REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-2765/25-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja JV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ŽV, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 6. svibnja 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj JV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. BV, OIB [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1950. u Zagrebu, živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 25. ožujka 1982. do njezine smrti 29. srpnja 2025.

Obrazloženje

1. Predlagatelj JV podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. BV, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je sa pokojnom živio u izvanbračnoj zajednici od 1982. do smrti pokojne, 29. srpnja 2025. te da imaju dvoje zajedničke djece, rođeni 1975. i 1977.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, opreza radi, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka NV i VV.

4. Odredbom čl. 25. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 96/25 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice iz stavka 3. ovoga članka zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u smrtni list (list 3) sud je utvrdio da je pok. BV umrla **.**.2025.

8. Uvidom u presudu Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P2-442/82 od 25. ožujka 1982. te izvatke iz matice rođenih za predlagatelja i pok. BV (list 6-13) sud je utvrdio da su bili u međusobnom braku, a koji je razveden navedenom pravomoćnom presudom od 25. ožujka 2025. (u izvacima iz matice rođenih upisan je pogrešan datum donošenja presude o razvodu braka, a time i datuma prestanka istoga), a koja je postala pravomoćna danom donošenja.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivališta za predlagatelja od 8. prosinca 2025. (list 5) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 19. svibnja 1981. do 22. veljače 1983. na adresi [adresa], a od 22. veljače 1983. do danas na adresi [adresa].

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. BV od 8. prosinca 2025. (list 4) sud je utvrdio da je bila prijavljena od 20. srpnja 1967. do dana smrti, **.**.2025. na adresi [adresa].

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Senije Škrinjar Kos iz Zagreba poslovni broj O-5620/25 od 16. listopada 2025. (list 33-37), a koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. BV utvrđeni kao zakonski nasljednici I. nasljednog reda izvanbračni suprug JV, kći RV i sin ZV. Ujedno je sud utvrdio da je pokojna vlastoručnom oporukom od 14. veljače 2025. stan na adresi [adresa] ostavila sinu uz teret prava doživotnog plodouživanja u korist izvanbračnog supurga JV.

12. Iz iskaza predlagatelja JV sud je utvrdio da se rastao s pokojnom suprugom zbog stana u kući u kojoj su zajedno živjeli, jer je država htjela uzeti stan i tada mu je odvjetnik savjetovao da se njih dvoje rastanu i da stan prenese na suprugu, po njegovom prijedlogu to je i učinio, a sve kako bi izbjegao da se taj stan oduzme. Pokojna supruga i on nastavili su živjeti zajedno unatoč rastavi koja je bila čisto iz formalnih razloga i živjeli su zajedno bez prekida sve do njezine smrti. Nisu se nikada ponovno vjenčali, jer se to nekako nije dogodilo. Njihova djeca živjela su s njima, kćer se odselila kada se udala, dok je sin kroz cijelo to vrijeme živio s njima, a i dan danas živi sa njim. Njihova zajednička kuća sastoji se od podrumskog dijela, visokog prizemlja i tavanskog stana. Svi zajedno su išli na ljetovanja kao obitelj. Pokojna supruga i on kupili su zemljište na moru gdje su napravili kućicu i tamo su odlazili na ljetovanja. Dijelili su zajedničke financije, zajedno ulagali u kuću u kojoj su živjeli. Od obitelji ih je posjećivala sada pokojna sestra od supruge, kao i braća predlagatelja. Pokojna supruga je dobila karcinom pluća koji je otišao na mozak, te je 4 mjeseca pred smrt bila nepokretna tako da je u to vrijeme o njoj brinuo, jer su djeca radila. Preminula je 29. srpnja 2025. u 6:00 sati ujutro kod kuće. Organizirao je pogreb i platio trošak pogreba. Svu imovinu nakon smrti supruge prepustio je zajedničkoj djeci. Kuća na adresi [adresa] bila je državna konfiscirana imovina, u toj kući su živjeli roditelji predlagatelja, a taj stan u kući je morao otkupiti, što je učinio još za vrijeme braka. Za vrijeme braka u policijskoj upravi mijenjao je adrese prebivališta, ne sjeća se iz kojih razloga, ali se nikad fizički nije odselio sa te adrese i kroz cijelo vrijeme trajanje braka i nakon rastave živio je sa pok. suprugom na adresi [adresa]. Ne sjeća se da li je pok. supruga imala prijavljeno prebivalište prije zaključenja braka, ako piše da je imala prijavljeno prebivalište onda ga je valjda i imala prijavljeno.

13. Iz iskaza svjedoka NV sud je utvrdio da su prijatelji od 1970-tih godina, a par godina kasnije upoznao je i njegovu suprugu BV. Njih dvoje živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojne, na [adresa]. Nije znao da su se njih dvoje razveli, jer su stalno bili skupa i neprekidno zajedno živjeli. Međusobno su se posjećivali, jer su svi bili dobri prijatelji, na ručkovima, kavama, rođendanima i slično. Njih dvoje su bili kao da su bračni par. Zajedno su doprinosili u kućanstvo. Pokojna BV bila je duže vrijeme bolesna, a nekih možda pola godine i nepokretna prije svoje smrti te je kroz cijelo to vrijeme predlagatelj o njoj brinuo. Bio je na pogrebu gdje je predlagatelj stajao uz odar pokojne zajedno s njihovom zajedničkom djecom. Bio je nakon pogreba i na karminama. Pogreb i karmine organizirao je predlagatelj zajedno sa djecom.

14. Iz iskaza svjedoka VV sud je utvrdio da su susjedi nekih 30-40 godina, njihove su kuće na udaljenosti od nekih 100 metara. Predlagatelj i pokojna BV živjeli su dugo godina zajedno, sigurno nekih 40-50 godina i to bez prekida sve do smrti pokojne. Njih dvoje bilo su u braku i nije niti znao da su se rastali. Družili su se i posjećivali, tu i tamo u nekim prilikama. Poznato mu je da su njih dvoje išli zajedno na ljetovanja. Vjerojatno su i zajedno doprinosili u kućanstvu kada su zajedno živjeli. Pokojna je pred kraj života bila nešto bolesna, ali nisu mu o tome poznati točni detalji. Misli da je pokojna preminula u bolnici, iako nije siguran. Bio je na pogrebu pokojne gdje je predlagatelj zajedno sa njihovom zajedničkom djecom stajao uz odar, a oni su i zajedno organizirali pogreb. Predlagatelj i pokojna živjeli su u kući, ta kuća se sastoji od prizemlja, prvog kata i potkrovlja, a njihov zajednički sin i dan danas živi u toj kući. Sin predlagatelja misli da nije oženjen, ne vidi svakodnevno da bi tamo bila neka ženska osoba.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna BV nakon rastave braka 25. ožujka 1982. bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojne. Predlagatelj je bio neoženjen, a pokojna BV neudana za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

19. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda pisanim putem u četiri primjerka za sud i protivnu stranu, odnosno e-komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog i rješenje

2. Protustranci