Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj Pr-200/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mariji Predovan Matoković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Borisu Gregoviću, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Gregović iz Rijeke , protiv tuženika INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB: 27759560625, zastupanog po punomoćniku Miloradu Staniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Stanić i partneri d.o.o. Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave, zaključene 31. ožujka 2026., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika Siniše Baričevića, odvjetnika u Rijeci, objavljene 6. svibnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB: 27759560625, da tužitelju KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete zbog tuđe pomoći i njege u razdoblju od 1. lipnja 2017. do 30. rujna 2022. isplatiti iznos od 5.096,32 EUR-a s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 10. srpnja 2017. do 31. srpnja 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , a za razdoblje od 1. siječnja 2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a od 1. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke do isplate, tekućom kako slijedi:
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.11.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.12.2017. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.1.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.2.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.3.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.4.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.5.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.6.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.11.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.12.2018. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.1.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.2.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.3.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.4.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.5.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.6.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.11.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.12.2019. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.1.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.2.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.3.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.4.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.5.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.6.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.11.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.12.2020. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.1.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.2.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.3.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.4.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.5.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.6.2021 pa do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.11.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.12.2021. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.1.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.2.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.3.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.4.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.5.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.6.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.7.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.8.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.9.2022. do isplate,
− na iznos od 79,63 EUR-a počev od 10.10.2022. do isplate,
u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku INA – INDUSTRIJA NAFTE d.d., Zagreb, Avenija V. Holjevca 10, OIB: 27759560625, da tužitelju KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete zbog izgubljene zarade u razdoblju od 10. prosinca 2016. do 30. rujna 2022. isplatiti iznos od 34.451,19 EUR-a s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom za razdoblje od 10. siječnja 2017. do 31. srpnja 2022. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska Središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2024. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a od 1. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke do isplate, tekućom kako slijedi:
− na iznos od 360,93 EUR-a počev od 10.1.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.2.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.3.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.4.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.5.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.6.2017. do isplate,
− na iznos od 538,87 EUR-a počev od 10.7.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.8.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.9.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.10.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.11.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.12.2017. do isplate,
− na iznos od 528,93 EUR-a počev od 10.1.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.2.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.3.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.4.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.5.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.6.2018. do isplate,
− na iznos od 524,41 EUR-a počev od 10.7.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.8.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.9.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.10.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.11.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.12.2018. do isplate,
− na iznos od 511,25 EUR-a počev od 10.1.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.2.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.3.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.4.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.5.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.6.2019. do isplate,
− na iznos od 505,52 EUR-a počev od 10.7.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.8.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.9.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.10.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.11.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.12.2019. do isplate,
− na iznos od 493,12 EUR-a počev od 10.1.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.2.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.3.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.4.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.5.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.6.2020. do isplate,
− na iznos od 489,45 EUR-a počev od 10.7.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.8.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.9.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.10.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.11.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.12.2020. do isplate,
− na iznos od 482,03 EUR-a počev od 10.1.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.2.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.3.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.4.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.5.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.6.2021. do isplate,
