REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj PR-167/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužitelja DK iz [adresa], Ulica 26. lipnja 17, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Zekiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika SPECTRA - MEDIA d.o.o. za privatnu zaštitu, proizvodnju, trgovinu i usluge, Krapinska ulica 62, Donja Bistra, OIB: 20342948082, zastupan po punomoćniku Ivanu Kusaliću, odvjetniku u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane, i zaključene glavne javne rasprave dana 8. travnja 2026., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 6. svibnja 2026.

presudio je

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 3.600,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 6. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 240,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 6. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od 6.660,00 eur sa zatraženim kamatama.

IV. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.050,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od 6. svibnja 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 2. prosinca 2019. zadobio ozljedu na radu na radnom mjestu na način da je prilikom ubacivanja tonera u stroj za recikliranje tonera došlo do eksplozije i zapaljenja te izloženosti plamenu. U opisanom događaju zadobio je veoma teške tjelesne ozljede, opekline I i II stupnja lica, izgorene trepavice, opekline ručnog zgloba, osmuđene dlačice nosa, a sve pobliže opisano u medicinskoj dokumentaciji, uslijed kojih je trpio fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životne i radne sposobnosti, duševne boli zbog naruženja te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 26. siječnja 2026. predlaže sudu naložiti tuženiku na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu isplatiti mu iznos od 3.840,00 eur da zateznim kamatama tekućim od 5. veljače 2020. pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor zastare. Osporava odgovornost. Tužitelj je bio osposobljen za poslove s posebnim uvjetima rada, odnosno za rad na siguran način za poslove pri stroju za recikliranje tonera i zdravstveno sposoban za obavljanje predmetnih poslova što znači da je prošao stručnu obuku s ciljem razumijevanja specifičnih rizika i naučio kako se sigurno ponašati u tim uvjetima. Isto uključuje i poznavanje sigurnosnih protokola, korištenja zaštitne opreme, upravljanja rizicima, i postupaka u slučaju nesreće. Inspekcijskim nadzorom je nadalje utvrđeno da su radne upute linije za tonere tužitelju pročitane te da je tužitelj iste shvatio. Također je u inspekcijskom nadzoru utvrđeno kako stroj na kojem je radio tužitelj ispunjava sigurnosno zdravstvene zahtjeve i zadovoljava propise, jednako kao i niskonaponska instalacija u halama II i III. Inspekcijskim nalazom je nadalje utvrđeno kako su oko cijelog postrojenja za reciklažu elektroničkog otpada (tonera) bili postavljeni ukrasi (ukrasne električne lampice) koje su svijetlile, odnosno bile su uključene u struju te kako se u neposrednoj blizini usipnog koša nalazio radio aparat. Također je utvrđeno kako je predmetne lampice postavio tužitelj zajedno s još jednom radnicom tuženika. Iz svega navedenog proizlazi da je uzrok predmetnog štetnog događaja postupanje tužitelja protivno pravilima zaštite na radu – zbog nedovoljnog stupnja dužne pažnje prilikom doziranja kalcita kao sredstva za neutralizaciju u svrhu sprječavanja eksplozije, eventualno zbog nenošenja adekvatne zaštitne opreme, odnosno zbog postavljanja električnih lampica iako je znao da prilikom ubacivanja tonera u usipni koš dolazi do ispada čestica ugljika u okolni prostor, te da postoji opasnost od eksplozije. Bez obzira što je znao da u stroj ubacuje kalcit upravo zato da spriječi nastanak eksplozije, svjesno je u blizini takvog stroja postavio električne lampice i uključio ih u struju. Smatra kako je do predmetnog štetnog događaja došlo uslijed više sile, ili zbog radnji tužitelja, zbog čega on ne može biti odgovoran za predmetni štetni događaj. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Rješenje HZZO-a od 28. travnja 2021., medicinsku dokumentaciju, fotografije, Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 27. siječnja 2020., Izvod prometa po računu, provedeno je medicinsko vještačenje, saslušana je svjedokinja UK, te su saslušani tužitelj i zakonski zastupnik tuženika.

