskog geodetskog vještačenja kojim će se odrediti lomne točke i površina dijelova kč. br. [katastarska čestica] što je izostalo u Preglednom nacrtu s lista 140 spisa (o trošku tužitelja), kao i pozvati tužitelja da uredi tužbeni zahtjev tako da isti bude razumljiv, određen i provediv sve sukladno odredbama čl. 106. i 109. ZPP.

9. Nadalje, tuženik u žalbi tvrdi kako je tužbu valjalo odbaciti jer da je tužitelj propustio utužiti ostale suvlasnike upisane na kč. br. [katastarska čestica] kao nužne suparničare s obzirom se kuća i okućnica nalaze na više katastarskih čestica čime da nije bilo procesnih pretpostavki za odlučivanje. Ovakve tvrdnje nisu točne. Odredba čl. 201. ZPP o nužnom suparničarstvu odnosi se samo na stranke koje sudjeluju u sudskom sporu pa okolnost što tužitelj tužbom nije obuhvatio kč. br. [katastarska čestica] nije od utjecaja stranačku sposobnost u ovoj parnici. Pored činjenice da je tuženik upisan kao samovlasnik utuženih nekretnina ne mogu biti ostvareni uvjeti za primjenu odredbe čl. 201. ZPP, čime je žalbena tvrdnja o ostvarenoj apsolutno bitnoj povredi iz čl. 354. st. 2. toč. 8. ZPP neutemeljena.

10. Protivno tome s pravom tuženik tvrdi kako činjenično stanje u odnosu na stjecanje prava vlasništva na čest. zgr. [katastarska čestica] za sada nije pravilno utvrđeno jer sud prvog stupnja na selektivan i necjelovit način ocjenjuje rezultate dokaznog postupka , te o tvrdnjama tuženika o stjecanju prava vlasništva na posebnom dijelu nekretnine ne daje provjerljivu argumentaciju, već arbitrarnim pristupom iste otklanja. Naime, sud je prvog stupnja utvrdio da je prednica stranaka baka AN bila izvanknjižna vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica], da je ta nekretnina prenesena rješenjem o nasljeđivanju njezinoj kćeri radi gradnje kuće, pa potom tužitelju, dakle sudi o pravu vlasništva na temelju ovih isprava, iako je proveden opsežan dokazni postupak čije rezultate sud prvog stupnja ne cijeni, pa tako ni nespornu činjenicu da je od izgradnje kuće stolarska radionica u posjedu prednika tuženika i sada tuženika. Čak štoviše, sud proturječno zaključuje da su tužitelj i njegovi prednici u posjedu cijele kuće, time i stolarske radionice više od 80 godina pri čemu ne navodi razloge iz kojih je to dokaza utvrdio ili razloge zbog kojih smatra da nesporni posjed tuženika i njegovih prednika ne bi imao kvalitetu vlasničkog posjeda. Time se za sada ne bi mogla prihvatiti kao pravilna utvrđenja suda o mirnom i nesmetanom posjedu stolarske radionice po tužitelju i njegovim prednicima, pri čemu je sam tužitelj u stranačkom iskazu izjavio kako nisu bili bili u posjedu ključa.

11. Nije sporno među strankama da imaju istog prednika, baku AN, da je rješenjem o nasljeđivanju iz 1978. čest. zgr. [katastarska čestica] raspoređena majci tužitelja radi gradnje kuće, da su svjedoci i stranke iskazivale o gradnji dvije garaže i kata kuće po njihovim prednicima, da su iskazivali o vremenu završetka gradnje koja bi približno, ako ne i prije 1977. (iskaz tužitelja), odgovarala donošenju rješenja o nasljeđivanju, što bi moglo upućivati na zaključak o postojanju sporazuma u obitelji o stjecanju prava vlasništva. Sud iskaze svjedoka uopće ne ocjenjuje, već zaključuje kako tuženik nije u spis priložio račune o gradnji stolarske radionice od strane njegovih prednika VN (oca tuženika) i RN (strica tuženika) koji potonji iako je živio u domaćinstvu sa svojom sestrom KN i njezinim suprugom HN, sklapa darovni ugovor s tuženikom 2000. kojim mu prenosi suvlasnički dio na čest. zgr. [katastarska čestica]. Iz personalnih bi dokaza proizlazilo da su dvije garaže, a jedna od njih bi bila stolarska radionica, gradili braća RN i VN koji je po zanimanju bio stolar, dok je kat kuće gradio otac tužitelja HN, pa da bi se izveo zaključak o osnovanosti tvrdnje tuženika je li postojao dogovor u obitelji o stjecanju prava vlasništva potrebno je cijeniti sve okolnosti slučaja počevši od izgradnje objekata, ponašanja stranaka i njihovih prednika vezano za posjedovanje stolarske radionice, te izvesti zaključke o odlučnim činjenicama koji će biti utemeljeni na dokazima koji su provedeni u postupku. Otklanjanje ocjene rezultata dokaznog postupka kako to sud prvog stupnja čini konstatacijom da nisu priloženi računi o gradnji radionice koji bi trebali datirati iz 1970-tih godina, apsolutno je neprihvatljivo i arbitrarno.

12. Pri tome je za reći kao spisu predmeta ne prileže povijesni vlasnički listovi za utužene katastarske čestice što bi bilo potrebno pribaviti radi utvrđivanja slijeda prijenosa u zemljišnoj knjizi i u tom kontekstu razumijevanja pravnih poslova o kojima su priložene isprave u spisu, kako bi se ocjenom te isprave i svih već priloženih isprava u spisu te ocjenom izvedenih personalnih dokaza, izveo zaključak o temeljnoj činjenici a ta je tko je od stranaka vlasnikom stolarske radionice. Naime, tuženik priznaje tužitelju pravo vlasništva na katu kuće i dijelu prizemlja (dva spremišta) te na okućnici, no u nedostatku povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka ostaje nejasan zaključak u odnosu na kojeg bi to zemljišnoknjižnog vlasnika bilo dovršeno dosjedanje te od kakvog su značaja pravni poslovi sklopljeni sa tuženikom. Radi se o darovnom ugovoru sklopljenog između tuženika i RN i sporazuma sklopljenog između tuženika i ĐN (proizlazilo bi da je bio zemljišnoknjižni vlasnik).

13. Nakon što sud prvog stupnja upotpuni dokazni postupak na prednje izloženi način te okolnosnom ocjenom svih dokaza u predmetu utvrdi tko bi imao biti vlasnik stolarske radionice, te nalazi li se radiona na kč. br. [katastarska čestica] a koju je česticu prema sadašnjim utvrđenjima dosjelošću stekla zajednička prednica AN, te je li zajedničkom odlukom (usmenim sporazumom) njezine djece KN, RN i VN došlo do diobe tako stečenog izvanknjižnog prava vlasništva na način kako to tvrdi tuženik ili sporazuma nije bilo kako to tvrdi tužitelj, sve to u okviru odredbi čl. 159. i 160. ZV.

14. Za primijetiti je kako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Mije Pendo proizlazi da je kuća sagrađena na četiri čestice, no izostalo je utvrđenje na kojoj je čestici položena stolarska radiona kao dio prijepora koji je jedini sporan od početka vođenja parnice. Stoga je potrebno pozvati vještaka da i u ovom dijelu dopuni nalaz i mišljenje odnosno identificira na kojoj se čestici nalazi stolarska radiona jer i o tom utvrđenju ovisi donošenje zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari, ev to imajuću u vidu i eventualnu pravnu situaciju iz odredbi čl. 71. i 73. ZV.

15. Sukladno svemu narečenom valjalo je žalbu tuženika uvažiti i pobijanu presudu ukinuti sukladno odredbi čl. 369. st. 1. ZPP u točki I njezine izreke, kao i odluku o troškovima postupka sadržanu u točki III izreke o čemu će sud prvog stupnja također odlučiti novom zakonitom odlukom.

U Rijeci 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Brankica Malnar