− na iznos od 479,05 EUR-a počev od 10.7.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.8.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.9.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.10.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.11.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.12.2021. do isplate,
− na iznos od 465,89 EUR-a počev od 10.1.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.2.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.3.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.4.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.5.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.6.2022. do isplate,
− na iznos od 453,65 EUR-a počev od 10.7.2022. do isplate,
− na iznos od 419,08 EUR-a počev od 10.8.2022. do isplate,
− na iznos od 419,08 EUR-a počev od 10.9.2022. do isplate,
− na iznos od 419,08 EUR-a počev od 10.10.2022. do isplate,
u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove u visini od 16.869,00 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zatraženog troška odbija kao neosnovanim.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je 25. travnja 2012. teško ozlijeđen kao djelatnik tuženika prilikom obavljanja poslova operatera uređaja za pomoćnu energiju. Isključivi razlog ozljeđivanja da su nesigurni uvjeti rada i povećani rizik posla kod poslodavca, te da je odgovornost istog nesporna. Nadalje, odgovornost tuženika da je nesporna i iz razloga što je isti već isplatio tužitelju iznos od 92.598,71 kn. Tužitelj da je već inicirao sudski postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pr-124/2015 protiv ovdje tuženika i Generali osiguranja, te da je predmet u tijeku, a predmet istog da je izgubljena zarada s osnova gubitka na zaradi odnosno razlika između plaće i dodataka na plaću (terenski dodatak, naknada za odvojeni život, rad blagdanom i neradnim danima) koju bi ostvario da radi i invalidske mirovine koju prima od utuženja do ožujka 2015., uz napomenu kako je u travnju 2015. prekinuo bolovanjete se vratio na posao do otkaza 9. prosinca 2016. u kojem razdoblju nije trpio izgubljenu zaradu. U konkretnom slučaju tuženik da odgovara po principu tzv. objektivne odgovornosti (uzročnosti), dakle po načelu pretpostavljene krivnje budući da je šteta nastala zbog ozljede na radu. U štetnom događaju 25. travnja 2012. tužitelj da je zadobio teške tjelesne ozljede (rupturu slezene, natuk lijevog pluća, prijelom 4 -og rebra lijevo, prijelom poprečnog nastavka L3, L4 i L5 obostrano, dijastazu simfize i sakrioilijakalnog zgloba lijevo, prijelom stidne kosti donje i gornje grane lijevo, dekubitalni ulkus okcipitalno i bakterijemiju, a odmah po ozljeđivanju je prevezen u KBC Rijeka radi hitnog operativnog zahvata nakon kojeg je boravio u Jedinici intenzivne njege do 30. travnja 2012., a nakon toga na Odjelu za traumatologiju do 13. kolovoza 2012. Tijekom dugotrajnog liječenja bio je tretiran po specijalistu kirurgu traumatologu, psihijatru, psihologu, radiologu, fizijatru i provedena je fizikalna terapija i rehabilitacija. Kako je riječ o pojedinačno veoma teškim i kompliciranim tjelesnim ozljedama, a tužitelj da je relativno mlada osoba (1964. godište), kod istog da je prisutno trajno umanjenje radne i životne aktivnosti, radi kojeg je tužitelj umirovljen radi opće nesposobnosti za rad. Tužitelju da je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog 100% ozljede na radu, no zbog neočitovanja poslodavca o statusu radnika ista da mu nije bila isplaćivana do siječnja 2017. kada mu je isplaćena mirovina za prosinca 2016. u iznosu od 2.484,85 kn, te mu se nadalje plaća u iznosu od 3.572,84 kn, što znači da tužitelj od prosinca 2016. gubi na zaradi budući da mu je pretpostavljena neto plaća iznosila 7.500,00 kn mjesečno. Okolnost što je proglašen invalidom rada zbog posljedica predmetne nezgode od 25. travnja 2012. da ne predstavlja osnovu za umanjenje obveze da se tužitelju naknadi gubitak na zaradi koju trpi zbog odlaska u invalidsku mirovinu jer je umirovljenje prouzročeno upravo ovom ozljedom i da nije bilo te ozljede ne bi bio upućen u invalidsku mirovinu. Slijedom iznijetog da ima pravo na novčanu naknadu na ime imovinske štete s naslova izgubljene zarade odnosno potražuje razliku između pretpostavljene plaće i invalidske mirovine. Slijedom navedenog, predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.
2. Ovosudnim rješenjem pod poslovnim brojem Pr-314/2022-3 od 7. veljače 2023. (stranica 85-86 spisa) spojeni su radi zajedničkog raspravljanja postupci koji se kod ovog suda vode pod poslovnim brojem Pr-314/2022, Pr-20/2023 i Pr-1385/2020, te se postupak nastavio voditi pod poslovnim brojem Pr-314/2022.
3. U odgovoru na tužbu i daljnjem tijeku postupka tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti navodeći kako je do povrede tužitelja došlo isključivo pogreškom u postupanju tužitelja suprotno nalogu nadređenih djelatnika, te isključivi razlog njegovog ozljeđivanja da nisu bili nesigurni uvjeti rada i povećani rizik posla kod poslodavca. Tužitelj je u trenutku povređivanja imao uvjerenja i svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti i bio je osposobljen za rad na siguran način za samostalno obavljanje poslova svojeg radnog mjesta i to u uvjetima i riziku posla koji su vezani uz njegovo konkretno radno mjesto. Isto tako komora pitke vode (vodosprema) u kojoj je došlo do ozljede ima važeću uporabnu dozvolu i tijekom godina nije bilo primjedbi niti zahtjeva za sigurnosno – tehničkim izmjenama i u korištenju objekta nisu zabilježene ozljede na radu niti prijave radnika za bilo kakve nepravilnosti u funkcioniranju predmetnih uređaja. Zbog navedenog do ozljede tužitelja došlo je isključivo njegovom radnjom odnosno njegovim pogrešnim i nepropisnim postupanjem koje je bilo i protivno nalogu nadređenih djelatnika, pa zbog čega odgovornost tuženika nije nesporna i postoje osnovi za oslobođenje tuženika od odgovornosti. Naime, tužitelj je u dogovoru sa rukovoditeljem i Višim tehnologom dobio nalog za otvaranje i zatvaranje ventila izvan vodospreme, a isti je ventil išao otvarati u vodospremi gdje je došlo do predmetne ozljede. Osim što je ventil otvorio na pogrešnom mjestu i protivno nalogu nadređenih tužitelj je pri otvaranju koristio metalni "F"-ključ veći od uobičajenog i u neprikladnom položaju prema otvoru za ulazak u podrumski dio komore udaljen oko 166 cm od samog ventila koji je prethodnog dana bio zatvoren od strane tužitelja. Tuženik je osporio tužitelju pravo na doživotnu novčanu naknadu za trajnu pomoć sukladno odredbi članku 1095. stavak 1. ZOO-a obzirom da isti nije dokazao u čemu bi se sastojala njegova potreba za tuđom pomoći i njegom, tko je obavlja i koliko ista traje. Tuženik je osporio navode tužitelja da je umirovljen zbog opće nesposobnosti za rad jer iz rješenja HZMO-a od 25. veljače 2015. proizlazi da je kod tužitelja nastao djelomičan gubitak radne sposobnosti zbog čega tužitelj nije proglašen invalidom zbog posljedica nezgode od 25. travnja 2012. Tužitelj je dužan umanjiti štetu na način da s preostalom radnom sposobnošću aktivno traži i nađe posao koji odgovara preostaloj sposobnosti, te je njegova obveza da svojim postupanjem umanji štetu. Stoga je tuženik predložio odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva uz obvezu naknade prouzročenog parničnog troška uz pripadajuće zakonske zatezne kamate počev od presuđenja do isplate.
4. O tužbenom zahtjevu Općinski sud u Rijeci odlučio je presudom poslovni broj Pr - 314/2022-44 od 30. travnja 2025. (stranica 392-407 spisa) kojom je u točki I. izreke naloženo tuženiku da isplatiti tužitelju na ime naknade štete zbog tuđe pomoći i njege ukupan iznos od 5.096,32 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos od dospijeća (od svakog 10-tog u mjesecu za prethodni mjesec, a u razdoblju dospijeća od 10. srpnja 2017. do 10. listopada 2022.) do isplate, dok je točkom II. izreke naloženo tuženiku da isplatiti tužitelju na ime naknade štete zbog izgubljene zarade ukupan iznos od 34.451,19 EUR-a s pripadajućom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni iznos od dospijeća (od svakog 10- tog u mjesecu za prethodni mjesec, a u razdoblju dospijeća od 10. siječnja 2017. do 10. listopada 2022.) do isplate, dok je točkom III. izreke tuženik obvezan naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka.
4.1. Odlučujući povodom žalbe tuženika, Županijski sud u Puli-Pola je rješenjem poslovni broj Gž R-103/2025-2 od 8. srpnja 2025. (stranica 420-425 spisa) prihvatio istu i ukinuo citiranu presudu ovoga suda te predmet vratio ovome sudu na novo suđenje.
5. U ponovljenom postupku ovaj sud raspravio je sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud te je na taj način postupio na temelju odredbe članka 377. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08., 96/08. - odluka USRH, 123/08. - ispr., 57/11., 25/13., 89/14. - odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25. - dalje u tekstu: ZPP).
6. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokaz uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priležeću spisu, kao i u ovosudni spis poslovni broj Pr-336/2020, te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za kirurgiju i traumatologiju dr. med. Williamu Klariću čiji nalaz i mišljenje od 13. listopada 2023. prileži na stranici 327-329 spisa, očitovanje na primjedbe tuženika od 16. siječnja 2024. na stranici 342 spisa, a usmeno očitovanje dano na ročištu od 27. ožujka 2024. na stranici 350 -351 spisa, te knjigovodstveno vještačenje po Centru za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb od 28. lipnja 2024. na stranici 357-361, a očitovanje na primjedbe tuženika od 25. srpnja 2024. na stranici 378 spisa, kao i dokaz saslušanjem tužitelja kao stranke (stranica 386-388 i 502-504 spisa). Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, uz napomenu kako je punomoćnik tužitelja na ročištu održanom 31. ožujka 2026. odustao od prijedloga radi spajanja ovoga spisa s ovosudnim spisom poslovni broj Pr-274/2025.
7. Predmet ovoga spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete zbog potrebe tuđe pomoći i njege u razdoblju od 1. lipnja 2017. do 30. rujna 2022. u ukupnom iznosu od 5.096,32 eura odnosno 79,63 eura mjesečno, te naknada štete na ime izgubljene zarade za razdoblje od 10. siječnja 2017. do 10. listopada 2022. u ukupnom iznosu od 34.451,19 eura, sve s pripadajućom zateznom kamatom, a zbog pretrpljene povrede na radu od 25. travnja 2012. zbog koje je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
8. Tužitelj je konačno precizirani tužbeni zahtjev postavio u podnesku od 3. srpnja 2024. (stranica 368-372 spisa), nakon provedenog medicinskog vještačenja po vještaku dr. med. Williamu Klariću i financijskog vještačenja po Centru za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb, na način naveden u izreci.
9. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.
10. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud drži utvrđenim:
- kako je tužitelj pretrpio povredu na radu kod tuženika 25. travnja 2012. prilikom obavljanja poslova operatera uređaja za pomoćnu energiju (prijava o ozljedi na radu prileži na stranici 14-15 spisa),
- kako je u štetnom događaju 25. travnja 2012. tužitelj zadobio teške tjelesne ozljede (rupturu slezene, natuk lijevog pluća, prijelom 4-og rebra lijevo, prijelom poprečnog nastavka L3, L4 i L5 obostrano, dijastazu simfize i sakrioilijakalnog zgloba lijevo, prijelom stidne kosti donje i gornje grane lijevo, dekubitalni ulkus okcipitalno i bakterijemiju, a odmah po ozljeđivanju je prevezen u KBC Rijeka radi hitnog operativnog zahvata nakon kojeg je boravio u Jedinici intenzivne njege do 30. travnja 2012., a nakon toga na Odjelu za traumatologiju do 13. kolovoza 2012., a tijekom dugotrajnog liječenja bio je tretiran po specijalistu kirurgu traumatologu, psihijatru, psihologu, radiologu, fizijatru i provedena je fizikalna terapija i rehabilitacija (medicinska dokumentacija prileži na stranici 16-44 spisa),
- kako je tužitelju rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, klasa: UP/141- 02/2014-01/03344255766, ur. broj: 341-14-05/3-2014-024954 od 25. veljače 2015. priznato pravo na invalidsku mirovinu počev od 17. studenoga 2014. zbog ozljede na radu 100% - nastao djelomični gubitak radne sposobnosti (stranica 11 spisa),
- kako je tužitelju rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, klasa: UP/141- 02/2015-01/03344255766, ur. broj: 341-14-05/03-2015-1335 od 15. siječnja 2016. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počev od 17. studenoga 2014. (stranica 9-10 spisa),
- kako je tužitelju rješenjem HZMO-a, Područne službe u Rijeci, klasa: UP/141- 02/216-01/03344255766, ur. broj: 341-14-05/3-2016-27503 od 15. prosinca 2016. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počev od 10. prosinca 2016. (stranica 8 spisa),
- kako je tužitelj u razdoblju od 1. travnja 2015. do 9. prosinca 2016. radio kod tuženika (iskaz tužitelja sa stranica 386-388 i 502-504 spisa),
- kako je tužitelju Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 14. studenog 2016. otkazan ugovor o radu i pripadajući Anex ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih organizacijskih razloga, uz priznato pravo na otkazni rok tijekom kojeg nije u obvezi raditi i nije u obvezi dolaziti na posao, uz pravo na isplatu naknade plaća i priznanja ostalih prava kao da radi, kao i uz priznato pravo na otpremninu (stranica 12-13 spisa),
- kako je tužitelj u trenutku povređivanja imao važeću svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti radnika i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika, te je prošao provjeru osposobljenosti za rad na siguran način (stranica 49-51 spisa),
- kako je komora pitke vode (Vodosprema) pri otvaranju koje je tužitelj ozlijeđen imala važeću uporabnu dozvolu (stranica 52-57 spisa),
- kako je tužitelj prijavljen HZZZ-u, Područnoj službi u Rijeci, Ispostava matična Rijeka, Odsjek za posredovanje i pripremu za zapošljavanje od 26. listopada 2022. (stranica 158-159 spojenog spisa poslovni broj Pr-1385/2020),
- kako se tužitelj pokušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću, ali bezuspješno i to putem agencije za zapošljavanje i traženje posla, Profesio d.o.o. za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju, RIAdria Works j.d.o.o. i Win Win Group d.o.o., te HZZZ-a (stranica 154-157 spojenog spisa poslovni broj Pr- 1385/2020, stranica 497-501 spisa i iskaz tužitelja stranica 386-388 i 502-504 spisa),
- da je u pravomoćno okončanom parničnom postupku u predmetu poslovni broj Pr - 336/2020 (ranije poslovnog broja Pr-124/2015) tužitelj vezano za predmetni štetni događaj ostvario naknadu neimovinske i imovinske štete , pa tako i izgubljene zarade za razdoblje od travnja 2012. do veljače 2015.
10.1. Ovdje se napominje kako je neosnovan navod tuženika kako spisu ne prileži rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 12. lipnja 2012. kojim je tužitelju priznata ozljeda na radu obzirom da je isto sadržano u prijavi o ozljedi na radu (točka VII.), koja prijava prileži na stranici 14-15 spisa, kao i u spisu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područnog ureda Rijeka (stranica 442 -496 spisa), kojem spisu prileži i rješenje HZZO-a, Područnog ureda Rijeka, klasa: UP/I-502- 03/12-03/27, ur. broj: 338-08-81-12-04 od 12. listopada 2012. kojim su tužitelju priznate i druge bolesti, kao posljedica već priznate ozljede na radu (stranica 444 - 446 spisa).
11. Među parničnim strankama sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva.
12. Vezano za osporavanje osnove tužbenog zahtjeva, a posebno odgovornosti za naknadu štete tužitelju, navodi se da je sud uvidom u ovosudnu presudu poslovni broj Pr-336/2020-4 od 23. studenoga 2020. (stranica 426-444 spisa priklopljenog spisa poslovni broj Pr-336/2020), u pravnoj stvari ovdje tužitelja, protiv prvotuženika Generali osiguranje d.d. Zagreb (kod kojeg se poslodavac osigurao od odgovornosti za djelatnost) i drugotuženika INA -INDUSTRIJA NAFTE d.d. Zagreb (kao poslodavca), radi naknade štete, utvrdio da je tužitelj radeći na poslovima operatora uređaja za pomoćnu energiju 25. travnja 2012., po usmenom nalogu svjedoka GD, oko 8,15 sati, u komori pitke vode S 310 u pogonu za pripremu, dobavu i obradu vode i goriva, u Sektoru Rafinerije nafte Rijeka, Urinj, Kostrena, otvorio ventil koji služi za punjenje komore pitke vode. Za tu namjenu tužitelj je koristio F ključ, sa produženom polugom. Tužitelj je sa F ključem otvorio ventil vodospreme pitke vode, na udaljenosti oko 166 cm od otvora u koji se silazi u podrumski dio vodospreme dužine oko pet metara. U tijeku radne operacije podigao se šaht (podest) na kojem se nalazio ventil, tužitelj je izgubio kontrolu i potom pao kroz otvor kojim se ulazi u podrumski dio vodospreme u kojem je smješten ventil i cjevovodi, s visine oko pet metara, koji otvor nije bio zaštićen zaštitnom ogradom, niti čvrstim zaštitnim poklopcem, kao ni da metalni poklopac ventila na podu prostorije nije bio sigurno učvršćen za pod, s time da drugotuženik kao poslodavac nije poduzeo sve potrebne mjere zaštite na radu da se osigura siguran rad tužitelja i to da ventil kojim se otvara dotok pitke vode bude sigurno pričvršćen na podestu vodospreme i da otvor u koji se ulazi u podrumski prostor bude ograđen da ne bi došlo do pada bilo kojeg radnika u podrumske prostorije vodospreme.
12.1. U svezi predmetnog štetnog događaja i ozljeda koje je zadobio tužitelj proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Zlatku Koliću, a kako je isti samo djelomično specijalista za povrede koje je pretrpio tužitelj, i uzimajući u obzir prigovore parničnih stranaka na nalaz i mišljenje vještaka, provedeno je nadvještačenje po ustanovi Medicinski fakultet u Zagrebu, dok je u pogledu izgubljene zarade izveden dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ivanu Marenčiću, dipl.oecc., te je citiranom presudom tužitelju dosuđena pravična novčana naknada po osnovi kvalifikatornih okolnosti za fizičke boli (165 dana) 40.000,00 kn, za smanjenje životnih aktivnosti 120.000,00 kn (40%), za strah 8.000,00 kn, za naruženost srednjeg stupnja 32.000,00 kn (zaostalo šepanje zbog skraćenja desne noge 1,5 cm, ožiljak na glavi i na trbušnoj stjenci), za imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega – čl. 1095. ZOO), prvostupanjski sud je tužitelju dosudio 17.300,00 kn (19.800,00 kn – 2.500,00 kn za isplaćeni dio štete), te 23.400,00 kn od 1. srpnja 2013. do 1. lipnja 2017., za trajnu tuđu pomoć i njegu. Izgubljenu zaradu kao razliku između naknade za bolovanje i naknade plaće koju bi tužitelj ostvarivao do odlaska u invalidsku mirovinu, u iznosu od 48.812,79 kn. Kako je prvotuženik isplatio tužitelju za ovaj vid štete iznos od 26.171,50 kn, sud je tužitelju za izgubljenu zaradu dosudio 18.042,58 kn (od travnja 2021. do veljače 2015 – 6 mjeseci). Za putne troškove tužitelja radi odlaska na kontrolne preglede i rehabilitaciju (ukupno 100 odlazaka) sud je po slobodnoj ocjeni (čl. 223. ZPP) dosudio naknadu štete u iznosu od 1.840,00 kn (2,00 kn x 1 km). Ukupno je prvostupanjski sud tužitelju po osnovi neimovinske i imovinske štete dosudio iznos od 293.332,79 kn, koji iznos je za isplaćeni dio od 118.770,21 kn, te konačno dosudio tužitelju iznos od 174.562,58 kn, solidarno obvezujući tuženika na isplatu kao pod točkom I izreke, a drugotuženika-štetnika i poslodavca samostalno kao pod točkom II. izreke (101.229,789 kn solidarno i 68.894,08 kn prema drugotuženiku).
12.2. Citirana presuda potvrđena je presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-192/2022-2 od 17. ožujka 2022. (stranica 491-499 priklopljenog spisa), izuzev u dijelu odluke o parničnom trošku.
13. Nadalje, i tužitelj u svom iskazu navodi (stranica 386-388 i 502-504 spisa) kako je predmetnog dana nalog od njemu nadređene osobe AD bio da prati nivo vode u vodenoj komori jer da regulacioni ventil u toj komori nije bio ispravan. Naime, da se radilo na tom ventilu i upravo zbog njegove neispravnosti da su održavali nivo vode u komori na ručni način. Prethodnog dana kada je završio s poslom, komora da je bila krcata pitke vode, s time da je uobičajeno bilo da se preko noći potroši oko 1000 kubika pitke vode, odnosno ¼ komore, međutim preko noći da je netko, on ne zna tko, preuzeo veliku količinu vode i kada je ujutro došao na posao u 7,00 sati da je vidio da je nivo vode u komori praktički na dnu i njegov zadatak da je bio da hitno otvori taj ventil kako komora ne bi ostala bez pitke vode jer je to bila komora s pitkom vodom za cijeli Urinj, a Rafinerija nafte nije smjela ostati bez pitke vode. Predmetnog dana da je bio sam na poslu jer je voditelj njihove grupe GD tražio da tužitelj bude sam jer mu je punac umro i imao je obvezu glede sprovoda, dok je BD, njegov kolega, bio na godišnjem odmoru. K da nije bio nazočan njegovog ozljedi obzirom da je radno vrijeme tužitelja bilo od 7,00 do 15,00 sati, a K od 8,00 do 16,00 sati. Na kraju navodi da je dogovor bio da se uvijek nivo vode u komori regulira isključivo ventilom u komori kada se regulacioni ventil pokvari.
14. Imajuću na umu navedeno, kao i činjenicu da za štetu koju radnik pretrpi ozljedom na radu, poslodavac odgovara po objektivnom kriteriju, to ovaj sud smatra kako je tuženik temeljem odredbe članka 15. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 59/96., 94/96., 114/03., 100/04., 86/08., 116/08., 75/09. i 143/12.; dalje ZZR, a istovjetna odredba sadržana je u članku 25. Zakona o zaštiti na radu „Narodne novine“ br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.) i opće odredbe obveznog odštetnog prava sadržane u članku 1054. stavak 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZOO) odgovoran za nastalu štetu, uz napomenu kako se radi o propisima koji su bili važeći u vrijeme štetnog događaja.
15. Nadalje, odredbom članka 103. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13. – dalje u tekstu: ZR, a istovjetna odredba sadržana je u članku 111. Zakona o radu „Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23. – dalje u tekstu: ZR/14) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.
16. Poslodavac se može osloboditi odgovornosti za štetu ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile, radnjom treće osobe ili radnjom oštećenika kako je to propisano odredbom članka 1067. stavak 2. ZOO-a.
17. Nadalje, tuženik je tijekom postupka tvrdio da je do štetnog događaja došlo zbog pogrešnog postupanja tužitelja.
17.1. Vezano za navedeno, navodi se da se u ovom konkretnom slučaju radi o teškim propustima u organizaciji rada jer tuženik kao poslodavac daje usmene naloge za rad tužitelju, a odgovorne osobe za nadzor radnika (AD) predmetnog dana nije niti bilo na poslu, uz napomenu da tuženik kao poslodavac nije niti otvor kroz koji je pao tužitelj nije zaštitio od mogućnosti pada radnika u podrum (jama), koja je duboka pet metara. U konačnici se navodi da se u ovom slučaju radilo o hitnoj radnoj operaciji odmah po dolasku na posao obzirom da je nivo vode u komori praktički bio na dnu i njegov zadatak je bio da hitno otvori taj ventil kako komora ne bi ostala bez pitke vode jer je to bila komora s pitkom vodom za cijeli Urinj, a Rafinerija nafte nije smjela ostati bez pitke vode. Slijedom iznijetog, nisu ispunjeni uvjeti za oslobađanje tuženika od odgovornosti za predmetni štetni događaj obzirom da se ovdje radi o propustima tuženika kao poslodavca, a ne tužitelja kao radnika.
18. Odredba čl. 1046. u svezi čl. 19. i odredba čl. 1100. ZOO-a reguliraju štetu po osnovu povrede prava osobnosti (neimovinsku štetu), dok odredba čl. 1093. st. 2. ZOO-a regulira naknadu imovinske štete u dijelu naknade troškova liječenja od zadobivenih ozljeda te drugih potrebnih troškova u svezi s liječenjem.
18.1. U svezi traženja tužitelja naknade s osnova tuđe pomoći i njege, upućuje se na odredbu čl. 1095. st. 1. ZOO-a koja određuje da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
18.2. U odnosu na potrebu pružanja tuđe pomoći i njege, kao i dužine trajanja izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. med. Williamu Klariću, specijalisti opće kirurgije i traumatologije koji je u pismenom nalazu i mišljenju od 13. listopada 2023., dopunjenom u očitovanju od 16. siječnja 2024. i na glavnoj raspravi održanoj 27. ožujka 2023. (stranice 327-329, 342-343 i 349-350 spisa) naveo kako je temeljem postavljene zadaće vještačenja uzimajući u obzir povijest događaja i to sadržaj prijave o ozljedi na radu i cjelokupnu medicinsku dokumentaciju detaljno opisanu na stranicama 327-329 spisa, uzimajući u obzir osobni pregled tužitelja za potrebe vještačenja od 10. listopada 2023. utvrdio kako tužitelju treba tuđa pomoć pri navlačenju čarapa, nogavica i vezivanja cipela, kao i pri skidanju istog, pri rezanju noktiju na nogama i toalete nogu ljeti, kao i prilikom tuširanja, te je potrebna pomoć pri prijevozu osobnim automobilom radi odlaska do liječnika ili do institucije za produženje dokumenata i to u trajanju od 4 sata tjedno trajno. U pismenom nalazu i mišljenje stalni sudski vještak je ocijenio kako je tužitelju potrebna tuđa pomoć za osobne potrebe u razdoblju od lipnja 2017. do rujna 2022. od strane nestručne osobe u trajanju od po 4 sata tjedno, uz napomenu kako se radi o trajnoj potrebi za tuđom pomoći. Stalni sudski vještak je naveo kako je kod tužitelja došlo do infekcije iako su tijekom liječenja poduzete sve medicinske mjere da do iste ne dođe, ali uzimajući u obzir dinamiku nastanka štetnog događaja, te činjenicu da je tužitelj bio na operativnom zahvatu 10 dana nakon povređivanja, imao je višestruke ozljede , među ostalim frakturu drugog vratnog kralješka te se čekala stabilizacija loma predmetne ozljede kako ne bi tijekom izvođenja operativnog zahvata došlo do ozbiljnih po životnih opasnih komplikacija, te se operacijski zahvat izvodio u području stidnih kostiju i blizini mokraćnog mjehura i katetera nakon čega je zaostao ožiljak veličine dječje šake i dupine 5 do 6 cm zbog kojeg se tužitelj ne može saginjati i obavljati uobičajene radnje vezane za isto.
18.3. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka dr. med. Williama Klarića, specijaliste opće kirurgije i traumatologije kao stručan i objektivan, te izrađen nakon pregleda tužitelja, sukladno materijalnoj dokumentaciji u spisu i pravilima struke, uz napomenu da je na prigovore tuženika argumentirano i jasno odgovorio u pisanom očitovanju od 16. siječnja 2024., kao i dodatno u usmenom očitovanju danom na ročištu od 27. ožujka 2023.
18.4. U pismenom nalazu i mišljenje stalni sudski vještak je ocijenio kako je tužitelju potrebna tuđa pomoć za osobne potrebe u razdoblju od lipnja 2017. do rujna 2022. od strane nestručne osobe u trajanju od po 4 sata tjedno , uz napomenu kako se radi o trajnoj potrebi za tuđom pomoći i kako su tijekom liječenja tužitelja poduzete sve medicinske mjere da ne dođe do infekcije, uzimajući u obzir dinamiku nastanka štetnog događaja te činjenicu da je tužitelj bio na operativnom zahvatu 10 dana nakon povređivanja, da je imao višestruke ozljede, među ostalim, frakturu drugog vratnog kralješka, te se čekala stabilizacija loma predmetne ozljede kako ne bi tijekom izvođenja operativnog zahvata došlo do ozbiljnih, po životnih opasnih komplikacija, dok se operacijski zahvat izvodio u području stidnih kostiju i blizini mokraćnog mjehura i katetera nakon čega je zaostao ožiljak veličine dječje šake i dubine 5 do 6 cm zbog kojeg se tužitelj ne može saginjati i obavljati uobičajene radnje vezane za isto.
18.5. Stoga je ovaj sud uzimajući u obzir duljinu trajanja potrebe tuđe pomoći i njege kao i okolnost što ista ne zahtjeva stručnu pomoć medicinske osobe , kao i uobičajenu cijenu sata pružanja tuđe pomoći i njege temeljem odredbe članka 223. ZPP-a, ovaj sud je tužitelju dosudio naknadu štete na ime pružene tuđe pomoći i njege u primjerenom novčanom iznosu od 79,63 EUR-a mjesečno odnosno ukupno u iznosu od 5.096,32 EUR-a koliko je tužitelj i zatražio, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
19. U odnosu na naknadu štete na ime izgubljene zarade navodi se da je odredbom čl. 1088. st. 1. ZOO-a propisano da u slučaju smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada se određuje, u pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme.
19.1. Mišljenje je ovog suda kako tužitelju u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl . 1095. ZOO-a pripada izgubljena zarada kao razlika između naknade plaće koju bi ostvarivao da nije bilo povrede na radu od 25. travnja 2012. i invalidske mirovine obzirom da je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počev od 17. studenog 2014.
19.2. Pri tome je ovaj sud uzeo u obzir okolnost kako je tužitelju Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 14. studenog 2016. otkazan ugovor o radu i pripadajući Anex ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih organizacijskih razloga , uz priznato pravo na otkazni rok, tijekom kojeg nije u obvezi raditi i nije u obvezi dolaziti na posao, uz pravo na isplatu naknade plaća i priznanja ostalih prava kao da radi, kao i uz priznato pravo na otpremninu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, uvećanu za visinu prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaki cijeli mjesec neiskorištenog pripadajućeg otkaznog roka.
19.3. U okolnostima konkretnog slučaja kada je tužitelju zbog priznate povrede na radu od 25. travnja 2012. priznata invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti tužitelj se u okviru preostale radne sposobnosti mogao zaposliti, te je ovaj sud utvrđivao pretpostavke potrebne za dosudu naknade štete na ime izgubljene zarade kao razlike između invalidske mirovine i plaće koju bi tužitelj ostvario da je ostao raditi. Pritom je sud uzeo u obzir što je u konkretnom slučaju tužitelj prijavljen HZZZ-u, Područnoj službi u Rijeci, Ispostava matična Rijeka. Odsjek za posredovanje i pripremu za zapošljavanje od 26. listopada 2022. i javljao se na oglase za posao s preostalom radnom sposobnošću i to u agencije za zapošljavanje i traženje posla, Profesio d.o.o. za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju, RIAdria Works j.d.o.o. i Win Win Group d.o.o., ali bezuspješno.
19.4. Zbog navedenog ovaj sud drži kako je u konkretnom slučaju tužitelj dokazao da je nakon povređivanja aktivno tražio posao s preostalom radnom sposobnošću, te da se prijavio Zavodu za zapošljavanje i javljao se agencijama za zapošljavanje i traženje poslova i da se unatoč tome nije uspio zaposliti.
20. U pismenom nalazu i mišljenju Centra za financijska vještačenja d.o.o . Zagreb, sačinjenom po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković, dipl.oec. od 28. lipnja 2024. (stranica 357-361 spisa) stalni sudski vještak je naveo kako je uzimajući u obzir postavljenu zadaću vještačenja i cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu uzela u obzir pretpostavljenu plaću tužitelja u razdoblju od 1. prosinca 2016. do 30. rujna 2022. izračunatu temeljem dokumentacije priležeće spisu i invalidske mirovine tužitelja sačinila nalaz i mišljenje. Nadalje je navela kako je tužitelj 25. travnja 2012. zadobio ozljedu na radu, te je zbog posljedica štetnog događaja temeljem rješenja HZMO-a od 15. prosinca 2016. ostvario pravo na invalidsku mirovinu počev od 10. prosinca 2016. Stalni sudski vještakinja je navela kako je temeljem dokumentacije koja joj je stavljena na raspolaganje i to obračunske isprave za isplatu plaće od kolovoza 2015. do listopada 2015. izvršila izračun prosječne neto plaće koju je tužitelj ostvario kod poslodavca u razdoblju koje je prethodilo odlasku u invalidsku mirovinu. Izvršen je uvid u obračunske liste tužitelja za razdoblje od siječnja 2015. do prosinca 2016. te je utvrđeno kako je tužitelj u navedenom razdoblju bio u pojedinim mjesecima na bolovanju, zbog čega su za izračun uzete u obzir samo obračunske liste na kojima je iskazana plaća tužitelja za puni fond radnih sati odnosno za mjesec kolovoz, rujna i listopad 2015. što je prikazano u Tabeli 1.
20.1. U nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak nave la kako je u razdoblju prije odlaska u mirovinu tužitelj kod poslodavca ostvario prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 7.632,95 kn, te je u Tabeli 2. sačinjen izračun razlike očekivane neto plaće i isplaćenog iznosa invalidske mirovine za utuženo razdoblje prikazano u tabelarnom prikazu na listu 3 i 4 nalaza. U nalazu i mišljenju je stalni sudski vještak nave la kako bi u utuženom razdoblju ukupno očekivan iznos plaće tužitelja iznosio 531.877,83 kn dok su tužitelju isplaćene mirovine u ukupnom neto iznosu od 272.304,64 kn , slijedom čega postoji razlika neto primitaka do očekivane neto plaće u utuženom razdoblju u ukupnom iznosu od 259.573,19 kn odnosno 34.451,19 EUR-a.
20.2. Stalni sudski vještak je navela kako nije uzela u obzir razdoblja u kojima je tužitelj bio na bolovanjima u vremenu od siječnja 2015. do prosinca 2016. iz razloga što je za izračun prosječne plaće koristila plaću koju je tužitelj ostvario u kolovozu, rujnu i listopadu 2015. jer je u navedenom razdoblju tužitelj u kontinuitetu primao plaću tri mjeseca i navedeno vremensko razdoblje odnosi se na razdoblje obuhvaćeno vještačenjem, te je izračun sačinjen sukladno postavljenoj zadaći vještačenja.
20.3. U zaključnom mišljenju stalni sudski vještak je nave la kako temeljem prosječne plaće tužitelja prije odlaska u invalidsku mirovinu izgubljena zarada po osnovi razlike očekivane neto plaće koju bi tužitelj mogao ostvariti kod tuženika u odnosu na isplaćene iznose invalidske mirovine u utuženom razdoblju iznosi neto 34.451,19 EUR-a prikazano u Tabeli 2. stupac 5. nalaza i mišljenja.
20.4. Stoga je ovaj sud uzevši u obzir pismeni nalaz i mišljenje Centra za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb, sačinjen po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković, dipl.oec. od 28. lipnja 2024., te cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu utvrdio kako postoji razlika neto primitka od očekivane neto plaće tužitelja i ostvarene invalidske mirovine u ukupnom iznosu od 34.451,19 EUR-a.
21. Ovaj sud nije prihvatio prigovor tuženika kako je u konkretnom slučaju prilikom utvrđivanja visine naknade štete na ime izgubljene zarade trebao uzeti u obzir razdoblja u kojima je tužitelj bio na bolovanjima u vremenu od siječnja 2015. do prosinca 2016., te da se za izračun prosječne plaće pogrešno uzeo u obzir obračun isplaćene plaće u razdobljima kolovoza, rujna i listopada 2015. kada je tužitelj radio , što je suprotno odredbama čl. 95. st. 5. i 6. ZR-a koji predviđa da se visina naknade plaće utvrđuje u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca , kao i Kolektivnog ugovora i Pravilnika o radu tuženika.
21.1. Odredbom čl. 95. st. 6. ZR-a propisano je da ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće određuje se u odnosu na visinu one plaće koju bi u istom razdoblju ostvario da je radio.
21.2. Obzirom da je u pismenom nalazu i mišljenju Centra za financijska vještačenja d.o.o. Zagreb, sačinjenom po stalnom sudskom vještaku Petri Blašković, dipl.oec. od 28. lipnja 2024. navedeno da je nalaz sačinjen temeljem dokumentacije i to obračunskih isprava za isplatu plaća od kolovoza 2015. do prosinca 2016., te da je uzeta u obzir prilikom obračuna razlika očekivane neto plaće i isplaćenog iznosa invalidske mirovine prosječna mjesečna neto plaća iskazana za puni fond radnih sati i prikazana na obračunskim listama za mjesec kolovoz, rujan i listopad 2015., ovaj sud je prihvatio tako sačinjen izračun razlike očekivane neto plaće.
21.3. Stoga je ovaj sud sukladno odredbi čl. 1095. ZOO-a dosudio tužitelju naknadu štete na ime gubitka na zaradi zbog ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu nastalu uslijed povrede na radu pretrpljene kod tuženika 25. travnja 2012. zbog koje mu je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počev od 17. studenog 2014. i pretpostavljene plaće izračunate temeljem posljednje tri plaće koju bi ostvario da je radio i to mjesečne neto plaće iskazane za puni fond radnih sati prikazane na obračunskim listama za mjesec kolovoz, rujan i listopad 2015. u ukupnom iznosu od 34.451,19 EUR-a, kako je to tužitelj i zatražio i odlučio kao u točki II. izreke presude.
22. Na dosuđene iznose izgubljene zarade i naknade štete na ime tuđe pomoći i njege ovaj sud je sukladno odredbi čl. 26. i 29. ZOO-a, u svezi odredbe čl. 1069. ZOO-a dosudio i zakonsku zateznu kamatu počev od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate, kako je to tužitelj i zatražio.
23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a. Tužitelju je dosuđen trošak zastupanja po odvjetniku prema priloženom troškovniku i to za sastav tužbe (Tbr.7.t.1) u iznosu od 1.000,00 EUR -a, obrazloženih podnesaka od 31.01.2018., 1.6.2022., 16.02.2023. i 3.7.2024. (Tbr.8.t.1.) u iznosu od po 1.000,00,00 EUR-a, zastupanja na ročištima 23.02.2018., 28.11.2022., 24.03.2023., 27.03.2023., 24.03.2023., 22.12.2025., 6.2.2026. i 31.3.2026. (Tbr.9.t.1.) u iznosu od po 1.000,00 EUR-a, sve odmjereno sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23.) i uvećano za PDV kao i trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 400,00 EUR-a i knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 219,00 EUR-a, obzirom da su isti bili nužni za vođenje ovog postupka, slijedom čega je tužitelju dosuđen ukupan trošak u iznosu od 16.869,00 EUR-a, dok je s preostalim dijelom zatraženog troška odbijen kao neosnovanim. Na dosuđeni parnični trošak, tužitelju je dosuđena zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP, u visini određenoj člankom 29. stavkom 2. i 8. ZOO -a.
U Rijeci 6. svibnja 2026.
Sudac:
Marija Predovan Matoković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana računajući od dana primitka iste. Žalba se podnosi ovome sudu, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Osijeku.
