REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-142/26-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja GĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica SĐ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj GĐ iz [adresa] G 3, OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. ČĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1944. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1977. do njezine smrti 2. siječnja 2026.

Obrazloženje

1. Predlagatelj GĐ podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. ČĐ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je sa pokojnom živio u izvanbračnoj zajednici od 1977. do smrti pokojne, 2. siječnja 2026.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka BĐ i ĐĐ.

4. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 3) sud je utvrdio da je pok. ČĐ umrla **.**.2026.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagatelja (list 17-18) sud je utvrdio da nije bio u braku.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. ČĐ (list 15-16) sud je utvrdio da nije bila u braku.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivališta za predlagatelja od 19. siječnja 2026. (list 5) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 16. svibnja 1978. do 30. listopada 1981. na adresi [adresa], od 30. listopada 1981. do 22. siječnja 2016. na adresi [adresa], a od 22. siječnja 2016. do dana na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. ČĐ od 19. siječnja 2026. (list 6) sud je utvrdio da je bila prijavljena od 22. prosinca 1977. do 21. srpnja 2014. na adresi [adresa], a od 21. srpnja 2014. do dana smrti, **.**.2026. na adresi [adresa].

12. Iz iskaza predlagatelja GĐ sud je utvrdio da je pokojnu upoznao 1977., u to vrijeme živjela je u svojoj garsonijeri na Trešnjevci, a predlagatelj je već počeo graditi njihovu kuću u [adresa], gdje su preselili. Živjeli su zajedno bez prekida do smrti pokojne supruge. U njihovoj ulici u više navrata mijenjali su se kućni brojevi. Nije im bilo bitno da se vjenčaju, nije im bio bitan taj papir, jer su ionako živjeli kao muž i žena. Brat predlagatelja s djecom prvi im je susjed, s kojim su zajedno počeli graditi njihove kuće, tako da su se svi zajedno družili. Posjećivala ih je sestra pokojne i nećakinja ĐĐ. Kada su roditelji predlagatelja ostarjeli i oslabili, došli su živjeti s njima, tako da su se zajedno brinuli o njima. Išli su zajedno na more i putovanja. Dijelili su sve zajedničke financije. Nisu se nikada svađali. Pokojna supruga je preminula kod kuće u snu. Organizirao je i platio trošak pogreba, a pokopana je u arkadi u Gornjem Vrapču, koju su zajedno kupili 1991. ili 1992., riječ je o arkadi za 4 osobe.

13. Iz iskaza svjedoka BĐ sud je utvrdio da je susjeda predlagatelja koji živi na broju 3 u [adresa], a ona na broju 5. Predlagatelja i pokojnu poznaje od 1979. kada su kupili gradilište i zajedno gradili kuću. Njih dvoje su od 1979. bili zajedno bez prekida. S njima je bliska cijeli život, kada se pokojna razboljela 2012., svakodnevno je u njihovoj kući kuhala, pokojna je bila nepokretna nekih mjesec dana i predlagatelj se o njoj brinuo, dolazio je fizioterapeut i uspjela se skroz oporaviti. Poznato joj je da se nisu vjenčali, da je pokojna govorila kako njoj „papir“ ništa ne znači, a kako nisu imali djece, misli da je i to bio razlog. Često su ih posjećivali kumovi, a s njima su živjeli roditelji predlagatelja o kojima se pokojna brinula do njihove smrti, prije nekih 15-20 godina, nije točno sigurna. Pokojna je bila vesela osoba, voljela je pjevati. Zajedno su brinuli o kupovini i plaćali račune, išli su na more i kod prijatelja, često je znala ići s njima na ta druženja, jer joj je muž rano umro pa je bila sama. Pokojna tri dana prije svoje smrti više nije mogla jesti, a umrla je u snu kod kuće. Bila je na pogrebu koji je organizirao i platio trošak predlagatelj, a isti je i stajao uz odar pokojne. Ne zna da je predlagatelj bio prijavljen na njezinoj adresi, zna da je prijavljen na svoj kućni broj, ali mu i dalje dolaze računi za telefon kod nje, a rekao joj je da im je javio da šalju na broj 3, a oni i dalje šalju na kućni broj 5. Pokojna je bila prijavljena na Trešnjevci, jer je tamo imala svoju garsonijeru, a tu garsonijeru su njih dvoje zajedno prodali prije dosta godina.

14. Iz iskaza svjedoka ĐĐ sud je utvrdio da je pokojna ČĐ bila njezina teta. Predlagatelj i teta bili su zajedno od kraja 70-tih godina, tada je išla u srednju školu u Zagrebu, iako je rodom iz Huma na Sutli gdje i sada živi. Već tada je upoznala predlagatelja. Teta joj je bila vjenčana kuma i predlagatelj je tada bio zajedno s njom kao partner na svadbi. Teta je imala stan na Srednjacima, a njih dvoje zajedno su napravili kuću u [adresa]. Taj stan je prodan. Njih dvoje su sve zajedno dijelili, stjecali i radili. Teta je bila jako bolesna zadnjih 10 godina i nije uopće izlazila iz kuće tako da je predlagatelj cijelo to vrijeme brinuo o njoj. Zajedno su živjeli bez prekida sve do smrti pokojne tete. Povremeno ih je posjećivala, a zadnji puta ih je posjetila oko Svih svetih 2025. kada je dovezla sestru pokojne koja je u domu u Humu na Sutli. Predlagatelj i teta uvijek su skladno živjeli. Nije razgovarala s njima zašto se nisu vjenčali, jer nisu ulazili u te intimne razgovore. Teta je preminula kod kuće. Bila je na pogrebu gdje je zajedno s predlagateljem stajala uz odar pokojne tete. Predlagatelj je organizirao pogreb i platio trošak pogreba.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagateljice, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna ČĐ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojne. Predlagatelj je bio neoženjen, a pokojna ČĐ neudana za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci