REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Supetru

Poslovni broj: R1-424/2016

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sucu Jadranku Basiću, u pravnoj stvari predlagateljice RL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku mr.sc. OL, odvjetnik u [adresa], protiv protustranke ad. 1. DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Marku Udiljku, odvjetniku u [adresa] i ad. 2. UL iz [adresa], zastupana po punomoćniku Zoranu Vuloviću, odvjetniku u Supetru, radi osnivanja nužnog prolaza, nakon provedene glavne i javne rasprave, u nazočnosti punomoćnika predlagatelja mr.sc. OL, protustranke ad. 1. osobno uz punomoćnika Marka Udiljka, odvjetnika u Splitu i punomoćnika protustranke ad. 2. Zorana Vulovića, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave odluke, dana 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog za osnivanje nužnog prolaza koji glasi:

„Osniva se nužni prolaz kao služnost prava staze i kolnika, u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a trasa kojeg nužnog prolaza je prikazana na skici Dopunskog vještva vještaka Nikše Petkovića od 14. travnja 2021. sa žutom bojom, a u tekstualnom dijelu vještva opisan kao „najkraći put iz betoniranog puta Šetališta Miljenka Smoje preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine 2 m i u površni od 88 m2“ koje vještvo čini sastavni dio ovog Rješenja.“

Nalaže se predlagatelju da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti predloženicima iznos od 13.489,52 EUR i to predloženiku ad. 1. iznos od 5.058,57 EUR, a predloženiku ad. 2. iznos od 8.430,95 EUR.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, da se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, dopusti upis prava nužnog prolaza, kao služnost prava staze i kolnika, u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne na teret nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne nekretnine.„

II. Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

„Određuje se privremena mjera na način da se protustrankama zabrani daljnje pregrađivanje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Supetru u vlasništvu prostustranaka i da se u korist predlagateljičine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano kod Općinskog suda u Supetru, u širini od najmanje dva metra dopusti prohod i prolazak i provoz motornim vozilima preko nekretnine protustranaka.„

III. Odbijaju se zahtjevi predlagateljice i predloženika za naknadom troška izvanparničnog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica navodi da je vlasnica nekretnine koja je kao k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] ZGR, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana kod Općinskog suda u Supetru.

2. Predlagateljca dalje navodi da su protustranke suvlasnici susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Supetru, da predmetna nekretnina u naravni predstavlja šumu.

3. Predlagateljica navodi da njena nekretnina nije položena uz javni put i nema izravnog pristupa s njime, budući da je od javnog puta dijeli nekretnina protustranaka.

4. Predlgateljica navodi da je prema potrebi do sada uvijek pješice i motornim vozilom prelazila preko nekretnine protustranaka po istom putu, međutim da su preko te nekretnine protustranke počele pregrađivati parcelu zidom, pa da je predlagateljica onemogućena u prilasku svojoj nekretnini, da ne postoji niti jedan drugi prolaz ili put kojim da bi predlagateljica prohodom ili motornim vozilom bila omogućena pristupiti svojoj nekretnini. Dalje navodi da je najprikladniji prilaz s javnog puta na nekretninu predlagateljice pravac sa istočne strane gornjeg (sjevernog) dijela čestice kojeg predlagateljica predlaže otvoriti budući da joj protustranke više ne dozvoljavaju da prelazi preko njihove nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kod Općinskog suda u Supetru, pa da je stoga predlagateljica spremna protustrankama platiti naknadu za otvoreni nužni prolaz. Predlagatelijca predlaže i donošenje privremene mjere.