4. Tuženik se u podnesku od 25. veljače 2026. protivio djelomičnom povlačenju tužbe.

5. Vrhovni sud Republike Hrvatske na trećoj sjednici Građanskog odjela održanoj 26. travnja 2021. donio je pravno shvaćanje pod brojem Su-IV-16/2021-8 koje glasi: "Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika."

6. S obzirom da je prema prethodno iznesenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske za smanjenje tužbenog zahtjeva uvijek potreban pristanak tuženika te da se tuženik u podnesku od 17. veljače 2023. protivio djelomičnom povlačenju sud je odlučivao o tužbenom zahtjevu iz tužbe kojim tužitelj na ime naknade neimovinske i imovinske štete potražuje iznos od 10.500,00 eur s pripadajućom zateznom kamatom.

7. Među strankama nije sporno da se tužitelj dana 2. prosinca 2019. ozlijedio na radu.

8. Sporni su odgovornost, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

9. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je kod tuženika radio kao strojar od kraja 2018. pa do veljače 2020. Tuženik ga je osposobio za rad za poslove strojara. Dana 2. prosinca 2019. zadobio je ozljedu na radu u 11,18 sati, dok je za tuženika obavljao poslove u redovnom radnom vremenu od 7,00 do 15,00 sati. Njegov radni zadatak je bio ubacivanje tonera u strojeve za recikliranje tonera. Odjedanput je stroj samo eksplodirao. On se sjeća vatre i eksplozije. Ne zna od čega je to eksplodiralo. Vjerojatno je došlo do iskre. Stroj za recikliranje je visok oko 4 metra, širok 3-4 metra, a dužine 12 metara. Taj stroj je bio u hali i u toj hali je bilo više strojeva npr. za odvajanje aluminija, željeza, bakra. Toneri koje je trebao ubaciti su se nalazili u košari koja se nalazi pored tog stroja. On i kolegica su s viličarem dovezli tu košaru do stroja te su zajedno ubacivali tonere u stroj. U stroj se trebalo ubacivati dva po dva tonera, a oni su tako i radili. Bili su zaduženi i za doziranje kalcita koji je potreban za rad stroja. Kalcit služi da ne dođe do zapaljenja. Senzor počne pištati kada je doza kalcita pri kraju. Predmetne zgode stroj je bio pun kalcita, jer su prije toga stroj napunili. Stroj je cijelo vrijeme bio uključen u struju. Uvijek je radio po uputama tuženika. Tuženik nikada nije imao primjedbe na njegov rad. Kako su njima objašnjavali, kalcit služi da ne dođe do zapaljenja. Vjerojatno se može zapaliti prah od tonera. On je kod tuženika prošao rad za stručno osposobljavanje. Prošao je stručnu obuku za rad na siguran način. Imali su svu zaštitnu opremu. S njim je predmetne zgode bila kolegica UK. Dva dana prije predmetnog štetnog događaja on i UK ukrasili su prostor sa božićnim lampicama. Poznato mu je da božićne lampice predstavljaju električnu instalaciju koja predstavlja povećanu opasnost od iskrenja, ali kolegica je rekla da oni svake godine ukrašavaju taj stroj, odnosno ogradu stroja. Nitko se nije bunio, pa ni šef gospodin D.

10. Zakonski zastupnik tuženika iskazao je da je tuženik tužitelja stručno osposobio za rad na tim poslovima, a također ga je osposobio i za rad na siguran način. Nakon provedenog očevida i inspekcijskog nadzora utvrđeno je da je do eksplozije došlo zbog iskre iz božićnih lampica. Zbog tog zapaljenja protiv tuženika su poduzete radnje po službenoj dužnosti, ali je taj postupak obustavljen. On te lampice nije vidio, jer su iste bile postavljene u petak, a predmetni štetni događaj se dogodio u ponedjeljak. Djelatnici su to samovoljno htjeli sebi urediti pred godišnji odmor, kao što su to radili svake godine, međutim to nisu smjeli u prostoru posebnih uvjeta rada. Te lampice su bile postavljene na ogradi stroja i bile su uključene u utičnicu koja se nalazi na zidu pored stroja. Tu je bio uključen i jedan radio. Stroj ima posebno napajanje. Toner u sebi ima prah koji ima eksplozivna svojstva i zbog toga se u stroj mora stavljati kalcit da bi se anulirala mogućnost eksplozije. Tog dana je kalcit bio u redu.

