Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-977/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Vesne Stokrp, predsjednice vijeća, Ivane Mašić, članice vijeća i suca izvjestitelja i Vesne Britvec, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, sa sjedištem u Zagrebu, A. Mihanovića 3, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, Sisak, protiv tuženika Županijske uprave za ceste Sisačko-moslavačke županije, OIB: 85381404224, sa sjedištem u Sisku, A. Cuvaja 16, kojeg zastupa punomoćnik Željko Stanković, odvjetnik u Sisku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda Sisku, poslovni broj Pn-75/2023-12 od 17. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda Sisku, poslovni broj Pn-75/2023-12 od 17. studenog 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda Sisku, poslovni broj Pn-75/2023-12 od 17. studenog 2023.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava žalbe, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda Sisku, poslovni broj Pn-75/2023-12 od 17. studenog 2023., presuđeno je:

„Tuženik Županijska uprava za ceste Sisačko – moslavačke županije, A. Cuvaja 16 Sisak, OIB 85381404224, dužan je tužitelju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, Područni ured u Sisku, Ulica lipa 4, 44000 Sisak na račun [broj bankovnog računa], poziv na [broj bankovnog računa] platiti iznos od 6.034,24 eura/45.469,95 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 27. svibnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvoga kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena te mu naknaditi sve troškove, a sve to u roku od 15 dana.“

1.1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda Sisku, poslovni broj Pn-75/2023-12 od 17. studenog 2023., riješeno je:

„Odbija se sudjelovanje Grada Popovača kao umješača na strani tuženika ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE Sisačko-moslavačke županije, OIB 85381404224, A. Cuvaja 16, Sisak u ovom postupku.“

2. Protiv te presude i rješenja žalbu je izjavio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 02/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje: ZPP) s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači presudu i rješenje na način da odbije tužbeni zahtjev te rješenjem dopusti miješanje na stani tuženika Gradu Popovači, podredno da vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži i trošak sastava žalbe.

3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu.

4. Žalba tuženika nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje u okviru žalbenih razloga, pazeći pritom u smislu članka 365. stavak 2. ZPP na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točaka 2., 4., 8., 9. i 13. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud ne nalazi da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje tuženik, a ovo iz razloga jer pobijane odluke nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogle ispitati. Razlozi dani o odlučnim činjenicama su jasni i određeni, odnosno nisu nejasni i proturječni, izreka nije proturječna obrazloženju, kako to u žalbi tvrdi tuženik. Upravo suprotno tome presuda se temelji na rezultatima provedenog dokaznog postupka.

7. Prvostupanjski sud je u provedenom postupku, na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (članak 8. ZPP), pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je pravilnom primjenom materijalnog prava prihvatio zahtjev tužitelja za isplatom.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 6.034,24 EUR sa zateznim kamatama, po osnovi prava regresa na ime naknade štete koju je tužitelj, kao nositelj mirovinskog i socijalnog osiguranja, pretrpio isplatom obiteljske mirovine članovima obitelji svog osiguranika NG, koji je smrtno stradao 10. kolovoza 2007., a sve temeljem članka 161., članka 164. i članka 165. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/2013., 151/2014., 33/2015., 93/2015., 120/2016., 18/2018., 62/2018., 115/2018., 102/2019., 84/2021. - dalje: ZMO).

9. Člankom 6. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 105/2014. i 146/2006. - dalje: ZSPC/04) je propisano da ceste, kao osnova na kojoj se odvija promet, moraju se projektirati, izgrađivati, opremati, održavati i štititi tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti prometa u skladu s odredbama posebnog zakona i propisima donesenim na temelju toga zakona.

9.1. Člankom 58. stavak 1. Zakona o javnim cestama (Narodne novine broj: 180/2004., 82/2006., 138/2006. – dalje: ZJC/04) županijskim i lokalnim cestama upravlja, gradi ih, rekonstruira i održava županijska uprava za ceste, pravna osoba kojoj je osnivač županija, dakle u konkretnom slučaju tuženik, dok je stavkom 3. istog istog članka između ostalog propisano da županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove projektiranja te ishođenja lokacijske dozvole, građevinske dozvole i uporabne dozvole za županijske i lokalne ceste, građenje županijskih i lokalnih cesta iz članka 14. istog Zakona, održavanje županijskih i lokalnih cesta iz članka 18. Zakona, kao i ostale poslove upravljanja županijskim i lokalnim cestama iz članka 22. istog Zakona.