5. Protustranka ad. 1. u svom odgovoru na prijedlog navodi da se protivi prijedlogu za osnivanje nužnog prolaza i određivanje privremene mjere te predlaže da sud iste odbije kao neosnovane. Navodi da su nesporne činjenice da je protustranka ad. 1. DL, suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina], te isključivi vlasnik susjedne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja da se nalazi sjeverno od čest. zem. [katastarska čestica] te graniči sa istom, da je predniku, ocu protustranke ad. 1. IL čest. zem. [katastarska čestica] dodijeljena na trajno korištenje uz naknadu 1962., te da je temeljem građevinske dozvole izgrađena zgrada označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] k.o. Supetar 1962., da je protustranka ad. 1. Mladen Begonja 2005. kupio od tadašnjeg vlasnika TL predmetnu nekretninu čest. zem. [katastarska čestica] te da je uredno uknjižio svoje pravo suvlasništva od 11/16 dijela bez ikakvih tereta i služnosti.

6. Protustranka ad. 1. dalje navodi da na predmetnoj nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nikad nije osnovno pravo prolaza pješice niti pravo kolnika jer je to naprosto fizički nemoguće, da je prolaz istočnim dijelom nekretnine preko kojeg predlagateljica traži osnivanje nužnog prolaza prepun stabala, hridi i neravnina uslijed čega je prolaz motornim vozilom naprosto nemoguć.

7. Protustranka ad. 1. ističe da je 20-ak godina prije kupnje predmetne nekretnine na istu odložio više desetaka kamiona starog kamenja koje da je služilo za gradnju na čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da su kamioni uvijek dolazili iz pravca zapada jer da je iz pravca istoka nemoguće pristupiti vozilom zbog stabala, hridi i neravnina, da u prilog tome da se istočna strana nekretnine nikad nije koristila za kolni prolaz govori i činjenica da se nitko od suvlasnika susjednih nekretnina nije pobunio zbog odlaganja kamenja, i to 20 godina prije kupnje iste, iz jednostavnog razloga jer nitko nije koristio tu nekretninu.

8. Protustranka navodi da su netočni navodi predlagateljice da nema nijednog drugog pristupnog puta do svoje predmetne nekretnine, da su predlagateljičini prednici do svoje nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] dolazili preko dva prilaza s morske strane, da nikad nisu prolazili ni pješice ni automobilom preko istočne strane čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da je predlagateljica prilikom kupnje bila upoznata s činjenicom da na čest. zem. [katastarska čestica] nije osnovano pravo prolaza pješice ni kolnikom te da do svoje nekretnine može bez problema pristupiti samo s mora.

9. Protustranka ad. 1. navodi da su prednici predlagateljice (bivši vlasnici obitelji R) i predlagateljica ustali tužbom radi uklanjanja protiv protustranke ad. 2. koja je pregradila zidom zapadni dio čest. zem. [katastarska čestica], međutim da im je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, da je predlagateljica stoga znala i bila svjesna da je kolni prolaz bio moguć samo sa zapadne strane, da je stoga nejasno zašto u prijedlogu traži osnivanje prolaza sa istočne strane kad je upoznata s činjenicom da je kolni prolaz sa istočne strane fizički nemoguć.

10. Protustranka dalje navodi da je prijedlog za određivanje privremene mjere također neosnovan, da predlagateljica nije ispunila ni jedan uvjet za određivanje privremene mjere, nije učinila vjerojatnim postojanje tražbine, da je sudska odluka o osnivanju nužnog prolaza konstitutivne naravni, a kako je u tijeku predmetni postupak osnivanja, da služnost ne postoji i da stoga nema ni tražbine predlagateljice, da predlagateljica nije učinila ni postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete.

11. Predlagateljica u svom podnesku od 20.04.2022, navodi da su navodi protustranke u potpunosti neosnovani, da je zatraženi mogući put jedini prilaz nekretnini predlagateljice, s obzirom da su u cijelosti ispunjeni uvjeti iz članka 224. ZVDSP-a.

