Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-289/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja , u vijeću sastavljenom od sudaca, Vesne Gašparuš-Horvat predsjednice vijeća, Gorana Škugora suca izvjestitelja i člana vijeća i Adele Turkalj članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Standard Premium Services GmbH, Offenbacher Landstraβe 7-13, 60559 Frankfurt am Main, zastupan po punomoćniku Krešimiru Matekoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Večernji list d.o.o., OIB: 92276133102, Zagreb, Oreškovićeva 6H/1, zastupan po punomoćniku Hrvoju Ladanu, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-164/2018-45 od 27. siječnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 6. svibnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pn-164/2018- 45 od 27. siječnja 2026. i za navedeno sudi:

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Standard Premium Services GmbH koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku VEČERNJI LIST d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, Zagreb, OIB: 92276133102, da tužitelju STANDARD Premium Services GmbH, Offenbacher Landstrasse 7-13, 60599 Frankfurt am Main, Savezna Republika Njemačka OIB; 29514582390 isplati iznos od 5.308,91 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od dana 22. rujna 2018., pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku, VEČERNJI LIST d.o.o., Oreškovićeva 6H/1, Zagreb, OIB: 92276133102, da tužitelju STANDARD Premium Services GmbH, Offenbacher Landstrasse 7-13, 60599 Frankfurt am Main, Savezna Republika Njemačka OIB: 29514582390, nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.636,58 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 27. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Nalaže se tužitelju Standard Premium Services GmbH naknaditi tuženiku Večernjem listu d.o.o. trošak postupka u iznosu od 2.562,50 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.308,91 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. rujna 2018. pa do isplate (točka I. izreke) kao i parnični trošak u iznosu od 2.636,58 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 27. siječnja 2026. pa do isplate (točka II. izreke).

2. Navedenu presudu žalbom pobija tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. U žalbi u bitnome osporava pravilnost primjene materijalnog prava, ističući kako je prvostupanjski sud iz izvedenih dokaza pogrešno utvrdio postojanje povrede prava osobnosti tužitelja i s te osnove mu dosudio štetu jer na okolnost nastanka štete tužitelj nije ponudio bilo kakav pisani dokaz, a niti je saslušan zakonski zastupnik tužitelja. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška kao i naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 312,50 eura, podredno predlaže presudu ukinuti i vratiti na ponovljeni postupak pred prvostupanjskim sudom.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete zbog povrede prava osobnosti za koju tvrdi da je uzrokovana objavom članka od strane tuženika kao nakladnika Internet portala www.vecernji.hr., 24. lipnja 2018., gdje je objavljen članak pod naslovom: "Rad u Njemačkoj: mislili su da su dobili priliku života, a na kraju otišli osramoćeni" netočne, neistinite i štetne informacije o tužitelju. Tužitelj tvrdi da su mu objavom predmetnog članka povrijeđena prava osobnosti koja se očituju u povredi tvrtke, časti, ugleda i dostojanstva te s te osnove potražuje naknadu neimovinske štete.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda tuženika, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tuženik. U postupku suda prvog stupnja nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika te se presuda može ispitati.

6. Sud prvog stupnja je također utvrdio sve odlučne činjenice koje su potrebne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovoj pravnoj stvari, te je ocjenom dokaza u skladu s odredbom čl. 8. ZPP potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane prvostupanjske presude. Stoga ovaj sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa stoga nisu osnovani žalbeni razlozi tuženika koje u svojoj žalbi iznosi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

7. No, osnovano tuženik ističe kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo utvrđujući da su ispunjene pretpostavke iz odredaba čl. 21. st. 1. i čl. 22. st. 2. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04., 84/11., 81/13. i 114/22. - u daljnjem tekstu: ZM) u svezi s odredbom čl. 19. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) temeljem kojih tužitelju dosuđuje cjelokupno zatraženi iznos štete.

8. Tužitelj u činjeničnim navodima tužbe opisuje nastalu mu štetu navodeći kako je nakon objave netočnih i neistinitih navoda u predmetnom članku doživio niz neugodnosti u obliku različitih neugodnih upita kako poslovnih partnera i suradnika, tako i sadašnjih te budućih zaposlenika, a sve u vezi neistinitih navoda iznesenih u predmetnom članku, sumnjičenja i osude okoline u vezi njegova poslovanja, te je doveden u situacije u kojima je pred nizom poslovnih partnera i suradnika te zaposlenika, morao objašnjavati cijelu situaciju. Na tu okolnost kao dokaz je u tužbi predložio samo saslušanje ovlaštene osobe tužitelja (ne navodeći o kome se radi) da bi u toku postupka na ročištu 18. siječnja 2019. odustao od saslušanja zakonskog zastupnika kao stranke u postupku te na okolnost neistinitosti navoda i nastanka štete predložio saslušanje svjedoka SR i BR, koji su i saslušani u postupku pred prvostupanjskim sudom.

9. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi sadržajno prenosi iskaz svjedoka BR, te očito prihvaća njegov iskaz u dijelu kojim u odnosu na štetu nastalu tužitelju. Svjedok u svom iskazu navodi da je objava predmetnog članka za posljedicu imala manji broj prijava na radna mjesta kod Standard Premium Services, ali u najvećem dijelu opisuje štetu koju je pretrpio njegov poslodavac Teamwork@Standard GmBH-Tea (čiji su zaposlenici bile osobe čije je navode tuženik prenio u spornom članku) tako da je sporni članak prouzročio neugodnosti za njegovog poslodavca u vidu toga da su ljudi koji su trebali doći raditi uz njihovo posredovanje to otkazivali, time da su oglase za posao zajedno objavljivali njegov poslodavac i tužitelj Standard Premium Services.