9.2. Člankom 25. Pravilnika o održavanju i zaštiti javnih cesta ('Narodne novine' broj 25/1998., 162/1998. i 180/2004., dalje: Pravilnik) je propisano da redovno redovno održavanje kolnika i prometnih površina izvan kolnika, koje čine cestu, podrazumijeva sve radove na čišćenju površina i otklanjanju oštećenja tih dijelova ceste, dok je člankom 26. stavak 1. Pravilnika propisano da čišćenje kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa.

10. Pošavši od utvrđenja prvostupanjskog suda:

- da je zbog propusta tuženika da održava županijsku cestu u dijelu na kojem ne došlo do štetnog događaja (čišćenjem, održavanjem kako kolnika tako i odvodnih kanala iste ceste) u kojem je smrtno stradao njegov osiguranik NG, a koja šteta je nastala isplatom obiteljske mirovine pravnim sljednicima osiguranika tužitelja,

- da je Rješenjem HZMO od 25. listopada 2007., klasa: 140-03-07/01, urbroj:

341-15-05/3-07-026504, broj spisa: 101478, utvrđeno je da je istim rješenjem NG N udovici umrlog HRVI NG i djeci VG, OG, EG i KG, priznato počevši od 11. kolovoza 2007. pravo na obiteljsku mirovinu u iznosu od 1.499,42 kn, a umjesto koje se određuje najniža mirovina u svoti od mjesečno 2.071,35 kn i koja isplata im pripada počevši od 11. kolovoza 2007 .

- da je prometnim vještačenjem utvrđeno da u prometnj nesreći došlo zbog sudara osobnog vozila, marke Zastava 126 reg oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tužitelja NG s osobnim vozilom Ford Modeo reg oznake [registarska oznaka], kojim je iz suprotnog smjera upravljala MG, te da se u trenutku sudara vozilo osiguranika tužitelja kretalo brzinom od 40 km/h i u cijelosti se kretalo po sebi lijevoj prometnoj taci, dok se u trenutku sudara vozilo MG kretalo se brzinom od 61 km/h. Vještak navodi da bi nesreća bila izbjegnuta da je osiguranik tužitelja pravodobno poduzeo prikočivanje za što je imao ispunjene tehničke uvjete (preglednost i vidljivost), ali da bi nesreća isto tako bila izbjegnuta da su građevinski objekti (kanal, propusti i sl) bili korektno održavani, čime bi bila osigurana potpuna prohodnost kolnika. Vještak utvrđuje da je kolnik bio klasično mokar (asfaltirani kolnik koji je samo mokar), a da je pritom cesta bila održavana na tehnički korektan način, odnosno da je spriječeno nanošenje blata i šljunka na kolnik, nesreća bi bila izbjegnuta.

- da je iz potvrde tužitelja od 3. svibnja 2023. broj spisa: 101478 (a koja potvrda, suprotno navodima tuženika, ima svojstvo javne isprave, obzirom da je tužitelj takvu potvrdu izdao sukladno odredbi članka 159. stavak 1. Zakona o općemu pravnom postupku (Narodne novine broj 47/2009. - dalje: ZUP) dakle i podaci koji su navedeni u takvoj ispravi smatraju se istinitim i izvoda iz Banke podataka doznačenih mirovinskih primanja od 5. svibnja 2023. utvrđena visina tužbenog zahtjeva.

11. Slijedom naprijed navedenih utvrđenja temeljem članka 161. ZMO prvostupanjski sud pobijanom presudom utvrđu je da je tuženik dužan podmiriti iznos štete koja se sastoji od 60% ukupnih isplata koje je tužitelj imao zbog smrti osiguranika tužitelja, a dok koje smrti je došlo zbog propusta tuženika, odnosno u omjeru njegove odgovornosti što u konkretnom slučaju je 60% od ukupnih isplata u utuženom razdoblju odnosno 60% od iznosa 6.034,24 EUR / 45.464,95 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom na isti iznos tekućom od 27. svibnja 2023. pa do isplate.

12. S naprijed navedenim utvrđenjem i primjenom materijalnog prava slaže se i ovaj rugostupanjski sud.

13. U žalbenoj fazi postupka je nesporno da je u predmetnom štetnom događaju nastupila smrt osiguranika tužitelja, radi čega je njegovim nasljednicima temeljem Rješenja HZMO od 25. listopada 2007., priznata i isplaćena obiteljska mirovinu u iznosima koje tužitelj navodi u tužbi i tjekom postupka.

14. Neosnovano žalitelj žalbom osporava pobijanu odluku tvrdeći da on nije odgovoran za održavanje spornog dijela prometnice ŽC 3124 na dijelu Zagrebačke ulicena koju se uključuje ulica Moslavaca, jer da je blato i šljunak na spornom dijelu prometnice posljedica jakih oborina iz ulice Mosolvaca koja se priključuje na Zagrebačku ulicu, gdje se i dogodila prometna nezgoda.

14.1. Naime, po ocjeni ovog suda, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je iz naprijed citiranih odredbi ZSPC/04 i Pravilnika i ZJC/04 utvrđena odgovornost tuženika, odnosno da je tuženik bio dužan održavati spornu cestu, odnosno cestu oznake ŽS 3124 (Zagrebačka ulica, na koju se uključuje ulica Moslavaca kojom upravlja Grad Popovača) , što obuhvaća uređenje sustava za odvodnju kao i bankina, ali i čišćenje kolnika, a što je u predmetnom slučaju utvrđeno da je propušteno Zapisnikom o uviđaju MUP-a od 10. kolovoza 2007., koji propust je bio uzrok prometne nesreće, što je potvrdio i sudski vještak us vom nalazu i mišljenju.

14.2. Isto tako po ocjeni ovog suda pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da nije od utjecaja na odgovornost tuženika č injenica s koje ceste su se slili nanosi blata i šljunka (kako tuženik tvrdi sa nerazvrstane ceste kojom upravlja Grad Popovača), jer Grad Popovača ne upravlja niti je odgovorna za održavanje županijske ceste na kojoj je došlo do prometne nesreće, već isključivo tuženik, a sam tuženik nije dokazao niti je predložio dokaze da je poduzeo bilo kakve radnje održavanja ŽC 3124 prije predmetnog događaja i u kom slučaju bi se eventualno moglo govoriti o višoj sili ili odgovornosti treće osobe (ovdje Grada Popovače) pa time i isključiti ili umanjiti odgovornost samog tuženika.

15. Stoga, po ocjeni ovog suda pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je temeljem članka 161. ZMO tuženik dužan podmiriti iznos štete (isplata obiteljske mirovine) koja se sastoji od 60% ukupnih isplata koje je tužitelj imao zbog smrti osiguranika tužitelja, a do koje smrti je došlo zbog propusta tuženika u održavanju ceste ŽC 3124 , odnosno u omjeru njegove odgovornosti što u konkretnom slučaju iznosi 60% od ukupnih isplata u utuženom razdoblju odnosno iznos od 6.034,24 EUR / 45.464,95 kn.

16. Nadalje, pravilno je utvrđenje prvostupasnjkog suda da Grad Popovača ne upravlja niti je odgovorna za održavanje županijske ceste na kojoj je došlo do prometne nesreće, niti ima pravni interesa da tuženik uspije u ovom postupu, jer predmetni postupak nema intervencijski efekt prema Gradu Popovači (budući da isti nije niti solidarno odgovoran za održavanje županijske ceste, niti je isti u kakvom ugovornom odnosu u odnosu na takvo održavanje, a niti je to tuženik dokazao) pa uspjeh tuženika u ovom postupku (eventualno utvrđenje odgovornosti treće osobe za štetni događaj, konkretno Grad Popovača) svakako nije u interesu Grada Popovače, unatoč iskazanom interesu Grada Popovače, pravilno je prvostupanjski sud temeljem članka 207. stavak 1. ZPP odbio sudjelovanje Grada Popovača kao umješača na strani tuženika u ovom postupku.

17. Slijedom navedenog, temeljem članka 368. stavak 1. ZPP, valjalo je žalbu tuženika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu, radi čega je odlučeno kao u izreci ove presude, odnosno temeljem članka 380. stavak 1. točka 2. ZPP, potvrditi pobijano rješenje, radi čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

U Karlovcu 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Stokrp