11. Svjedokinja UK iskazala je da kod tuženika radi na radnom mjestu radnika u proizvodnji. S tužiteljem je jedno vrijeme radila zajedno. Ona je s tužiteljem radila 2. prosinca 2019. kada se tužitelj ozlijedio, jer im je eksplodirao stroj. Oni su ubacivali tonere u stroj. Ne zna kako je došlo do eksplozije. Ona i tužitelj su stavljali kalcit za stroj. Imali su senzor na stroju i kada bi se dozator ispraznio, ali ne do kraja, senzor bi javljao da ga treba nadopuniti. Prije eksplozije bilo je dosta kalcita. Oni su imali svu zaštitnu opremu. Cijeli proces rada obavljali su prema uputama tuženika. Obavljali su rad kao što ga i inače obavljaju. Tužitelj je uredno obavljao svoj posao. I ona je bila ozlijeđena u toj nezgodi. Samo jedan dio stroja su ukrasili lampicama. Taj dio stroja nisu ukrašavali svake godine. Nitko im nikada nije zabranio da ukrašavaju sa tim lampicama. Tuženik im nije zabranio da stave te lampice, niti je bio suglasan. Oni su imali papire da su te lampice nove.

12. Sud je iskazu stranaka i saslušane svjedokinje u dijelu činjenica odlučnih za rješenje spora poklonio vjeru, jer su isti iskazivali uvjerljivo, objektivno i međusobno podudarno.

13. Dovodeći u vezu suglasne dijelove iskaza tužitelja i svjedokinje UK, kao i Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 27. siječnja 2020. utvrđeno je da se tužitelj ozlijedio dana 2. prosinca 2019. u eksploziji do koje je došlo za vrijeme obavljanja njegovih redovnih radnih zadataka na radnom mjestu strojar. Tužitelj i svjedokinja UK radili su u jutarnjoj smjeni u hali II na postrojenju za reciklažu tonera na način da su tonere dopremali u metalnim košarama do stroja, i potom dva po dva ručno ubacivali u usipni koš stroja radi usitnjavanja. Osim ubacivanja tonera u stroj, tužitelj i navedena svjedokinja bili su zaduženi za doziranje kalcita u stroju, a sve radi vezanja ugljika s kalcitom kako se prašina ugljika ne bi dizala u zrak i tako potencirala eksploziju. Predmetne zgode razina kalcita je bila u redu. Do eksplozije je došlo oko 11,19 sati u blizini mjesta gdje se toneri ubacuju u uspini koš. Oko cijelog postrojenja bile su postavljene ukrasne božićne lampice koje su prije eksplozije svijetlile.

14. Člankom 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 98/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (čl. 25. st. 2. ZZR-a).

15. Prethodno opisano postupanje tužitelja nije događaj koji je nastao zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koji tuženik unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati, već predstavlja postupanje potrebno za izvršenje zadanog radnog zadatka.

16. Sukladno članku 1067. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., dalje u tekstu: ZOO-a) tuženik se može osloboditi odgovornosti pod pretpostavkom da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, odnosno može se osloboditi odgovornosti djelomično ako je tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

17. Za oslobođenje odgovornosti u smislu prethodno citiranih odredbi ZOO-a tuženik treba dokazati da je primijenio sva pravila zaštite na radu, a da tužitelj nije, odnosno tuženik treba dokazati da tužitelj prilikom izvršavanja predmetnog radnog zadatka nije primijenio dužnu pažnju.

18. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 27. siječnja 2020. utvrđeno je da su poslovi radnog mjesta strojara poslovi s posebnim uvjetima gdje postoji izvor kemijskih štetnosti i prašina od EE otpada. Tužitelj je bio osposobljen za rad na siguran način za poslove pri stroju za recikliranje tonera, kao i za rad za poslove s posebnim uvjetima rada. Predmetni stroj i sve instalacije su bile ispravne te su provedena sva ispitivanja u svrhu potrebne količine kalcita. Radne upute u kojima je opisan tehnološki postupak predočene su radnicima. Iako je tuženik poduzeo mjere sprječavanja stvaranja eksplozivne atmosfere unutar postrojenja dodavanjem kalcita pomoću dozatora te obavio ispitivanja kod Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom, isto nije učinio u prostoru oko postrojenja, odnosno nije uspio spriječiti zapaljenje eksplozivne atmosfere. Tuženik nije osigurao da ne postoji opasnost od aktiviranja i djelotvornosti uzročnika paljenja eksplozivne atmosfere, uključujući i elektrostatske naboje. Tuženik nema izrađen dokument o protueksplozijskoj zaštiti koji obuhvaća projekte, studije, stručna mišljenja i ostalu dokumentaciju koja se odnosi na ugroženi prostor, kao i tehničke nalaze o stanju protueksplozijske zaštite postrojenja (Ex-dokument koji sadrži klasifikaciju prostora ugroženog eksplozivnom atmosferom, instalacije električne i neelektrične, ostale uzročnike paljenja i to: lutajuće električne struje, statički elektricitet i dr.). Po postrojenju za reciklažu elektroničkog otpada (tonera) postavljeni su ukrasi (ukrasne električne lampice) koje su svijetlile, odnosno bile uključene u struju te se u neposrednoj blizini usipnog koša nalazio radio aparat.

19. Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 27. siječnja 2020. utvrđene su sve činjenice odlučne za rješenje ovog spora, slijedom čega nije bilo potrebno pribavljati spis Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu broj: KP-DO-830/2020, a kako je to tijekom postupka predlagao tuženik.

20. Utvrđujući odgovornost tužitelja za nastanak štetnog događaja, valja istaknuti da je obveza poslodavca osigurati da mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku budu sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju u skladu s pravilima zaštite na radu. (čl. 41. st. 1. ZZR-a). Sukladno čl. 44. st. 1. ZZR-a poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima, ali je jednako tako obveza radnika obavljati poslove dužnom pažnjom (čl. 68. ZZR-a).

21. Iz navedenog proizlazi da je tuženik poduzeo mjere sprječavanja stvaranja eksplozivne atmosfere unutar postrojenja dodavanjem kalcita pomoću dozatora, u kojem smislu je tužitelj u cijelosti postupao sukladno radnim uputama tuženika i pravilima zaštite na radu. Međutim, u situaciji kada je tuženik propustio provesti potrebna ispitivanja u pogledu protueksplozijske zaštite prostora oko postrojenja (a što uključuje ispitivanje uzročnika zapaljenja kao npr. lutajuće električne struje, statički elektricitet i dr.), i tužitelja u tom smislu uputiti na potrebne zaštitne radnje i postupke, tužitelj ne može odgovarati za predmetnu eksploziju i ozljeđivanje. Osim što tuženik nije dokazao da su ukrasne lampice bile uzrok predmetne eksplozije, iste su bile postavljene uz njegovo znanje i odobrenje, slijedom čega su irelevantni navodi tuženika kojima svoju odgovornost otklanja tim razlozima. Tužitelj je predmetne zgode poslove strojara obavljao sukladno svim radnim uputama tuženika, a što uključuje i dodavanje potrebne količine kalcita u stroj, pa je za zaključiti da je tužitelj predmetne zgode svoje poslove u cijelosti obavljao dužnom pažnjom, a sve u skladu s čl. 68. ZZR- a.

22. Tuženik nije postupio sukladno čl. 41. st. 1. i čl. 44. st. 1. ZZR-a, slijedom čega u cijelosti odgovara za predmetnu ozljedu.

23. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Jakše Filipovića- Čugure od 13. studenog 2025. utvrđeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio opekotinu lica I-II stupnja, opekotinu područja ručnog zgloba i šaka obostrano II a stupnja. Po ozljeđivanju tužitelj je hospitaliziran u KNC SM od 2. do 4. prosinca 2019. gdje se verificiraju navedene ozljede u 5% veličine tijela. Provedeno je konzervativno liječenje sa odstranjenjem bula, te antitetanusna zaštita. Iz zdravstvenog kartona vidljiv je nastavak kontrola LOM do 5. veljače 2020. gdje se navodi da su rane zacijelile, još malo ga zateže koža na šakama. Pregledom se verificiraju manji nepravilni ožiljci na ručnom zglobu lijeve ruke i dorzumu desne šake. Tužitelj navodi da ne može na sunce, jer mu se tada javlja jaki svrbež kože. Ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju mogle su se dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja i pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Liječenje je završeno 5. veljače 2020. Po provedenom liječenju nisu zaostale trajne posljedice. Tužitelj je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 8 dana i manjeg intenziteta 35 dana –kumulativno. Primarni strah bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti od 30 dana –kumulativno. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna 2h dnevno kroz 20 dana-kumulativno. Naruženje postoji u lakom stupnju- vidljivo.