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud samo utvrđuje kako su objavljene informacije „zasigurno utjecale na poslovni ugled tvrtke tužitelja kao poslovnog subjekta, a samim time i na poslovanje istog“ i da je objava informacija „zasigurno imala utjecaja na poslovanje tužitelja i to u negativnom kontekstu“.

11. No, iz navedenog iskaza svjedoka BR (koji nije zaposlenik tužitelja) proizlazi samo paušalna tvrdnja o manjem broju interesa za zapošljavanje radnika koji bi dolazili sa područja Republike Hrvatske i koje je njegov poslodavac primao u radni odnosi i upućivao na rad kod tužitelja. Tim iskazom navedeni svjedok paušalno iskazuje o šteti koju je prvenstveno pretrpio njegov poslodavac, ali ne i tužitelj jer neposrednih saznanja o poslovanju tužitelja i nema da bi mogao imati neposrednih saznanja o šteti koja je tužitelju stvarno i nastala objavom predmetnog članka.

12. Po utvrđenju ovog suda tužitelj činjenične navode tužbe da su mu objavom predmetnog članka povrijeđena prava osobnosti koja se očituju u povredi tvrtke, časti, ugleda i dostojanstva u opsegu koji opravdava dosuđenje naknade štete u postupku ni na koji način ne dokazuje na što osnovano ukazuje tuženik u svojoj žalbi, jer je sam tužitelj odustao od saslušanja ovlaštene osobe tužitelja na okolnost nastanka štete , saslušani svjedoci o istoj nemaju neposrednih saznanja, a istu niti drugim materijalnim dokazima (ispravama i sl.) u postupku nije dokazivao.

13. Iako prvostupanjski pravilno polazi od odredaba čl. 21. st. 1. i 3. ZM i čl. 19. st. 3. ZOO i pravilno zaključuje kako je objavljena informacija bila objektivno podobna povrijediti pravo osobnosti tužitelja, pogrešno primjenjuje odredbu čl. 1100. st. 1. ZOO kojom je propisano da će sud dosuditi pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti ako to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, na što osnovano tuženik ukazuje u svoj žalbi.

14. Činjenice koje tužitelj ističe u tužbi, da je objavljena informacije bila podobna nanijeti mu povredu prava osobnosti istovremeno ne znači da mu je ta šteta i nastala u opsegu koji je odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO propisan, a da bi zbog navedenog imao pravo na dosuđenje pravične novčane naknade koju potražuje. Sama činjenica da je u portalu tuženika bio objavljen članak, istovremeno ne predstavlja dostatnu osnovu za dosuđenje pravične novčane naknade jer iz izvedenih dokaza ne proizlazi da je po tužitelja kao posljedica objave spornog nastala neimovinska štete koja bi s obzirom na težinu povrede i okolnosti slučaja opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete.

15. Slijedom svega navedenog, prvostupanjski sud je ocjenjujući zakonske pretpostavke u smislu odredbi čl. 21. st. 1. i 3. ZM u svezi s odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO, pogrešno primijenio citirane zakonske odredbe, utvrđujući da je povreda prava osobnosti koju je tužitelj pretrpio opravdavala dosuđenje pravične novčane naknade štete u tužbom zatraženom iznosu, jer po utvrđenju ovog drugostupanjskog suda s obzirom na težinu povrede i okolnosti slučaja koje je utvrdio prvostupanjski sud, iste ne opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade štete.

16. Stoga je temeljem odredbe čl. 373. t. 3. ZPP prvostupanjsku presudu valjalo preinačiti kako je i odlučeno u izreci ove presude pod točkom I.

17. Ostali žalbeni navodi tuženika nisu cijenjeni, jer nisu od odlučnog značenja (čl. 375. st. 1. ZPP).

18. Temeljem odredbe čl. 166. st. 2. ZPP u svezi s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP i prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 - dalje: Tarife) odlučeno je o postavljenom zahtjevu tuženika za naknadu parničnog troška u ovom postupku.

19. Tuženiku pripada pravo naknade troška sastava odgovora na tužbu od 100 bodova i sastava podneska od 1.02.2019. od 100 bodova sve po Tbr. 8/1 Tarife (ukupno 400,00 eur), pristupa na ročišta od 18.1.2019., 10.10.2019., 11.03.2020., 05.06.2020., 16.02.2023., 02.09.2025., 12.12.2025. od 100 bodova svako po Tbr. 9/1 Tarife (ukupno 1.400,00 eur), što zajedno s pripadajućim PDV-om (450,00 eur) iznosi ukupno 2.250,00 eur. Kako je tuženik uspio sa žalbom u cijelosti dosuđen mu je i zatraženi trošak iste po Tbr. 10/1 Tarife od 125 bodova (250,00 eur) što uvećano za pripadajući PDV iznosi ukupno 312,50 eur. Slijedom navedenog, tužitelj je u konačnici obvezan na platež troška postupka tuženiku u iznosu od 2.562,50 eur.

U Velikoj Gorici 6. svibnja 2026.

Predsjednica vijeća

Vesna Gašparuš-Horvat