12. Predlgateljica u svom podnesku od 12.02.2026. navodi da se predmet postupka odnosi na osiguranje pristupa stambenoj nekretnini na čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kojoj da predlagateljica ne može pristupiti što da predstavlja pitanje od egzistencijalne i životne važnosti, da dugotrajna neizvjesnost i nemogućnost rješavanja tog pitanja imaju značaj negativan utjecaj na životne okolnosti predlagateljice i njene imovine-zakonito izgrađene kuće sa okućnicom, da je u dosadašnjem tijeku postupka obavljen očevid na licu mjesta 29. svibnja 2018., da je provedeno geodetsko vještačenje radi utvrđenja trase i površine nužnog prolaza kao i dopunsko geodetsko vještačenje, da je pribavljeno i porezno rješenje radi utvrđenja vrijednosti nekretnine na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim da je utvrđeno da prosječna tržišna cijena građevinskog zemljišta na području k. o. [katastarska općina] za interval površine od 0-1000,00 m2, iznosi 1147,29 kn/m2 (153,29 eur/m2) za interval površine od 1000,01-3.000,00 m2 iznosi 1147,29 kn/m2 (153,29 EUR/m2) i za interval površine veće od 3.000,00 m2 iznosi 995,20 kn/m2 (131,96 EUR/m2), a koji iznos da predstavlja vrijednost neopterećene nekretnine, dok da se zbog osnivanja služnosti nužnog prolaza vrijednost predmetne nekretnine razmjerno umanjuje, jer osnivanje služnosti predstavlja trajno stvarno pravno ograničenje koje utječe na mogućnost korištenja i raspolaganja nekretninom, te da u tom smislu da predlagateljica prihvaća utvrđenu cijenu, te je spremna bez ikakvog umanjenja isplatiti predloženicima stvarnu vrijednost predmetne nekretnine za navedeni nužni prolaz, bez ikakvog umanjenja. Predlagateljica dalje navodi da u spisu postoji i odluka Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom da je ukinuta Odluka o komunalnog infrastrukturi Grada [adresa] i njezinom pravnom statusu od 16. prosinca 2019.g. iz kojeg proizlazi da poslužna nekretnina nema pravni status javnog dobra, što da dokazuje da se jedino kroz ovaj postupak osnivanja služnosti nužnog prolaza uz odgovarajuću naknadu može ostvariti pravo predlagateljice na pristup svojoj nekretnini.

13. Predlagateljica navodi da su u postupku izvedeni svi ključni dokazi potrebni za donošenje odluke, da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno, te je u tom podnesku konačno uredila svoj prijedlog za osnivanje nužnog prolaza.

14. Protustranka ad. 1. u svom podnesku od 18. veljače 2026. navodi da predlagateljica u svom posljednjem podnesku ponavlja ranije navode s tim da ovaj put odustaje od navoda da je predmetna č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nerazvrstana cesta (što je dosad tvrdila). Štoviše, u ovom podnesku navodi kako je Visoki upravni sud donio presudu kojom je ukinuta Odluka o komunalnoj infrastrukturi iz koje proizlazi da č. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije nerazvrstana cesta, da je taj obrat fascinantan s obzirom da je u svom posljednjem podnesku predlagateljica tvrdila da se upravo predmetna nekretnina određuje kao nerazvrstana cesta te je to koristila kao argument za otvaranje nužnog prolaza, da u odnosu na praksu koju je predlagateljica dostavila uz prijedlog ističe se da ista nije primjenjiva u ovom postupku, a štoviše da čak jedna od navedenih odluka ne ide u prilog predlagateljici s obzirom da je u tom predmetu odbijen zahtjev za otvaranjem nužnog kolnog prolaza zbog činjenice da se predmetna čestica nikad nije koristila za kolni prolaz, da bi analognom primjenom te prakse u ovom predmetnom slučaju, uvažavajući nespornu činjenicu da predlagateljica nikad nije koristila predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ni za pješački ni za kolni pristup, samo zbog tog bi trebalo odbiti prijedlog kao neosnovan, da predlagateljica želi da sud protivno izričitoj zakonskoj odredbi otvori nužni prolaz kroz ograđeno kućno dvorište, da više nije ni sporna činjenica da se nužni prolaz zahtijeva kroz ograđeno kućno dvorište, što je jasno konstatirano na zapisniku s očevida te je to jasno navedeno u vještvu vještaka Petkovića, da čak i u Skici koju je predlagateljica dostavila uz posljednji podnesak se jasno vidi da predlagateljica traži nužni prolaz kroz ograđeno kućno dvorište.

15. Protustranka ad.1. navodi da skreće pozornost sudu da su na očevidu još dana 29. svibnja 2018. sudska komisija (sud i geodet) jasno naveli na zapisnik da čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja zemljište na kojem su izgrađeni apartmani, a da je ostatak dvorište kojim se pristupa č. zem. [katastarska čestica] i č. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je sud jasno uvidio da je riječ o dvorištu, a kao takvo ga je opisao i vještak u svom nalazu i mišljenju te je vještak na raspravi usmeno potvrdio da je riječ o dvorištu ograđenom sa svih strana, da predmetna čest. zem. [katastarska čestica] preko koje se zahtijeva nužni prolaz nesporno predstavlja ograđeni dvorište a što je utvrđeno i potvrđeno uviđajem na licu mjesta te nalazom i mišljenjem vještaka Petkovića, da je nejasno zašto ranija uređujuća sutkinja nakon ovakvih utvrđenja nije odmah donijela rješenje kojim odbija prijedlog u cijelosti. Dalje navodi da u konkretnom slučaju nijedan od uvjeta iz članka 224. stavak 1. ZVDSP-a ovih uvjeta nije ispunjen, da je očevidom i vještačenjem utvrđeno je da predlagateljica može pristupiti nekretnini i koristiti kuću na uobičajen način upravo preko puta koji se proteže duž sjeverne strane čestica, a koji je i dosada koristila za pristup nekretnini, kao i stotine drugih ljudi koji svakodnevno prolaze tim putem, da je sudska komisija pristupila na nekretninu u vlasništvu predlagateljice upravo preko tog puta preko č. zem. [katastarska čestica] – u naravi pomorskog dobra, da je jasno da predlagateljica ima pristup javnom putu te da nije ispunjen temelji uvjet za otvaranje nužnog prolaza, da bi šteta od eventualnog otvaranja nužnog prolaza na poslužnoj nekretnini bila nemjerljivo veća od koristi za gospodarenje povlasnom nekretninom, da je protustranka AD/1 je umirovljenik i prodala je stan u [adresa] kako bi sredstva uložila u izgradnju i uređenje kuće sa iznajmljivanje u skladu sa dalmatinskom tradicijskom gradnjom te okućnice sa popratnim sadržajem za goste, da čest. zem. [katastarska čestica] preko koje predlagateljica želi nužni prolaz u naravi predstavlja ograđeno dvorište protustranke AD/1 unutar kojeg se nalaze kamenoklesarske klupe za odmor i ukrasno bilje, te unutar kojeg u dogledno vrijeme protustranka namjerava izgraditi mali bazen za goste koji bi podigao kvalitetu usluge na višu razinu čim ga prestanu svi neosnovano tražiti prolaz preko čestice, da uređenje kuće i okućnice u vlasništvu odnosno suvlasništvu protustranke njegov je cjeloživotni projekt i primarni izvor prihoda, da je nejasno koju to korist bi ostvarila predlagateljica s obzirom da ista pristupa svojoj čestici preko puta sa sjeverne strane (pomorsko dobro), a svakako radi konfiguracije terena kolni pristup na nekretninu predlagateljice nije moguć, te da slijedom svega navedenog, jasno je da sud treba odbiti prijedlog kao neosnovan jer nije ispunjen nijedan zakonski uvjet za otvaranje nužnog prolaza.

16. Na ročištu 17. ožujka 2026. predlagateljica je ostala kod svih dosadašnjih navoda, nije imala daljnjih dokaznih prijedloga te je predložila zaključenje raspravljanja.

17. Protustranke na istom ročištu navode da je ovdje utvrđeno da je riječ o ograđenom kućnom dvorištu stoga otvaranje nužnog prolaza nije moguće, da se protive korištenju podataka koje je dostavila Porezna prvenstveno jer su isti zastarjeli te s obzirom na rast cijena danas je m2 puno skuplji, da se ustraje u saslušanju protustranke DL, a na okolnost da je šteta od otvaranja nužnog prolaza veća od potencijalne koristi koju bi ostvarila predlagateljica, posebno uzimajući u obzir da ista prema vlastitom kazivanju u predmetnoj kući ljetuje godinama.

18. U dokazne svrhe sud je pregledao i pročitao: zemljišnoknjižni izvaci za predmetne nekretnine (list 4-5 spisa), izvadak iz katastra (list 6-8 spisa), fotografije (list 22-25 spisa), izvadak iz katastra (list 26-27 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Nikše Petkovića, geod. od 09. rujna 2019. (list 43-45 spisa), fotografije (list 60-70 spisa), dopunski nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za geodeziju Nikše Petkovića, geod. od 29.09.2020. (list 83-85 spisa), Idejni projekt planiranog zahvata izrađen od VIA EXPERT j.d.o.o., oznake T.D. 14/20, Solin, listopad 2020. (list 115- 133), dopunsko vještvo sudskog vještaka za geodeziju od 12.04.2021. (list 137-140 spisa), rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Ispostava Supetar, od 14.08.2021. (list 149 spisa), rješenje Porezne uprave (list 150 spisa), Službeni glasnik Grada Supetra, Odluka o nerazvrstanim cestama na području Grada [adresa] (list 176-198 spisa).

19. Iz izvatka iz zemljišnih knjiga proizlazi da je predlagateljica vlasnica nekretnine označene kao čest. zg. 634, i čest. zem. [katastarska čestica] ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da su protustranke vlasnici nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] šuma, ZK uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

20. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Nikše Petkovića, geod. od 09. rujna 2019. proizlazi da na skici mjesta, sa južne strane predmetnih čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zgrade [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], da je crnom bojom prikazan utaban makadamski put i da isti ide od točke A do točke C, a sve preko čest. zem. [katastarska čestica] [adresa], da navedeni utabani makadamski put ide do žičane kapije koja da se također nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja da je na skici lica mjesta označena crvenom bojom i ide točkama B-C-D, da se utabani makadamski put koji da se nalazi sa sjeverne strane predmetnih čestica zemlje [katastarska čestica] te čest. zgr. [katastarska čestica]. sve k. o. [katastarska općina], da je također označen crnom bojom i da isti ide od točke E do točke H, te od točke I do točke T, i sve to preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je od točke T do točke V dio puta koji da je u naravi betoniran i isti označen zelenom bojom, da od počeka utabanog makadamskog puta koji da je označen točkom E vodi popločana šetnica koja da je na slici mjesta označena žutom bojom, kao da što je na isti označen i prostor između točaka H i I, a koji da u naravni predstavlja popločani prostor između kraja utabanog makadamskog puta i njegovog nastavka, da su strelicama na skici lista mjesta označeni ulazi u predmetne čestice i to brojem 1 ulaz u predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a brojevima 2 i 3, ulaz u predmetne čest. zemlje [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], fotografije (list 60-70 spisa). Vještvu prileži skica spora.

21. Iz dopunskog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Nikše Petkovića, geod. od 29.09.2020. proizlazi da je najkraći put s betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje preko k.č. 909/9 k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dopunskom vještvu prikazan crvenom bojom i točkama označenim slovima A,B,C,D,E,F,G te da isti ima dužinu od 47,00 m.

22. Vještak dalje navodi da je između točaka A i B u dužini od 25,20 m u naravi utabani makadamski put koji ide do betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje označen slovom A sve do željezne kapije na dopunskom vještvu označene slovom B, da od navedene željezne kapije, označene slovom B, najkraći put do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima B,C,D,E,F,G i ima dužinu od 21,80 m, da taj dio puta prolazi preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi da predstavlja dvorište objekata smještenih na k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na čijem se pravcu nalazi razno ukrasno bilje. Vještak dalje navodi da je najkraći put s betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje preko k.č. 909/3 i 910. k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dopunskom vještvu prikazan zelenom bojom i točkama označenim brojkama 1 do 20, te da isti ima dužinu od 135 m, da se između točaka 1,2,3,4,i 5 u dužini od 50,00 m u naravi nalazi utabani makadamski put koji da ide od betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje od točke označene brojkom i sve od točke označene brojkom 5, širine 3 m i više, da se od točke 5 pa do točke 20 u naravni nalazi utabani makadamski put različite širine koja varira od 1-2 m.

23. Iz dopunskog vještva sudskog vještaka za geodeziju od 12.04.2021. proizlazi da je najkraći put iz betoniranog puta Šetališta Miljenka Smoje preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici spora u ovom trećem dopunskom vještvu prikazan žutom bojom, širine 2 m i da ima površinu 88 m2.

24. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga.

25. Prijedlog predlagatelja nije osnovan.

26. Predmet ovog izvanparničnog postupka je osnivanje nužnog prolaza osnivanjem prava stvarne služnosti staze i kolnika, u korist nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao povlasne, a na teret nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao poslužne, a trasa kojeg nužnog prolaza je prikazana na skici Dopunskog vještva vještaka Nikše Petkovića od 14. travnja 2021. sa žutom bojom, a u tekstualnom dijelu vještva opisan kao „najkraći put iz betoniranog puta Šetališta Miljenka Smoje preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine 2 m i u površni od 88 m2“ u smislu odredaba čl. 224. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP), te pravnih pravila sadržanih u zakonu o nužnim prolazima od 06. travnja 1906. te u Zakonu o sudskom izvanparničnom postupku kraljevine Jugoslavije iz 1934., koji se u ovome postupku primjenjuju u onome dijelu u kojem ZVDSP ne uređuje pitanje uspostave nužnog prolaza, sukladno odredbama čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. („Narodne novine“ broj 73/91).

27. Nužni prolaz, prema definiciji iz članka 191. članak 1. ZVDSP-a je služnost puta koji je osnovao sud na zahtjev vlasnika nekretnine do koje nema nikakve veze ili nema prikladne putne veze s javnim putem, time da se u smislu stavka 2. istog članka, na nužni prolaz primjenjuju pravila koja vrijede za služnost puta, ako glede nužnog prolaza nije što posebno određeno. Pretpostavke predviđene odredbom članka 224. stavkom 1. ZVDSP-a za osnivanje nužnog prolaza u korist određene nekretnine jesu da do te nekretnine nema nikakve ili nema prikladne putne veze s javnim putom i ako je korist od otvaranja nužnoga prolaza za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini.

28. Člankom 224. stavak 2. ZVDSP-a propisano je:

(2) Nužni prolaz ne može sud osnovati preko nekretnina glede kojih se tome protive javni interesi, kroz zgrade, kroz ograđena kućna dvorišta, kroz ograđena uzgajališta divljači; a kroz ograđene vrtove i vinograde može osnovati nužni prolaz samo ako za to postoji osobito jak razlog.

29. Na očevidu dana 29. svibnja 2018. godine vještak na licu mjesta identificirao česticu 909/9 koja bi trebala biti poslužna, odnosno na teret koje se trebao osnovati nužni prolaz kao zemljište na kojem su dijelom izrađeni hotelski apartmani, a da je ostatak dvorište kojim da se pristupa na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

30. Iz dopunskog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Nikše Petkovića, geod. od 29.09.2020. proizlazi da je najkraći put s betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje preko k.č. 909/9 k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dopunskom vještvu prikazan crvenom bojom i točkama označenim slovima A,B,C,D,E,F,G te da isti ima dužinu od 47,00 m.

31. Vještak dalje navodi da je između točaka A i B u dužini od 25,20 m u naravi utabani makadamski put koji ide do betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje označen slovom A sve do željezne kapije na dopunskom vještvu označene slovom B, da od navedene željezne kapije, označene slovom B, najkraći put do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen slovima B,C,D,E,F,G i ima dužinu od 21,80 m, da taj dio puta prolazi preko dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi da predstavlja dvorište objekata smještenih na k. č. [katastarska čestica] i k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i na čijem se pravcu nalazi razno ukrasno bilje. Vještak dalje navodi da je najkraći put s betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje preko k.č. 909/3 i 910. k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dopunskom vještvu prikazan zelenom bojom i točkama označenim brojkama 1 do 20, te da isti ima dužinu od 135 m, da se između točaka 1,2,3,4,i 5 u dužini od 50,00 m u naravi nalazi utabani makadamski put koji da ide od betoniranog puta Ulice Miljenka Smoje od točke označene brojkom i sve od točke označene brojkom 5, širine 3 m i više, da se od točke 5 pa do točke 20 u naravni nalazi utabani makadamski put različite širine koja varira od 1-2 m.

32. Predlagatelj u ovom predmetu je ustrajao da bi nužni prolaz bude otvoren preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na skici spora u trećem dopunskom vještvu prikazan žutom bojom, širine 2 m i da ima površinu 88 m2.

33. Međutim, vještak je u više navrata, kako i na samom očevidu, tako i u tri vještva koja je izradio u ovom predmetu nesporno utvrdio da bi na taj način nužni prolaz bio osnovan preko dvorišta koje je ograđeno sa svih strana. Člankom 224. stavak 2. ZVDSP-a definirano je čak i u slučaju ispunjenja kumulativnih uvjeta iz članka 224. stavak 1., da sud ne može osnovati pravo nužnog prolaza kroz ograđena kućna dvorišta.

34. Dakle, predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] preko koje se zahtijeva nužni prolaz predstavlja ograđeno dvorište, a što da je utvrđeno očevidom, kao i nalazom i mišljenjem vještaka Petkovića u više navrata.

35. Dakle, sve da nekretnina i nema nikakve ili prikladne putne veze s javnim putem, vlasnik te nekretnine nije ovlašten tražiti otvaranje nužnog prolaza preko druge nekretnine koja u naravni predstavlja ograđeno kućno dvorište.

36. Isto tako, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka u ovom predmetu nesporno proizlazi da predlagateljica može pristupiti nekretnini i koristiti kuću na uobičajen način upravo preko puta koji se proteže duž sjeverne strane čestica.

37. Slijedom svega navedenog odlučno je kao u izreci rješenja.

38. U odnosu na prijedlog za donošenje privremene mjere navodi se slijedeće:

39. Odredbom članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20. - dalje OZ) propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi se promijenilo postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

U stavku 2. istog članka propisano je da se odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona primjenjuju i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

40. Odredbom članka 344. stavak 2. OZ-a proizlazi da predlagatelj osiguranja ne mora dokazati opasnost iz stavka 1. ovog članka, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

41. Prema navedenoj odredbi, za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja potrebno je kumulativno ispuniti obje pretpostavke, odnosno potrebno je učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, a vezano za opasnost ostvarenja tražbine potrebno je učiniti vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili je potrebno učini vjerojatnim kako je privremenu mjeru potrebno odrediti da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

42. Međutim predlagatelj osiguranja nije dužan dokazati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

43. Prije svega navodi se da je sudska odluka o osnivanju nužnog prolaza konstitutivne naravi, a kako je u tijeku predmetni postupak osnivanja, služnost ne postoji pa tako nema ni tražbine predlagateljice. Tako i Županijski sud u Dubrovniku, Gž-47/13 od 16. siječnja 2013.

44. Slijedom toga odlučeno je kao izreci rješenja pod točkom II.

45. Nadalje, kako prema općem pravnom pravilu iz paragrafa 20. st. 1. ZSVPa u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak poveden, a to je u konkretnom slučaju predlagateljica, ali kako nužne troškove u izvaparničnom postupku predstavljaju troškovi sudskih pristojbi, očevida i vještačenja, koje troškove je u ovoj pravnoj stvari i podmirila predlagateljica, to je u konkretnoj pravnoj stvari i zahtjev predlagateljice i zahtjev predloženika za naknadu troška postupka valjalo odbiti i riješiti kao u točki III. izreke rješenja.

U Supetru, 6. svibnja 2026.

SUDAC:

Jadranko Basić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- predlagateljici po punomoćniku

- protustrankama po punomoćnicima