24. Navedenom nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale te ga je sud u cijelosti prihvatio, jer je isti sačinjen stručno i objektivno.

25. Na temelju provedenih dokaza utvrđeno je kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a, čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

26. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je prije svega uzeo navedene i obrazložene kvalifikatorne okolnosti kako slijedi:

- utvrđena jačina i trajanje pretrpljenih fizičkih boli opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.300,00 eur,

- utvrđeni intenzitet i opseg pretrpljenog straha opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.100,00 eur.

27. Pregledom vještaka kod tužitelja se verificiraju manji nepravilni ožiljci na ručnom zglobu lijeve ruke i dorzumu desne šake. Tužitelj je naveo da ne može na sunce, jer mu se tada javlja jaki svrbež kože. Nalazom i mišljenjem utvrđeno je da prethodno navedeni ožiljci predstavljaju naruženje u lakom stupnju, što opravdava pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.200,00 eur.

28. Sukladno navedenom, tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu radi pretrpljene neimovinske štete u iznosu od 3.600,00 eur.

29. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Liječenje tužitelja završeno je 5. veljače 2020., dakle, prije podnošenja tužbe, međutim istom zatezne kamate na iznos od 3.600,00 eur pripadaju od presuđenja kako je to tužitelj tražio u tužbi pa do isplate. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

30. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužitelju za 40 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada koja svakako nije manja od 6,00 eur po satu, pa tužitelju pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 240,00 eur.

31. Na iznos od 240,00 eur tužitelju sukladno čl. 1086. ZOO-a pripadaju zatezne kamate tekuće od dana presuđenja, obzirom se radi o imovinskoj šteti čija je visina određena prema cijenama na dan presuđenja. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom II. izreke presude

32. Stopa zateznih zakonskih kamata temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO- a.

33. Liječenje tužitelja završeno je 5. veljače 2020., dok je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 24. siječnja 2025., dakle unutar zastarnog roka od 5 godina predviđenog čl. 139. Zakona o radu ("Narodne novine", broj:93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23., dalje u tekstu: ZR-a), pa nije osnovan prigovor zastare istaknut od strane tuženika.

34. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja nije osnovan, pa je isti valjalo odbiti u iznosu od 6.660,00 eur sa zatraženim zateznim kamatama. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

35. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 5. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22, u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) te su tužitelju priznati troškovi zastupanja po punomoćniku prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23., dalje u tekstu:OT/23). Prilikom donošenja odluke o troškovima parničnog postupka sud je uzeo u obzir da u pogledu dijela tužbenog zahtjeva s kojim tužitelj nije uspio u sporu tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi.

36. Tako su tužitelju priznati troškovi sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 7/1 OT/23), sastava podnesaka od 12. ožujka 2025. i 26. siječnja 2026. (po 100 bodova prema Tbr. 8/1 OT/23) te pristupa na ročišta 16. svibnja 2025., 10. rujna 2025., 5. ožujka 2026. i 8. travnja 2026. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/12), što uz vrijednost boda od 2,00 eur i poreza na dodanu vrijednost od 25% (Tbr. 42. OT/12) ukupno iznosi 1.750,00 eur. Navedenom iznosu valjalo je pribrojiti troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eur, pa je tužiteljici na ime troškova parničnog postupka dosuđen iznos od 2.050,00 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate (čl. 30. st. 3. Ovršnog zakona /"Narodne novine", broj: 57/96., 29/99., 173/03., 194/03., 151/04., 88/05. i 67/08./ u vezi čl. 29. st. 2. ZOO). Stoga je odlučeno kao pod točkom IV. izreke presude.

37. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 6. svibnja 2026.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika